Home Blog Page 560

Prihod od prodaje zelene energije za socijalno ugrožene

Foto-Ilustracija: Unsplash (Gonz DDL)

HEP Snabdevanje i Hrvatska elektroprivreda i ove godine su objavili javni poziv za ZelEn, odnosno za donacije u oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora energije integrisanih u zgrade i sistemskog upravljanja energijom za potrebe institucija javnog sektora koje brinu o socijalno ugroženom stanovništvu, navodi se na sajtu HEP.

ZelEn je električna energija dobijena isključivo iz obnovljivih izvora energije, registrovana u sistemu garancije porekla. Ovaj jedinstveni proizvod HEP Snabdevanja namenjen je kupcima koji su se u svom poslu odlučili za društveno odgovorno poslovanje, brigu o životnoj sredini i upotrebu električne energije iz obnovljivih izvora.

Prihod od prodaje ZelEna prikuplja se u fondu iz kojeg se doniraju projekti iz oblasti obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i sistemskog upravljanja energijom za potrebe institucija javnog sektora koje brinu o socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.

U četiri ciklusa do sada je izvedeno 11 projekata ukupne vrednosti 440.000 evra, a sada je više od 130 kupaca električne energije omogućilo raspisivanje novog javnog poziva za donacije projekata koji se realizuju sredstvima iz ZelEn fonda, ukupne vrednosti 130.000 evra.

Ponuđači mogu biti isključivo registrovane ustanove ili institucije javnog sektora sa sedištem u Republici Hrvatskoj, osnovane za trajno obavljanje obrazovanja, nauke, kulture, informisanja, sporta, fizičkog vaspitanja, tehničke kulture, brige o deci, zdravstvene zaštite, socijalne zaštite i nege invalida, a u kojoj vlasnik ili osnivač ne obavlja delatnost radi sticanja dobiti.

Podnosioci zahteva moraju imati projektnu dokumentaciju za primenu energetske efikasnosti i uvođenje obnovljivih izvora energije sa sveobuhvatnom procenom troškova i projektnom procenom investicije.

Izvor: HEP

Otvara se „Skadarlijski EKO bazar“ 

Foto: Vikipedija - Goldfinger
Foto: Vikipedija- Vanilica

Turistička sezona u Skadarliji počinje 22. maja tradicionalnim činom podizanja zastave. I ove godine na ovoj manifestaciji koju organizuje Turistička organizacija Beograda, učestvovaće JKP “Gradske pijace”.

U jednoj od najposećenijih ulica i prepoznatljivom turističkom kvartu Beograda, Skadarliji, pored bogatog kulturno-umetničkog programa, posetioci će imati priliku da degustiraju i kupe najukusnije proizvode sa beogradskih pijaca, nezaobilaznih mesta sugrađana i turista.

U okviru „Skadarlijskog EKO bazara“ od 11 do 17 sati JKP „Gradske pijace“ predstaviće izlagače sa svojih, već čuvenih manifestacija.

Posetioci će imali priliku da uživaju u bogatom i  izvanrednom izboru domaćih proizvoda malih poljoprivrednih proizvođača i porodičnih radionica –  slanih i slatkih đakonija: tartufa, ljutih soseva, domaćih sokova, meda, likera, raznovrsnih slatkiša od voća, hleba i peciva pravljenih po tradicionalnoj recepturi do nakita i umetničkih predmeta od dekupaža koji mogu biti lep poklon najmilijima, navodi se u saopštenju.

Energetski portal

 

Ugrožena hrastova šuma između Beograda i Obrenovca

Foto ilustracija: Pixabay
Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Još jedna značajna zelena površina pod šumom, na teritoriji Beograda, nalazi se u opasnosti, upozoravaju iz pokreta Ne davimo Beograd.

Naime, u prethodne dve godine, na području “Duboko”, između Beograda i Obrenovca, posečeno je preko 11 hektara stare hrastove šume, a visoka stabla hrasta planski su zamenjena niskim, neprohodnim bagremarom koji je pokrio nastalu golet.

Meštani Dubokog, i obližnjih naselja Barič i Mala Moštanica, obraćali su se više puta JP Srbijašume i zahtevali da se obustavi seča i stara stabla sačuvaju, a dodatnu zabrinutost izazivaju oznake na drveću koje najavljuju nove seče i uništavanje ove šume, navodi se na sajtu pokreta.

Posledice krčenja hrastove šume su mnogobrojne – od toga da se na taj način Duboko, jedno od najaktivnijih klizišta u zemlji, ostavlja bez zaštite dubokog korenja stabala, preko ugrožavanja ekosistema ovog prirodnog okruženja, do toga da novoposađena bagremova stabla izazivaju alergijske reakcije kod meštana.

Zbog svega navedenog, pokret Ne davimo Beograd zahteva da se od nove seče odustane i da JP Srbijašume uvaže primedbe meštana koji traže očuvanje šume.

Ne davimo Beograd smatra da su građanima Dubokog, Bariča i Male Moštanice preko potrebne zelene površine, šume i prirodne oaze, kao usotalom svim građanima Obrenovca i Beograda. Moramo čuvati i ulagati u gradske šume i brinuti se o prirodnim dobrima našeg grada, piše na sajtu pokreta.

Izvor: Ne davimo Beograd

Predstavljena aplikacija u funkciji zaštite poljoprivredne proizvodnje

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Pokrajinska vlada

Zbog povećanog rizika od štete u poljoprivredi izazvane prirodnim katastrofama, Institut „Biosens“ i DDOR osiguranje razvili su mobilnu aplikaciju „DDOR Tera“, koja će poljoprivrednim proizvođačima omogućiti prijavu štete odmah po neželjenom događaju. Kako piše na sajtu Pokrajinske vlade, na ovaj način biće omogućena jednostavnija i efikasnija procena štete.

„Pokrajinska vlada nastaviće da podržava sve projekte nadležnih sekretarijata i razvojnih instituta koji imaju cilj da podrže i zaštite poljoprivredna gazdinstva od elementarnih nepogoda najsavremenijom opremom“, izjavio je predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović prilikom predstavljanja digitalne platforme i mobilne aplikacije za prijavu štete na osiguranim usevima i plodovima i podršku razvoju poljoprivrede.

Kako je dodao, Pokrajinska vlada tokom ove i naredne godine investiraće gotovo 20 miliona evra u automatizaciju sistema protivgradne zaštite, na teritoriji cele Vojvodine.

„Ovaj posao biće gotov do kraja 2022. godine, dok je na teritoriji Srema već završen i ceo sistem sa 118 lansirnih lokacija biće u punoj funkciji do kraja juna“, izjavio je Mirović.

On je najavio za sledeću nedelju početak radova na izgradnji nove zgrade Instiuta „Biosens“.

„Ovaj projekat predstavlja značajne korake na dugom putu digitalne transformacije poljoprivrede i ima veliki potencijal da ubrza proces digitalizacije i bude uzor ostalim akterima u oblasti poljoprivrede da hrabrije prihvate izazove koje budućnost donosi“, kazao je ovom prilikom direktor Instituta „Biosens“ Vladimir Crnojević.

„Nastavićemo da unapređujemo ovu platformu kako bismo obezbedili pravovremene informacije za ispravno donošenje odluka svakog poljoprivrednika. Na ovom putu daljeg razvoja, računamo na znanje i iskustvo ′Biosensa′, kao i na aktivno učešće državnih institucija”, izjavio je predsednik Izvršnog odbora DDOR osiguranja Đorđo Markeđani.

„DDOR Tera“ je jedinstveno tehnološko rešenje namenjeno svim poljoprivrednim proizvođačima koji od sada mogu na pametnom telefonu imati pregled svojih aktivnih polisa osiguranja useva i plodova, ali i brzo i lako prijaviti štetu na svom polju ili u voćnjaku. Aplikacija je besplatna za sve osiguranike DDOR osiguranja sa polisama koje pokrivaju njihove useve i plodove.

Događaju je prisustvovao i pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Čedomir Božić.

Energetski portal

 

 

Puž ima kućicu, a mi – mobilne telefone

Foto - ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Robin Worrall)

Ako vam je dosta pridika da stalno „buljite u telefon“, ne bih da vam još i ja stajem na muku. Ipak, podeliću sa vama par informacija zbog kojih ćete možda poželeti da na par sati odložite telefone, a za one najhrabrije, i na par dana.

Naime, prema najnovijoj studiji koju je sproveo tim antropologa sa Univerzitetskog koledža u Londonu, ljudi se odnose prema mobilnim telefonima isto kao prema svojim domovima, a time što telefone nosimo svuda – čak i do toaleta – podsećamo na puževe koji ne mogu da se odlepe od svojih kućica, piše Gardijan.

Antropologe brine to što se u ovu „kućicu“ zatvaramo čak i kada smo među prijateljima ili na porodičnom ručku, a pogled na drage osobe često menjamo pogledom na „mimove“, „gifove“ i druge neodoljivo zabavne sadržaje.

Suludo je da se dopisujemo iako smo u istoj prostoriji, pa ipak, svima nam se to makar jednom desilo. Priznajem da sam sa drugaricom razgovarala satima, sve dok me od vreline telefona nije zabolela glava, iako je ona svega 15 minuta udaljena od mene.

Za ovu prenaglašenu zavisnost od telefona antropolozi imaju nekoliko objašnjenja. Dok jedni tvrde da smo „zalepljeni“ za ekran kako bismo zadovoljili svoju potrebu da „uvek budemo u toku“, drugi veruju da je telefon beg od realnosti, sigurna zona u koju se zatvaramo baš kao u „svoja četiri zida“.

Ovo je dobar trenutak da se zapitamo ko smo mi bez pametnih telefona jer sve što nam je bitno staje u ovaj maleni uređaj. Tu su fotografije i poruke sa dragim osobama, mesto za zabavu i socijalizaciju putem društvenih mreža, pa čak i znanje, jer kako do svih informacija dolazimo uz samo nekoliko klikova, nema potrebe da ih „čuvamo“ u mozgu.

Prema studiji koju je sproveo Univerzitet u Severnoj Karolini, upravo ova dostupnost informacija dramatično utiče na naš um. Pasivan i površan prostup informacijama, bez uloženog truda da dođemo do saznanja, dovodi do stvaranja manjeg broja sinapsi u mozgu, pa opravdano možemo reći da – što pametniji telefoni, to je manja naša pamet.

Naravno, nije potrebno da se u potunosti odreknemo telefona, jer je život bez njih skoro pa nezamisliv. Štaviše, nekim ljudima je ovaj uređaj sasvim opravdano prioritet, kao jednom deki koji je prišao da pomiluje mog sinčića jer su mu unuci u Norveškoj i mnogo mu nedostaju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Adam Mills)

„Znaš, ima onaj viber, čujemo se svako veče“, bio je komentar ovog neodoljivo simpatičnog deke zbog kojeg sam, po ko zna koji put, bila zahvalna što živimo u 21. veku.

Ipak, i pored nebrojenih koristi od pametnih uređaja, verujem da bi trebalo da preispitamo svoje navike. Mogli bismo da uvedemo nove običaje – recimo da, kada smo u društvu, svi odložimo telefone u jednu kutiju ili da korišćenje mobilnih ograničimo na nekoliko sati dnevno, a ostatak vremena ispunimo kako znamo i umemo.

Uostalom, verujem da imate mnogo bolje ideje od mene, samo pazimo da telefoni ne postanu i naša kuća, jer vrlo lako, a da i ne primetimo, mogu postati i naš zatvor.

Milena Maglovski

Kako do profita od besplatne sunčeve energije?

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Usvajanje zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije doprinelo je tome da ovi vidovi energije postaju sve pristupačniji, što građanstvu, što kompanijama. Nekako se u prvi plan probila upotreba solarne energije, a zahvaljujući sistemu aukcije biće olakšano instaliranje solarnih panela.

Poznato je da ključne informacije iz bilo koje oblasti dolaze od ljudi koji dugo posluju u određenoj industriji. Stručnjaci za solarne elektrane iz kompanije MT-KOMEX instalirali su 50 elektrana ukupne snage 8 MW. Učestvovali su u izgradnji prve i najveće solarne elektrane u privatnom vlasništvu, koja se nalazi u selu Velesnica, u opštini Kladovo i koja od 2013. godine proizvodi zelenu energiju.

Direktor kompanije MT-KOMEX Miloš Kostić, kaže da oni kao lideri na ovom tržištu obnovljivih izvora energije, mogu da podele najvažnije informacije o isplativosti solarnih elektrana u odnosu na neophodnu investiciju.

“Daćemo odgovore na pitanja o proizvodnji električne energije iz sunčeve energije, o potrebnoj opremi, koristima i roku za povraćaj investicije. Mi imamo ogromno iskustvo i tačno znamo gde su prepreke i kako ih otkloniti. Važno je da besplatnu sunčevu energiju koristimo jer smanjujemo troškove, štedimo, ali i smanjujemo zagađenje i čuvamo životnu sredinu“, istakao je Kostić, učesnik seminara „Upotreba solarne energije za vaše proizvodne pogone“ koji organizuje Konfindustrija Srbija.

Od samog osnivanja 2012. godine, Konfindustrija Srbija ima jasno definisanu misiju, a to je da bude sigurna adresa za italijanske privrednike koji se opredele da upravo u Srbiji pokrenu poslovanje. 

Zelena energija je u Italiji već duži niz godina apsolutni imperativ. Za italijanske kompanije korišćenje energije iz obnovljivih izvora predstavlja vid korporativne odgovornosti, a ujedno i put ka energetskoj samoodrživosti. Naše članice dočekale su sa entuzijazmom nedavno doneti zakon iz oblasti OIE i imaju ogromna očekivanja u tom smislu. Novi zakonski okvir prestavljaju osnov za revidiranje izbora energenata za sve kompanije, a samim tim i reorganizacije privrede u celini. Istovremeno, italijanskim kompanijama, našim članicama, na taj način biće omogućeno usklađivanje i standardizacija modela poslovanja sa onima u matičnim kompanijama u Italiji”, navode za Energetski portal iz Konfindustrija Srbija.

Ovo udruženje sve svoje aktivnosti usmerava ka pružanju operativne podrške i smernica kompanijama na njihovom putu internacionalizacije, zatim pri sklapanju saradnje sa partnerima u Srbiji, a istovremeno, pomaže im u boljem razumevanju dinamike lokalnog tržišta. Takođe, pomažu i domaćoj privrednoj zajednici, koja sarađuje ili ima potrebu za saradnjom sa partnerima u Italiji.

“Srbija danas postaje, više nego ikad, platforma za razvoj i internacionalizaciju italijanskih kompanija. Pandemija je jasno stavila do znanja koliko je važna regionalizacija za lance dobavljača, koliko je važna logistička blizina, ali i bliskost mentaliteta među ljudima. U tom smislu zalažemo se i promovišemo prvenstveno mogućnosti za saradnju između italijanskih i srpskih kompanija, sa akcentom na proizvodna partnerstva kao i na umrežavanje i kreiranja lanaca dobavljača između italijanskih i domaćih kompanijama”, navode iz Konfindustrija Srbija.

Kako ističu, doprineli su potpisivanju brojnih sporazuma i ugovora o saradnji između italijanskih i srpskih kompanija. A primećuju da u poslednje vreme sve više domaćih kompanija traži pomoć u pronalasku, kako dobavljača, tako i prodajnih kanala za svoje proizvode u Italiji.

Zaključuju da je srpska privreda dovoljno ojačala i izgradila se i u tom smislu kompanije iz Italije im mogu biti ravnopravni partneri.

Podsetimo, seminar „Upotreba solarne energije za vaše proizvodne pogone“, zakazan je za  25. maj od 10 sati, a organizuje ga Konfindustrija Srbija sa firmom članicom MT-KOMEX.

Milica Radičević

Potpisan ugovor za gasni interkonektor Srbija-Bugarska

Photo: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Za projekat izgradnje gasne interkonekcije Niš-Dimitrovgrad-Bugarska finansijski ugovor potpisali su ministar finansija Siniša Mali i potpredsednica Evropske investicione banke (EIB) Liliana Pavlov, a tome su prisustvovali i ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović i šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici.

Ukupna vrednost tog projekta, prema proceni EIB-a, iznosi 85,5 miliona evra, od kojih EIB u vidu kredita obezbeđuje 25 miliona evra, 49,6 miliona evra je bespovratno sufinansiranje EU iz IPA fondova, dok će se ostatak troškova pokrivati iz budžeta Srbije i sopstvenih sredstava JP “Srbijagas”.

Kako se navodi u saopštenju ministarstva, izgradnja gasnog interkonektora jedan je od prioritetnih projekata kojim se obezbeđuje povezivanje gasovodnog sistema Republike Srbije sa susednim državama, čime se otvara mogućnost dopremanja prirodnog gasa na tržište i iz drugih pravaca snadbevanja. Projekat je prepoznat kao jedan od šest prioritetnih projekata Evropske unije u okviru Inicijative o energetskom povezivanju Centralne i Jugoistočne Evrope.

Ministar finansija Siniša Mali rekao je da će građanima Srbije ovaj gasni interkonektor obezbediti ne samo sigurno snadbevanje gasom i dovoljne količine gasa neophodnog za privredu i domaćinstva, već i diverzifikaciju rute snadbevanja gasom, čime se doprinosi dodatnoj većoj nezavisnosti kada je dopremanje ovog energenta u pitanju.

„Najpre, ovaj projekat je deo velikog investicionog plana “Srbija 2025”. Dodatnih 14 milijardi evra koje ulažemo u osnovnu infrastrukturu, osim kanalizacija, fabrika za prečišćavanje voda, osim gasovoda, pruga, autoputeva, radimo na svemu što je važno za podizanje kvaliteta života građana. Drugi razlog je vezan za ekologiju, jer kada govorimo o prirodnom gasu, to je uvek bolji izvor energije nego što su kotlarnice i mazut“, napomenuo je Mali i dodao da je projekat od izuzetnog značaja i zbog doprinosa rastu ekonomije i BDP-a.

Dužina ovog gasovoda na teritoriji Republike Srbije biće 109 kilometara, a ukupan kapacitet će biti 1,8 milijardi kubnih metara gasa.

Ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović izjavila je da se potpisivanjem ugovora o zajmu sa EIB, uz prethodno odobreni grant Evropske unije, praktično zatvara finansijska konstrukcija za izgradnju gasne interkonekcije Srbija-Bugarska. 

„Cilj Srbije je da posle diverzifikacije gasnih ruta, ima i diverzifikaciju snabdevača u gasnom sektoru. Gasovod Niš-Dimitrovgrad, koji treba da počne da se gradi ove godine i da postane operativan do 2023. godine, omogućiće snabdevanje Srbije prirodnim gasom i od drugih snabdevača, iz LNG terminala u Grčkoj, iz gasovoda TAP i TANAP koji su deo Južnog gasnog koridora, a u perspektivi i iz istočnomediteranskog gasovoda, gasom iz polja Levijatan, odnosno Kipra i Izraela. Izgradnja ovog gasovoda značajno će povećati energetsku bezbednost ne samo Srbije, već i regiona“, istakla je ona.

Foto-ilustracija: Unsplash (Quinten de Graaf)

Potpredsednica EIB Liliana Pavlova istakla je da će ovaj projekat poboljšati energetsku sigurnost i diverzifikovati energetski sektor u Srbiji, ali i da će doprineti fleksibilnosti gasnih mreža u Srbiji i Bugarskoj.

„Projekat je od zajedničkog interesa i doprineće bržoj integraciji regiona u energetsko tržište Evropske unije. Ova investicija koristi i grant EU iz IPA programa od skoro 50 miliona evra i to ukazuje na značaj koji EU pridaje podršci energetskoj tranziciji Srbije i regiona“, rekla je Pavlova i najavila da će EIB sa Vladom Srbije uskoro potpisati još jedan finansijski ugovor o pomoći malim i srednjim preduzećima vredan 200 miliona evra.

Šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici izjavio je da je projekat važan i iz ekoloških razloga, odnosno zbog tranzicije od uglja ka energentu kao što je prirodni gas, koji je dosta čistiji.

„Projekat će doprineti energetskoj bezbednosti i liberalizaciji tržišta Srbije i zbog Poglavlja 15 u pregovorima u pristupanju EU, ali i povećanju ekonomske razmene sa Srbijom“, naglasio je Fabrici.

Energetski portal

 

 

Gorivo po meri vašeg automobila

Foto-ilustracija: Pexels
Foto: Promo

Ukoliko je vaš automobil za vas mnogo više od prevoznog sredstva, izabraćete najbolje gorivo, koje će zaštititi motor, ali i poboljšati njegovu efikasnost i performanse i pružiti vam potpuno novo iskustvo vožnje. Upravo takvo gorivo je EKO Racing 100 RON, kojim je EKO Serbia obogatila ponudu na svojim benzinskim stanicama.

EKO Racing 100 RON je gorivo nove generacije visoke tehnologije. Ono uključuje inovativne komponente koje je razvio TOTAL ACS i predstavlja moderno i sigurno rešenje za vozila koja koriste benzin. Nova unapređena formula od 100 oktana, poboljšava performanse i pruža osećaj užitka u vožnji.

Kako se to postiže?

Trenje je znatno smanjeno, čime se postiže i do 4 odsto veća efikasnost motora, u poređenju sa konvencionalnim gorivom od 95 oktana, bez posebnih aditiva, što rezultira većom snagom i boljim ubrzanjem. Takođe, sa novim bezolovnim benzinom EKO Racing 100 RON ostvarićete uštedu goriva do 5 odsto i veći broj pređenih kilometara već od prvog sipanja.

EKO Racing 100 RON izuzetno je efikasno visokooktansko gorivo i namenjeno je onima koji za svoj automobil žele samo najbolje. Dizajnirano je da obezbedi čistoću za motore svih tehnologija, sa specijalnom miksturom za goriva, uključujući etanol. Takođe je prilagođen novim motorima sa direktnim ubrizgavanjem (GDI).

EKO Serbia, kao član poslovne grupe energetskog lidera u Grčkoj i regionu jugoistočne Evrope „Hellenic Petroleum“, prati svetske trendove i trudi se da uvek iznenadi svoje potrošače, nudeći im proizvode vrhunskog kvaliteta. Ako želite više za motor vašeg automobila i više užitka za vas tokom vožnje, potražite EKO RACING 100 na nekoj od EKO benzinskih stanica. 

Izvor: Eminent Komunikacije

 

Pošumljavanje u Novom Pazaru sa 40.000 sadnica

Foto- ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Trevor Pye)

U Novom Pazaru će do kraja godine biti zasađeno 40.000 novih stabala u sklopu projekta pošumljavanja za koji su tom gradu dododeljena sredstva na konkursima ministarstva, navodi se na sajtu Ministarstva zaštite životne sredine.

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović je, obilazeći lokaciju u blizini manastira „Đurđevi stupovi“ na kojoj je već zasađeno oko 15.000 novih stabala, istakla da je to izuzetno važna akcija i da će se raditi na pošumljavanju i ozelenjavanju u još oko 40 jedinica lokalne samouprave.

“Ovo je jedan od načina da skrenemo pažnju i podignemo svest o zaštiti životne sredine. Novi Pazar ima problem sa prekomernim zagađenjem, pre svega u grejnoj sezoni, i zato je ministarstvo koje vodim, pored pošumljavanja, sufinansiralo i zamenu kotlarnice u sportskoj hali „Pendik“. To će mnogo značiti za građane Novog Pazara, jer je hala smeštena u samom centru grada, a dobiće dva nova kotla na pelet. Projekat je vredan oko 5,5 miliona dinara”, rekla je Vujović.

Ona je dodala da se vodilo računa i o direktnoj podršci građanima za njihova ložišta u kućama i stanovima, jer su prema procenama, ložišta u domaćinstvima starija od 10 godina.

“U zamenu individualnih ložišta biće uloženo ukupno 10 miliona dinara i tu nije kraj. Razgovarali smo sa rukovodstvom šta još možemo da uradimo za Novi Pazar u narednom periodu i koji su to ekološki projekti koje možemo da sprovedemo. U toku je i konkurs za zaštitu zemljišta i nadam se da će grad konkurisati sa adekvatnim projektom”, rekla je ministarka.

Tokom posete, Vujović je sa rukovodstvom grada obišla i nesanitarnu deponiju, koja je, prema njenim rečima, jedan od najvećih problema i neophodna je njena sanacija i rekultivacija.

Ona je navela da je ministarstvo prošle godine prebacilo sredstva za projekat Regionalnog sistema za upravljanje otpadom za Tutin, Rašku i Novi Pazar i dodala da će se vrlo brzo krenuti sa projektovanjem kako bi u dogledno vreme počeli radovi.

Energetski portal

 

Pola milijarde dinara za energetsku efikasnost u 20 lokalnih samouprava

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Gradonačelnici i predsednici 20 lokalnih samouprava potpisali su sa Ministarstvom rudarstva i energetike ugovore za finansiranje projekata za unapređenj energetskih efikasnosti u objektima od javnog značaja.

Ministarka Zorana Mihajlović, ovom prilikom rekla je da se Vlada opredelila da povećanje energetske efikasnosti bude nacionalni cilj i prioritet, jednako važan kao i izgradnja hidroelektrana.

“Obezbedili smo pola milijarde dinara za ove projekte, koji znače uštedu energije i niže račune, ali i smanjenje emisije ugljen-dioksida za 3.000 tona, uštedu 6,9 miliona kilovat-časova, što je, poređenja radi, energija koju potroši 650 domaćinstava”, rekla je ona.

Kako se navodi u saopštenju, više od 4.000 dece imaće kvalitetniji život, zimi im neće biti hladno, a leti pretoplo, a računi će biti niži nego danas. Lokalne samouprave bile su efikasne i inventivne u pripremi projekata i da predstavljaju primer svima ostalima koji treba da budu aktivniji u ovoj oblasti.

“Ministarstvo će u junu, kroz Upravu za energetsku efikasnost, započeti realizaciju važnog projekta zamene stolarije, čime ćemo pomoći građanima, ali i privredi, da budu energetski efikasniji. Da ne trošimo četiri puta više energije nego bilo koja država u Evropi, da ne bacamo energiju kroz prozor, da čuvamo životnu sredinu i budemo racionalni”, rekla je Mihajlović.

Gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski podvukla je da su toj lokalnoj samoupravi ova sredstva veoma važna i da će dve gradske opštine dobiti priliku da posle više od 30 godina rekonstruišu dve škole koje pohađa 1.500 đaka, a da će grad za energente uštedeti četiri miliona dinara.

Predsednik Opštine Šid Zoran Semenović izjavio je da će ova opština nastaviti da stvara uslove da se deca u predškolskim ustanovama osećaju dobro, kao i da pospešuje energetsku efikasnost.

Predsednik Opštine Vladičin Han Goran Mladenović istakao je da je ova lokalna samouprava sukcesivno ulagala u zgradu opštinske uprave i da je sada na red došlo unapređenje energetske efikasnosti, da se sa grejanja na električni pogon pređe na biomasu.

Ugovori za za finansiranje projekata radi unapređenja energetske efikasnosti u objektima od javnog značaja uručeni su predstavnicima 20 lokalnih samouprava: Bele Palanke, Vladičinog Hana, Vranja, Kragujevca, Gadžinog Hana, Panteleja (Niš), Svilajnca, Bajine Bašte, Majdanpeka, Palilule (Beograd), Vladimiraca, Crvenog krsta (Niš), Ljubovije, Velike Plane, Bačke Palanke, Ljiga, Šida, Novog Bečeja, Blaca i Krupnja.

Energetski portal

Vetroturbine u obliku lale – spoj lepote i maksimalne efikasnosti

Foto: Fejsbuk skrinšot
Foto: Fejsbuk skrinšot

Priroda je nesumnjivo najbogatiji izvor inspiracije, a osnivači jedne kompanije iz Holandije su, posmatrajući pupoljke lala, došli na ideju da naprave vetroturbinu po uzoru na ovaj nežni cvet.

Tako je zaštitni znak Holandije, lale, od sada moguće videti i na krovovima, u dvorištima, parkovima i baštama kafića. Ove jedinstvene vetroturbine variraju po veličini, pa su pogodne za napajanje čitavih domaćinstava, ali i malih uličnih punjača za električne trotinete, bicikle i ostale uređaje.

Osim toga, “turbine – lale” kako ih zovu, dostupne su u gotovo svim bojama pa su lako uklopive u svaki eksterijer i ne narušavaju, već naprotiv upotpunjuju, estetiku mesta na kome se nalaze.

Iako klasičnie vetroturbine sa tri kraka predstavljaju jedan od glavnih izvora obnovljive energije, njihove dimenzije čine ih nepogodnim za urbane sredine, a takođe predstavljaju opasnost po biodiverzitet jer se sudari ptica i propelera završavaju fatalno. Zato se traga za alternativnim modelima vetrogeneratora, a jedno od rešenja su i vertikalne turbine, piše Euronews.green.

Pročitajte još:

Jedna od kompanija koja proizvodi turbine u obliku lale je američko – evropska kompanija „Flower Turbines“. Za razliku od klasičnih vetroturbina koje počinju da se rotiraju tek kada brzina vetra dostigne 3 metra u sekundi, pri istoj brzini vertikalne turbine već proizode oko 30 vati električne energije, a brzina vetra od 1,2 metra u sekundi dovoljna je da ih pokrene.

Ukoliko se opredelite za ove turbine, možda ćete poželeti da nabavite više njih, jer kada su blizu, proizvode 20 do 50 odsto više struje. Razlog leži u fizici – kada su raspoređene na pravi način, one usmeravaju vetar jedne ka drugima uvećavajući tako efikasnost ovog mini vetroparka, navodi se na sajtu kompanije “Flower Turbines”.

Ljubitelji životinja biće naročito zadovoljni jer vertikalni vetrogeneratori ne predstavljaju opasnost po ptice koje ih lako uočavaju i izbegavaju. Osim toga, kako ne prave ništa više buke nego sam vetar, možete biti sigurni da ovaj izvor zelene energije neće uznemiravati životinje u vašoj okolini, kao ni da komšije neće imati ništa protiv da ovaj neobični cvet “posadite” u svom dvorištu.

Milena Maglovski 

Detaljni program “36. Međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin”

Foto: Pixabay
Foto: Hrvatska stručna udruga za plin

Postanite deo vodeće konferencije o gasu u jugoistočnoj Evropi u Opatiji od 16. do 18. juna 2021. godine koju organizuju Centar za plin Hrvatske i Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP), članice Međunarodne gasne unije (IGU).

Kako se prijaviti pogledajte ovde

Konferencija će se održati u skladu s epidemiološkim merama koje će u to vreme biti na snazi.

Više od 60 zanimljivih i interaktivnih predavanja, okruglih stolova i diskusija na temu lanca vrednosti prirodnog gasa, uloge prirodnog gasa u energetskoj tranziciji, projekata istraživanja i proizvodnje prirodnog gasa, razvoja strateške gasne infrastrukture u Evropi i mnogih drugih tema možete pronaći ovde.

Na konferenciji će učestvovati istaknuti predavači, uticajni stručnjac (profesori, tvorci politika i poslovni lideri) s istaknutih hrvatskih i evropskih univerziteta, te gasnih i energetskih kompanija i udruženja.

Neki od uglednih predavača su 

  • Andrea Stegher, viši dopredsednik za energetsku tranziciju kompanije SNAM, budući predsednik Međunarodne plinske unije (IGU) u mandatu od 2025. do 2028. te trenutni dopredsednik IGU-a
  • Dr. sc. Ariel Cohen, viši saradnik Atlantskog veća i direktor Programa za energiju, rast i sigurnost ITIC-a
  • Gergely Molnar, Međunarodna agencija za energiju (IEA)
  • Martina Prpić, LL.M., Kovačević Prpić Simeunović d.o.o.
  • Roxana Caliminte, Gas Infrastructure Evrope (GIE)
  • Jianguo Feng, Odsek za mašinstvo, Tongji University
  • Andreja Ana Lopac, LNG Hrvatska d.o.o.
  • Marijan Krpan, Agencija za ugljovodonike
  • Zsigmond Czike, Pietro Fiorentini
Foto: Promo

Sve kompanije čija je delatnost povezana s gasnom industrijom mogu predstaviti svoj rad, proizvode i tehnička rešenja te tako ostvariti nove poslovne mogućnosti i saradnje na dinamičnom i brzorastućem tržištu. Predstavite svoj brend i stručnost rezervacijom štanda ili sponzorisanjem ovog renomiranog međunarodnog gasnog događaja.

Smeštaj za učesnike konferencije i izložbe možete rezervisati preko – Turističke agencije MOVEG pozivom na broj +385 (0) 51 624 535 ili putem e-maila na info@moveg.hr.

Rezervišite svoje mesto još danas! Za više informacija slobodno kontaktirajte organizatora na opatija@hsup.hr.

Izvor: Hrvatska stručna udruga za plin (HSUP)

 

 

Za ovaj električni “mikro-automobil” nije potrebna vozačka dozvola

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)

Mali električni dvosed Ami, koji proizvodi Citroen, uskoro bi mogao da postane veoma popularan među mladima u Francuskoj. Naime za upravljanje ovim “mikro-automobilom” nije potrebna vozačka dozvola.

Mladi stanovnici Francuske, sa punih 14 godina, mogu upravljati ovim četvorotočkašem koji je namenjen isključivo za gradsku upotrebu.

Automobil Ami je dugačak 2,41, širok 1,39, visok 1,52 metra i ima pun radijus okreta od svega 7,2 metra. 

Opremljen je baterijom, koja se nalazi u podu, jačine 5,5 kWh, i sa jednim punjenjem može se preći 70 kilometara uz maksimalnu brzinu od 45 km/h.

Neobičnim izgledom, Ami, privlači posebnu pažnju, vozilo je dizajnirano tako da je na prvi pogled teško proceniti šta je “napred”, a šta “pozadi”. Vozačeva vrata otvaraju se u suprotnom smeru od suvozačevih, a sva svetla na vozilu gotovo da su ista. 

Panoramski krov krasi ovaj električni automobil, dok su unutra smeštene najosnovnije komande. Instrument tabla je zapravo mali ekran koji se nalazi ispred vozača.

Početna cena ovog automobila iznosi 6.000 evra i za sada se može kupiti u Francuskoj, dok će za nekoliko meseci početi prodaja u Španiji, Italiji, Belgiji, Portugaliji i Nemačkoj.

Milica Radičević

 

Smrznuto povrće iz Srbije u marketima Dubaija

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexandr Podvalny)
Foto-ilustracija: Unsplash (Iñigo De la Maza)

Sve je više prehrambenih kompanija iz Srbije čiji se proizvodi nalaze na rafovima velikih trgovinskih lanaca u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, što pokazuje da kvalitetna domaća hrana uvek nađe put do zahtevnih tržišta i kupaca, piše Privredna komora Srbije.

“Potrošačima ovog tržišta na raspolaganju je više od deset proizvoda iz “Florinog” asortimana, i to u jednom od najvećih trgovinskih lanaca u Dubaiju, sa 20 hipermarketa”, objašnjava Miloš Mijović, direktor PIK Bečeja.

On dodaje da je u pitanju veliki uspeh srpskog brenda smrznutog i konzervisanog povrća i voća jer je fabrika “Flora” do sada bila prisutna u zemljama Bliskog istoka samo kroz proizvodnju za trgovačke marke.

“Ovo je prvi put da se njeni proizvodi pod sopstvenim brendom nalaze u prodavnicama u Dubaiju“, podseća Mijović.

“Flora” izvozi na 50 tržišta – EU, CEFTA i Ruske Federacije, a uspešno širi izvozne poslove na Bliskom istoku. Među najzastupljenijim proizvodima su smrznuti grašak, zelena boranija, kukuruz šećerac, brokoli, karfiol, ali i proizvodi iz premijum kategorije, poput edamamea i različitih mikseva.

Nedavno smo objavili da Ujedinjeni Arapski Emirati svega 25 odsto potreba za hranom pokrivaju sopstvenom proizvodnjom, a osim smrznute hrane, ova zemlja je neograničeno tržište i  za našu organsku proizvodnju.

Na tamošnje tržište izvoze se mahom jabuke, mleko i kukuruz, a sada su traženi proizvodi od meda, tvrdi sirevi, vino, testenine, kukuruz i stočna hrana, navodi se na sajtu Vlade.

Izvor: Privredna komora Srbije

Svaki naš program je mali doprinos odluci da se ostane u zemlji

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)
Foto: Milica Đurić Jovičić-Privatna arhiva

Za nepune dve godine od osnivanja, Fond za nauku Republike Srbije otvorio je čak pet programa podrške naučno-istraživačkom radu. U 2021.  godini očekuje se otvaranje dodatnih programa koji će naučnicima ponuditi nove prilike za finansiranje istraživačkog rada. Na čelu ovog Fonda, na poziciji v.d. direktora, nalazi se Milica Đurić Jovičić, doktor nauka elektrotehnike i računarstva. Imajući u vidu njeno opsežno iskustvo u sprovođenju multidisciplinarnih projekata koji povezuju nauku i privredu, pitali smo je o mogućnostima za podršku inovacijama u preduzetništvu. Ipak, glavna tema našeg razgovora bio je plan za razvoj projekata naših mladih istraživača pod okriljem fonda kojim Milica rukovodi.

EP: U raznim projektima koje Fond finansira uključeno je 809 istraživača. Kako posmatrati ovaj podatak budući da je to manje od 10 odsto od ukupno 12.000 istraživača u Srbiji? 

Milica Đurić Jovičić: Fond za nauku je osnovan sa ciljem da podržava naučno-istraživački rad kroz kompetitivne pozive, da ima visoke kriterijume za selekciju projekata i podrži one koji su najbolje rangirani prema kriterijumima naučne izvrsnosti, uticaja tog istraživanja na dalji razvoj nauke, privrede ili društva, kao i na osnovu kompetencije svih članova tima, ali i plana realizacije istraživanja. Ovo je potpuno drugi model u odnosu na to kako su se u poslednjih 10 godina birali projekti ili pratila njihova realizacija. Fond ubrzano raste, kao i broj projekata i istraživača koji ce biti uključeni. Do kraja 2021. godine očekujemo da bude uključeno više od 2.000 istraživača kroz različite programe. Bitno je istaći da zajednica ni na koji način nije oštećena, jer su istraživači nastavili da primaju finansijsku podršku od Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja kroz insistucionalno finansiranje zahvaljujući reformi i novom zakonu.

EP: Koje ideje su odabrane u okviru Programa za izvrsne projekte mladih istraživača (PROMIS) koje će Fond podržati u naredne dve godine?

Foto-ilustracija: Unsplash (Louis Reed)

Milica Đurić Jovičić: U okviru programa PROMIS izabrani su projekti 59 istraživačkih timova koji će realizovati osnovna i primenjena istraživanja iz svih oblasti nauke: prirodne i matematičke nauke, tehničke i tehnološke, medicinske, biotehničke i društvene i humanističke nauke. Rezultati istraživanja će imati najširu primenu u svakodnevnom životu, od zaštite životne sredine, očuvanja kulturnih spomenika, poboljšanja zdravstvene zaštite i psihijatrijskog lečenja, kreiranja novih energetskih materijala, konzervacije biljnih resursa do razvijanja prehrambenih proizvoda. Mnogi istraživači očekuju da će njihovi projekti imati dugoročan efekat na ekonomiju, proizvodnju, industriju i da će njihova istraživanja biti od koristi celokupnom društvu. 

EP: Publikaciju o programu PROMIS krase odlične ilustracije koje prate sažetke o projektima. Da li je ovo znak da smo krenuli u promociju pravih sadržaja, ideja i uzora na način koji je zanimljiv publici?

Milica Đurić Jovičić: Rad naših naučnika ima veliki potencijal i važno je da o tome budu svi informisani na jedan razumljiv način. Izdanje PROMIS koje smo objavili u saradnji sa Centrom za promociju nauke predstavlja projekte na jedan originalan i kreativan način – kroz 59 originalnih ilustracija naših najboljih ilustratora. Publikacija sadrži opise svih projekata iz programa PROMIS, kao i kraće tekstove o glavnim ciljevima, očekivanim rezultatima i metodologiji istraživanja. Ideja nam je bila da javnosti predstavimo ove interesantne projekte, ali i da inspirišemo nova istraživanja i nove saradnje.

EP: Prošle godine odobrena su sredstva u okviru programa za istraživanje COVID-19 za 14 projekata. Među njima bilo je i onih koji se bave istraživanjem mentalnog zdravlja na nacionalnom nivou nakon pandemije, kao i imunološkim odgovorima pacijenata koji su preležali ovu virusnu infekciju. Kako bi ove rezultate trebalo iskoristiti da bi doprineli uspehu naše borbe sa pandemijom?

Foto-ilustracija: Unsplash (Bee Naturalles)

Milica Đurić Jovičić: Naši naučnici će tražiti odgovore na mnoga pitanja koja je izazvala pandemija: od toga koje su nove efikasnije metode za detekciju virusa, kako da očuvamo mentalno zdravlje ljudi, do toga kako da se ekonomski izborimo sa posledicama pandemije na mikro i makroekonomskom nivou. Jedan od projekata koji će Fond za nauku finansirati je projekat istraživača sa Instituta ekonomskih nauka koji će najpre identifikovati grupe koje su najviše ekonomski pogođene ovom pandemijom, a potom istraživati kako je kriza uticala na njihov položaj i predložiti najefikasnije mere. Vrlo interesantan je i projekat Kapsido u okviru kog će naučnici sa Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu razvijati metodu detekcije virusa na bazi specifičnih antitela u životinjama. U okviru drugog projekta naučnici će proučavati kako je pandemija uticala na duševno zdravlje ljudi. Teme su različite, a očekivanja od naših istraživača velika jer su svi ovi projekti i njihovi rezultati vrlo značajni za naše građane.

EP: Finansiranje ovih projekata za istraživanje COVID-19 obezbeđeno je iz kredita Svetske banke. Na koji način Fond inače obezbeđuje sredstva?

Milica Đurić Jovičić: Programi Fonda za nauku finansiraju se iz budžeta Republike Srbije, kredita Svetske banke, a u 2021. godini očekujemo da ovome dodamo i sredstva koja će biti obezbeđena i kroz IPA program Evropske unije. Narednu godinu ćemo dosta posvetiti međunarodnoj saradnji, što će takođe uključiti i mogućnosti za nove izvore finansiranja. U budućnosti očekujemo da se u finansiranje nauke uključi i privreda. Mnogi projekti koji su već podržani u okviru programa Fonda za nauku imaju odličan potencijal za razvoj inovativnih rešenja ali i komercijalizaciju, tako da je saradnja nauke i privrede sledeći logičan korak u daljem radu Fonda i naučnika.

Intervju vodila: Tamara Zjačić

Intervju u celini možete da pročitate u Magazinu Energetskog portala KRUŽNA EKONOMIJA mart 2021. – maj 2021.

 

Istražne bušotine nisu predviđene na teritoriji opštine Topola

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

O geološkim istraživanjima plemenitih i obojenih metala na lokalitetu Rudnik, na kojem istražni prostor delom obuhvata i teritoriju opštine Topola razgovarali su ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović, predsednik Opštine Topola Igor Petrović i član Opštinskog veća te lokalne samouprave Dragan Jovanović.

Mihajlović je tom prilikom rekla da je istražno pravo izdato u skladu sa uslovima koje izdaje Zavod za zaštitu prirode, kao i Zavod za zaštitu spomenika kulture, a u ovom slučaju su traženi i dodatni uslovi od same opštine Topola, čime su iz projekta izuzeti svi lokaliteti koji su vezani za vodozahvat i sve što je Zavod za zaštitu prirode preporučio.

“Pri tome, nijednog trenutka nije bilo predviđeno da se izvode geološke istražne radnje na teritoriji opštine Topola u naredne tri godine, koliko traje istražno pravo”, istakla je ona, navodi se u saopštenju. 

Ministarka je navela da nadležni ostaju otvoreni za sva dodatna razjašnjenja koja su potrebna kako bi građani, kao i sama lokalna samouprava, imali sve neophodne informacije.

Energetski portal