Home Blog Page 558

Sve manje šanse da se zaustavi globalno zagrevanje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Nova klimatska predviđanja donose sumorne prognoze. Svetski naučnici, stručnjaci za klimatkse promene, upozoravaju da je sve sigurnije da će Planeta Zemlja u narednih pet godina dostići gornji temperaturni limit.

Prema studiji koju je objavila Svetska meteorološka organizacija, postoji 40 odsto šanse da već 2025. godina za 1,5 stepeni Celzijusa bude toplija od predindustrijske ere. Naučnici su zaključili i to da postoji 90 odsto verovatnoće da će jedna godina između 2021. i 2025. godine postati najtoplija ikada zabeležena. 

Podaci o temperaturama pokazuju da je ona ispod granice koja je postavljena Pariskim klimatskim sporazumom, ali prema objavljenoj studiji, naučnike zabrinjava činjenica da je procena za prošlu deceniju iznosila 20 odsto šansi za povećanje globalne temperature, dok su najnoviji podaci znatno zabrinjavajući.

“To je više od obične statistike. Povećanje temperature znači više topljenja leda, povećanje nivoa mora, više talasa i drugih ekstremnih vremenskih uslova, što će u znatnoj meri uticati na proizvodnju hrane, zdravlje ljudi, životnu sredinu i održivi razvoj”, rekao je Peteri Talas, generalni sekretar Svetske meteorološke organizacije.

Kako je istakao, studija pokazuje da se približavamo temperaturnim vrednostima koje su definisane Pariskim sporazumom.

“Ovo je još jedan poziva za uzbunu, svet treba da ubrza smanjenje emisije štetnih gasova sa efektom staklene bašte i što pre treba postići ugljeničnu neutralnost”, napominje Talas.

Prema objašnjenju profesora Adama Šejfa, procena povećanja globalne temperature u kontekstu klimatskih promena odnosi se na dugoročnu globalnu prosečnu temperaturu, a ne na proseke za pojedine godine ili mesece. Ipak, prekoračenje nivoa od 1,5 stepeni možda će se već videti u narednih nekoliko godina.

Glavni cilj Pariskog klimatskog sporazuma je zadržavanje povećanja globalne prosečne temperature znatno ispod 2 °C u odnosu na predindustrijski period. Kako bi se on ispunio neophodno je smanjiti emisije gasova sa efektom staklene bašte, ali, prema studiji, one su i dalje ispod onoga što je potrebno za postizanje ciljeva.

Milica Radičević

 

Kombi prevoz od očaja do sreće

Foto-ilustracija: Unsplash (Alex Guillaume)
Foto: Fejsbuk printskrin

Razveden, švorc i bez krova nad glavom, te noći Bob Vels je zaspao u suzama na hladnom podu starog kombija. Prezirao je svoj posao u supermarketu jer, osim što je bio nepodnošljivo monoton, kada se odbiju troškovi stanarine i alimentacije, od plate mu je ostajalo tričavih 400 dolara. Zato je poslednji cent dao za oronuli kombi koji nikome osim njemu nije bio potreban, i tako sebe izbavio od spavanja na ulici.

Tu, u svojoj novoj pokretnoj kući, Bob je bio ubeđen da je dotakao dno, a onda je 1. u mesecu doneo otkrovenje – nema više stanarine! Bez ovog najvećeg izdatka, koji mnoge Amerikance lišava doma, počeo je brzo da se oporavlja, a život u kombiju postao je udobniji: uskoro je nabavio solarne panele, frižider i zasluženi krevet. Hladne noći postale su prošlost jer je kombi dobio izolaciju, a u malenom prostoru našlo se mesta i za plejstejšn kome su se posebno obradovala njegova dva dečaka.

Životna tragedija neočekivano se pretvorila u sreću kada je shvatio da sada, više nego ikada, ima vremena da sa decom ide na pecanje i kampovanje, da obilaze prirodu i igraju igrice.

Bilo je to vreme kada je Vels shvatio šta sloboda zaista znači jer prava kuća ovih savremenih nomada nije kombi, već sva ta prostranstva koja neumorno obilaze. Uz pun rezervoar, nešto hrane i vernog krznenog saputnika, nikada se ne zna gde ćete zanoćiti.

Foto – ilustracija: Unsplash (Benoumechiaravymen)

Nomadski način života pomogao je Bobu da napusti stari posao, a danas mu zaradu donosi sajt i jutjub kanal pod nazivom Cheap RV living na kome nomadi novajlije mogu pronaći praktične savete kako da sebi olakšaju ovaj, po mnogo čemu zahtevan način života. Kupanje, spremanje ručka i odlazak u toalet mogu biti pravi izazovi, ali deka Vels, koji već 14 godina živi na točkovima, nudi savet za sve.

Tako mu je kombi, u kojem je prve dane nerado provodio maštajući o toplom krevetu, doneo život kakav nije mogao ni da zamisli. Deo njegove priče prenet je i na filmsko platno u ostvarenju Nomadland gde su glavni junaci ljudi koji žive slobodno – baš kao i on.

Život u kombiju nekada počinje iz radoznalosti i želje za avanturom, ali najčešće jer za nagomilane probleme nema drugog rešenja. Slomljeni i uplašeni u svojim četvorotočkašima, oni koje život nije štedeo ponovo nalaze podršku i ljubav u novostečenoj nomadskoj porodici, a pravih prijatelja nikada ne manjka na dugim američkim putevima.

Najlepše od svega je što sve te noći, koje ovi nasumični prijatelji provode okupljeni oko vatre uz smeh, roštilj i pesmu, nikada nisu poslednje. Baš kao što Bob kaže u filmu Nomadland, kada živite na točkovima, ne postoji „krajnje zbogom“ već samo „Srešćemo se ponovo. Negde usput.“

Milena Maglovski

 

WWF: Recite NE bacanju hrane!

Foto: WWF Adria
Foto: WWF Adria

Čak 70 odsto biološke raznovrsnosti je izgubljeno krčenjem prirodnih staništa kako bi se dobila poljoprivredna zemljišta, a jedna trećina proizvedene hrane završi kao otpad.

Svetska organizacija za zaštitu prirode WWF pokrenula je kampanju #NEbacanjuhrane kojom želi da utiče na ljude da smanje količinu hrane koju bacaju i pošalju jasnu poruku donosiocima odluka da nam je neophodan funkcionalan sistem doniranja hrane koji bi omogućio i restoranima i prodavnicama jednostavan način pomaganja ugroženim ljudima. 

“Hiljade vrsta biljaka, životinja, gljiva i mikroorganizama se koristi u ishrani širom sveta. Ta velika raznovrsnost života omogućava proizvodnju hrane u različitim okruženjima i omogućava ljudima pristup raznovrsnoj i uravnoteženoj ishrani. Osim vrsta koje jedemo, širok je spektar i ostalih vrsta koje su ključne u proizvodnji hrane – od polinatora, koji omogućavaju reprodukciju useva, do mikroorganizama koji obogaćuju zemljište. Ukoliko ne očuvamo ovu bogatu bioraznovrsnost, nećemo uspeti da suzbijemo glad do 2030. godine, što je jedan od UN-ovih Ciljeva održivog razvoja (SDG)“, ističe Fabijan-Hrvatin Peronja iz WWF Adrije.

Problem otpada od hrane stoji rame uz rame s problemima klimatskih promena i plastike, koja sve više ugrožava živi svet u našim morima. Ipak, zbog njegove ogromne količine, ali i iskorištavanja zemljišta, vode i energije neophodnih za proizvodnju prekomerne količine hrane, naš je uticaj na planetu izuzetno velik. Čak 50 miliona tona voća i povrća u Evropi se baca isključivo zato što su „nepravilnog“ oblika, a sve to košta neverovatnih 140 milijardi evra. Ostaci hrane stvaraju nepodnošljiv pritisak na deponije, a njihovim razlaganjem nastaje gas metan, koji je veoma otrovan.

“Bacanje hrane ogroman je socijalni problem s obzirom na porast broja gladnih i siromašnih u svetu. Dok gojaznih ima oko 850 miliona, čak devet miliona ljudi umire od gladi. Kako bismo promenili ovu statistiku, neophodno je da svako od nas deluje. Za početak, dajte svoj glas za sistemske promene i recite jasno NE bacanju hrane“, zaključuje Peronja.

WWF kroz kampanju daje i savete kako sprečiti bacanje hrane u našim domovima. Na svetskom nivou bacamo oko 1,3 milijarde tona hrane godišnje (700 milijardi evra), na nivou Evropske unije 88 miliona tona (143 milijardi evra), a u Srbiji se baca oko 700.000 tona. 

Izvor: WWF Adria

Beograd je zvanično grad sa najvećim ekonomskim i investicionim potencijalom u Evropi

Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)
Foto-ilustracija: Pixabay

Preko stotinu eksperata, konsultantskih kuća i investitora učestvovalo je u ocenjivanju investicionog ambijenta gradova Centralne, Istočne, Jugoistočne Evrope i Južnog Kavkaza, a Beograd je zauzeo prvo mesto u konkurenciji gradova iz pomenutih regiona, navodi se na sajtu Grada.

Renomirana britanska kuća „Emerging Europe”, koja se bavi ekonomskom analizom gradova, proglasila je Beograd za grad sa najboljim ekonomskim i investicionim potencijalom u Evropi. Kategorije u kojima su gradovi ocenjivani jesu poslovna klima, infrastruktura i mobilnost, kao i veliki broj eksperata i talenata.

“Zahvaljujući statusu najbolje investicione destinacije u Evropi, Beograd će biti dodatno prepoznat od investitora iz Velike Britanije, ali i globalno. Mi ćemo u saradnji sa Britansko-srpskom privrednom komorom raditi na promovisanju Beograda, kako bismo na najbolji način iskoristili ovaj status, doveli investitore i stvorili nova radna mesta”, istakao je gradonačelnik Beograda Zoran Radojčić

Prema njegovim rečima, srpska prestonica se popela sa 186. na 9. mesto na Doing Business listi Svetske banke zahvaljujući promeni Zakona o izgradnji, uspostavljanju elektronskog sistema za izdavanje građevinskih dozvola i skraćivanju administrativnih postupaka za izgradnju do tri puta.

Osim toga, Beograd nastavlja da se razvija kao zeleni i pametni grad, komforan i prilagođen svim izazovima modernog doba, a uskoro sledi i usvajanje akcionog plana za zeleni grad što će pokrenuti brojne ekološke projekte.

“Ništa od ovoga ne bi bilo moguće bez domaćih eksperata. Beograd je univerzitetski grad i mesto u kojem mladi talenti započinju karijeru. Grad Beograd je zajedno sa Vladom Republike Srbije i Univerzitetom u Beogradu osnivač najboljeg Naučnotehnološkog parka u regionu, odakle je preko 100 startap kompanija iz oblasti IT, medicine, inženjerstva i drugih, dobilo svu podršku za razvoj sopstvenog biznisa”, naglasio je Radojčić.

Energetski portal

Usaglašavanje sa standardima i zelenom agendom EU

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Vlada Republike Srbije

Uključivanje u Grin dil, usaglašavanje sa standardima i zelenom agendom Evropske unije, želje su i ciljevi Srbije. Tokom konferencije “Zelena industrijska politika”, koju su organizovale Ambasada Nemačke u Srbiji i Nemačko srpska inicijativa za održivi rast i zapošljavanje, premijerka Ana Brnabić, istakla je da su prioriteti Vlade unapređenje i zaštita kvaliteta vazduha, tretman otpadnih voda i upravljanje čvrstim otpadom.

Kako je istakla, važno je razvijati partnerstva i ići ka tome da razultati budu što brži. 

“Do kraja godine u 28 lokalnih samouprava u Srbiji biće pokrenuta izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Sa partnerima iz Evrope idemo u projekte zaštite kvaliteta vazduha u sredinama koje koriste mazut i ugalj, u toku su pregovori o projektima za Kragujevac, Kosjerić i Valjevo”, rekla je premijerka, navodi se u saopštenju.

Tema zaštite životne sredine i energetske i zelene tranzicije neki su od ključnih prioriteta, prema procenama potrebna su ulaga od oko šest milijardi evra u oblasti upravljanja vodama, da bi Srbija postigla EU standarde.

Ambasador Namečke u Srbiji Tomas Šid istakao je da je odluka Evropske unije da do 2050. godine bude karbinski neutralna važna za Srbiju kao kandidata za članstvo.

“To smanjenje se sprovodi kroz principe cirkularne ekonomije i uz napore za zaštitu životne sredine. Modernizacija privrede je neophodna, može doći do gubitka radnih mesta, ali, uz planiranje, moguće je taj problem prevazići”, rekao je Šid.

Kako je naglasio, Srbiji je potrebna vrsta master plana, da se zna šta zelena politika podrazumeva i kako da se sprovede. Dodao je da zelena industrijska politika za Srbiju znači pridruživanje načelima cirkularne ekonomije i nastavak procesa digitalizacije.

Prema njegovim rečima, cirkularna ekonomija je mnogo više od tretmana otpada, ona je oslanjanje na tehnički prihvatljive tehnologije i procese i poštovanje principa čiste ekonomije, a zadatak je dekarbonizacija.

Taj proces je izazovan za Srbiju, ocenio je Šib i pohvalio zakone koje je naša zemlja donela, a koji su veoma važni za modernizaciju elektrana i toplana.

Ambasador Nemačke je naglasio ulogu GIZ-a, koji, na osnovu dosadašnje saradnje, postavlja temelje buduće saradnje da se i zelena politika, uz eksperte koje ima, podigne na viši nivo.

Energetski portal

 

Sedam zapovesti održive poljoprivrede

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Masovna proizvodnja hrane, bilo biljnog ili životinjskog porekla, jedan je od najvećih uzročnika klimatskih promena. Nekontrolisana upotreba pesticida, trošenje velikih zaliha vode i alarmantno zagađenje vazduha– sve to naučnike navodi na zaključak da su kapaciteti planete da hrani svetsku populaciju već dostignuti i da se za dosadašnje poljoprivredne prakse hitno mora pronaći alternativa.

Zato je ključno uvesti održivije metode u poljoprivredi jer samo tako možemo osigurati dovoljno hrane i za buduće naraštaje.

Ukoliko primenimo makar jedan od sedam principa održive poljoprivrede koje je predstavila nevladina organizacija Union of Concerned Scientists (UCS), možemo biti sigurni da će naša proizvodnja biti manje zagađujuća a hrana zdravija.

 Ipak, idealno bi bilo primeniti svih sedam praksi, a to su:

1) Rotiranje useva i sadnja različitih biljaka na istoj površini – masovna proizvodnja hrane često zahteva da se na istoj površini godinama gaji ista kultura čime se drastično osiromašuje zemljište, dok korovi lakše rastu. Da bi u ovim neprirodnim uslovima osigurali prinos, farmeri su primorani da koriste velike količine pesticida i đubriva i tako zagađuju zemljište, vodu i vazduh. Jedini „lek“ za sve navedeno je rotacija useva ili sadnja razčitih kultura na istoj površini kako bi se očuvao kvalitet zemljišta i na prirodan način suzbio korov.

2) Sadnja deteline i drugih kultura koje fiksiraju azot u zemljištu – osim što oplemenjuje zemljište i suzbija štetočine a time i potrebu za hemikalijama, deletina predstavlja i dragocenu krmnu kulturu koju domaće životinje obožavaju.

3) Odstupanje od tradicionalnog oranja – iako je bez oranja poljoprivreda gotovo nezamisliva, stručnjaci upozoravaju da česta upotreba raonog pluga može izazvati eroziju ili gubitak velikog dela zemljišta. Zato je poželjno orati smanjenim intenzitetom što će pozitivno uticati na kvalitet zemljišta, a oni najiskusniji će, uz primenu ostalih metoda održive poljoprivrede, seme saditi u neoranu zemlju.

4) Biološko i mehaničko suzbijanje parazita i korova – ovo je možda najvažniji momenat održive poljoprivrede jer pesticidi, osim što zagađuju životnu sredinu, mogu izazvati i niz zdravstvenih problema kod krajnjih potrošača. Mehaničko suzbijanje podrazumeva čupanje korova i hvatanje insekata za šta postoje posebne zamke, dok uništavanje štetočina pomoću njihovih prirodnih biljnih ili životinjskih neprijatelja predstavlja biološko suzbijanje.

5) Kombinovano gajenje biljaka i životinja – masovna proizvodnja hrane uglavnom podrazumeva odvojeno uzgajanje biljaka i životinja, ali se u praksi pokazalo da se njihovim kombinovanim uzgojem znatno uvećava profit. Osim što životinje „kose“ i đubre useve i time nas oslobađaju dela posla, one imaju i lakši pristup svežoj hrani, pa je sasvim jasno zašto održiva poljoprivreda toplo preporučije da se farme i usevi nalaze u neposrednoj blizini.

Photo-illustration: Pixabay

6) Drveće i žbunje kao prirodni štit – Farmeri na mudar način mogu posaditi drveće, žbunje i ostalu vegetaciju na svojim usevima i tako ih zaštititi od prekomerne izloženosti suncu, jakog vetra ili vremenskih nepogoda. Osim toga, od ovih biljaka, ukoliko je sve do tančina isplanirano, mogu imati i dodatnu finansijsku korist.

7) Korišćenje nekultivisanih površina – iskusni poljoprivrednici ostaviće pojedine delove nekultivisane zemlje baš takvim kakvi jesu jer poljsko cveće i ostala divlja vegetacija predstavlja pravu oazu biodiverziteta i rezervoar hranljivih materija koji je uvek dobro imati nadomak useva.

Najzad, važno je da razbijemo mit prema kome isključivo masovna proizvodnja sa svojim neodrživim metodama može da namiri potrebe svetske populacije, a da će potpuni prelazak na održivu poljoprivredu za mnoge značiti glad. Naprotiv, jedino održiva poljoprivreda garantuje da kroz nekoliko decenija nećemo ostati bez hrane, što dodatno pokazuje da budućnost čovečanstva zavisi od nje.

Milena Maglovski

Ubijen još jedan medved: Ko će preuzeti odgovornost?

Foto-ilustracija: Unsplash (Brent Jones)
Foto-ilustracija: Pixabay

Mrki medved je jedan od najvrednijih predstavnika biološke raznolikosti Crne Gore čijeg značaja očigledno nismo svesni i olako isti iz dana u dan urušavamo. Mrki medved koji živi na našim prostorima deo je populacije Dinarskog masiva, druge po veličini u Evropi.

Važno je napomenuti da je država Crna Gora potpisala veći broj konvencija čije osnovne postulate nije sposobna da poštuje i prema istim se odnosi na stihijski i neorganizovan način. 

“Ne treba da idemo dalje od Ustava Crne Gore koji utvrđuje da svako, a posebno država, je obavezan da čuva i unapređuje životnu sredinu, kao i da su potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori sastavni deo unutrašnjeg poretka koji imaju primat nad domaćim zakonodastvom. Po ko zna koji put, Ustav je pogažen, bolje reći upucan”, navodi se u saopštenju Centra za zaštitu i proučavanje ptica.

Nakon odstreljenog mužjaka medveda u kanjonu Tare u blizini Matešava 2018. godine, medveda u kanjonu Male reke 2020. godine, ženke-majke u Beranama u februaru ove godine, stiže vest o ubijenom medvedu u Parku prirode “Dragišnica-Komarnica”.

“Nadležne institucije će se po već oprobanom receptu igrati igre gluvih telefona, na čijem kraju uvek ispaštaju upravo životinjske vrste koje su zaslužne za proglašenje ove oblasti Parkom prirode. I onda kad policija odradi svoj posao, tužilaštvo će omanuti i zatvoriti oči pred dokazima. Zašto i ne bi, naučio sistem da pumpa statistiku po kratkom postupku. Njima u korist, naravno”, ističu u saopštenju.

Kako dalje navode, da stvar bude gora, u julu prošle godine, država Crna Gora usvojila je Rimski Srtateški plan (Rome Strategic plan, baziran na Bernskoj konvenciji), prema kojem se obavezala da stopu krivolova u Crnoj Gori smanji za 50 odsto do 2030. godine.

“Na dobrom smo putu zar ne? Još se ni mastilo na papiru nije osušilo, mi stopu krivolova podižemo na veći nivo. Sigurni smo da nismo ni čitali šta potpisujemo”, dalje se navodi.

“Od danas, donosioci odluka i političari više nemaju pravo propagiranja Crne Gore kao zelene destinacije. Nemate pravo pozivanja turista da uživaju u divljinama naše najljepše države. Konstantna isprazna obećanja i laži. Od ministra do ministra, bez razlike”, zaključuje autor.

Dragi građani Crne Gore, suživot između krupnih zveri i čoveka je moguć. Ovo nije način.

Autor: Aleksandar Perović, diplomirani biolog – mamalog 

Izvor: Centar za zaštitu i proučavanje ptica

 

 

Pređite u brzu traku za pametno EV punjenje

Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX
Foto: Bojan Džodan/MT-KOMEX

Očekuje se da u Evropi u narednom periodu svako treće vozilo bude na ekološki prihvatljiv pogon, što je standard kom i Srbija teži. Kako četvrtina ukupne emisije štetnih gasova u EU dolazi upravo iz auspuha dizelaša i benzinaca, devet zemalja članica odlučilo je da uputi jasan zahtev Evropskoj komisiji da odredi precizan rok za obustavu proizvodnje i prodaje vozila koja koriste fosilna goriva, a sve u cilju postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Evropska komisija uvodiće promene kako bi se u narednih deset godina broj električnih vozila „popeo” na 30 miliona. Trenutno je na putevima Evrope 1,4 miliona električnih vozila, dok po našim putevima, prema podacima iz 2020. godine, saobraća oko 300 registrovanih električnih automobila i oko 3.000 registrovanih hibrida.

Da bi se podstaklo korišćenje ekološki prihvatljivog vida transporta, Ministarstvo zaštite životne sredine nastavlja i u 2021. godini da subvencioniše kupovinu električnih i hibridnih vozila što predstavlja jedan deo mera koje se sprovode za poboljšanje kvaliteta vazduha i životne sredine.

Poznato je da je saobraćaj svuda u svetu, posebno u velikim gradovima, značajan je uzročnik aerozagađenja. Ipak, da bi vožnja na struju zaživela i na našim prostorima, neophodno je da se razvije odgovarajuća infrastruktura.

Nova punjačka mesta u mreži charge&GO

Krajem marta, pušten je u rad još jedan punjač za električne automobile koji se nalazi kod naplatne rampe u Vrčinu, iz pravca Niš-Beograd. Reč je o punjaču ABB HP 175 koji je ugradila kompanija MT-KOMEX.

Ovo ime postaje prepoznatljivo u sektoru elektromobilnosti i vrlo je moguće da ste čuli za neko od punjačkih mesta na auto-putu ili ste možda parkirali svoje vozilo u tržnom centru Plaza u Kragujevcu ili TC Promenada u Novom Sadu i videli parking mesta specijalno rezervisana za električne četvorotočkaše.

Sve punjače na ovim lokacijama ugradio je upravo tim kompanije MT-KOMEX. U oba tržna centra instalirano je po pet punjača Smart wallbox kompanije Schneider Electric čija je snaga 22 kW.

Ukoliko krenete dunavskom magistralom do Kladova, sačekaće vas i jedan „zeleni” punjač pod solarnom nadstrešnicom koja ga napaja, a ovaj moderan spoj panela i punjača nalazi se na parkingu domaće kompanije Termovent.

Svi pomenuti punjači integrisani su u platformu charge&GO. To je prva regionalna platforma za punjenje električnih vozila, koja pored Srbije obuhvata i komšijske zemlje. Kroz ovaj sistem za naplatu korišćenja mesta za punjenje vozačima električnih automobila omogućeno je brzo i lako punjenje, a na raspolaganju im je i mobilna aplikacija charge&GO za Android i iOS telefone.

MT-KOMEX nastavlja svoju misiju razvoja elektromobilnosti u Srbiji, a svi zainteresovani su pozvani da uvrste svoje punjače u mrežu charge&GO.

Photo: Bojan Džodan/MT-KOMEX

Kako funkcioniše charge&GO?

Softver korisnicima omogućava brzu pretragu najbližih elektropunjača u mreži charge&GO, kao i upražnjenih stanica za punjenje. Na punjačkom mestu, potrebno je autorizovati se, pomoću mobilnog telefona ili RFID kartice. Sesija punjenja počinje onog trenutka kada priključite kabl na odabrano punjačko mesto.

Korisnici usluga koriste punjačka mesta za svoje četvorotočkaše uz jednokratno plaćanje. Osim što će korisnici moći bezbrižno da se kreću kroz zemlju i region, zahvaljujući saradnji preduzeća MT-KOMEX i finske kompanije Virta, na raspolaganju će imati i elektropunjače u više od 30 zemalja sveta (više od 180.000 punjača u Evropi), koji su deo ove globalne platforme.

I to bez dodatnog troška rominga! Podsećamo da se subvencije za kupovinu električnih vozila kreću od 2.500 do 5.000 evra, a da je Javno preduzeće „Putevi Srbije” pokrenulo inicijativu da se za 13 odsto smanji putarina za električna i hibridna vozila.

Očekujemo u budućnosti još neke povoljnosti za one koji se opredele za električna vozila, a sa raspoloživim podsticajima trebalo bi uskoro da ugledamo više ovih vozila na našim ulicama. Ono što nećemo ugledati jeste zlokobni oblak dima iz auspuha što će doprineti smanjenju zagađenosti vazduha.

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala KRUŽNA EKONOMIJA mart 2021. – maj 2021.

Kako preći na solarnu energiju u Srbiji?

Foto-ilustracija: Pixabay

Sa dosta sunčanih dana, Srbija ima veliki potencijal za proizvodnju solarne energije, ali je njena upotreba u stambenom sektoru još u povoju. Sa druge strane, nedavno usvojeni zakoni u sektoru energetike, kao i niže cene solarnih tehnologija, podižu očekivanja da će se situacija uskoro promeniti.

„Odlučio sam se za investiciju u solarne panele jer sam hteo da budem energetski nezavisan u što je moguće većoj meri, a pored toga i da doprinesem smanjenju zagađenja vazduha u svom gradu“, objašnjava Nikola Rađenović koji je na svoju kuću u Batajnici nadomak Beograda ugradio solarne panele. 

Kada se raspitivao za mogućnosti finansiranja solarnih panela, Nikola Rađenović saznao je u svojoj banci za GEFF kreditnu liniju Evropske banke za obnovu i razvoj koja građanima nudi namenske kredite i bespovratna sredstva za ulaganja u obnovu svojih domova i poboljšanje energetske efikasnosti. 

Ističe da solarnim panelima pokriva gotovo sve potrebe domaćinstva i da struja može da se proizvodi tokom cele godine a da pogotovo od marta do novembra, prema njegovom iskustvu, mogu da se obezbede dovoljne količine energije za snabdevanje prosečnog domaćinstva.  

Pored brige o tome da li će paneli proizvoditi dovoljno solarne energije, potencijalne investitore brinu i troškovi. Uz pomoć GEFF kreditne linije, Nikola Rađenović obezbedio je kredit od od 9.000 evra a 1.600 evra dobio je nazad od banke nakon završene investicije, kao bespovratna sredstva. Veruje da će investiciju otplatiti za 7-10 godina.

EBRD GEFF krediti trenutno su dostupni u bankama UniCredit i Erste. Do sada je preko 2.000 domaćinstava iskoristilo tu pogodnost, a najčešće investicije bile su zamena stolarije, kotlovi za grejanje, termo izolacija. Interesovanje za solarne panele raste u poslednje vreme. 

Iako energetska poboljšanja doprinose značajnom smanjenju potrošnje energije i dugoročno troškova za struju i grejanje, početni finansijski izdaci mogu biti visoki. Da bi pomogli vlasnicima kuća da investiraju u zelena rešenja, EBRD putem GEFF programa pruža kredite, a tehničku pomoć i bespovratna sredstva obezbedili su donatori Evropska unija, Austrija i bilateralni donatori Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Do sada je kroz GEFF program preko 7.000 domaćinstava na Zapadnom Balkanu uložilo oko 40 miliona evra u poboljšanje energetske efikasnosti. Ove investicije već doprinose uštedi preko 31 milion kVh energije i preko 11.200 tona emisije CO2 godišnje što je ekvivalentno uklanjanju više od 6.000 automobila sa ulica. 

Izvor: EBRD

Pravedna energetska tranzicija mora da osigura nova radna mesta

Foto-ilustracija: Unsplash (Pedro Henrique)
Foto: te-ko.rs

Organizacije civilnog društva pozdravile su najavljeno zaustavljanje izgradnje nove termoelektrane Kolubara B u Srbiji, i ocenile to kao prvi korak u pravcu borbe protiv zagađenja vazduha i dekarbonizaciji.

Ipak, naglašavaju da postepeno ukidanje uglja može biti uspešno samo ako je podržano integrisanim, pravovremenim i preciznim planovima za pravednu energetsku tranziciju, koji uključuju sve pogođene i zainteresovane strane.

Na taj način je jedino moguće obezbediti nova radna mesta u sektoru energetike, odnosno budućnost građanima i građankama Srbije.

„Planiranje pravedne energetske tranzicije mora uključiti sve pogođene zainteresovane strane, kao i stručnjake, i osigurati koherentan pristup kako bi se osigurala uspešna i pravedna energetska tranzicija. To je jedini način da Srbija postigne nultu emisiju gasova sa efektom staklene bašte do 2050. godine, što mora biti njen glavni klimatski i energetski cilj “, rekao je Viktor Berišaj iz Evropske Mreže za klimatsku akciju (CAN Europe).

Izgradnja termoelektrane “Kolubara B” započeta je ‘80-ih godina i prekinuta 1992. godine. Projekat je ponovo bio u opticaju 2012. godine, kada je Evropska banka za obnovu i razvoj nakratko razmatrala finansiranje projekta. Početkom 2020. godine potpisan je načelni ugovor za izgradnju sa kompanijom “Pauer Čajna”, ali još uvek nisu izdate dozvole.

„Uzimajući u obzir veliku zavisnost Srbije od zastarele i zagađujuće tehnologije proizvodnje energije iz uglja, koja čini 50 odsto svih emisija gasova staklene bašte (GHG) na zapadnom Balkanu, ukidanje ‘Kolubare B’ je minimum koji bi Vlada Srbije trebalo da osigura. Ujedno je potrebno da se ispita izvodljivost otkazivanja postrojenja ‘Kostolac B3‘, jer možda je jeftinije da se taj projekat stopira sada nego naknadno plaćati takse za emisije ugljenika “ objašnjava Mirjana Jovanović iz Beogradske otvorene škole (BOŠ).

Grčka se nedavno našla u sličnom položaju sa termoelektranom “Ptolemaida V”. Dok je elektrana još bila u izgradnji, Grčka je najavila postupno ukidanje uglja do 2028. godine i razgovori o budućnosti elektrane su trenutno u toku.

„Ugalj se postupno ukida u našem regionu, ostatku Evrope i sveta, a tražište uglja više neće moći da obezbedi blagostanje lokalnim zajednicama u Srbiji. Ako se vrlo brzo ne naprave realni i pravovremeni planovi za energetsku tranziciju, Srbija će biti osuđena na proizvodnju energije u neisplativim elektranama na ugalj, i samim tim prelazak na zelenu i čistu energiju će biti skuplji i bolniji za lokalne zajednice, odnosno za celokupnu ekonomiju Srbije “, naglasila je Jovanović.

Izvor: CAN Europe

U Novom Sadu obeležena “EU zelena nedelja 2021”

Foto: Grad Novi Sad
Foto: Wikipedia/Micki

U periodu od 3. maja do 13. juna obeležava se „EU zelena nedelja 2021“ sa ciljem promocije nulte stope zagađenja i životne sredine bez toksina, koju organizuje Generalni direktorat za životnu sredinu Evropske komisije. Gradska uprava za zaštitu životne sredine Novog Sada, kako bi učestvovala u ovoj manifestaciji, podnela je predlog programa „TWO WHEELS – ZERO CARBON“, koji je Evropska komisija prihvatila, navodi se na sajtu grada.

Kako bi ukazali na direktan uticaj čoveka na prirodu i njihovu povezanost, čelni ljudi Novog Sada, zaduženi za zaštitu životne sredine, organizovali su vožnju biciklima od Limanskog parka do Spomenika prirode „Kamenički park“.

Iskoristili su priliku da u parku predstave najznačajnije aktivnosti i mere koje Grad Novi Sad sprovodi u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha i  uslova životnog okruženja.

“U poslednje dve godine aktivno radimo na oživljavanju parkova, obnovi i  poboljšanju parkovskih površina, ali i podizanju novih. Tako smo pre dve godine pokrenuli akciju „Oživimo parkove“ koju kontinuirano nastavljamo svake godine. Ono što je izuzetno važno za današnji dan jeste da na simboličan način pokušavamo da podignemo svest sugrađana o tome koliko je važno voziti bicikl i koristiti ovo prevozno sredstvo kao alternativu za odlazak na posao i za druge aktivnosti koje imamo tokom dana, jer ne zagađujemo životnu okolinu, a sa druge strane podižemo kvalitet života i jačamo naše zdravlje”, rekla je Mira Radenović, članica Gradskog veća za imovinu, imovinsko pravne poslove, zaštitu životne sredine, održivi razvoj i energetsku efikasnost.

Kako je dodala, na ovu akciju nadovezuje se i konkurs za dodelu subvencija za kupovinu novog bicikla koji će u narednih desetak dana konačno biti raspisan.

Tokom obilaska Kameničkog parka za sve prisutne održano je kratko predavanje stručnog lica Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode o značaju ovog zaštićenog prirodnog dobra sa akcentom na njegove vrednosti i značaj za čoveka koji živi u urbanoj sredini.

Akciji su se pridružili i predstavnici Radne grupe „Zelena stolica“, volonteri zainteresovanih udruženja građana i studenti, kao i predstavnici civilnog sektora koji aktivno sprovode aktivnosti u cilju unapređenja stanja životne sredine, a koji su zajedno sa ostalim učesnicima očistili deo prostora na ulazu u Kamenički park, kako bi dali dobar primer da svaki pojedinac može doprineti očuvanju i unapređenju zajedničkog životnog okruženja.

Energetski portal

 

Kako koristiti sunčevu energiju za proizvodne pogone?

Foto: EP
Foto: Printscreen

O tome kako iskoristiti sunčevu energiju za proizvodnju električne energije za sopstvene proizvodne pogone, o očekivanjima i rezultatima, danas se razgovaralo na seminaru “Upotreba solarne energije za vaše proizvodne pogone“ koji je organizovala Konfindustrija Srbija. Predavač je bio Miloš Kostić, direktor kompanije MT-KOMEX, koja je lider u našoj zemlji u sektoru izgradnje solarnih elektrana.

Kostić je objasnio da solarne elektrane generišu struju pomoću solarnih panela i pomažu u očuvanju životne sredine jer smanjuju emisije ugljen-dioksida (CO2). Postoje solarne elektrane koje su namenjene domaćinstvima, zatim industrijske koje su mahom na krovovima postrojenja i velike elektrane na zemlji.

U uvodnom delu seminara predstavljene su novine iz nedavno usvojenog Zakona o obnovljivim izvorima energije (OIE), kao što su: net merenje (net metering) i koncept prozjumera. Kako je Kostić istakao treba ispuniti sve uslove Ministarstva rudarstva i energetike kako bi se ostvarilo pravo na fid-in tarife, a u toku su i pripreme za uvođenje sistema aukcija koji bi trebalo da stupi na snagu do kraja 2021. godine.

Posebnu pažnju javnosti izazvao je koncept prozjumera koji se prvi put uvodi kod nas. Naime, to znači da kupac električne energije ujedno može da postane i proizvođač, tako što će višak (električne energije) isporučiti dirketno u mrežu.

“Kada postavimo elektranu na krov, smanjujemo energiju koju koristimo sa mreže. Na taj način se štede svi troškovi vezani za transport energije, postajete nezavisni od snabdevača, smanjujete emisiju CO2, štedite na računima za struju i podižete svest o zaštiti životne sredine”, objašnjava Miloš Kostić.

Primer uspešnog projekta kompanije MT-KOMEX je izgradnja prve i najveće solarne elektrane u privatnom vlasništvu, koja se nalazi u selu Velesnica u opštini Kladovo koja od 2013. godine proizvodi zelenu energiju. Kapacitet ove elektrane, koja se nalazi na zemlji je 2 x 999 kW, a ukupna ušteda emisije ugljenika je 14.170 tona. Ova elektrana postala je i prva nacionalna agro-solarna elektrana, jer travu koja raste na ovom prostoru “šiša” stado ovaca.

Foto: Printscreen

Prema Miloševim rečima, u kompaniji MT-KOMEX posebnu pažnju posvećuju solarnim nadstrešnicama na parkinzima. Na nadstrešnicama se nalaze solarni paneli koji proizvode električnu energiju, prave hlad, služe za napajanje punjača za električne automobile.

Kao potencijalno dobar primer za postavljanje solarnih nastrešnica je parking robne kuće IKEA Beograd. Ispred ove zgrade ima 1.203 parking mesta, a električna energija koja bi se proizvela na ta tom prostoru bila bi dovoljna za snabdevanje 2.000 domaćinstava godišnje, što bi dovelo do energetske i ugljenične neutralnosti.

Miloš Kostić je naveo i šta je sve potrebno od opreme za postavljanje solarne elektrane i njene implementacije u mrežu. Kompanija u ponudi ima invertore Fronius i panele Canadian Solar .

Kompanija MT-KOMEX napravila je iskorak u domenu elektromobilnosti i prepoznala je potrebu tržišta da elektropunjači budu povezani u jedan integralni skup kako bi vozači lakše pronašli mesto za dopunu svojih elektromobila. Tako je nastao sistem charge&GO, prva digitalna platforma i aplikacija za naplatu korišćenja mesta za punjenje elektrovozila. Plan je da tokom 2021. godine bude ugrađeno 300 punjača na putevima u Srbiji.

Seminar Upotreba solarne energije za vaše proizvodne pogone“, zbog učešća brojnih kompanija iz inostranstva održan je na engleskom jeziku. 

Milica Radičević

Izgradnja TE “Kolubara B” još uvek neizvesna

Foto-ilustracija: Unsplash (Gerold Hinzen)

Nakon što je Ministarstvo rudarstva i energetike izdalo direktivu za obustavljanje radova na izgradnji termoelektrane “Kolubara B” u Kaleniću, nekoliko stotina rudara i zaposlenih u termoelektranama okupilo se da iskažu svoje nezadovoljstvo i zatraže nastavak radova.

Prema rečima Miodraga Rankovića, predsednika Sindikata „Kolubare“, ova termoelektrana bi bila najekonomičnija jer se naslanja na novi ugljenokop “Radljevo”, a osim toga, do sada je u nju uloženo 350 miliona evra, prenosi RTS.

Ugalj mora da bude oslonac Srbije u narednih 30 godina, jer ukoliko se ugalj ne bude kopao u Kostolcu i Kolubari, Srbija će biti u mraku“, upozorio je Ranković na jučerašnjem zboru.

U međuvremenu, ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović  istakla je da neće doći do naglog gašenja elektrana već energetska tranzicija podrazumeva detaljno planiranje koji se odnose i na to koji kapaciteti će biti izgrađeni, a koji ne.

Ona je na sastanku sa predstavnicima Sindikata radnika EPS-a istakla da se odluke o izgradnji termoelektrane “Kolubara B” moraju donositi zajednički, te da će u Vladi biti formiran savet koji će planirati rad postojećih kapaciteta i ulaganje u nove i zamenske kapacitete do 2050. godine.

“U tom savetu će biti predstavnici više ministarstava – rudarstva i energetike, finansija i zaštite životne sredine, EPS-a i sindikata EPS-a. Zajednički interes je da EPS bude snažno preduzeće, i nije glavno pitanje da li će se graditi određeni novi kapaciteti, nego šta je opravdano u ovoj situaciji, da li treba da se angažujemo u revitalizaciji postojećih elektrana i da učinimo sve da na održiv način proizvodimo električnu energiju.”, rekla je Mihajlovićeva.

Predsednik sindikata radnika EPS-a, Milan Đorđević, naglasio je da razume bojazan rudara koji, baš kao i on, zavise od tog teško zarađenog hleba, ali je dodao da nema razloga za strah jer se struja još uvek dobija iz uglja, i dobijaće se u godinama koje dolaze.

„Da li će se ‘Kolubara B’ graditi ili ne zavisi od ekonomskih analiza i analiza za zaštitu životne sredine, u skladu sa međunarodnim sporazumima. Mi u ovom trenutku ne možemo da tvrdimo da li ćemo termoelektrane na ugalj gasiti do 2050. godine jer to zavisi od mnogo faktora“, rekao je Đorđević.

I dok jedni svim snagama brane ugalj, drugi pozdravljaju odluku Ministarstva. Centar za ekologiju i održivi razvoj CEKOR i Koalicija za održivo rudarstvo u Srbiji KORS izrazili su svoje zadovoljstvo povodom obustave izgradnje termoelektrane jer je, kako kažu u zajedničkom saopštenju, Srbiji pretilo novo energetsko ropstvo sa velikim ekološkim posledicama.

Foto: Vlada Republike Srbije

“Podržavamo pravednu energetsku tranziciju koja će Srbiju odvesti u pravcu nisko karbonske energetike kojom će se uz očuvanje radnih mesta Srbija preći u krug zemalja koje smanjuju zavisnost od fosilnih goriva. Smatramo da energetska budućnost Srbije ne leži u uglju lošeg kvaliteta koji se spaljuje u termocentralama niti u MHE, već u velikim i reverzibilnim hidrocentralama te iskorišćenju solara, energije vetra, i bio masi”, piše u saopštenju.

Oni dodaju da bi izgradnja termocentrale značila zaduživanje i izlaganje visokim taksama EU na zagađenje i CO2 koje u ovom trenutku iznose 50 evra po toni ugljen-dioksida.

“To bi značilo da bi Srbija u ovom trenutku morala da plaća 2 milijarde evra, te bi se samo zbog CO2 račun za struju morao duplirati, a ukoliko se uzmu u obzir zagađenja vode, zemljišta i vazduha kao i otvaranje novih kopova koja su u toku, račun za struju svakog građanina mora da poraste za 400 odsto”, upozpravaju CEKOR i KORS.

Milena Maglovski

Počelo takmičenje „Domaćinstvo koje su laste izabrale“

Foto: Wikipedia/Andreas Eichler

Seoske laste su najlepši vesnici proleća, a domaćinstva gde su svile makar jedno gnezdo mogu se nadati da će im ove živahne ptičice doneti i vredne nagrade jer Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije petu godinu za redom organizuje takmičenje „Domaćinstvo koje su laste izabrale“.

Ono domaćinstvo koje pod nadstrešnicama ima najviše aktivnih gnezda biće nagrađeno pobedničkim priznanjem i tonom kukuruza, dok će sva ostala domaćinstva koja su učestvovala u takmičenju dobiti šansu u izvlačenju Srećno gnezdo u kojem mogu osvojiti vaučer za kupovinu sadnica voća.

„Cilj ovog tradicionalnog takmičenja je da ukaže na činjenicu da su priroda, u ovom slučaju seoske laste, i mala seoska domaćinstva koja se poljoprivredom bave na tradicionalan način ugrožena i da im preti nestanak usled zamiranja sela i pritiska koji stvara moderna poljoprivreda“, kaže Milan Ružić, izvršni direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Detalje konkursa pogledajte OVDE.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

 

Recikliraj limenke i osvoji električni trotinet

Foto: Solagro Smart Recycling
Foto: Promo

Na nekoliko lokacija u Beogradu, u Idea prodavnicama, postavljene su pametne prese za reciklažu limenki. Svi koji rado recikliraju limenke mogu da učestvuju u nagradnoj igri koja počinje od 1. juna i traje do 31. decembra. Pobednik, tj. osoba koja bude reciklirala najveći broj limenki dobiće električni trotinet.

Ovu nagradnu igru organizuju kompanije Ball Packaging Europe, Mercator-S, Solagro i GIZ kroz program razvojnog partnerstva sa privatnim sektorom koje je podržalo nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ).

“Korisnik koji reciklira najviše limenki biće pobednik, a nagrada je električni trotinet. Ova akcija se organizuje u okviru projekta Pametne prese // Pametni sistem za sakupljanje limenki u gradovima, sa ciljem podizanja svesti javnosti o važnosti reciklaže limenki”, navodi se u saopštenju.

U prethodnom nagradnom ciklusu učestovalo je 1.214 aktivnih korisnika aplikacije, a reciklirano je ukupno 8.297 limenki. Pobednik Negoslav Vuksanović je sa recikliranih 1.072 limenke osvojio PS4, dok su recikleri od drugog do petog mesta dobili vaučere od 2.000 dinara za kupovinu u Merkator objektima.

“Uzbuđeni smo što ulazimo u drugi krug ove aktivnosti i što nastavljamo da širimo poruku o važnosti recikliranja. Želimo da se zahvalimo svima koji su u prethodnom periodu koristili Pametne prese, kao i da pozovemo sve građane da se uključe u ovu akciju. Verujemo da je ovo dobar korak u podizanju svesti o važnosti recikliranja obnovljivih materijala kao što je aluminijum”, izjavio je Nemanja Marjanović iz inicijative „Svaka limenka se računa“.

Limenka je materijal koji može beskonačno da se reciklira. Nova limenka se, nakon procesa reciklaže, može naći na policama za samo 60 dana, bez obzira na dizajn i veličinu. Limenka je pakovanje za piće koje se najviše reciklira na svetu, a razlog za to je eko dizajn samog pakovanja: sastoji se samo od jednog materijala – aluminijuma, nema poklopce, nalepnice od nekog drugog materijala, jednostavno se sortira i topljenjem nastaje potpuno novi materijal sa istim karakteristikama kao prvobitni aluminijum.

Pametni sistem za reciklažu limenki sa elementima igre i analizom podataka recikliranog materijala inovacija je startap kompanije Solagro Smart Recycling. Sistem čine pametne prese i web aplikacija. Pametne prese su interaktivni uređaji za sakupljanje i presovanje limenki.

Energetski portal

Nastavlja se čišćenje jezera Ćelije, pokupljeno 600 vreća otpada

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto ilustracija: Pixabay

Tokom proteklog vikenda pokupljeno je 600 vreća plastičnog otpada odnosno 30 metara kubnih presovane plastike sa obala jezera Ćelije, rekao je za agenciju Beta Prokupčanin Milovan Čikarić, inicijator i jedan od organizatora velike akcije čišćenja.

On je dodao da je ovo peta ekološka akcija u kojoj je učestvovalo 50 volontera iz Brusa, Kruševca, Kuršumlije, Prokuplja, Igroša i Zlatara, kao i ratni vojni invalidi iz Udruženja “Graditelji mira”, djaci i nastavnici Osnovne škole “Branko Radičević” iz Razbojne.

Organizatori akcije su bili Opština Brus i JKP “Rasina” a u akciji su učestvovali i zaposleni u  JKP “Vodovod” Kruševac i Crvenom krstu iz Brusa.

“Sa akcijama čišćenja obala jezera Ćelije počeli smo u februaru ove godine i tokom pet akcija okupili smo više od 200 dobrovoljaca koji prikupili 2.100 vreća plastićnog otpada ili 180 metar kubnih presovane plastike”, kazao je Čikarić.

Prema njegovim rečima, akcija čišćenja obale i jezera Ćelije se nastavlja putem javnih radova koje će sada organizovati JKP “Vodovod” Kruševac.

Do velikog zagadjenja jezera došlo je usled januarskih poplava gde su bujične vode i reke Rasina i Blatašnica donele u jezero veliku količinu svakakvog otpada, a najviše plastičnih flaša.

Iz akumulacije Ćelije se u tom kraju snabdeva vodom za piće 120.000 ljudi, a u planu je da se do 2022. godine izgrade dva postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Blacu i Brusu.

Izvor: Beta zelena Srbija