Home Blog Page 505

Da li znate gde završava neprodana odeća?

Foto-ilustracija: Pixabay

Modna industrija proizvodi čak 10 odsto svetske emisije ugljen-dioksida (CO2) i to je stavlja na listu najvećih zagađivača. Nažalost problem nije samo u proizvodnji odeće, već i u tome šta sa njom kada više ne nosi ili kada u magacinima ostanu tone garderobe koja nije prodata.

Poznati modni brendovi su to rešili na jedan, veoma tužan i strašan način. Naime, kako bi zaštitili ugled i sprečili da se njihova roba poklanja ili preprodaje na sivom tržištu, mnogi je spaljuju.

Kada je reč o jeftinijim komadima neprodane odeće, gotovo je sigurno da ona zavšri na deponiji u pustinji u Čileu. Na ovo mesto iz Sjedinjenih Američkih Država i svih krajeva Evrope, svakodnevno stižu tone tekstila. Na nepreglednoj planini odeće može se naći gotovo sve, donji veš, čarape, košulje, pantalone, džins i ostali odevni predmeti.

Prema procenama na ovom “groblju” nalazi se oko 39.000 tona odeće. Najtužnije od svega je što ona svakodnevno raste.

Lokalno stanovništvo svakodnevno obilazi deponiju u potrazi za odećom koju može da nosi ili preproda. Poražavajuća činjenica je to da će garderoba ovom mestu ostati decenijama (vekovima) jer se neće u potpunosti razgraditi, što predstavlja ekološku katastrofu.

Jedina svetla tačka u ovoj priči je fabrika za reciklažu tekstila koja je otvorena u blizini deponije. Nažalost u njoj se reciklira samo jedan deo odeće. Vredni radnici ove fabrike biraju komade koje zatim pripremaju za dalju obradu. Na kraju se dobija gotov proizvod koji se ponovo koristi u modnoj industriji.

Do promena može doći, ali svu zajedno moramo menjati potrošačke navike, zato sledeći put, pre kupovine odeće, dobro razmislite, bolje otići u Čile, nego poslati odeću tamo.

Milica Radičević

Ljubljanski aerodrom dobio solarnu elektranu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na krov garaže ljubljanskog aerodroma postavljeni su solarni paneli koji će obezbediti sedam odsto ukupnih potreba za strujom. Kako u ovoj kompaniji pridaju veliki značaj održivom upravljaju i zaštiti životne sredine, logičan korak je upotreba obnovljivih izvora energije.

Zahvaljujući ovoj solarnoj elektrani aerodrom će smanjiti emisiju ugljen-dioksida za 200 tona godišnje.

Kako prenosi slovenački mediji, očekuje se da će elektrana proizvoditi oko 530 MWh električne energije godišnje, koju obezbeđuje 1.347 kvalitetnih modula koji pokrivaju oko 3.000 kvadratnih metara.

“Kada je u pitanju izgradnja održive budućnosti, ne možemo zanemariti održivo upravljanje našom postojećom infrastrukturom. Želimo da njime upravljamo na način da i dalje bude funkcionalan, ekonomičan, bezbedan i energetski efikasan”, rekao je Zmago Skobir, konsultant za menadžment i prokurist kompanije Fraporta Slovenija.

Celokupnu investiciju vrednu 350.000 evra, kao i implementaciju izvela je kompanija Resalta.

Energetski portal

Energetika i ekologija zajedno do snažnije prirode

Foto: Beogradski sajam
Foto: Beogradski sajam

Međunarodni sajam energetike je najveći i najrespektabilniji godišnji regionalni skup kompanija, korporacija, preduzeća, institucija i profesionalaca u sektorima električne energije, uglja, nafte i gasa, obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i rudarstva, koji okuplja najznačajnije domaće i inostrane, pre svega regionalne, firme, institucije i organizacije oko vizija, planova i projekata u vezi sa energetskim sektorom Republike Srbije i ovog dela Evrope.

16. Sajam energetike, koji se na Beogradskom sajmu održava od 23. do 25. novembra, dolazi u vreme globalne i duboke energetske krize, koja svoj danak uzima i na regionalnom i lokalnom nivou. I u okolnostima u kojima je svet gotovo sudbinski pritisnut posledicama pandemije koronavirusa, Energetika 2021. predstavlja regionalnu kariku koja povezuje sve naše obaveze, potrebe i mogućnosti u pogledu snabdevanja što je moguće kvalitetnijom i čistijom energijom, uz što je moguće manju štetu po okolinu i nas same.

U kontekstu aktuelnih kapitalnih projekata u sektoru gasne infrastrukture, te revitalizacije i restrukturiranja kapaciteta u sektorima fosilnih goriva, ovaj reprezentativni specijalizovani sajam ove godine posebno akcentuje obnovljive izvore energije i unapređenje energetske efikasnosti.

U oba svoja segmenta, izlagačkom i konferencijskom, Sajam energetike 2021. programski uključuje sve tematske podnivoe – od naučno-istraživačkog rada, preko proizvodnje i eksploatacije, do obogaćivanja, distribucije, transporta, skladištenja ili neposrednog korišćenja prirodnih resursa.

Nezaobilazan je i njegov tržišni karakter, odnosno prilika da se predstave i povežu investitori, proizvođači opreme, resorna administracija, finansijske institucije, lokalna samouprava i svi drugi najbitniji činioci koji mogu da doprinesu stabilnosti i afirmaciji ovog životno važnog privrednog sektora.

Foto: Beogradski sajam

U isto vreme i na istom mestu, pod zajedničkim krovnim sloganom “Snaga prirode”, od 23. do 25. novembra održava se i 17. Međunarodni sajam zaštite životne sredine i prirodnih resursa – EcoFair , posvećen sistemu i mehanizmima zaštite životne sredine, sa posebnim akcentom na zelenu ekonomiju, industriju reciklaže, obnovljive izvore energije i upravljanje otpadom.

Kao najveći i najreprezentativniji skup te vrste u ovom delu Evrope, EcoFair nastoji da ekologiju predstavi kao način života i da se sa takvog polazišta obrati svim faktorima koji u ovoj oblasti imaju presudan uticaj – privredi, edukativnoj i medijskoj sferi i civilnom sektoru. Zbog toga njegov izlagački i konferencijski program obuhvataju sve segmente zaštite životne sredine: zemljište, vazduh, vodu, prirodnе resursе, reciklažu, berze ekoloških usluga, lokalnu samoupravu, komunalnu opremu, nevladin sektor koji se bave zaštitom životne sredine…

Pokrovitelji Sajma energetike i Sajma ekologije su Ministarstvo rudarstva i energetike i Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije, uz partnerski odnos Privredne komore Republike Srbije.

Na istom mestu i u isto vreme, održava se i 42. Međunarodni sajam prevencije i reagovanja u vanrednim situacijama i bezbednosti i zdravlja na radu –  112 Expo , koji se bavi zaštitom od požara, poplava, zemljotresa, hemijskih akcidenata, povreda na radu, reagovanjem u vanrednim situacijama, bezbednošću i zdravljem na radu.

Izvor: Beogradski sajam

UniCredit Banka prvih 20 godina poslovanja u Srbiji obeležava društveno odogovornom aktivnošću

Photo-illustration: Pixabay
Foto: Promo

Tokom novembra i decembra ove godine, UniCredit Banka će od svakog realizovanog keš kredita i kredita za obrtna sredstva u tom periodu, a u vrednosti većoj od 200.000 dinara, izdvajati 2.000 dinara za projekte društveno odgovornog poslovanja.

U okviru svoje kampanje pod nazivom ”20 godina se zajedno trudimo da pokrećemo dobre stvari”, UniCredit Banka započinje obeležavanje dvadesetogodišnjice svog poslovanja u našoj zemlji. 

Ukupna prikupljena sredstva tokom dva navedena meseca ove godine, UniCredit Banka će do kraja naredne godine usmeriti u aktivnosti podrške društvu i zajednici, sa ciljem očuvanja i zaštite životne sredine i prirodnih resursa Srbije.

UniCredit Banka Srbija deo je UniCredit Grupe, uspešne panevropske bankarske grupe i na tržištu Srbije prisutna je od 2001. godine. Tokom dvadeset godina svog uspešnog poslovanja u Srbiji, UniCredit Banka finansirala je brojne projekte zelene ekonomije i realizovala veliki broj društveno odgovornih aktivnosti, a poslednjih godina, lider je u oblasti finansiranja vetroparkova i učestvovala je u finansiranju pet od devet vetroparkova u našoj zemlji.

„Tokom svih godina od kako je UniCredit Banka prisutna u Srbiji, uvek smo se trudili da budemo više od banke, da svojim poslovanjem, pristupom i doprinosom napravimo razliku i ostavimo trag. Sada, kada krećemo sa obeležavanjem ovog značajnog jubileja, poželeli smo da zajedno sa našim klijentima, koji su oduvek u srži našeg poslovanja, uradimo nešto čime ćemo se nadamo se trajno, odužiti zajednici u kojoj živimo i radimo. Svesni smo značaja zaštite i očuvanja životne sredine i prirodnih resursa. Upravo zbog toga, kampanju za naših prvih 20 godina posvetićemo kako aktivnostima usmerenim na konkretnu finansijsku pomoć, tako i jačanju svesti o značaju zaštite i ulaganja u prirodna dobra naše zemlje, jer samo onda kada čuvamo ono što imamo, možemo biti sigurni da ćemo uspešno proslaviti i narednih dvadeset godina, i dočekati ih u boljem i lepšem okruženju“, rekao je Nikola Vuletić, predsednik Izvršnog odbora UniCredit Banke u Srbiji.

UniCredit Banka u okviru proslave svog jubileja 20 godina u Srbiji, na nedeljnom nivou će na svom vebsajtu objavljivati iznos prikupljenih sredstava, a koja će do kraja sledeće godine biti uložena u one projekte zaštite i očuvanja prirodnih resursa i lepota Srbije kojima je podrška najpotrebnija.

Izvor: UniCredit Banka

Energetski efikasna tehnologija kompanije ABB smanjuje emisiju CO2

Foto: ABB
Foto: ABB

Elektroenergetski sektor je pred nikad većim izazovom – neophodno je obezbediti dovoljno energije za rastuću svetsku populaciju, ali je ujedno ključno smanjiti emisije gasova staklene bašte kako bi se stalo na put globalnom zagrevanju i ublažila klimatska kriza.

I dok svetski lideri donose planove za smanjenje zagađenja na samitu u Glazgovu, važno je znati da neka rešenja, koja možemo da primenimo odmah, već imamo, a dolaze u vidu dve magične reči – energetska efikasnost.

Racionalna upotreba energije danas nije opcija, već obaveza, a kompanija ABB nudi nam tehnologiju koja nam omogućava da štedimo struju, ne od 2030. ili 2050. godine, već od 2021.

Kako se 45 odsto električne energije u svetu koristi se za napajanje električnih motora u zgradama i u industrijskim aplikacijama, jasno je zbog čega je ABB prostor za postizanje energetske efikasnosti video upravo tu.

Elektromotori su sastavni deo svakodnevnog savremenog života. Iako ih možda ne vidimo, oni napajaju pumpe koje nas snabdevaju svežom vodom, pokreću sisteme za ventilaciju i klimatizaciju koji nas rashlađuju, te upravljaju presama koje oblikuju lim za karoserije naših automobila. Takođe, oni omogućavaju održiv transport i široko se primenjuju u proizvodnji hrane.

Izazov leži u tome što je previše sistema na motorni pogon u svetu zasnovano na zastareloj i neefikasnoj tehnologiji koja rasipa energiju. Zato će energetski efikasni motori, kontrolisani frekventnim regulatorima, imati glavnu ulogu na putu ka nultoj emisiji CO2.

„Ulaganje u najnoviju energetski efikasnu tehnologiju može imati veliki uticaj. Istraživanja pokazuju da bi se globalna potrošnja električne energije mogla smanjiti i do 10 odsto ukoliko bi se 300 miliona industrijskih sistema na elektromotorni pogon u svetu zamenilo optimizovanom opremom visoke efikasnosti. To predstavlja više od 90 odsto godišnje potrošnje čitave EU” rekao je Morten Wierod, predsednik poslovnog sektora ABB Motion.

Postizanje energetske efikasnosti u južnoj Evropi

ABB je u samom vrhu kada su u pitanju tehnologije koje već pomažu korisnicima širom južne Evrope da koriste manje energije i smanje emisiju ugljenika.

U jednom od najnaseljenijih gradova u Francuskoj, lokalni vodovod završio je veliki projekat obnove pumpnih stanica gradskog vodovoda za piće i sanitarnu vodu. Renoviranjem više od stotinu pumpnih sistema, opremljenih ABB visokoefikasnim IE4 motorima, poboljšali su ukupne električne performanse mreže za sedam do deset odsto.

HE Bajina Bašta, druga po veličini hidroelektrana u Srbiji, će poboljšati raspoloživost i povećati ukupnu energetsku efikasnost. Zahvaljujući ABB MEGADRIVE-LCI (~21MW) i transformatorima za startovanje 2 x 315 MW sinhronih mašina u reverzibilnoj hidroelektrani, ABB pomaže da celokupna HE poveća proizvodnju energije isporukom dodatnih pet do šest GWh godišnje, uz pomoć veće efikasnosti i pogonske spremnosti hidroturbina.

IKEA je poboljšala energetsku efikasnost dve svoje najveće prodavnice u Španiji, tako što je instalirala solarne panele i opremila sisteme klimatizacije sa petnaest ACH580 frekventnih pretvarača sa smanjenom emisijom harmonika, kao i standardnim ACH580 i ACH550 frekventnim pretvaračima.

Nadogradnja HVAC sistema rezultirala je uštedom energije od 25 odstovu prodavnicama IKEA u Alkorkonu i San Sebastijan de los Rejesu. Ove uštede odnose se na godišnje smanjenje emisije CO2 za približno 425 tona, što je ekvivalentno godišnjoj emisiji 95 automobila.

Italijanska kompanija, Farina Presse, razvila je novu KERS (Kinetic Energy Recovery System) presu koja se koristi u teškim industrijama, poput metalske. Sistem je opremljen motorom koji obnavlja energiju preko ABB regenerativnog regulatora, smanjujući potrošnju za više od 40 odsto. Energija koju troši standardna presa u obliku disipirane toplote iznosi 388.000 kWh: KERS presa eliminiše 300 tona emisije CO2. Da bi se apsorbovala ta količina, bilo bi potrebno posaditi 4.500 stabala.

Foto: ABB

Prvi svetski potpuno električni brod tegljač sa nultom emisijom, pod nazivom Zeetug30, pušten je u rad u istanbulskoj luci u Turskoj.

ABB je doprineo tome sa 14 HES880 mobilnih pogona: šest DC/DC konvertora, dva invertora za svaki propulzivni motor sa dvostrukim namotajem, po jedan invertor za svaki pramčani potisnik i vatrogasne pumpe, kao i sa dva 150 kVAoff-grid konvertora za pomoćne pogone tegljača. Uz pomoć ove konfiguracije, Zeetug30 štedi približno 210 tona CO2 i 9 tona emisija azotnih oksida godišnje, u poređenju sa dizel-mehaničkim tegljačima slične veličine.

Italijanski OEM Sacmi Packaging and Chocolate analizirao je tipičan ciklus homogenizacije za visokokvalitetnu tamnu čokoladu proizvedenu u fabrici koja radi približno 7.000 sati godišnje, i procenjuje da zamena IE3 motora ABB-ovim IE5 sinhronim reluktantnim motorima omogućava 3-4 odsto uštede električne energije, uz smanjenje emisije CO2 za čak 22 tone godišnje.

„Ovi primeri čvrsto dokazuju posvećenost ABB-a kada je u pitanju zaštita klime u bliskoj sinergiji sa našim klijentima u industriji i infrastrukturi“, rekao je Alessandro Pueroni, ABB regionalni menadžer Motion poslovanja za južnu Evropu i Italiju. „Jedan od temelja naše strategije održivosti do 2030. godine jeste posvećenost smanjenju emisija gasova staklene bašte kod klijenata za više od 100 miliona tona, uz blisku saradnju sa institucijama, vladama i univerzitetima. U tom pogledu, pozivamo sve zainteresovane strane u našim zemljama, uključujući preduzeća i medije, da se zajedničkim naporima bore protiv klimatskih promena i pridruže se pokretu za energetsku efikasnost.“

Energetski portal

Leteći taksi za brzo putovanje

Foto: Promo Volocopter

Gužve u saobraćaju postale su svakodnevnica svih velikih metropola. Mnogi se pre odlaska na posao psihički spreme za višesatna putovanja. Već nekoliko godina se priča o tome kako ćemo u budućnosti svi koristi leteći taksi. Zato mnogi svetski proizvođači automobila rade na razvoju ovog vida transporta, Hjundai je najavio da će do 2025. godine proizvoditi leteće automobile.

Čast da prvi putuju letećim taksi vozilima imaće stanovnici i svi posetioci Seula. Naime Južna Koreja je predstavila sistem kontrolisanog vazdušnog saobraćaja vozila (UAM) koji bi trebalo da služi kao taksi između najvećih aerodroma i centra grada Seula.

Prvi javni probni let sa posadom potpuno električnog vazdušnog taksija za vertikalno poletanje i sletanje, Volocopter je imao upravo u Seulu, navodi se u saopštenju kompanije. 

Za vreme petominutnog leta pređeno je tri kilometra, dostignuta je maksimalna visina od 50 metara i maksimalna brzina od 45 km/h. 

Ukoliko sve bude teklo po planu, do 2025. godine u Seulu će zaživeti ovaj vid transporta, što će vreme putovanja skratiti za dve trećine, prenosi Rojters.

Prema procenama stručnjaka letećim taksijem za prelazak distance do 50 kilometara umesto sat vremena, trebaće 20 minuta.

Kako najavljuju iz kompanije Volocopter prvi javni probni let, ukoliko vremenske prilike dozvole, biće odražan 16. novembra 2021. godine.

Milica Radičević

Magija od bicikala koje je pregazilo vreme

Foto: Lucky Wolf Cycles (LWC)
Foto: Lucky Wolf Cycles (LWC)

Borba za čistiji vazduh vodi se na mnogo frontova. Saobraćaj koji je zaslužan za više od 10 odsto svetskih emisija svakako spada u važniju globalnu arenu. Srećom, vozila na baterije postaju sve popularnija, a uvećava se i broj električnih trotineta na ulicama širom sveta. Ipak, uz svu tu modernizaciju ne bi trebalo da zaboravimo na stari dobri bicikl – prevozno sredstvo čija popularnost ne jenjava puna dva veka. Štaviše, Miloš i Tamara Đuričić iz Loznice „pali” su na bicikle iz 70-ih i 80-ih godina prošlog veka. Udahnuli su ovim biciklima novi život, zašarenili ih i osvežili, a zatim ih vratili na drumove.

Kao i sve snažne pasije i Miloševa ljubav ka biciklizmu rodila se još u detinjstvu, a na nju je delom uticalo i to što za grupne sportove nije imao neki naročit talenat. Ubrzo je za svakodnevno „resetovanje” od obaveza koristio ovaj ekološki dvotočkaš, a kratke drumske destinacije ubrzo su prerasle u MTB (mountain biking). 

Tokom 2015. godine sa prijateljem Zoranom Bogićevićem osnovao je udruženje Planinsko biciklističko društvo BicikLO sa ciljem promocije brdsko-planinskih staza u okolini Loznice. Kasnije su usledile organizovane MTB ture gde su biciklistima iz regiona predstavljali prirodne i kulturno–istorijske vrednosti svog kraja.

Aktivnosti udruženja među prvima je prepoznala „Beogradska otvorena škola’’ (BOŠ) sa kojom su ostvarili izuzetnu saradnju u nekoliko projekata koji su uključivali biciklizam. Podrška BOŠ-a doprinela je većoj vidljivosti udruženja koje se danas može pohvaliti prepoznatljivošću na MTB mapi ovih prostora.

Osim rekreacije, Miloš ističe kao svrhu udruženja i popularizaciju gradskog biciklizma sa namerom da ovo ekološko prevozno sredstvo dobije zasluženo mesto u urbanom transportu. Povezanost bicikala i ekologije u razvijenom delu Evrope odavno je prepoznata i primenjena, a prema Miloševim rečima, kod nas je ona još uvek na relativno niskom nivou. Stoga smatra da su neophodni dodatni napori, kako u promociji ovog prevoznog sredstva, tako i u infrastrukturnim ulaganjima širom zemlje.

Foto: Lucky Wolf Cycles (LWC)

Kako su nastali LWC bicikli

Uz rad u udruženju, Miloš je servisirao svoje kao i bicikle bliskih prijatelja u kućnoj radionici po imenu Ciklo-garaža. Vremenom se broj mušterija uvećavao, a onda je supruga Tamara predložila da svaki bicikl bude unikatno obojen. Tako su u malenoj radionici nastali bicikli Lucky Wolf Cycles(LWC), a veliki doprinos razvoju ove ideje Đuričićima je dala Trag fondacija i njihov program Zelene ideje.

Bicikle LWC odlikuje jednostavnost upotrebe koja se retko sreće kod svakodnevnih gradskih bicikala, kao i jedinstveni dizajn svakog modela koji izađe iz ove kreativne garaže. Dok na njima krstare, biciklisti imaju potpuni užitak vožnje jednobrzinskih bicikala, ali i osećaj da voze moderan i nov dvotočkaš. Osim toga, bicikli su veoma lagani, a masa koja često ne prelazi ni 10 kilograma čini ih idealnim za one koji nakon vožnje moraju da unesu bicikl u stan.

Tamara ističe da mušterije mogu dobiti baš onakav model koji su oduvek želeli, i to od svog starog bicikla, što ne mogu dobiti kupovinom komercijalnog bicikla, a Miloš dodaje da sve više ljudi sa nestrpljenjem čeka da njihovi stari bicikli dobiju novo „ruho”.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

Vlada odredila kvotu za podsticaje za vetroelektrane, prva aukcija do kraja godine

Foto-ilustracija: Unsplash (Priscilla Du Preez)
Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Srbije donela je Uredbu o kvoti u sistemu tržišne premije za vetroelektrane u cilju povećanja korišćenja energije iz obnovljivih izvora i stvaranja konkuretnog tržišta proizvodnje električne energije iz takvih vrsta izvora.

Kako se dalje navodi predviđeno je sprovođenje aukcija za dodeljivanje prava na tržišnu premiju, odnosno podsticaje, elektranama koje koriste obnovljive izvore energije.

Aukcije će se sprovoditi na osnovu kvota koje propisuje Vlada shodno potrebama Republike Srbije za takvim novim kapacitetima iz obnovljivih izvora energije.

Pravo na učestvovanje na aukciji imaju elektrane koje nisu mala postrojenja (elektrane odobrene snage preko 500kW i elektrane na vetar odobrene snage preko 3MW) ili demonstracioni projekti.

Vlada je odredila kvotu samo za jednu vrstu elektrana koja su predmet podsticaja, odnosno za vetroelektrane.

S obzirom na to da se radi o novom sistemu podsticaja i mehanizama dodeljivanja prava na podsticaje, neophodno je da se prva aukcija sprovede do kraja 2021. godine, kako bi se testirali i u praksi primenili svi instituti i procedure predviđene novim Zakonom o korišćenju obnovljivih izvora energije.

Izvor: Vlada Republike Srbije

Hrvatska će do 2030. smanjiti emisije CO2 za 45 odsto, a ugalj će napustiti 2033.

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Lucian Petronel Potlog)

Hrvatska će zaštititi 30 odsto Jadranskog mora pod svojom jurisdikcijom, a do 2030. će zasaditi dodatnih milion stabala godišnje, rekao je u Glasgovu  premijer Andrej Plenković.

On je govorio na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama (COP26) gde su svetski čelnici iznosili planove i obećanja svojih država za očuvanje okoline.

„Hrvatska namerava da kompenzije uticaj turista na emisije ugljen-dioksida tako što će do 2030. godine zasaditi više od milion dodatnih stabala godišnje. Kao zemlja hiljadu ostrva, Hrvatska namerava da doprinese globalnom cilju zaštite okeana tako što će pod zaštitu staviti 30 odsto mora pod nacionalnom jurisdikcijom. Hrvatska će, u cilju EU da do 2030. godine smanji emisije ugljenika za 55 odsto, učestvovati sa, za nas veoma visokih 45 odsto, a ugalj će napustiti 2033. sa tendencijom da to postigne i ranije“, rekao je hrvatski premijer u svom govoru na konferenciji COP26.

Plenković je naglasio da Hrvatska zaštitu prirode uzima ozbiljno, da ima četvrti najmanji ugljični otisak po glavi stanovnika u Europskoj uniji, kao i da je ukupno 38 odsto  zemlje pod zaštitom.

„Hrvatsko šumarstvo ima stolećima dugu tradiciju održivog upravljanja. S 93 odsto sertifikovanih šuma, naša stopa apsorpcije ugljenika po glavi stanovnika je dvostruko veća od EU prosjeka”, rekao je Plenković.

Izvor: OIE Hrvatska

Ova jaja nisu jaja, ali su bolja od jaja

Foto: Eat Just
Foto: Eat Just

Šta ima lepše od jaja koja ujutru cvrče u tiganju za obilan i kaloričan doručak od kojeg miriše cela kuća? Samo što je ova komocija veganima, kojima je želja za dobročinstvom nadjačala želju za hranom životinjskog porekla, nepravedno uskraćena.

Jaje je jedna od onih namirnica koje nađu put do skoro svakog jela, pa je odricanje od ove ukusne okrugle poslastice tim teže. Zato je kompanija „It Džast“ (Eat Just) iz Kalifornije odlučila da stane na put mukama vegana te su počeli da proizvode ukusna proteinska jaja na potpuno biljnoj bazi.

Istraživači su najpre ispitivali na hiljade vrsta biljaka ne bi li pronašli onu koja može da oponaša svojstva kokoškeg jajeta, a odgovor je došao u vidu malog, zelenog pasulja zvanog mungo.

Kod nas ne preterano poznat, mungo pasulj je bio idealan kandidat za proizvodnju veganskih jaja jer, osim što je prepun proteina i ima odgovarajuću teksturu, ova biljka zahteva veoma malo vode te na taj način dodatno čuva životnu sredinu.

Može se mutiti kao jaje, pri prženju postaje pufnasto i mirišljavo baš kao kajgana, a oni koji su ga probali tvrde da je ukus još bolji od kokošjih.

Proizvodnja „Džast“ jaja troši 98 odsto manje vode i okupira 86 odsto manje zemljišta, a nema patnje životinja niti emisije gasova sa efektom staklene bašte. I ne samo to, jaja na biljoj bazi imaju 67 odsto manje zasićenih masti, ne sadrže holesterol i bogate su omega 6 i omega 3 masnim kiselinama.

Iz kompanije tvrde da njihova jaja mogu u potpunosti zameniti kokošja u svakom jelu i veruju da „Džast“ jaja predstavljaju ozbiljnu pretnju uzgajivačima peradi.

Međutim, iako cela priča zvuči zaista fantastično, uverena sam da će kokošja jaja i dalje biti na meniju mnogih, sve i da kompanija ostvari svoj ambiciozni plan. Domaćice i domaćini koji uživaju kuvajući jaja za Uskrs, sigurno neće biti impresionirani ovim proizvodom jer, umesto u ljusci, biljno jaje dolazi u flaši, dok će oni koji preferiraju jaje na oko takođe odmahnuti glavom na ovaj proizvod koji se može pripremiti samo kao kajgana.

No, ukoliko na stranu stavimo ove, gotovo zanemarljive nedostatke, nema razloga da se i sami ne uverimo u sve ovo što kompanija tvrdi. Ja baš jedva čekam da ih probam.

Milena Maglovski

Da li svet ostaje bez Velikog koralnog grebena?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na “meti” klimatskih promena nalazimo se svi, globalno zagrevanje već godinama utiče kako na biljni i životinjski svet, tako i na čoveka. I dok se neki, koliko toliko, uspešno bore i odupiru, čini se da Veliki koralni greben posustaje.

Prema najnovijem istraživanju čak 98 odsto Velikog koralnog grebena zahvaćeno je izbeljivanjem. Što znači da je svega dva odsto, sićušni deo ovog sistema, neoštećen.

Izbeljivanje nastaje kada koralni polipi ostanu bez algi od kojih crpe i do 90 odsto svoje energije. Njihov simbiotički odnos je ključan kako za zdravlje pojedinačnih korala, tako i za zdravlje čitavog grebena. Ova veza biva pokidana usled porasta temperature vode koja je prouzrokovana globalnim zagrevanjem.

Tim stručnjaka, među kojima je i profesor Teri Hjuz sa Univerziteta “Džejms Kuk”, proučavali su nekoliko lokacija grebena na kojima je primećeno izbeljivanje i otkrili su nešto zaista poražavajuće. Samo 1,7 odsto pojedinačnih grebena izbeglo je izbeljivanje, što se navodi u istraživanju koje je objavljeno u časopisu „Current Biology“.

Međutim tračak nade stiže od jednog dela naučnika koji se nadaju da će u hladnijim područjima doći do oporavka grebena, jer će ona služiti kao sigurno mesto od izbeljivanja. Idealan scenario bio bi da korali u ovim delovima prežive i da zatim prirodno rasprušuju svoje larve na oštećene grebene.

Veliki koralni greben proteže se na 2.300 kilometara i može se videti iz svemira. Uspeo je da “preživi” tri velika izbeljivanja koja su se dogodila 2016., 2017. i 2020. godine, međutim, ona nisu bila drastična kao ovo koje se trenunto dešava.

Da li će se i kako Veliki koralni greben oporaviti ostaje nam da vidimo.

Milica Radičević

Nikad lakše do solarne elektrane

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Više od 500 kompanija iz Srbije i regiona napravilo je nepogrešiv izbor poverivši stručnjacima Centra za Energetsku Efikasnost i Održivi Razvoj (CEEFOR) zadatak da projektuju njihove solarne elektrane čija ukupna snaga trenutno iznosi 40 MW.

Uoliko i vi smatrate da bi krovovima vaših domova i kompanija dobro pristajali solarni paneli, sada je pravi trenutak da realizujete svoje ideje jer procedura za postavljanje solarnih panela nikada nije bila jednostavnija. Nkada zahtevan proces sa mnoštvom papirologije danas se završava u samo četiri koraka, a osim odobrenja lokalne samouprave, građevinska dozvola vam više nije potrebna.

Novi Zakon o obnovljivim izvorima energije predviđa da od trenutka donošenja odluke o izgradnji solarne elektrane do potpisivanja ugovora ne prođe više od dva do tri meseca.

Uz povoljan Zakon i uigran tim kompanije CEEFOR svako može postati pionir energetske tranzicije u Srbiji i među prvima osetiti sve koristi obnovljivih izvora energije.

Dobrom računicom do smanjenja računa

Dok prosečna domaćinstva svoje potrebe mogu zadovoljiti solarnom elektranom maksimalne projektovane izlazne snage 10 kWp, za manje kompanije ili nešto veća gazdinstva, elektrana snage 50 kWp je idealno rešenje.

Za one kojima 50kWp zvuči kao savršena brojka, CEEFOR predlaže ugradnju 148 solarnih panela pojedinačne snage 370 Wp koji bi bili raspoređeni na površini od 273,8 m 2. Ovakva elektrana imala bi instalisanu snagu od 54,76 kWp DC, a gubici energije bi bili svedeni na minimum zahvaljujući inovativnim invertorima marke Fronius.

Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)

Ukoliko nameravate da panele postavite na krov sa nagibom, nema boljeg rešenja od invertora Fronius Symo sa MPP tragačima, a za elektranu snage 50kWh biće vam potrebna tri ovakva invertora.

Dva tragača, koja se nalaze u svakom invertoru Fronius Symo, omogućiće da elektrana daje maksimalnu izlaznu snagu, čak i u nepovoljnim uslovima što nije slučaj sa ostalim invertorima.

Elektrana snage 50 kWh obezbediće vam čak 64.454 kWh električne energije godišnje i značajno smanjiti vašu potrebu za kupovinom struje iz elektrodistributivne mreže. Maksimalna proizvodnja očekuje se u letnjim mesecima , i to 8.259 kWh u julu i 7.488 kWh u avgustu, dok se najmanje očekuje zimi, kad mesečna proizvodnja doseže 2.368 kWh u decembru ili 3.445 kWh u februaru.

Iako investicija u ovu elektranu iznosi 43.800 evra, povraćaj uloženog novca je zagarantovan za samo 6,5 godina. Najzad, ne treba da zanemarimo ulogu koji ovakvu projekti imaju u zaštiti životne sredine. Ukoliko se opredelite za elektranu snage 50 kWh, onda će vas obradovati sazna nje da ste doprineli smanjenju emisija CO2 za čak 51,54 tona godišnje.

Do sada smo govorili o solarnim panelima i invertorima kao sastavnim delovima solarne elektrane, ali šta je sa baterijama?

Za one koji žele sistem off-grid, baterija je neizostavna komponenta, mada je važno napomenuti da se radi o veoma skupom delu opreme koji je, uzevši u obzir sve pogodnosti sistema on-grid, možda i suvišan.

Sa sistemom on-grid nema greške

Foto-ilustracija: Pixabay

Naša zemlja ide u dobrom pravcu kada je reč o popularizaciji „zelene” energije, a o tome svedoči i novi Zakon o obnovljivim izvorima energije. Ovim zakonom uvedena je mogućnost net merenja (net metering) kao i koncept prozjumera.

Novouvedena kategorija prozjumera daje nam mogućost da budemo i kupci i proizvođači električne energije tako što ćemo sav višak proizvodnje predavati u elektrodistributivnu mrežu. Govoreći o net merenju, vlasnici solarnih elektrana moći će da prodaju višak energije po fid-in tarifama kako bi u zimskim mesecima, i kad god je to njima potrebno, mogli da umanje račune za struju.

Osim toga, u toku su i pripreme za uvođenje sistema aukcija koji bi trebalo da stupi na snagu do kraja 2021. godine.

Priredila: Milena Maglovski

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

Srpski startapi finalisti regionalnog takmičenja za doprinos Zelenoj agendi

Foto: Promo
Foto: Promo

Srpski startapi B-FRESH, Cropt i SOMA nanoWORKS učestvovali su na regionalnom finalu konkursa BASF Innovation Hub namenjenog inovatorima i startapima koji direktno ili indirektno doprinose stubovima Zelene agendečistoj energiji, održivoj poljoprivredi i cirkularnoj ekonomiji.

Prvo mesto i plasman u međunarodno finale pripali su slovenačkom startapu ReCatalyst koji nudi rešenje za neadekvatno upotrebljenu platinu u katalizatorima goriva.

Oskar Marko, jedan od finalista i član tima Cropt koji se bavi upotrebom veštačke inteligencije u poljoprivredi, istakao je da je i ranije učestovao na startap takmičenjima, ali da je svaki put iskusi nešto novo.

“Naše rešenje se bavi upotrebom veštačke inteligencije u poljoprivredi, a sa ciljem da poveća održivost, efikasnost i profit i da smanji rizik i uticaj pesticida na životnu sredinu. Ne postoji mnogo ovakvih rešenja i naša najveća prednost je što smo razvili jako dobre algoritme koji prate mape zemljišta, vremenske prilike, satelitske slike i još mnogo toga što sam čovek ne bi bio u mogućnosti da isprati. Bilo nam je zadovoljstvo da učestvujemo na BASF Innovation Hub takmičenju, a u budućnosti planiramo da izbacimo nekoliko proizvoda na tržište i da skaliramo svoje poslovanje”, objašnjava on.

Na konkursu BASF Innovation Hub učestvovalo je više od 80 startap ideja iz 11 evropskih država, a Simon Franko, direktor kompanije BASF u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji i predsednik žirija ističe da će pobednik imati priliku da nagradu iskoristi za dalji razvoj ideje, plasiranje rešenja na tržište, promociju ili na bilo koji drugi način za koji smatra da će doprineti razvoju rešenja.

“Kao predstavnici korporativnog sektora, imamo obavezu da sarađujemo sa vladama, nevladinim organizacijama i da zajedno podržavamo mlade. Oni, zbog nedostatka novca, često ne uspeju ni da predstave svoja rešenja, već ona ostaju na papiru ili u glavi pojedinca i zato nam je čast što smo imali priliku da čujemo lokalne inovatore, da sa njima podelimo svoje iskustvo i da im pružimo podrškuˮ, zaključio je Franko.

BASF Innovation Hub konkurs organizovala je hemijska kompanija i evropski lider u istraživanju i razvoju BASF. Konkurs je trajao šest meseci i organizovan je u 11 država Centralne i Južne Evrope. Pobednici lokalnih faza osvojili su po 2500 evra, dok će najbolja ideja finalne faze (petak, 12. novembar u 12 sati) dobiti dodatnih 5000 evra.

Izvor: Press Office

Beč: Borba protiv klimatske krize bez nuklearne energije

Photo: Kilian Karger
Foto: Lukas Lehotsky

Nuklearna energija je na globalnom klimatskom samitu u Glazgovu jedna od tema koja je u središtu mnogih debata, pogotovu zbog prisustva brojnih lobista za nuklearnu energiju.

„To je pre svega toliko iritantno, zato što nuklearna energija ne može da doprinese rešavanju klimatske krize“, izjavio je Jirgen Černohorski, član gradskog veća Beča zadužen za klimu i aktuelni predsednik mreže evropskih gradova koji se zalažu za Evropu bez nuklearne energije („Cities for Nuclear Free Europe“).

Mreža obuhvata 33 evropska grada sa četrnaest miliona stanovnika.

„Katastrofalne nesreće u nuklearnim elektranama u Černobilju i Fukušimi su pokazale koliko je ovaj oblik proizvodnje energije opasan i nepredvidiv“, dodaje Černohorski.

Grad Beč godinama ima vodeću ulogu u oblasti nuklearne energije. Bečko zastupništvo za životnu sredinu je organizacija koje je osnovana 1993. godine i bavi se intenzivno temom nuklearne energije. Cilj organizacije je da u ime građana Beča zaštiti interese životne sredine.

„Sredstva koja koristimo u borbi protiv klimatskih promena ne smeju da ugroze ono što želimo da zaštitimo, naime ljuge i klimu. Nuklearna energija mora da bude model koji se polako ukida“, ističe Černohorski.

Izvor: EurocommPR

Očišćen deo Deliblatske peščare, odneto pet tona smeća

Foto: Srbija moj dom
Foto: Srbija moj dom

U okviru projekta „Deliblatska peščara budućim generacijama“, a u organizaciji udruženja „Srbija moj dom“ očišćen je zapadni deo Deliblatske peščare na potezu Volovske paše u bilizini naselja Le

anka.

“Divni ljudi, njih pedesetak svih uzrasta, vedrog duha sa nadom u bolje sutra okupljeni oko zajedničke ljubavi prema prirodi, životu i poslednjoj oazi, svojim vrednim radom učinili su da stanište tekunice, gorocveta, spetskog božura i mnogih drugih ugroženih biljnih i životinjskih vrsta u zapadnom delu Deliblatske peščare dobije novi sjaj”, navodi se u saopštenju udruženja. 

Tom prilikom odneto je pet tona različitog otpada. Eko akciji odazvali su se ljudi dobre volje iz Beograda, Pančeva, Novog Sada, Vršca, Kovina, Alibunara i Dolova, dok su značajni doprinos pružili i društvo pčelara „Banatski pčelari“ iz Dolova, Vojvodina šume, ŠG Banat, Planinarsko-smučarsko društvo „Vršačka kula“ iz Vršca, Odred izviđača Crna roda, đaci iz OŠ “Aksentije Maksimović” iz Dolova.

Koordinator projekta, mast. inž. polj. Bojan Vojnov je najavio i početak obeležavanja i opremanja eko staze „Staza stepskih božura“ na lokalitetu Volovske paše, kao i nastavku čišćenja zapadnog dela Deliblatske peščare. 

Projekat Deliblatska peščara budućim generacijama sprovodi se pod pokroviteljstvom Ministarstva zaštite životne sredine, a i uz podršku kompanije Vetroelektrane Balkana, Vojvodina šuma, Zavoda za zaštitu spomenika kulture Pančevo, MZ Dolovo, Doma kulture „25. maj“ Dolovo i OŠ „Aksentije Maksimović“ iz Dolova.

O projektu “Deliblatska peščara budućim generacijama”

Projekat “Deliblatska peščara budućim generacijama” ima za cilj unapređenje zaštite prirodnog dobra Specijalnog rezervata prirode Deliblatska peščara – lokalitet Volovske paše, smanjenjem negativnih uticaja čoveka na prirodu, a kroz praktične aktivnosti, unapređenjem znanja i navika građana i korisnika ovog prirodnog dobra.

Foto: Srbija moj dom

Specijalni rezervat prirode Deliblatska peščara predstavlja jednu od poslednjih oaza i utočišta velikog broja retkih i ugroženih biljnih i životinjskih vrsta od evropskog i svetskog značaja za očuvanjem. Kao takva odlikuje se visokim stepenom endemizma. Nekada pustinja, poznatija kao „Evropska Sahara“, a danas geomorfološki i ekološko-biogeografski fenomen prirode i najveća kontinentalna peščaru u Evropi, svrstana je na preliminarnoj listi UNESKA od 2002. godine. 

Lokalitet „Volovske paše“ predstavljaju deo SRP Deliblatska peščara i svrstane su u režim II (drugog) i III (trećeg) stepena zaštite. Ekološki značajnim područjem obuhvaćeni su međunarodno značajno područje za biljke – IPA, međunarodno i nacionalno značajno područje za ptice – IBA, kao i odabrano područje za dnevne leptire – PBA. Zonom II i III stepena zaštite obuhvaćeni su prostori na kojima je radi očuvanja izvornih prirodnih vrednosti potrebno preduzimati posebne mere unapređivanja. 

Više od 50 odsto površina u okviru zone režima zaštite II stepena nalazi se pod iskonskim peščarskim i stepskim travnim zajednicama i pašnjacima, najvrednijim staništima za očuvanje biološke raznovrsnosti čitave Panonske nizije, Evrope i sveta.

Među prirodnim retkostima ovih prostora nalaze se i globalno ugrožene vrste kao što su stepski soko, tekunica i slepo kuče, kao i značajan broj peščarskih i stepskih biljaka (peščarsko sminje, stepski božur, pančićev pelen, gorocvet itd) za koje Deliblatska peščara predstavlja jedino ili jedno od retkih staništa na teritoriji Republike Srbije.

Projekat „Deliblatska peščara budućim generacijama“ sufinansiran je od strane Ministarstva zaštite životne sredine, a koji se sprovodi u periodu od oktobra do februara sledeće godine.

Izvor: Srbija moj dom

Akademija inženjerskih nauka Srbije: projekat “Jadar” će desetkovati biodiverzitet

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Realizacija projekta „Jadar“ ostaviće trajne negativne posledice na životnu sredinu u Zapadnoj Srbiji, stav je Akademije inženjerskih nauka Srbije (AINS).

Akademija u stavu, objevljenom na njihovom sajtu, navodi da je realizacija projekta u potpunosti u skladu sa potrebama investitora, dok će sa druge strane izazvati šire društvene posledice i sprečiti potencijalni razvoj zelene poljoprivrede u regionu.

Istovremeno, AINS navodi da projekat “Jadar” nije projekat proizvodnje tzv. zelenog litijuma, već borata koji, za razliku od litijuma, ima stabilnu perspektivu zasnovanu na dispergovanoj tražnji, velikom broju proizvoda i iskustvu Rio Tinta.

Rizik od radioaktivnih zračenja

AINS upozorava da realizacija projekta Jadar potencijalno nosi rizik od prirodnih izvora radioaktivnih zračenja, pemda o tome nema nikakvih informacija.

„Ova osetljiva i visoko rizična problematika potpuno je zanemarena u procesu analize i odobravanja prostornog plana posebne namene projekta ‘Jadar’. Imajući u vidu opredeljenja i dosadašnje aktivnosti podrške državnih organa realizaciji projekta ‘Jadar’, upitno je da li će se dalji proces donošenja odluka odvijati na naučno zasnovan i transparentan način, uz učešće javnosti u skladu sa obavezama koje proističu iz Arhuske konvencije, koja je ratifikovana i za Srbiju obavezujuća“, stoji u stavu Akademije.

Iako je Vlada Srbije donela stratešku odluku o podršci realizaciji projekta, koji je od 2017. godine u fazi implementacije, u AINS-u navode da naučnoj i stručnoj javnosti nije poznato na osnovu kojih podloga, odnosno kog razvojnog dokumenta Vlade je formulisana ovakva odluka, niti da li takav dokumenat ili analiza uopšte postoji.

Ogroman uticaj na životnu sredinu

Članovi Akademije veruju da realizacija projekta „Jadar“ vodi ka degradaciji predela doline Jadra i ugrožavanju Primarnih prirodnih resursa: zemljišta, šuma, voda i originalnog biodiverziteta.

„Početne aktivnosti na formiranju rudnika dovele bi do trajne degradacije zemljišta na površini od 533 ha: predviđa se uklanjanje šuma i šikara na 204 ha, poljoprivrednih površina na 317 ha, stambenih i ekonomskih objekata, dvorišta i okućnica na 8,3 ha i voćnjaka na 4,2 ha. Predviđeno je formiranje deponija u dolini Jadra na 146 ha, kao i na slivu potoka Štavica na 166 ha, za šta je potrebno uklanjanje šuma na 149 ha, sa 26.000 m3 drvne mase. Ovako masivna prenamena prostora i gubitak staništa ugroziće nekoliko stotina biljnih i životinjskih vrsta, od kojih 145 vrsta ima status strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta“, piše u stavu.

Biodiverzitet će biti desetkovan kao posledica realizacije projekta, a čitav prostor biće suočen sa gubitkom većeg dela ekosistemskih funkcija (poremećaj režima površinskih i podzemnih voda, modifikacija mikroklimatskih uslova, povećan rizik od erozije i bujičnih poplava, intenzivna emisija gasova staklene bašte).

Takođe, članove Akademije posebno brine proces kojim se dovodi u pitanje suverenitet Srbije, jer Rio Tinto, kako navode, sprovodi „Akcioni plan relokacije stanovništva“, gde neometano obavlja otkup zemljišta i nekretnina od lokalnog stanovništva, uz prećutnu saglasnost grada Loznice i državnih institucija.

Milena Maglovski