Home Blog Page 503

Srbija definisala pojam energetskog siromaštva

Foto-ilustracija: Unsplash (Sergiu Valena)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Na sednici Nacionalne koalicije za smanjenje energetskog siromaštva, usvojen je predlog definicije energetskog siromaštva, što je najvažniji korak za izradu i sprovođenje akcionog plana.

Prema usvojenoj definiciji, energetsko siromaštvo je stanje u kojem domaćinstvo nema na raspolaganju dovoljno mogućnosti da obezbedi potrebnu količinu energije koja je neophodna za zdrav i dostojanstven život i to na način koji ne ugrožava druge osnovne životne potrebe domaćinstva ili šire zajednice.

Prema rečima Zorane Mihajlović, ministarke rudarstva i energetike, energetsko siromaštvo treba da bude i deo strateških dokumenata – strategije razvoja energetike i nacionalnog integrisanog plana za klimu i energetiku. 

„Prethodnih meseci napravili smo konkretne korake, i veoma je značajno što smo jasno definisali pojam energetskog siromaštva, koji treba da bude deo strateških dokumenata  – integrisanog plana za klimu i energetiku i strategije razvoja energetike do 2040. godine, sa vizijom do 2050, kako bismo definisali dalji razvoj i napredak u narednim decenijama. Takođe, dobro je što sarađujemo na ovom projektu i radimo zajedno i država i nevladine organizacije, međunarodni partneri, lokalne samouprave, jer to je put koji će nam obezbediti lakše nalaženje rešenja“, rekla je ona, navodi se u saopštenju.

Ministarka je naglasila da je potrebno formiranje radne grupe koja će učestvovati u definisanju strateških dokumenata, da je neophodna razmena podataka, pre svega između članova koalicije i Uprave za energetsku efikasnost. Na sastanku je bilo reči i o izradi uredbe o energetski ugroženom kupcu, potrebi da se definiše akcioni plan za smanjenje energetskog siromaštva i finansijskoj podršci merama za smanjenje energetskog siromaštva. 

Žarko Petrović, predstavnik UNDP-a, rekao je da su projekti koje sprovodi Ministarstvo jako dobri i da je to jedan od prvih partnerskih akcija u koju su uključeni i Ministarstvo i lokalne samouprave i privatni sektor. On je rekao da je UNDP izradio studiju koja pokazuje veliku zainteresovanost privatnog sektora da se smanji potrošnja energije, što će takođe doprineti smanjenju energetskog siromaštva.

Na sastanku je bilo reči i o projektima i merama koje sprovodi Ministarstvo, a koje bi trebalo da doprinesu smanjenju energetskog siromaštva – korišćenju obnovljivih izvora energije, posebno solarnim panelima, i usvajanju uredbe o kupcu-proizvođaču, kao i povećanju energetske efikasnosti.

„Nacionalna koalicija je važno Vladino telo koje, osim relevantnih ministarstva, okuplja i predstavnike nevladinog sektora i međunarodnih organizacija. Cilj je da odredimo konkretne mere i javne politike kroz koje će se videti boljitak za sve građanke i građane“, izjavila je posle sednice Maja Matija Ristić, sekretarka Ministarstva rudarstva i energetike.

Aleksandar Macura iz RES fondacije, izjavio je da su usvajanjem definicije stvoreni uslovi da se prepoznaju domaćinstva i pojedinci i odrede mere kojima će se pomoći u smanjenju energetskog siromaštva.

„Važno je što je ova definicija usvojena na Vladinom telu, čime se stvaraju uslovi da se sada domaćinstva prepoznaju i možemo da odredimo mere kojima će se pomoći. Pojam energetskog siromaštva znači da pojedinci ili domaćinstva zbog niskih prihoda, energetski neefikasnih grejnih uređaja i objekata ne uspevaju dovoljno dobro da se ogreju. Usvajanjem definicije napravljen je važan korak ka određivanju podrške i pomoći, ne samo u novcu, već u unapređenju energetske efikasnosti, što znači dugoročnu, sistemsku podršku, jer će moći da žive u toplijim domovima, da manje zagađuju životnu sredinu, a da im ostane sredstava za dostojan život“, rekao je Macura. 

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

“Snaga prirode” na Beogradskom sajmu

Foto: Beogradski sajam
Foto: Beogradski sajam

16. Međunarodni sajam energetike, najveći godišnji regionalni skup kompanija, korporacija, preduzeća, institucija i profesionalaca u sektorima električne energije, uglja, nafte i gasa, obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i rudarstva, i ove godine će okupiti najznačajnije domaće i inostrane, pre svega regionalne, firme, institucije i organizacije oko vizija, planova i projekata u vezi sa energetskim sektorom Republike Srbije i ovog dela Evrope.   

U kontekstu aktuelnih kapitalnih projekata u sektoru gasne infrastrukture, te revitalizacije i restrukturiranja kapaciteta u sektorima fosilnih goriva, ova reprezentativnа specijalizovanа sajamska manifestacija posebno akcentuje obnovljive izvore energije i unapređenje energetske efikasnosti.

U okolnostima u kojima je svet gotovo sudbinski pritisnut posledicama pandemije koronavirusa, Sajam energetike, koji se na Beogradskom sajmu održava od 23. do 25. novembra, predstavlja regionalnu kariku koja povezuje sve naše obaveze, potrebe i mogućnosti u pogledu snabdevanja što je moguće kvalitetnijom i čistijom energijom, uz što je moguće manju štetu po ljude i okolinu.

Izlagački i konferencijski program Sajma energetike 2021. uključuju sve tematske podnivoe – od naučno-istraživačkog rada, preko proizvodnje i eksploatacije, do obogaćivanja, distribucije, transporta, skladištenja ili neposrednog korišćenja prirodnih resursa. Nezaobilazan je i njegov tržišni karakter, odnosno prilika da se predstave i povežu investitori, proizvođači opreme, resorna administracija, finansijske institucije, lokalna samouprava i svi drugi najbitniji činioci koji mogu da doprinesu stabilnosti i afirmaciji ovog životno važnog privrednog sektora.

Pod zajedničkim krovnim sloganom “Snaga prirode”, u isto vreme i na istom mestu održava se i 17. Međunarodni sajam zaštite životne sredine i prirodnih resursa – EcoFair, posvećen sistemu i mehanizmima zaštite životne sredine, sa posebnim akcentom na zelenu ekonomiju, industriju reciklaže, obnovljive izvore energije i upravljanje otpadom. Kao najveći i najreprezentativniji skup te vrste u ovom delu Evrope, EcoFair nastoji da ekologiju predstavi kao način života i da se sa takvog polazišta obrati svim faktorima koji u ovoj oblasti imaju presudan uticaj – privredi, edukativnoj i medijskoj sferi i civilnom sektoru. Zbog toga njegov izlagački i konferencijski program obuhvataju sve segmente zaštite životne sredine: zemljište, vazduh, vodu, prirodnе resursе, reciklažu, berze ekoloških usluga, lokalnu samoupravu, komunalnu opremu, nevladin sektor koji se bave zaštitom životne sredine…

Pokrovitelji Sajma energetike i Sajma ekologije su Ministarstvo rudarstva i energetike i Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije, uz partnerski odnos Privredne komore Republike Srbije.

Na istom mestu i u isto vreme, održava se i 42. Međunarodni sajam prevencije i reagovanja u vanrednim situacijama i bezbednosti i zdravlja na radu – 112 Expo, koji se bavi zaštitom od požara, poplava, zemljotresa, hemijskih akcidenata, povreda na radu, reagovanjem u vanrednim situacijama, bezbednošću i zdravljem na radu.

Izvor: Beogradski sajam

Neuspeli „grinvošing“ – rekordno krčenje Amazonije uprkos obećanjima

Photo-illustration: Unsplash (Lucian Dachman)
Foto-ilustracija: Pixabay

U fokusu ovogodišnjeg klimatskog samita u Glazgovu COP26 našla se i amazonska prašuma čija je zaštita, kako se isprva učinilo, jedan od prioriteta brazilske vlade.

Tako je predsednik Brazila Žair Bolsonaro u Glazgovu potpisao sporazum kojim se obavezuje da će do 2030. godine obustaviti krčenje prašume, dok je 25. oktobra ove godine ministar zaštite životne sredine Žoakim Leiće najavio „Nacionalni program zelenog rasta“ za unapređenje održivog razvoja i promovisanje očuvanja šuma, navodeći da Brazil ima potencijal da bude lider nove globalne zelene agende.

Međutm, da je ovo daleko od istine svedoči podatak da je uništavanje Amazonije dostiglo svoj istorijski maksimum, a seča šume ove godine povećana je za čak 22 odsto u odnosu na prethodnu, saopštila je Brazilska agencija za istraživanje svemira.

Tako je u periodu između avgusta 2020. i jula 2021. godine, vlada brazilskog predsednika dopustila uništavanje 13.235 km²  šume u Amazonu, što je oblast 17 puta veća od površine Njujorka, piše Grinpis.

„Postoji veoma dobar razlog zašto se Bolsonaro osećao lagodno kada je potpisivao novi sporazum koji mu dozvoljava još jednu deceniju uništavanja šuma i nije obavezujuć. U međuvremenu, Amazon je već na ivici i ne može preživeti više godina krčenja. Autohtoni narodi pozivaju da 80 odsto Amazonije bude zaštićeno do 2025. i u pravu su, to je ono što je potrebno“, navodi Grinpis.

Što se tiče Programa zelenog rasta, iako su „zaštita biodiverziteta“ i „smanjenje emisije gasova staklene bašte“ među navedenim ciljevima, nigde se ne spominje eksplicitna posvećenost smanjenju krčenja šuma. Takođe, usvajanje akcionog plana za implementaciju Programa predviđeno je tek za septembar 2022. godine, upozorava nevladina organizacija za ljudska prava Human Rights Watch.

Milena Maglovski

Sadnjom drveća do zelenijeg Beča

Foto: WienTourismus/Paul Bauer
Foto-ilustracija: Pixabay

Prestonica Austrije krupnim koracima ide ka tome da postane jedan od najčistijih i najmanje zagađenih gradova u ovom delu sveta. Deluje kao da se ceo grad skupio, zasukao rukave i počeo da radi na jednom veoma ambicioznom, teškom i veoma značajnom projektu.

Zaštita i unapređenje životne sredine, borba protiv klimatskih promena, očuvanje biodiverziteta, zaštita biljnih i životinjskih vrsta nalaze na spisku važnih stvari gotovo svih stanovnika Beča.

Izgradnja novih parkova, ekološki prihvatljiv javni prevoz, upotreba obnovljivih izvora energije, proslave na održiv način i pošumljavanje samo su neki od segmenata kojima se pridaje posebna pažnja.

Zaposleni bečkog Magistratskog odeljenja 01 zaduženog za digitalizaciju su zajedno sa šumarsko-poljoprivrednim preduzećem grada zasadili 2020 drveća i žbunova. 

Kako prenosi EurocommPR, na prostoru od 3.000 kvadrata posadili su stabla hrasta, javora, lipe, trešnje, graba i žbunovi leske, kaline, trnjine i drena.

“Ideja za sađenjem šume se javila prošle godine. Umesto zajedničke novogodišnje proslave koja je bila otkazana zbog pandemije koronavirusa u 2020. godini Magistratsko odeljenje i sindikat su se odlučili za ekološku akciju koja će biti od značaja za sve Bečlije. Akcija treba da ukaže na epidemiološku situaciju u 2020. godini i posluži kao podsetnik”, navodi se u saopštenju.

Ozelenjavanjem urbanih gradskih površina i sadnjom drveća mogu se ublažiti klimatske promene i značajno se utiče na kvalitet vazduha.  

Milica Radičević

WWF: Plavne šume Tise nestaju zarad profita drvne industrije

Foto: WWF Adria

„Najskuplja stolica na svetu“ naziv je nove kampanje svetske organizacije za zaštitu prirode WWF, kojom se javnosti u Srbiji ukazuje na problem uništavanja prirodnih plavnih šuma u priobaljima reka u zemlji i regionu.

U fokusu kampanje je višedecenijsko uništavanje vojvođanskih aluvijalnih šuma u slivu reke Tise za potrebe drvne industrije.

Umesto prirodnih plavnih šuma pretežno vrbe, crne i bele topole, na područjima uz reke sade se plantaže hibridnih topola, koje drvnoj industriji donose više građe u kraćem periodu. Zarad profita, već decenijama se žrtvuju prirodni ekosistemi, uništavaju staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta, i slabi prirodna odbrana obala od poplava.

„Hibridne topole samo brojem stabala mogu da zamene prirodne topole i vrbe, ali njihov ekološki potencijal je krajnje sveden. One ne pružaju odgovarajuće uslove za opstanak brojnih vrsta, kao što su crna roda, smuđ ili orao belorepan, i po ukupnoj raznovrsnosti živog sveta daleko zaostaju za prirodnim plavnim šumama. Takođe, plavna područja pružaju niz ekosistemskih usluga koje direktno doprinose boljem životu ljudi. Tu mislimo na bogate prirodne resurse, ali i ublažavanje poplava, ublažavanje posledica klimatskih promena, potencijale za rekreaciju i razvoj turizma. Uništavanje prirodnih staništa u ritovima i priobalju naših reka greška je koju ćemo svi skupo platiti“, kaže Goran Sekulić iz WWF Adrije.

Centralni element kampanje je kitnjasta drvena stolica s naglašenim figurativnim prikazima delova tela onih životinja koje su ugrožene zvog krčenja šuma. Sredinom naslona i sedišta protiče krivudav tok reke Tise, a noge i rukohvati prikazuju posečene trupce autohtonih vrsta drveća. Stolica je oglašena na društvenim mrežama sa ciljem da što veći broj ljudi odvede na veb stranicu www.najskupljastolicanasvetu.rs, gde se nalaze brojni podaci važni za razumevanje problema uništavanja prirodnih šuma i bioraznovrsnoti u rečnim područjima.

Kampanja se temelji na podacima iz teksta „Zarada drvne industrije ispred prirodnih plavnih šuma“ mlade novinarke Mine Delić, polaznice novinarske škole Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS). Saradnja sa CINS i ova kampanja deo su projekta „Da nam klima štima“, koji WWF u Srbiji sprovodi uz podršku Vlade Švedske. Podrškom CINS-ovoj školi, WWF je podržao istraživačko novinarstvo u oblasti zaštite prirode i klimatskih promena.

Plavne šume su najugroženiji ekosistemi Evrope. Njihov značaj za ublažavanje posledica globalnog zagrevanja je velik, ali je još važniji njihov potencijal da zaštite područje oko reke od plavljena ili zagađenja vode.

Sertifikacijom šuma i primenom međunarodnih standarda za odgovorno upravljanje šumama napravljen je otklon od prakse pretvaranja prirodnih šuma u hibridne plantaže, ali na terenu obnova vodoplavnih šuma, odnosno vraćanje prirodnih zajednica, ide veoma sporo. Tako se problem ne samo ne rešava već se posledice usložnjavaju i postaju nepopravljive.

WWF se zalaže za izmene zakonskog okvira kojima bi se unapredila i jasnije definisala zaštita ovih staništa i omogućila njihova efikasna obnova na području cele Srbije. Ove izmene su neophodne i da bi Srbija uspela da ispuni obaveze koje je preuzela međunarodnim ugovorima, a koje sa novim globalnim politikama od ove godine postaju sve zahtevnije.

Izvor: WWF Adria

Zelene investicije za unapređenje kvaliteta života građana u Somboru

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Unapređenje životne sredine i kvalitetniji život građana su veoma važni za budućnost, do ovoga može doći samo zajedničkim snagama i zelenim investicijama. Sombor je jedan od gradova koji puno pažnje pridaje ovim veoma bitnim segmentima.

Pošumljavanje u ovom gradu je jedan od važnih projekata koji se realizuje uz podršku Ministarstva za zaštitu životne sredine. U naselju Svetozar Miletić u toku je sadnja 1.500 novih sadnica bagrema.

Kako je objasnila Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, zahvaljujući sredstvima koja su putem javnog konkursa dodeljena gradovima i opštinama, Srbija ove godine bogatija za 150.000 novih sadnica autohtonih vrsta, od čega se više od 40 odsto sadi na teritoriji Vojvodine, koja je najmanje pošumljena.

“Ovaj grad, osim za pošumljavanja, aplicirao i dobio sredstva i za projekat sanacije devastiranog zemljišta kod nekadašnje kafilerije “Proteinka”, ali i za uklanjanje divlje deponije u naselju Čonoplja, gde je u toku i postavljanje video-nadzora”, rekla je ona.

Sa deponije u Čonoplji uklonjeno je više od 1.600 kubika otpada, a prostor na kojem se nalazilo smetlište biće pošumljen. Lokacije sa kojih je očiščen otpad biće pod video-nadzorom u cilju boljeg praćenja i kontrole. Sombor je dobio na korišćenje osam kamera koje će se napajati preko solarnih panela, a obezbediće celodnevni nadzor.

“Ukoliko snime neodgovorne pojedince da ponovo odlažu otpad na očišćenim lokacijama, uslediće prijave i kažnjavanje. Ovo je jedan od načina da se izborimo sa nepropisnim odlaganjem otpada i da budućim generacijama ostavimo čistiju i kvalitetniju životnu sredinu”, navela je Vujović.

Ministarka je istakla da je najvažniji kapitalni zeleni projekat u Somboru izgradnja modernog regionalnog centra za upravljanje otpadom, koja počinje sledeće godine i on je jedan od prioritetnih, navodi se u saopštenju.

Energetski portal

“Drvo prijateljstva” – sadnjom 400 stabala do boljeg kvaliteta vazduha 

Foto-ilustracija: Unsplash (Trevor Pye)
Foto-ilustracija: Pixabay

U više gradova regiona, među kojima je i Beograd, 19. i 20. novembra, u okviru akcije “Drvo prijateljstva”, istovremeno će biti posađeno ukupno 400 stabala. 

“Ovom akcijom prvenstveno želimo da podignemo svest među građanima država regiona o posledicama koje njihove individualne aktivnosti imaju po zagađenje prirode. Drago nam je što smo na lokalu uspeli da se povežemo sa relevantnim partnerima. Gradovi regiona su godinama na listi najzagađenijih u svetu, i važno je preduzeti udružene i konkretne korake da se taj trend zaustavi. Sađenje drveća je jedan od najjednostavnijih i najvažnijih među njima”, objašnjava Aleksandra Tomanić, izvršna direktorka Evropskog fonda za Balkan. 

Zemlje Zapadnog Balkana imaju najgori kvalitet vazduha u Evropi. Građani Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Srbije i Severne Makedonije podjednako su izloženi zagađujućim materijama u vazduhu.

“U cilju poboljšanja kvaliteta vazduha u Smederevu važno je da sadimo drveće kontinuirano. 50 stabala bora u dvorištu srednje škole “Despot  Đurađ” u Smederevu biće jedna nova mala pluća ovog dela grada, pa akcija „Drvo prijateljstva” predstavlja još jedan korak ka potpuno čistom vazduhu u našem gradu“, Nataša Rašković iz partnerske organizacije Pro.Tok21 iz Smedereva.

„Zenica već 13 godina čeka da industrija ugradi filtere u svoja postrojenja. Dok čekamo, odlučili smo da sami ugradimo prirodne filtere. Ovo drveće nije samo ukras, ono će biti prirodni filter za zagađeni zrak, dom za ptice, najbolja zaštita od letnih vrućina i od poplava. Zato molimo naše sugrađane da vode računa o ovim vrednim sadnicama i da ih štite od vandala, jer ovo su pluća našeg grada“, istakao je Samir Lemeš iz organizacije Eko forum iz Zenice.

“Zadovoljstvo je i ove godine bio dio regionalne akcije ,,Drvo prijateljstva”, kojom se kroz konkretne aktivnosti skreće pažnja javnosti na potrebu unapređenja kvaliteta životne sredine na prostoru Zapadnog Balkana i podstiče međusektorska saradnja i uključivanje građana u napore da se smanje negativni uticaji klimatskih promena u aeorozagađenja. Ove godine akcija ,,Drvo prijateljstva” u Crnoj Gori nosi posebnu simboliku, jer broj zasađenih sadnica prati i obeležavanje 30 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, Glavni grad Podgorica dobiće još jedan novi drvored, čime se daje doprinos projektu ozelenjavanja i nadamo se da će građani uživati u ovom ambijentu koji i daje novo zelenije i ekološkije lice. Radosni smo što će isti efekat biti i u drugim gradovima regiona, a naše misli su danas i sa kolegama iz Sarajeva koji su zbog poplava u nemogućnosti da trenutno realizuju akciju i želimo da se što pre stvore uslovi i da glavni grad Bosne i Hercegovine bude obogaćen novim drvoredom”, kaže Aleksandar Perović, Ekološki Pokret OZON, Crna Gora.

Ovom akcijom, Evropski fond za Balkan zajedno sa svojim partnerima najavljuje i produžetak kampanje „Ujedinjeni Balkan za čist vazduh” početkom decembra. Druge godine za redom biće realizovana ova informativna regionalna kampanja koja služi podizanje svesti stanovnika regiona o uzrocima i  posledicama zagađenja, i  mogućim načinima poboljšanja kvaliteta vazduha, kao i borbu za zdraviju životnu sredinu kroz regionalnu solidarnost.  

„Drvo prijateljstva“, kao i šira kampanja za čist vazduh „Ujedinjeni Balkan za čist vazduh”, realizuje se uz podršku brojnih organizacija: Za čisto Sarajevo iz Sarajeva, Eko forum iz Zenice, Environmental Territorial Management Institute iz Tirane, Sbunker iz Prištine, Air Care iz Skoplja, OZON iz Podgorice, Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu i Beogradska otvorena škola iz Beograda, i Pro.Tok21 iz Smedereva.

Izvor: RERI

Električnim automobilima uskoro ćemo moći da napajamo domove

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Kaluza)

Kada je pre tačno deset godina istok Japana pogodio razoran zemljotres, u sveopštem metežu u kome su se čak i brodovi našli na krovovima kuća, a  život izgubilo blizu 20.000 ljudi, desilo se nešto neverovatno.

Još jednom su Japanci dokazali da im u solidarnosti i organizovanosti nema ravnih, a  da u najtežim trenucima nema vremena za očajavanje, već su oni povod da se dođe do najefikasnijih rešenja.

Osim što je bilo neophodno raščistiti nered, kakav samo zemljotres snage 9,1 Rihtera može ostaviti za sobom, trebalo je  zbrinuti više od 6.000 povređenih i preko 220.000 ljudi koji su ostali bez doma.

Hrana, lekovi i topla odeća postali su pitanje opstanka za hiljade žitelja istočnog Japana, ali je nedostatak električne energije otežavao spasilačku misiju. Srećom, na sceni su se ubrzo našli električni automobili koji, osim što štite životnu sredinu, sada dokazano štite i ljudske živote za vreme najvećih prirodnih katastrofa.

Kompanija Čademo ubrzo je razvila V2X tehnologiju (vehicle-to-everything) koja električnim vozilima omogućava da se pune i prazne, te tako električni automobili zapravo mogu služiti kao mobilni rezervoari električne energije.

Lako je pogoditi zašto je ova tehnologija bila spasonosna za hiljade Japanaca te tužne 2011. godine, jer su mnogi mogli da se ugreju, napune telefon kako bi stupili u kontakt sa porodicom i imaju osvetljenje isključivo zahvaljujući električnim automobilima.

Kompanija Nisan usvojila je V2X tehnologiju, a 2020. godine predstavili su prototip „Rilif“ (RE-LEAF), električni automobil koji spolja ima vodootpornu utičnicu kako bi mogao da napaja više uređaja. Štaviše, napunjena baterija od 62 kWh dovoljna je da električnom energijom snabdeva prosečno evropsko domaćinstvo punih šest dana, objašnjavaju iz kompanije Nisan ( fascinantno, zar ne?).

Stoga bi ova tehnologija uskoro mogla da nađe svoju primenu i van prirodnih nepogoda, jer skladištenje električne energije u baterijama automobila ima višestruke koristi. Osim što nam može pomoći da prikupljamo zelenu energiju kada je proizvodnja najveća i koristimo je kada nema dovoljno sunca ili vetra, korišćenje baterija automobila za skladištenje električne energije smanjuje potrebu za kupovinom namenskih baterija za off-grid sisteme, te tako i dodatnu potrebu za litijumom.

Milena Maglovski

Polovni električni automobili – proizvođač će morati da garantuje za kapacitet baterije i njeno trenutno stanje

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)
Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Roberts)

Prodaja vozila na električni i hibridni pogon iz godine u godinu raste velikom brzinom. Kako mnoge zemlje najavljuju da će u skorijoj budućnosti zabraniti prodaju benzinaca i dizelaša, očekuju se da će drastično skočiti prodaja vozila na električni pogon. Samim tim na tržištu će porasti i ponuda ovih polovnih automobila.

Vozači e-automobila do sada nisu bili u mogućnosti da dobiju pouzdane informacije o tome koliko će baterija zadržati kapacitet tokom perioda vožnje, što dovodi u sumnju održivost njihove investicije. 

Na sreću ovo bi uskoro moglo da se promeni i to zahvaljujući predlogu novog pravnog instrumenta za obezbeđivanje minimalne trajnosti baterija ugrađenih u električne i “plug-in” hibridne automobile, koji je odobrio Svetski forum za harmonizaciju propisa o vozilima (WP.29), čiji je domaćin Ekonomska komisija UN-a za Evropu (UNECE) u čijem se saopštenju ovo i navodi.

Zahvaljujući novim odredbama proizvođači će morati da garantuju da će baterije ugrađene u njihova električna vozila (EV) izgubiti manje od 20 odsto svog početnog kapaciteta tokom pet godina ili pređenih 100.000 km i manje od 30 odsto tokom osam godina ili pređenih 160.000 km.

Ovo bi sprečilo upotrebu baterija lošijeg kvaliteta, što bi obezbedilo da se trajne baterije ugrađuju u električna vozila. Kako se predviđa ovo je od velike važnosti za povećanje poverenja potrošača i za poboljšanje ekoloških performansi električnih vozila iznad njihove niske emisije štetnih gasova

Duži vek trajanja baterija u znatnoj meri bi mogao da smanji njihovu proizvodnju, što bi značilo da će i potražnja za sirovinama pasti, kao i da će ih manje završiti na otpadu.

Zahvaljujući ovom predlogu tačni podaci o stanju i preostalom kapacitetu baterije trebalo bi da budu lako dostupni.

Usaglašeni predlog će biti stavljen na glasanje na sednici VP.29 u martu 2022. godine. Zemlje koje glasaju za novi zakon moraće da ga prenesu u svoje nacionalno/regionalno zakonodavstvo sa određenim vremenskim okvirom stupanja na snag, do ovoga bi moglo doći već 2023. godine.

Ovu odluku su podržali Kanada, Kina, Japan, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države i Evropska unija.

Milica Radičević

Uskoro u Srbiji Dobri Dabar platforma – nova šansa za grupno finansiranje razvojnih inicijativa

Foto: Loud Crowd
Foto: Loud Crowd

Na skupu za medije održanom u Marsh co-working prostoru predstavljeno je idejno rešenje i koncept nove srpske crowdfunding platforme atraktivnog imena Dobri Dabar, koju pokreće Udruženje Loud Crowd uz podršku Nemačko-srpske inicijative za održivi rast i zapošljavanje.

U pitanju je prva platforma za grupno finansiranje u Srbiji, koja će biti inovativni, alternativni instrument finansiranja inicijativa malih i srednjih preduzeća i razvojnih projekata usmerenih na oblast tranzicije ka zelenoj ekonomiji, održivosti i zapošljavanju.

„Od 2019. građani Srbije više nemaju direktan pristup svetskim crowdfunding platformama kao što su Kickastarter i Indiegogo, a trenutno u Srbiji postoji samo jedna platforma, donacije.rs, na kojoj je uslov da projekti moraju biti isključivo filantropski ili da su nosioci kampanje neprofitni subjekti. Platforma Dobri Dabar predstavlja prvo odgovarajuće rešenje za prikupljanje sredstava za mala i srednja preduzeća i korisne inicijative, a razvoj ovog segmenta je veoma važan, ako ne i najvažniji, za privrednu i ekonomsku stabilnost zemlje, održivi razvoj i zapošljavanje. Povezujući aktivne ljude koji žele da realizuju svoje ideje i projekte sa zajednicama koje mogu i žele da ih podrže, Dobri Dabar će omogućiti rast, razvoj i promociju dobrih, ekoloških, preduzetničkih, kreativnih i održivih projekata,” rekao je tim povodom osnivač organizacije Loud Crowd, Dušan Vulović, ekspert za crowdfunding, koji je proteklih nekoliko godina, uz podršku  Nemačko-srpske inicijative za održivi rast i zapošljavanje, dao veliki doprinos promociji crowdfunding-a u Srbiji i širenju znanja o vođenju crowdfunding kampanja.

Prema podacima Ministarstva privrede, u Srbiji trenutno ima preko 100.000 aktivnih malih i srednjih preduzeća koja zapošljavaju oko 620.000 ljudi, a u ovom segmentu malog biznisa preko 98 odsto sredstava dolazi iz bankarskog sektora, dok samo 2 odsto potiče iz donacija.

To znači da su mala i srednja preduzeća prinuđena da u razvoj poslovanja, podizanje konkurentnosti i stope zaposlenosti, kao i za prelazak na zelenu ekonomiju, ulažu iz sopstvenih sredstava. To je za njih često preveliki izazov i razvojno otežavajuća okolnost. Očekuje se da će platforma Dobri Dabar znatno doprineti ekonomskom i privrednom napretku u ovom sektoru.

Crowdfunding je najčešći metod takozvanog grupnog, alternativnog finansiranja projekata u svetu. Kao digitalna, brza, jeftina i potpuno transparentna metoda onlajn prikupljanja sredstava od zajednice, crowdfunding u poslednjoj deceniji predstavlja globalni ekonomski fenomen sa jednom od najvećih stopa rasta. Procene su da su potencijali crowdfunding-a u Srbiji i regionu veliki, ali da nisu dovoljno iskorišćeni.

Foto: Loud Crowd

„Planirano je da platforma Dobri Dabar počne sa radom 16. februara 2022. Do tada će svima koji su zainteresovani za ovaj način finansiranja na adresi dobridabar.com biti dostupan upitnik na osnovu kog će moći da provere svoje kapacitete za crowdfunding kampanju i obaveste tim koji stoji iza platforme o projektu za koji žele da je sprovedu,“ objasnio je Vulović dodajući da je ime Dobri Dabar izabrano iz više razloga, ali pre svega zato što dabar ima ulogu održavaoca prirodnog ekosistema, baš kao što su male lične i poslovne inicijative održavaoci ekonomskog ekosistema.

Nemačko-srpska inicijativa za održivi rast i zapošljavanje prepoznala je potencijal koji bi grupno finansiranje moglo imati u Srbiji i od 2017.godine podržava razvoj crowdfunding industrije i baze znanja u našoj zemlji. U tom periodu uspostavljen je i sajt crowdfunding.rs koji služi promovisanju crowdfunding-a i edukaciji potencijalnih crowdfundera.

Izvor: Loud Crowd

Građanski preokret: zaustaviti izgradnju Linglonga

Foto: Građanski preokret
Foto: Građanski preokret

Izgradnja fabrike autoguma Linglong je višestruko narušila pravni poredak, dugoročno ugrožava životnu sredinu, i izaziva kršenje ljudskih prava i sloboda, upozorava udruženje Građanski preokret.

Kako se navodi u saopštenju udruženja, izgradnjom fabrike tokom poslednje tri godine prekršeno je više zakona, i to: Zakon o planiranju i izgradnji, Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o kontroli državne pomoći, učinjeno je krivično delo bespravne gradnje, a sada je očigledno da se ne poštuje ni Zakon o radu.

Iz udruženja dodaju da je zbog interesa Linglonga suspendovano pravosuđe te tužilaštvo ne reaguje na krivične prijave zbog bespravne gradnje više desetina hiljada kvadrata koje je konstatovao građevinski inspektor, a Upravni sud ne reaguje na više tužbi protiv odluka organa vlasti kojima je takva gradnja dozvoljena.

Dalje, zbog interesa komapnije Linglong umanjivana su građanska prava i slobode, a najočigledniji primeri su bili suzbijanje učešća građana u javnim raspravama o ekološkim aspektima buduće fabrike guma, sprečavanje medija da snimaju i izveštavaju u blizini gradilišta, kao i policijski pritisak na aktiviste koji su protestovali ispred njega, piše Građanski preokret.

Još jedan problem je i to što za gigantsko postrojenje s prljavom tehnologijom država ne zahteva izradu integrisane studije o proceni uticaja na životnu sredinu, upozorava udruženje. Linglongu je, kako navode, dozvoljeno da buši svoje bunare i crpi vodu na području koje inače oskudeva podzemnim vodama, što preti da od plodne banatske zemlje napravi pustinju.

Takođe, udruženje traži obustavu izgradnje fabrike budući da dolazak Linglonga, kako kažu, pogoršava nivo radnih prava o čemu postoje i svedočenja radnika angažovanih na gradilištu.

Uprkos svemu, Linglongu je dat privilegovan položaj u odnosu na druge subjekte na tržištu, kažu iz Građanskog preokreta.

Ogromnu parcelu zemljišta ta kineska kompanija je dobila na poklon, na mestu na kojem su svi drugi investitori takvo zemljište morali da plate. Zatim je država svojim novcem finansirala komunalno opremanje tog zemljišta, što je takođe privilegija koju ostali nemaju, stoji u saopštenju udruženja.

“Zbog svega navedenog, Građanski preokret zahteva potpuno i trajno zaustavljanje izgradnje fabrike autoguma Linglong kod Zrenjanina”, poručuju iz Građanskog preokreta.

Izvor: Građanski preokret

Za veću energetsku efikasnost više od 200 miliona evra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Povećanje energetske efikasnosti je nacionalni cilj i jedan od ključnih elemenata u ostvarivanju vizije o zelenoj Srbiji.

Prema rečima Zorane Mihajlović, ministarke rudarstva i energetike, u našoj zemlji se troši 40 odsto više energije nego što je to prosek u zemljama EU. U narednim godinama će se u ovu oblast ulagati između 200 i 250 miliona evra, sa ciljem da se za nekoliko godina smanji potrošnja energije.

“Ako uspemo da pomognemo da barem 80 odsto građana zameni stolariju i izolaciju, eventualno da postave solarne panele, smanjićemo količinu utrošene energije, a procene su da godišnje kroz prozor bacamo proizvodnju jedne termoelektrane. Država će subvencionisati građane u iznosu od 50 odsto ukupnih troškova zamene solarije, izolacije i postavljanja solarnih panela i potrebno je minimum četiri godine da se poveća energetska efikasnost i dođe na prosek EU”, rekla je ona gostujući na TV K1, navodi se u saopštenju.

Kako je istakla, ove godine nisu uspeli da obezbede subvencije za sve građane, s obzirom na to da je interesovanje ogromno.

“Za narednu godinu smo spremili 240 miliona evra. Ljudi su svesni značaja ulaganja u energetsku efikasnost, koja dovodi do nižih računa za utrošenu energiju”, poručila je Mihajlović.

Ona je napomenula da je snabdevanje energijom i energentima u Srbiji stabilno uprkos krizi na evropskim i svetskim tržištima, istakavši da je naša zemlja energetski stabilna i da u rezervama ima dovoljne količine nafte, naftnih derivata i drugih energenata.

“Imaćemo do kraja zimske sezone dovoljno električne i toplotne energije i nafte i gasa. Pogledajte šta se u Evropi dešava od marta ove godine. Cene gasa i uglja su visoke, cena gasa na današnji dan je približno 1.000 evra za hiljadu kubnih metara, što je nekoliko puta više u odnosu na prošlu godinu”, navela je ministarka.

Kako je dodala Srbija je energetski stabilna, kao i da će pregovarati o nabavci gasa za narednih deset godina.

Energetski portal

Produžen rok za izdavanje integrisanih dozvola za postojeća postrojenja

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Pixabay

Narodni poslanici usvojili su izmene Zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine, čime je dat novi rok za izdavanje integrisanih dozvola za postojeća postrojenja, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine

Promene u zakonu su samo terminološke, a ne i suštinske, navela je ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović i dodala da produženje roka ima za cilj da nadležnom organu omogući rešavanje po podnetim zahtevima za izdavanje dozvole, kao i usaglašavanje sa Zakonom o zaštiti životne sredine.

“Izmenama zakona dat je novi rok, 31. decembar 2024. godine, za izdavanje integrisanih dozvola za postojeća postrojenja i aktivnosti, s obzirom da je po starom zakonu taj rok istekao 2020. godine”, rekla je Vujović.

Ministarka je ukazala da je oblast integrisanih dozvola jedan od najvažnijih i najkompleksnijih segmenata zaštite životne sredine, naglasivši da je Zakon o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine donet još 2004. godine, ali nijedna dozvola nije izdata do 2011. godine.

“Od ukupno 46 izdatih integrisanih dozvola od strane republičkih, pokrajinskih i lokalnih organa, 39 je izdato u periodu od 2014. godine do danas, a za pet dozvola iz  2011. i 2012. godine urađena je revizija. Produženje roka je potrebno da bi operateri imali dovoljno vremena da pribave dokumentaciju za kompletno podnošenje zahteva. Takođe, tokom sledeće godine će biti ažurirana i lista postrojenja koja su u obavezi da ishoduju integrisane dozvole”, navela je Vujović.

U Narodnoj skupštini je usvojen i Novi Zakon o biocidnim proizvodima koji će doprineti boljoj zaštiti zdravlja ljudi, životinja i životne sredine jer će osigurati da na tržištu budu dostupni samo biocidni proizvodi koji nemaju štetne efekte i čije je korišćenje bezbedno.

Novim zakonskim rešenjem postiže se maksimalna moguća usklađenost sa propisima EU, odnosno sa Uredbom o biocidnim proizvodima, naglasila je ministarka i dodala da se uvode nova pravila i procedure za dostupnost na tržištu i korišćenje biocidnih proizvoda i tretiranih proizvoda.

Energetski portal

OTP banka na putu “zelene tranzicije” – pokrenut Generator Zero

Photo-illustration: Pixabay
Foto: New Media Team

Nakon uspešno završene najkompleksnije bankarske integracije na ovim prostorima, OTP banka Srbija predstavila je poslovne rezultate koji su obeležili 2021. godinu i pozicionirali je kao vodeću finansijsku instituciju na domaćem tržištu u brojnim segmentima. OTP banka je vodeći kreditor privrede i stanovništva i lider na tržištu usluga faktoringa i lizinga, a u narednom periodu nastavlja proces intenzivne digitalizacije i uvođenja inovacija. Jedno od ključnih strateških usmerenja obeležiće “zelena tranzicija” u poslovanju, odnosno posvećenost održivom poslovanju i ekološkoj održivosti, što potvrđuje i tema novog Generator Zero preduzetničkog konkursa, koji je danas zvanično otvoren.

“OTP banka je započela put zelene tranzicije velikim koracima, o čemu svedoče brojne zelene inicijative koje smo pokrenuli. Ponosni smo na činjenicu da naša banka koristi isključivo zelenu energiju, što potvrđuje zeleni sertifikat EPS-a, dok naša centralna zgrada koristi sopstvene solarne panele. Želimo da ohrabrimo i naše klijente da budu ekološki odgovorni kroz ponudu novih zelenih bankarskih poizvoda koje intenzivno razvijamo a koji će podrazumevati finansijsku, ekspertsku i savetodavnu podršku. To potvrđujemo i kroz novi poziv projekta Generator Zero koji danas otvaramo za sve projekte i rešenja koja imaju za cilj smanjenje karbonskog otiska. Podršku ka zelenoj strategiji dobijamo i od matične OTP Grupe koja je za sve banke članice potpisala Principe za odgovorno bankarstvo Ujedinjenih nacija, što je jedinstveni okvir za održivo poslovanje ovog sektora, razvijen kroz partnerstvo između banaka širom sveta i Programa za finansijsku inicijativu u oblasti životne sredine UN-a. Time smo se pridružili najvećoj svetskoj bankarskoj zajednici fokusiranoj na održivo finansiranje“, rekao je Predrag Mihajlović, predsednik Izvršnog odbora i CEO OTP banke.

Generator Zero posvećen je podršci i nagrađivanju inovacionih projekata koji predstavljaju održiva rešenja sa realnim i merljivim uticajem na smanjenje karbonskog otiska, kao jednog od najvećih izazova današnjice. Konkurs je danas otvoren za mikro, mala, srednja preduzeća, startap kompanije, startap neformalne timove i preduzetnike, otvoren je do 20. decembra 2021. godine, za više informacija pogledajte ovde.

Nagrada OTP banke za pobedničko rešenje je novčani iznos od dva miliona dinara, kao i dugoročna ekspertska podrška na polju poslovne ekspanzije i pronalaženja novih razvojnih mogućnosti.

Foto: New Media Team

Značaj Generatora prepoznali su i brojni partneri: Mastercard, Schneider Electric, Bosch, ICT HUB, Srbija Inovira, Inicijativa Digitalna Srbija, Netokracija i BOŠ – Beogradska otvorena škola, kao i OTP Lab inovacioni hab OTP Grupe i investicioni fond Portfolion. Za najbolje finaliste, partneri projekta takođe obezbeđuju brojne vredne nagrade.

Član Izvršnog odbora za finansije Branimir Spasić je predstavio finansijske rezultate i istakao da OTP banka danas zauzima prvo mesto na tržištu u pogledu kreditiranja privrede i stanovništvo sa ukupno 3.9 milijardi evra plasiranih kredita, uz 5.3 milijardi EUR aktive i neto profitom od 54 miliona evra na kraju trećeg kvartala ove godine, što je rast od 100 odsto u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Vuk Kosovac, član Izvršnog odbora za stanovništvo, podsetio je da je OTP banka pionir u digitalizaciji i uvođenju inovacija na srpskom bankarskom tržištu.

“Zadovoljstvo klijenata je naš najvažniji prioritet, a kao pravi partner, planiramo da im u budućnosti budemo još snažnija podrška. Bićemo uz njih i uvek tražiti mogućnost da dovedemo najbolja rešenja iz regiona i sveta za njihove potrebe. Kako bismo ne samo reagovali na promene u navikama korisnika, već ih usmeravali ka novim i praktičnijim rešenjima, klijentima nove OTP banke na raspolaganju su brojni, najsavremeniji načini upravljanja ličnim finansijama“.

OTP je dobio priznanje i svetskog magazina Global Finance New York za najbolju banku za mala i srednja preduzeća i za privatno bankarstvo u Centralnoj i Istočnoj Evropi, kao i za najbolju finansijsku laboratoriju za inovacije na svetu.

Izvor: New Media Team

Od konzumera do prozjumera

Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)
Foto-ilustracija: Pixabay

Nemačka energetska agencija DENA i Ministarstvo rudarstva i energetike organizovali su ekspertsku diskusiju “Hard Talk, Renewables in Serbia: The Path Ahead, Net Metering and Auctions” gde su predstavnici ključnih oblasti energetike razgovarali o aktuelnim temama koje se tiču obnovljivih izvora energije.

Cilj Hard Talk diskusija je da identifikuju najbolje metode za realizaciju potencijala OIE i prepoznaju ključne barijere koje blokiraju investicije privatnog sektora i stvaranje funkcionalnog i stabilnog sistema za razvoj zelene energije.

Miloš Kostić, direktor kompanije MT-KOMEX koja je do sada je izgradila više od 80 malih solarnih elektrana, predstavio je Udruženje OIE Srbija na prvom danu diskusije prezentacijom “Od konzumera do prozjumera”.

Ko može postati prozjumer?

Prema rečima Kostića, u Aprilu 2021. godine, Srbija je dobila novi Zakon o obnovljivim izvorima energije, dok je Ministarstvo rudarstva i energetike usvojilo podzakonski akt koji domaćinstvima i kompanijama sa manjim OIE projektima omogućava da postanu prozjumeri.

Prozjumer je ujedno i kupac i proizvođač električne energije iz obnovljivih izvora koji sav višak proizvodnje može predati elektrodistributivnoj mreži kako bi kasnije, u mesecima smanjene proizvodnje i povećane potrošnje električne energije, umanjio račune za struju.

Kostić napominje i da je Elektrodistribucija Srbije usvojila pojednostavljenu proceduru za pojedinačne male prozjumere u oktobru 2021. godine, a Ministarstvo građevinarstva je izmenilo pravilnik, pa građevinska dozvola za jednostavne projekte više nije potrebna.

Zašto solarna elektrana?

Foto-ilustracija: Pixabay

Mnogo je razloga koji vas mogu navesti da se opredelite za solarnu elektranu, a direktor kompanije MT-KOMEX napominje da solarna energija smanjuje potrebu za kupovinom električne energije od spoljnjih snabdevača i čini nas otpornijim na nestabilnosti elektrodistrinutivne mreže.

Svaka nova solarna elektrana smanjuje emisije ugljen-dioksida te tako štiti životnu sredinu, a ovo je za našu zemlju posebno važno budući da je zagađenje vazduha jedan od gorućih problema.

Kompanije, koje odluče da svoje krovove obogate solarnim panelima, smanjuju rizik od naplaćivanja takse za emisije ugljen-dioksida jer će moći da apliciraju za dobijanje zelenog sertifikata za proizvedenu električnu energiju.

Kostić se zahvalio udruženju OIE Srbija sto ga je nominovalo da govori na ovom važnom skupu i pohvalio napore Ministarstva rudarstva i energetike u donošenju Zakona o koršćenju OIE i uredbi, kao i transparentnost celog procesa.

Danas je održan i drugi dan diskusije Hard Talk gde je udruženje OIE Srbija predstavio Dušan Opačić, projektni menadžer kompanije Elicio koja je izgradila vetroparkove Alibunar i  Malibunar.

Milena Maglovski

Vetrogenerator iz kućne radinosti

Fotografije: ljubaznošću Vladimira Toškovića
Fotografije: ljubaznošću Vladimira Toškovića

Prilagodljivost obnovljivih izvora energije (OIE) olakšava globalnu energetsku tranziciju pa se tako solarni paneli postavljaju na prostrane krovove hala velikih kompanija, ali i na male krovove privatnih kuća i zgrada, dok se vetroturbine neumorno okreću i u brdima i na obalama mora. Ipak, ovo nije priča o gigantskim projektima u oblasti OIE koji mogu da napajaju čitave kompanije ili gradove. Želimo da predstavimo čoveka koji nam je pokazao da, uz malo mašte, mnogo umeća i čvrstu veru u zelenu budućnost, sve postaje moguće.

Nije sve u novcu, ima nešto i u otpadu 

Ključ za uspeh u životu je ljubav prema onome što radite. Još dok je pohađao srednju školu u rodnoj Podgorici, Vladimir Tošković je razvio veliko interesovanje za elektroniku, a obavezni predmeti ubrzo su prerasli u hobi. Ipak, iz bogate Toškovićeve karijere izdvaja se vetrogenerator koji je sam projektovao i napravio, ni manje ni više, od otpada

„Česti nestanci električne energije i dotrajala distributivna mreža bili su glavni razlog za početak ovog malog projekta u mom selu Bratonožići. Želeo sam da obezbedim stalno napajanje i bolje uslove za život na selu”, počinje priču Tošković o ovom nesvakidašnjem poduhvatu. 

Kada se udruže upornost i umeće, materijal za izradu je najmanji problem. Moglo bi se reći da je za izradu vetrogeneratora Vladimir koristio sve što mu je došlo pod ruku: staro gvožđe, ležaje sa osovinama od kamiona, metalne profile i cevi, alternator, a kasnije i visokonaponski generator sa keramičkim magnetima otpornim na temperaturu.

„Cilj mi je bio da napravim konstrukciju koja će trajati i biti otporna na jake udare vetra koji su dominantni na ovim prostorima, uz minimalna održavanja. Određene prepravke (kidanje, zavarivanje i povezivanje), kao i betoniranje jakog temelja, nosača osovine vetrogeneratora prilagođenog lakšoj montaži i demontaži, bili su neizbežni”, objašnjava Vladimir i šaljivo dodaje da su ga meštani posmatrali u čudu, dok je marljivo radio na svom izumu, uz pitanje „kakve to čekerende pravi.” 

Fotografije: ljubaznošću Vladimira Toškovića

Trud se ubrzo isplatio, a vetrogenerator je doneo 2 kW besplatne struje. Ipak, da bi se osigurala maksimalna dobit i stabilno snabdevanje električnom energijom, korišćenje nekoliko obnovljivih izvora je siguran potez. Sa hibridnim sistemima nema greške, objašnjava naš sagovornik, a kombinacija solarnih panela i vetrogeneratora u praksi se pokazala kao dobitna. Zato se na njegovom imanju, osim vetrogeneratora, nalaze i solarni paneli koji proizvode dodatnih 4 kW električne energije.

Hibridni sistemi za stabilno napajanje električnom energijom 

Narodski rečeno, priroda nam nudi energiju „na izvol’te”. Naše je da pametno iskoristimo prirodne resurse tako da obezbedimo dovoljno energije za svoje potrebe, ali i da sačuvamo životnu sredinu za generacije koje dolaze. Ne želeći da njegovo četvoro dece odrastaju u svetu zatrovanom izduvnim gasovima, Vladimir je odlučio da na ličnom primeru pokaže kako se na najbolji način može proizvesti zelena energija

„Hibridni sistemi nude veći stepen efikasnosti jer ne zavise od vremenskih prilika koje utiču na napajanje sistema iz isključivo jednog obnovljivog izvora. Može biti uključeno više izvora koji su dostupni, kao na primer: energija sunca, vetra, plime, oseke i talasa, kao i geotermalne energije gde u hibridnom režimu povezivanja više izvora dobijamo zelenu proizvodnju električne energije”, objašnjava Tošković prednosti hibridnih sistema. 

Njegov izbor je sistem off-grid koji akumulira električnu energiju u baterijama, za razliku od sistema on-grid koji mora biti povezan na distributivnu mrežu. Neophodna oprema za sisteme off-grid obuhvata baterije i invertor kako bi jednosmerni napon baterija u kojima se akumulira električna energija sa solarnih panela i vetrogeneratora pretvorila u naizmenični napon za domaćinstva. Konverzijom se smanjuju toplotni gubici i povećava efikasnost prilikom pretvaranja napona za rad invertora. 

Priredila: Milena Maglovski

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI