Home Blog Page 503

Kladovo – na mestu nekadašnje deponije niče zelena površina

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

U opštini Kladovo uklonjena je deponija u selu Rtkovo, a na mestu nekadašnjeg smetlišta uskoro će biti završena izgradnja prostora za rekreaciju, navodi se u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

Ministarstvo je na javnom konkursu dodelilo opštini Kladovo četiri miliona dinara za projekat zaštite zemljišta. Iz tih sredstava je sanirana deponija u selu Rtkovo i na tom mestu građani će uskoro imati zelenu površinu, na kojoj će biti posađeno oko 80 stabala i žbunasto rastinje, rekao je Državni sekretar u Ministarstvu zaštite životne sredine Aleksandar Dujanović

“Kladovo je od Ministarstva dobilo i sredstva za uklanjanje divljih deponija, a do sada smo, zajedničkim snagama očistili 26 smetlišta u ovoj opštini. Uvek mi je drago kada vidim da neka od lokalnih samouprava, poput Kladova, vodi računa i sprovodi projekte na vreme. Lokalne samouprave su naš važan partner u ovom poslu”, istakao je Dujanović.

Prema njegovim rečima, Ministarstvo je u ovoj godini sprovelo niz zelenih projekata, a budući da je ostvaren dobar rezultat, nastaviće se sa podrškom i u 2022. godini.

“Ministarka Irena Vujović je insistirala i da se što pre krene u realizaciju kapitalnih projekata, poput izgradnje osam regionalnih reciklažnih centara ka kojima će gravitirati 50 lokalnih samouprava, kao i izgradnje prečistača otpadnih voda u 26 lokalnih samouprava sa pratećom kanalizacionom mrežom. Kada završimo sve započete projekte, unapredićemo stanje životne sredine u našoj zemlji”, rekao je Dujanović.

Energetski portal

Još jedan automobil na solarni pogon uskoro u prodaji

Foto: Sono Motors
Foto: Sono Motors

Nemačka startap kompanija Sono Motors predstavila je svoj prvi automobil sa solarnim ćelijama – model Sion, koji će se u prodaji naći 2023. godine.

Kompanija je na prototipu radila punih devet godina, a rezultat je vozilo opremljeno sa 248 solarnih ćelija koje na nedeljnom nivou mogu dopuniti vozilo za dodatnih 245 km.

To znači da će vam za gradsku vožnju ili kratke relacije bili dovoljno solarno punjenje, dok se za veći domet baterija može puniti na standardnim punjačima ili kućnim utičnicama.

Sa punom baterijom Sion može preći 305 km, a punjenje na brzom punjaču do 80 odsto traje 35 minuta.

Osim solarnih ćelija, još jedna novina čini ovaj model jedinstvenim. Naime, vozilo je opremljeno V2X tehnologijom koja Sionu omogućava da služi kao skladište električne energije i napaja uređaje, druga električna vozila, pa čak i čitave kuće.

Oni, koji žele da koriste solarnu energiju u svojim domovima, mogu poručiti Sono dvosmerni zidni punjač preko koga mogu napajati vozilo ili pak koristiti električnu energiju iz baterije automobila za potrebe domaćinstva punih pet dana.

Kompanija je razvila i aplikaciju Sono koja će korisnicima omogućiti da odrede količinu električne energije koju će vozilo predati.

Narudžbine za Sion već su otvorene, a kompanija je saopštila da je do sada pristiglo 16.000 rezervacija. Cena ovog modela je 28.500 evra.

Milena Maglovski

Nova mobilnost kao rešenje za dekarbonizaciju transporta u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Marek Rucinski)

Pandemija Covid-19 pokazala je suštinsku ulogu i neophodnost transporta, naročito kada je kretanje ljudi, roba i usluga ozbiljno ograničeno. Pre početka krize, kontinuirani ekonomski rast nije bio u skladu sa klimatskim promenama imajući u vidu da je današnja tržišna ekonomija izgrađena na pretežnoj upotrebi fosilnih goriva.

Da bi se ovakva zavisnost ekonomije od uglja značajno smanjila, najvažnije je da se alternative učine široko dostupnim i da se uspostave pravi podsticaji za održiva rešenja. Novi način razmišljanja o javnim politikama prepoznaje zelenu mobilnost kao jedini način da se postigne tranzicija ka zelenoj ekonomiji u pristupu i neophodnom obimu.

U decembru 2020. godine EU je usvojila Strategiju održive i pametne mobilnosti, kojom se utvrđuju smernice ka održivim i pametnim rešenjima u transportu, sa ciljem da najmanje 30 miliona vozila sa nultom emisijom štetnih gasova bude u funkciji na evropskim putevima do 2030. godine. Štaviše, Evropski zeleni dogovor (EU Green Deal) poziva na smanjenje emisije gasova staklene bašte koji proizilaze iz transporta za čak 90 odsto, s ciljem da EU postane klimatski neutralna ekonomija do 2050. godine.

Dekarbonizacija transportnog sektora takođe je jedan od glavnih stubova Zelene agende za Zapadni Balkan (Green Agenda for the Western Balkans) koju su podržali lideri zemalja zapadnog Balkana u novembru 2020. godine na samitu organizovanom u Sofiji u okviru Berlinskog procesa.

Suština elektromobilnosti je promovisanje klimatski neutralnih vidova transporta. Iako su tehnološke inovacije, optimizacija troškova i povoljno regulatorno okruženje u naprednijim ekonomijama ubrzali razvoj elektromobilnosti, u zemljama u razvoju taj proces je još uvek u povoju.

Photo-illustration: Pixabay

Nesumnjivo, elektromobilnost nosi sa sobom određene nedostatke kao što su više cene električnih vozila, inicijalni kapitalni troškovi za elektropunjenje, duže vreme za punjenje baterija, problemi u savladavanju većih rastojanja i dr. S tim u vezi, za šire uvođenje elektromobilnosti neophodna je ekonomija obima, dok je cena električnih vozila usko povezana sa troškovima litijum-jonskih baterija koji čine približno 30 procenata troškova proizvodnje.

Usled pada troškova baterija, cena električnih vozila značajno se smanjila tokom poslednje decenije. S druge strane, razlika između cene električne energije i fosilnih goriva takođe postaje relativno mala. Ne iznenađuje podatak da se potražnja za električnim vozilima ubrzava se na globalnom nivou.

Kako podstaći usvajanje i korišćenje električnih vozila?

Prvo, potreban je jasan pravac javnih politika potkrepljen snažnim odgovarajućim regulativama, kako bi se osiguralo učešće privatnog sektora i samim tim obezbedilo dovoljno sredstava za sprovođenje politika sa ciljem:

1. stimulisanja individualne tranzicije ka električnim vozilima za privatne automobile i laka komercijalna vozila u urbanim područjima (npr. finansijski podsticaji za vlasnike električnih vozila, pogodnosti u naplati putarina i parkiranju u korist električnih vozila, mogućnost korišćenja autobuskih „žutih” traka, itd.);

2. stimulisanja komercijalnih prevoznika zbog ekonomije obima (uvođenje električnih autobusa na baterije,promocija tramvaja i promocija trolejbusa sa ili bez rešenja za punjenje, itd.)

Foto-ilustracija: Unsplash (Michael Marais)

3. uvođenje infrastrukture za punjenje električnih vozila.

Drugo, ključni element za razvoj elektromobilnosti je promovisanje tržišnih principa i inovacija. Ovo je neophodno kako bi se privatni sektor prilagodio i ponudio nova inovativna rešenja u proizvodnji vozila i povezanom lancu snabdevanja.

Paralelno, pored promovisanja električnih vozila, trebalo bi raditi i na drugim ekološkim pitanjima kao što su investicije u upravljanje otpadom i reciklaža litijum-jonskih baterija.

Osim toga, potrebno je jačanje elektroenergetske mreže za podršku neophodnoj infrastrukturi za punjenje električnih vozila. Strategija povećanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije takođe će zahtevati značajna ulaganja u kapacitete prenosne mreže, koja mora biti dovoljna da zadovolji predviđen rast potražnje.

Priredio: Dejan Zlaktović, regionalni ekonomista EBRD-a za Zapadni Balkan

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI

U Beočinu, Temerinu i Odžacima gradiće se fabrike vode

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Manki Kim)

Sledeće godine biće započeta izgradnja novih postrojenja za proizvodnju vode u Beočinu, Temerinu i Odžacima, navodi se u saopštenju Pokrajinske vlade.

“Angažovali smo stručnjake sa Univerziteta u Novom Sadu koji će biti konsultanti na ovim projektima. Očekujem da ćemo za oko godinu i po dana imati mnogo kvalitetniju vodu u ovim opštinama“, izjavio je predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović nakon obilaska Fabrike vode u Beočinu.

On je ovom prilikom rekao i to da će Kompanija „Lafarž“ početkom sledeće godine pustiti u rad najsavremeniji filter koji će doprineti zaštiti životne sredine.

U toku je i druga faza radova na rehabilitaciji lokalne saobraćajnice Beočin–Bešenovo, u dužini od 7,5 kilometara, koja predstavlja najkraći put do Sremske Mitrovice.

„Očekujem da ćemo do proleća, iako je ugovorom predviđeno da radovi budu gotovi do juna, imati završenu ovu saobraćajnicu. Proteklih godina završili smo veliki posao na Fruškoj gori, rekonstruisaćemo Grebenski put od Čortanovaca do Crvenog čota i uz sve ove puteve na kojima radimo imaćemo kvalitetnu saobraćajnu infrastrukturu. To znači mnogo više turista, izletnika i biciklista u prirodi, što je važna stvar za Vojvodinu“, izjavio je Mirović.

Energetski portal

Među najboljima smo! I ne, nije zbog beogradskog vazduha

Foto-ilustracija: Unsplash (Daniel Moqvist)
Foto-ilustracija: Unsplash (Yaroslav Boshnakov)

Posle višegodišnjih napora Srbija je konačno nagrađena prestižnom nagradom Fossil of the Day, koju tokom globalne konferencije UN o promeni klime (COP) dodeljuje Climate Action Network. Srbija je prestižno treće mesto fosila dana zaslužila pre svega zbog odluke da se velikim zagađivačima ponovo odloži rok za pribavljanje integrisanih dozvola.

U Skupštini Srbije nalaze se sporne izmene Zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine. Prilikom razmatranja predloga zakona poslanici su bili saglasni da je rokove potrebno produžiti, a moglo se čuti i mišljenje da je ulaganje u zaštitu životne sredine skupo za velike zagađivače.

Iako naši poslanici nisu još glasali, neko jeste. Predlog da se velikim zagađivačima pokloni još tri godine da pribave integrisane dozvole bila je kap koja je prelila čašu našeg “uspeha”. Zato je Srbija na globalnoj UN konferenciji o klimatskim promenama COP26 svrstana među dobitnike “prestižne” nagrade Fossil of the Day (Fosil dana). Naporima nadležnih organa zavredili smo čak treće mesto u neslavnoj trci.

Ova nagrada dodeljuje se državama koje nisu spremne da preduzmu adekvatne mere u borbi protiv negativnih efekata klimatskih promena i koje pružaju aktivnu podršku fosilnoj industriji. Dobitnike satiričnog odlikovanja bira Climate Action Network, globalna mreža nevladinih organizacija koje se bave zaštitom životne sredine.

Čime je Srbija zaslužila ovakvu “čast”? Prelomna tačka bio je predlog izmena pomenutog zakona i produžavanje roka velikim zagađivačima za pribavljanje integrisanih dozvola do 31. decembra 2024. Svojim podržavanjem ovog predloga i najavom da će za isti glasati, parlamentarci su dokazali da ne rade u interesu građana već u korist velikih zagađivača, među kojima su JP “Elektroprivreda Srbije” (termoelektrane), “Zijin Bor Copper” doo (rudarsko-metalurški kompleks), HBIS Group Serbia (fabrički kompleks Železare Smederevo) i drugi. Na zasedanju Odbora za zaštitu životne sredine argument za produžavanje roka bio je da je stari rok istekao, pa da prema tome više ne važi i da ga je potrebno ažurirati. Umesto da neko postavi pitanje: “Ukoliko je istekao rok, a dozvole nisu pribavljene, zašto ne bismo kaznili prekršioce?”, parlamentarci su podržali predlog bez suvišnih pitanja i izvesno je da će za njega glasati.

Nekolicinom drugih poteza nadležnih organa zaradili smo nominaciju za Fossil of the Day, da nabrojimo nekoliko:

Prvo, Srbija je nacrtom novog prostornog plana predvidela nastavak eksploatacije lignita (najnekvalitetnije vrste uglja) i izgradnju šest novih termoelektrana na ugalj, iako se ceo moderni svet okreće od fosilnih goriva ka zelenim energetskim rešenjima.

Drugo, Srbija je imala obavezu da od 2018. godine primenjuje Nacionalni plan za smanjenje emisija, ali tu obavezu godinama ignoriše. Srpske termoelektrane su 2020. godine u vazduh ispustile 6 puta veću količinu sumpor-dioksida od dozvoljene. 

Treće, Srbija nastavlja da subvencioniše proizvodnju električne energije iz uglja. U periodu od 2015. do 2019. godine država je direktno subvencionisala proizvodnju električne energije iz uglja sa više od 380 miliona evra i taj trend se ne zaustavlja.

Četvrto, Srbija još uvek nije odredila novi Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC), dokument kojim bi trebalo postaviti ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte u skladu sa Sporazumom iz Pariza. Predstavnici Srbije su u Glazgov otišli praznih šaka.  

Peto, Srbija kasni sa izradom Integrisanog nacionalnog plana za energetiku i klimu (INEKP). Ne samo da kasni, već izbegava da koristi dostupne mehanizme za uključivanje javnosti u diskusiju o najvažnijem dokumentu za sprovođenje energetske tranzicije.

Spisak se nastavlja, ali mislimo da ne moramo više da nabrajamo. Iz priloženog je jasno da je Srbija nominacijom napokon dobila zasluženu “pohvalu” za sve dugogodišnje napore uložene u uništavanje našeg vazduha, voda, zemlje i samim tim kvaliteta života njenih ljudi.

Izvor: RERI

Srbija definisala pojam energetskog siromaštva

Foto-ilustracija: Unsplash (Sergiu Valena)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Na sednici Nacionalne koalicije za smanjenje energetskog siromaštva, usvojen je predlog definicije energetskog siromaštva, što je najvažniji korak za izradu i sprovođenje akcionog plana.

Prema usvojenoj definiciji, energetsko siromaštvo je stanje u kojem domaćinstvo nema na raspolaganju dovoljno mogućnosti da obezbedi potrebnu količinu energije koja je neophodna za zdrav i dostojanstven život i to na način koji ne ugrožava druge osnovne životne potrebe domaćinstva ili šire zajednice.

Prema rečima Zorane Mihajlović, ministarke rudarstva i energetike, energetsko siromaštvo treba da bude i deo strateških dokumenata – strategije razvoja energetike i nacionalnog integrisanog plana za klimu i energetiku. 

„Prethodnih meseci napravili smo konkretne korake, i veoma je značajno što smo jasno definisali pojam energetskog siromaštva, koji treba da bude deo strateških dokumenata  – integrisanog plana za klimu i energetiku i strategije razvoja energetike do 2040. godine, sa vizijom do 2050, kako bismo definisali dalji razvoj i napredak u narednim decenijama. Takođe, dobro je što sarađujemo na ovom projektu i radimo zajedno i država i nevladine organizacije, međunarodni partneri, lokalne samouprave, jer to je put koji će nam obezbediti lakše nalaženje rešenja“, rekla je ona, navodi se u saopštenju.

Ministarka je naglasila da je potrebno formiranje radne grupe koja će učestvovati u definisanju strateških dokumenata, da je neophodna razmena podataka, pre svega između članova koalicije i Uprave za energetsku efikasnost. Na sastanku je bilo reči i o izradi uredbe o energetski ugroženom kupcu, potrebi da se definiše akcioni plan za smanjenje energetskog siromaštva i finansijskoj podršci merama za smanjenje energetskog siromaštva. 

Žarko Petrović, predstavnik UNDP-a, rekao je da su projekti koje sprovodi Ministarstvo jako dobri i da je to jedan od prvih partnerskih akcija u koju su uključeni i Ministarstvo i lokalne samouprave i privatni sektor. On je rekao da je UNDP izradio studiju koja pokazuje veliku zainteresovanost privatnog sektora da se smanji potrošnja energije, što će takođe doprineti smanjenju energetskog siromaštva.

Na sastanku je bilo reči i o projektima i merama koje sprovodi Ministarstvo, a koje bi trebalo da doprinesu smanjenju energetskog siromaštva – korišćenju obnovljivih izvora energije, posebno solarnim panelima, i usvajanju uredbe o kupcu-proizvođaču, kao i povećanju energetske efikasnosti.

„Nacionalna koalicija je važno Vladino telo koje, osim relevantnih ministarstva, okuplja i predstavnike nevladinog sektora i međunarodnih organizacija. Cilj je da odredimo konkretne mere i javne politike kroz koje će se videti boljitak za sve građanke i građane“, izjavila je posle sednice Maja Matija Ristić, sekretarka Ministarstva rudarstva i energetike.

Aleksandar Macura iz RES fondacije, izjavio je da su usvajanjem definicije stvoreni uslovi da se prepoznaju domaćinstva i pojedinci i odrede mere kojima će se pomoći u smanjenju energetskog siromaštva.

„Važno je što je ova definicija usvojena na Vladinom telu, čime se stvaraju uslovi da se sada domaćinstva prepoznaju i možemo da odredimo mere kojima će se pomoći. Pojam energetskog siromaštva znači da pojedinci ili domaćinstva zbog niskih prihoda, energetski neefikasnih grejnih uređaja i objekata ne uspevaju dovoljno dobro da se ogreju. Usvajanjem definicije napravljen je važan korak ka određivanju podrške i pomoći, ne samo u novcu, već u unapređenju energetske efikasnosti, što znači dugoročnu, sistemsku podršku, jer će moći da žive u toplijim domovima, da manje zagađuju životnu sredinu, a da im ostane sredstava za dostojan život“, rekao je Macura. 

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

“Snaga prirode” na Beogradskom sajmu

Foto: Beogradski sajam
Foto: Beogradski sajam

16. Međunarodni sajam energetike, najveći godišnji regionalni skup kompanija, korporacija, preduzeća, institucija i profesionalaca u sektorima električne energije, uglja, nafte i gasa, obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i rudarstva, i ove godine će okupiti najznačajnije domaće i inostrane, pre svega regionalne, firme, institucije i organizacije oko vizija, planova i projekata u vezi sa energetskim sektorom Republike Srbije i ovog dela Evrope.   

U kontekstu aktuelnih kapitalnih projekata u sektoru gasne infrastrukture, te revitalizacije i restrukturiranja kapaciteta u sektorima fosilnih goriva, ova reprezentativnа specijalizovanа sajamska manifestacija posebno akcentuje obnovljive izvore energije i unapređenje energetske efikasnosti.

U okolnostima u kojima je svet gotovo sudbinski pritisnut posledicama pandemije koronavirusa, Sajam energetike, koji se na Beogradskom sajmu održava od 23. do 25. novembra, predstavlja regionalnu kariku koja povezuje sve naše obaveze, potrebe i mogućnosti u pogledu snabdevanja što je moguće kvalitetnijom i čistijom energijom, uz što je moguće manju štetu po ljude i okolinu.

Izlagački i konferencijski program Sajma energetike 2021. uključuju sve tematske podnivoe – od naučno-istraživačkog rada, preko proizvodnje i eksploatacije, do obogaćivanja, distribucije, transporta, skladištenja ili neposrednog korišćenja prirodnih resursa. Nezaobilazan je i njegov tržišni karakter, odnosno prilika da se predstave i povežu investitori, proizvođači opreme, resorna administracija, finansijske institucije, lokalna samouprava i svi drugi najbitniji činioci koji mogu da doprinesu stabilnosti i afirmaciji ovog životno važnog privrednog sektora.

Pod zajedničkim krovnim sloganom “Snaga prirode”, u isto vreme i na istom mestu održava se i 17. Međunarodni sajam zaštite životne sredine i prirodnih resursa – EcoFair, posvećen sistemu i mehanizmima zaštite životne sredine, sa posebnim akcentom na zelenu ekonomiju, industriju reciklaže, obnovljive izvore energije i upravljanje otpadom. Kao najveći i najreprezentativniji skup te vrste u ovom delu Evrope, EcoFair nastoji da ekologiju predstavi kao način života i da se sa takvog polazišta obrati svim faktorima koji u ovoj oblasti imaju presudan uticaj – privredi, edukativnoj i medijskoj sferi i civilnom sektoru. Zbog toga njegov izlagački i konferencijski program obuhvataju sve segmente zaštite životne sredine: zemljište, vazduh, vodu, prirodnе resursе, reciklažu, berze ekoloških usluga, lokalnu samoupravu, komunalnu opremu, nevladin sektor koji se bave zaštitom životne sredine…

Pokrovitelji Sajma energetike i Sajma ekologije su Ministarstvo rudarstva i energetike i Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije, uz partnerski odnos Privredne komore Republike Srbije.

Na istom mestu i u isto vreme, održava se i 42. Međunarodni sajam prevencije i reagovanja u vanrednim situacijama i bezbednosti i zdravlja na radu – 112 Expo, koji se bavi zaštitom od požara, poplava, zemljotresa, hemijskih akcidenata, povreda na radu, reagovanjem u vanrednim situacijama, bezbednošću i zdravljem na radu.

Izvor: Beogradski sajam

Neuspeli „grinvošing“ – rekordno krčenje Amazonije uprkos obećanjima

Photo-illustration: Unsplash (Lucian Dachman)
Foto-ilustracija: Pixabay

U fokusu ovogodišnjeg klimatskog samita u Glazgovu COP26 našla se i amazonska prašuma čija je zaštita, kako se isprva učinilo, jedan od prioriteta brazilske vlade.

Tako je predsednik Brazila Žair Bolsonaro u Glazgovu potpisao sporazum kojim se obavezuje da će do 2030. godine obustaviti krčenje prašume, dok je 25. oktobra ove godine ministar zaštite životne sredine Žoakim Leiće najavio „Nacionalni program zelenog rasta“ za unapređenje održivog razvoja i promovisanje očuvanja šuma, navodeći da Brazil ima potencijal da bude lider nove globalne zelene agende.

Međutm, da je ovo daleko od istine svedoči podatak da je uništavanje Amazonije dostiglo svoj istorijski maksimum, a seča šume ove godine povećana je za čak 22 odsto u odnosu na prethodnu, saopštila je Brazilska agencija za istraživanje svemira.

Tako je u periodu između avgusta 2020. i jula 2021. godine, vlada brazilskog predsednika dopustila uništavanje 13.235 km²  šume u Amazonu, što je oblast 17 puta veća od površine Njujorka, piše Grinpis.

„Postoji veoma dobar razlog zašto se Bolsonaro osećao lagodno kada je potpisivao novi sporazum koji mu dozvoljava još jednu deceniju uništavanja šuma i nije obavezujuć. U međuvremenu, Amazon je već na ivici i ne može preživeti više godina krčenja. Autohtoni narodi pozivaju da 80 odsto Amazonije bude zaštićeno do 2025. i u pravu su, to je ono što je potrebno“, navodi Grinpis.

Što se tiče Programa zelenog rasta, iako su „zaštita biodiverziteta“ i „smanjenje emisije gasova staklene bašte“ među navedenim ciljevima, nigde se ne spominje eksplicitna posvećenost smanjenju krčenja šuma. Takođe, usvajanje akcionog plana za implementaciju Programa predviđeno je tek za septembar 2022. godine, upozorava nevladina organizacija za ljudska prava Human Rights Watch.

Milena Maglovski

Sadnjom drveća do zelenijeg Beča

Foto: WienTourismus/Paul Bauer
Foto-ilustracija: Pixabay

Prestonica Austrije krupnim koracima ide ka tome da postane jedan od najčistijih i najmanje zagađenih gradova u ovom delu sveta. Deluje kao da se ceo grad skupio, zasukao rukave i počeo da radi na jednom veoma ambicioznom, teškom i veoma značajnom projektu.

Zaštita i unapređenje životne sredine, borba protiv klimatskih promena, očuvanje biodiverziteta, zaštita biljnih i životinjskih vrsta nalaze na spisku važnih stvari gotovo svih stanovnika Beča.

Izgradnja novih parkova, ekološki prihvatljiv javni prevoz, upotreba obnovljivih izvora energije, proslave na održiv način i pošumljavanje samo su neki od segmenata kojima se pridaje posebna pažnja.

Zaposleni bečkog Magistratskog odeljenja 01 zaduženog za digitalizaciju su zajedno sa šumarsko-poljoprivrednim preduzećem grada zasadili 2020 drveća i žbunova. 

Kako prenosi EurocommPR, na prostoru od 3.000 kvadrata posadili su stabla hrasta, javora, lipe, trešnje, graba i žbunovi leske, kaline, trnjine i drena.

“Ideja za sađenjem šume se javila prošle godine. Umesto zajedničke novogodišnje proslave koja je bila otkazana zbog pandemije koronavirusa u 2020. godini Magistratsko odeljenje i sindikat su se odlučili za ekološku akciju koja će biti od značaja za sve Bečlije. Akcija treba da ukaže na epidemiološku situaciju u 2020. godini i posluži kao podsetnik”, navodi se u saopštenju.

Ozelenjavanjem urbanih gradskih površina i sadnjom drveća mogu se ublažiti klimatske promene i značajno se utiče na kvalitet vazduha.  

Milica Radičević

WWF: Plavne šume Tise nestaju zarad profita drvne industrije

Foto: WWF Adria

„Najskuplja stolica na svetu“ naziv je nove kampanje svetske organizacije za zaštitu prirode WWF, kojom se javnosti u Srbiji ukazuje na problem uništavanja prirodnih plavnih šuma u priobaljima reka u zemlji i regionu.

U fokusu kampanje je višedecenijsko uništavanje vojvođanskih aluvijalnih šuma u slivu reke Tise za potrebe drvne industrije.

Umesto prirodnih plavnih šuma pretežno vrbe, crne i bele topole, na područjima uz reke sade se plantaže hibridnih topola, koje drvnoj industriji donose više građe u kraćem periodu. Zarad profita, već decenijama se žrtvuju prirodni ekosistemi, uništavaju staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta, i slabi prirodna odbrana obala od poplava.

„Hibridne topole samo brojem stabala mogu da zamene prirodne topole i vrbe, ali njihov ekološki potencijal je krajnje sveden. One ne pružaju odgovarajuće uslove za opstanak brojnih vrsta, kao što su crna roda, smuđ ili orao belorepan, i po ukupnoj raznovrsnosti živog sveta daleko zaostaju za prirodnim plavnim šumama. Takođe, plavna područja pružaju niz ekosistemskih usluga koje direktno doprinose boljem životu ljudi. Tu mislimo na bogate prirodne resurse, ali i ublažavanje poplava, ublažavanje posledica klimatskih promena, potencijale za rekreaciju i razvoj turizma. Uništavanje prirodnih staništa u ritovima i priobalju naših reka greška je koju ćemo svi skupo platiti“, kaže Goran Sekulić iz WWF Adrije.

Centralni element kampanje je kitnjasta drvena stolica s naglašenim figurativnim prikazima delova tela onih životinja koje su ugrožene zvog krčenja šuma. Sredinom naslona i sedišta protiče krivudav tok reke Tise, a noge i rukohvati prikazuju posečene trupce autohtonih vrsta drveća. Stolica je oglašena na društvenim mrežama sa ciljem da što veći broj ljudi odvede na veb stranicu www.najskupljastolicanasvetu.rs, gde se nalaze brojni podaci važni za razumevanje problema uništavanja prirodnih šuma i bioraznovrsnoti u rečnim područjima.

Kampanja se temelji na podacima iz teksta „Zarada drvne industrije ispred prirodnih plavnih šuma“ mlade novinarke Mine Delić, polaznice novinarske škole Centra za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS). Saradnja sa CINS i ova kampanja deo su projekta „Da nam klima štima“, koji WWF u Srbiji sprovodi uz podršku Vlade Švedske. Podrškom CINS-ovoj školi, WWF je podržao istraživačko novinarstvo u oblasti zaštite prirode i klimatskih promena.

Plavne šume su najugroženiji ekosistemi Evrope. Njihov značaj za ublažavanje posledica globalnog zagrevanja je velik, ali je još važniji njihov potencijal da zaštite područje oko reke od plavljena ili zagađenja vode.

Sertifikacijom šuma i primenom međunarodnih standarda za odgovorno upravljanje šumama napravljen je otklon od prakse pretvaranja prirodnih šuma u hibridne plantaže, ali na terenu obnova vodoplavnih šuma, odnosno vraćanje prirodnih zajednica, ide veoma sporo. Tako se problem ne samo ne rešava već se posledice usložnjavaju i postaju nepopravljive.

WWF se zalaže za izmene zakonskog okvira kojima bi se unapredila i jasnije definisala zaštita ovih staništa i omogućila njihova efikasna obnova na području cele Srbije. Ove izmene su neophodne i da bi Srbija uspela da ispuni obaveze koje je preuzela međunarodnim ugovorima, a koje sa novim globalnim politikama od ove godine postaju sve zahtevnije.

Izvor: WWF Adria

Zelene investicije za unapređenje kvaliteta života građana u Somboru

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Unapređenje životne sredine i kvalitetniji život građana su veoma važni za budućnost, do ovoga može doći samo zajedničkim snagama i zelenim investicijama. Sombor je jedan od gradova koji puno pažnje pridaje ovim veoma bitnim segmentima.

Pošumljavanje u ovom gradu je jedan od važnih projekata koji se realizuje uz podršku Ministarstva za zaštitu životne sredine. U naselju Svetozar Miletić u toku je sadnja 1.500 novih sadnica bagrema.

Kako je objasnila Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine, zahvaljujući sredstvima koja su putem javnog konkursa dodeljena gradovima i opštinama, Srbija ove godine bogatija za 150.000 novih sadnica autohtonih vrsta, od čega se više od 40 odsto sadi na teritoriji Vojvodine, koja je najmanje pošumljena.

“Ovaj grad, osim za pošumljavanja, aplicirao i dobio sredstva i za projekat sanacije devastiranog zemljišta kod nekadašnje kafilerije “Proteinka”, ali i za uklanjanje divlje deponije u naselju Čonoplja, gde je u toku i postavljanje video-nadzora”, rekla je ona.

Sa deponije u Čonoplji uklonjeno je više od 1.600 kubika otpada, a prostor na kojem se nalazilo smetlište biće pošumljen. Lokacije sa kojih je očiščen otpad biće pod video-nadzorom u cilju boljeg praćenja i kontrole. Sombor je dobio na korišćenje osam kamera koje će se napajati preko solarnih panela, a obezbediće celodnevni nadzor.

“Ukoliko snime neodgovorne pojedince da ponovo odlažu otpad na očišćenim lokacijama, uslediće prijave i kažnjavanje. Ovo je jedan od načina da se izborimo sa nepropisnim odlaganjem otpada i da budućim generacijama ostavimo čistiju i kvalitetniju životnu sredinu”, navela je Vujović.

Ministarka je istakla da je najvažniji kapitalni zeleni projekat u Somboru izgradnja modernog regionalnog centra za upravljanje otpadom, koja počinje sledeće godine i on je jedan od prioritetnih, navodi se u saopštenju.

Energetski portal

“Drvo prijateljstva” – sadnjom 400 stabala do boljeg kvaliteta vazduha 

Foto-ilustracija: Unsplash (Trevor Pye)
Foto-ilustracija: Pixabay

U više gradova regiona, među kojima je i Beograd, 19. i 20. novembra, u okviru akcije “Drvo prijateljstva”, istovremeno će biti posađeno ukupno 400 stabala. 

“Ovom akcijom prvenstveno želimo da podignemo svest među građanima država regiona o posledicama koje njihove individualne aktivnosti imaju po zagađenje prirode. Drago nam je što smo na lokalu uspeli da se povežemo sa relevantnim partnerima. Gradovi regiona su godinama na listi najzagađenijih u svetu, i važno je preduzeti udružene i konkretne korake da se taj trend zaustavi. Sađenje drveća je jedan od najjednostavnijih i najvažnijih među njima”, objašnjava Aleksandra Tomanić, izvršna direktorka Evropskog fonda za Balkan. 

Zemlje Zapadnog Balkana imaju najgori kvalitet vazduha u Evropi. Građani Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Srbije i Severne Makedonije podjednako su izloženi zagađujućim materijama u vazduhu.

“U cilju poboljšanja kvaliteta vazduha u Smederevu važno je da sadimo drveće kontinuirano. 50 stabala bora u dvorištu srednje škole “Despot  Đurađ” u Smederevu biće jedna nova mala pluća ovog dela grada, pa akcija „Drvo prijateljstva” predstavlja još jedan korak ka potpuno čistom vazduhu u našem gradu“, Nataša Rašković iz partnerske organizacije Pro.Tok21 iz Smedereva.

„Zenica već 13 godina čeka da industrija ugradi filtere u svoja postrojenja. Dok čekamo, odlučili smo da sami ugradimo prirodne filtere. Ovo drveće nije samo ukras, ono će biti prirodni filter za zagađeni zrak, dom za ptice, najbolja zaštita od letnih vrućina i od poplava. Zato molimo naše sugrađane da vode računa o ovim vrednim sadnicama i da ih štite od vandala, jer ovo su pluća našeg grada“, istakao je Samir Lemeš iz organizacije Eko forum iz Zenice.

“Zadovoljstvo je i ove godine bio dio regionalne akcije ,,Drvo prijateljstva”, kojom se kroz konkretne aktivnosti skreće pažnja javnosti na potrebu unapređenja kvaliteta životne sredine na prostoru Zapadnog Balkana i podstiče međusektorska saradnja i uključivanje građana u napore da se smanje negativni uticaji klimatskih promena u aeorozagađenja. Ove godine akcija ,,Drvo prijateljstva” u Crnoj Gori nosi posebnu simboliku, jer broj zasađenih sadnica prati i obeležavanje 30 godina od proglašenja Crne Gore ekološkom državom, Glavni grad Podgorica dobiće još jedan novi drvored, čime se daje doprinos projektu ozelenjavanja i nadamo se da će građani uživati u ovom ambijentu koji i daje novo zelenije i ekološkije lice. Radosni smo što će isti efekat biti i u drugim gradovima regiona, a naše misli su danas i sa kolegama iz Sarajeva koji su zbog poplava u nemogućnosti da trenutno realizuju akciju i želimo da se što pre stvore uslovi i da glavni grad Bosne i Hercegovine bude obogaćen novim drvoredom”, kaže Aleksandar Perović, Ekološki Pokret OZON, Crna Gora.

Ovom akcijom, Evropski fond za Balkan zajedno sa svojim partnerima najavljuje i produžetak kampanje „Ujedinjeni Balkan za čist vazduh” početkom decembra. Druge godine za redom biće realizovana ova informativna regionalna kampanja koja služi podizanje svesti stanovnika regiona o uzrocima i  posledicama zagađenja, i  mogućim načinima poboljšanja kvaliteta vazduha, kao i borbu za zdraviju životnu sredinu kroz regionalnu solidarnost.  

„Drvo prijateljstva“, kao i šira kampanja za čist vazduh „Ujedinjeni Balkan za čist vazduh”, realizuje se uz podršku brojnih organizacija: Za čisto Sarajevo iz Sarajeva, Eko forum iz Zenice, Environmental Territorial Management Institute iz Tirane, Sbunker iz Prištine, Air Care iz Skoplja, OZON iz Podgorice, Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu i Beogradska otvorena škola iz Beograda, i Pro.Tok21 iz Smedereva.

Izvor: RERI

Električnim automobilima uskoro ćemo moći da napajamo domove

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Jan Kaluza)

Kada je pre tačno deset godina istok Japana pogodio razoran zemljotres, u sveopštem metežu u kome su se čak i brodovi našli na krovovima kuća, a  život izgubilo blizu 20.000 ljudi, desilo se nešto neverovatno.

Još jednom su Japanci dokazali da im u solidarnosti i organizovanosti nema ravnih, a  da u najtežim trenucima nema vremena za očajavanje, već su oni povod da se dođe do najefikasnijih rešenja.

Osim što je bilo neophodno raščistiti nered, kakav samo zemljotres snage 9,1 Rihtera može ostaviti za sobom, trebalo je  zbrinuti više od 6.000 povređenih i preko 220.000 ljudi koji su ostali bez doma.

Hrana, lekovi i topla odeća postali su pitanje opstanka za hiljade žitelja istočnog Japana, ali je nedostatak električne energije otežavao spasilačku misiju. Srećom, na sceni su se ubrzo našli električni automobili koji, osim što štite životnu sredinu, sada dokazano štite i ljudske živote za vreme najvećih prirodnih katastrofa.

Kompanija Čademo ubrzo je razvila V2X tehnologiju (vehicle-to-everything) koja električnim vozilima omogućava da se pune i prazne, te tako električni automobili zapravo mogu služiti kao mobilni rezervoari električne energije.

Lako je pogoditi zašto je ova tehnologija bila spasonosna za hiljade Japanaca te tužne 2011. godine, jer su mnogi mogli da se ugreju, napune telefon kako bi stupili u kontakt sa porodicom i imaju osvetljenje isključivo zahvaljujući električnim automobilima.

Kompanija Nisan usvojila je V2X tehnologiju, a 2020. godine predstavili su prototip „Rilif“ (RE-LEAF), električni automobil koji spolja ima vodootpornu utičnicu kako bi mogao da napaja više uređaja. Štaviše, napunjena baterija od 62 kWh dovoljna je da električnom energijom snabdeva prosečno evropsko domaćinstvo punih šest dana, objašnjavaju iz kompanije Nisan ( fascinantno, zar ne?).

Stoga bi ova tehnologija uskoro mogla da nađe svoju primenu i van prirodnih nepogoda, jer skladištenje električne energije u baterijama automobila ima višestruke koristi. Osim što nam može pomoći da prikupljamo zelenu energiju kada je proizvodnja najveća i koristimo je kada nema dovoljno sunca ili vetra, korišćenje baterija automobila za skladištenje električne energije smanjuje potrebu za kupovinom namenskih baterija za off-grid sisteme, te tako i dodatnu potrebu za litijumom.

Milena Maglovski

Polovni električni automobili – proizvođač će morati da garantuje za kapacitet baterije i njeno trenutno stanje

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)
Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Roberts)

Prodaja vozila na električni i hibridni pogon iz godine u godinu raste velikom brzinom. Kako mnoge zemlje najavljuju da će u skorijoj budućnosti zabraniti prodaju benzinaca i dizelaša, očekuju se da će drastično skočiti prodaja vozila na električni pogon. Samim tim na tržištu će porasti i ponuda ovih polovnih automobila.

Vozači e-automobila do sada nisu bili u mogućnosti da dobiju pouzdane informacije o tome koliko će baterija zadržati kapacitet tokom perioda vožnje, što dovodi u sumnju održivost njihove investicije. 

Na sreću ovo bi uskoro moglo da se promeni i to zahvaljujući predlogu novog pravnog instrumenta za obezbeđivanje minimalne trajnosti baterija ugrađenih u električne i “plug-in” hibridne automobile, koji je odobrio Svetski forum za harmonizaciju propisa o vozilima (WP.29), čiji je domaćin Ekonomska komisija UN-a za Evropu (UNECE) u čijem se saopštenju ovo i navodi.

Zahvaljujući novim odredbama proizvođači će morati da garantuju da će baterije ugrađene u njihova električna vozila (EV) izgubiti manje od 20 odsto svog početnog kapaciteta tokom pet godina ili pređenih 100.000 km i manje od 30 odsto tokom osam godina ili pređenih 160.000 km.

Ovo bi sprečilo upotrebu baterija lošijeg kvaliteta, što bi obezbedilo da se trajne baterije ugrađuju u električna vozila. Kako se predviđa ovo je od velike važnosti za povećanje poverenja potrošača i za poboljšanje ekoloških performansi električnih vozila iznad njihove niske emisije štetnih gasova

Duži vek trajanja baterija u znatnoj meri bi mogao da smanji njihovu proizvodnju, što bi značilo da će i potražnja za sirovinama pasti, kao i da će ih manje završiti na otpadu.

Zahvaljujući ovom predlogu tačni podaci o stanju i preostalom kapacitetu baterije trebalo bi da budu lako dostupni.

Usaglašeni predlog će biti stavljen na glasanje na sednici VP.29 u martu 2022. godine. Zemlje koje glasaju za novi zakon moraće da ga prenesu u svoje nacionalno/regionalno zakonodavstvo sa određenim vremenskim okvirom stupanja na snag, do ovoga bi moglo doći već 2023. godine.

Ovu odluku su podržali Kanada, Kina, Japan, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države i Evropska unija.

Milica Radičević

Uskoro u Srbiji Dobri Dabar platforma – nova šansa za grupno finansiranje razvojnih inicijativa

Foto: Loud Crowd
Foto: Loud Crowd

Na skupu za medije održanom u Marsh co-working prostoru predstavljeno je idejno rešenje i koncept nove srpske crowdfunding platforme atraktivnog imena Dobri Dabar, koju pokreće Udruženje Loud Crowd uz podršku Nemačko-srpske inicijative za održivi rast i zapošljavanje.

U pitanju je prva platforma za grupno finansiranje u Srbiji, koja će biti inovativni, alternativni instrument finansiranja inicijativa malih i srednjih preduzeća i razvojnih projekata usmerenih na oblast tranzicije ka zelenoj ekonomiji, održivosti i zapošljavanju.

„Od 2019. građani Srbije više nemaju direktan pristup svetskim crowdfunding platformama kao što su Kickastarter i Indiegogo, a trenutno u Srbiji postoji samo jedna platforma, donacije.rs, na kojoj je uslov da projekti moraju biti isključivo filantropski ili da su nosioci kampanje neprofitni subjekti. Platforma Dobri Dabar predstavlja prvo odgovarajuće rešenje za prikupljanje sredstava za mala i srednja preduzeća i korisne inicijative, a razvoj ovog segmenta je veoma važan, ako ne i najvažniji, za privrednu i ekonomsku stabilnost zemlje, održivi razvoj i zapošljavanje. Povezujući aktivne ljude koji žele da realizuju svoje ideje i projekte sa zajednicama koje mogu i žele da ih podrže, Dobri Dabar će omogućiti rast, razvoj i promociju dobrih, ekoloških, preduzetničkih, kreativnih i održivih projekata,” rekao je tim povodom osnivač organizacije Loud Crowd, Dušan Vulović, ekspert za crowdfunding, koji je proteklih nekoliko godina, uz podršku  Nemačko-srpske inicijative za održivi rast i zapošljavanje, dao veliki doprinos promociji crowdfunding-a u Srbiji i širenju znanja o vođenju crowdfunding kampanja.

Prema podacima Ministarstva privrede, u Srbiji trenutno ima preko 100.000 aktivnih malih i srednjih preduzeća koja zapošljavaju oko 620.000 ljudi, a u ovom segmentu malog biznisa preko 98 odsto sredstava dolazi iz bankarskog sektora, dok samo 2 odsto potiče iz donacija.

To znači da su mala i srednja preduzeća prinuđena da u razvoj poslovanja, podizanje konkurentnosti i stope zaposlenosti, kao i za prelazak na zelenu ekonomiju, ulažu iz sopstvenih sredstava. To je za njih često preveliki izazov i razvojno otežavajuća okolnost. Očekuje se da će platforma Dobri Dabar znatno doprineti ekonomskom i privrednom napretku u ovom sektoru.

Crowdfunding je najčešći metod takozvanog grupnog, alternativnog finansiranja projekata u svetu. Kao digitalna, brza, jeftina i potpuno transparentna metoda onlajn prikupljanja sredstava od zajednice, crowdfunding u poslednjoj deceniji predstavlja globalni ekonomski fenomen sa jednom od najvećih stopa rasta. Procene su da su potencijali crowdfunding-a u Srbiji i regionu veliki, ali da nisu dovoljno iskorišćeni.

Foto: Loud Crowd

„Planirano je da platforma Dobri Dabar počne sa radom 16. februara 2022. Do tada će svima koji su zainteresovani za ovaj način finansiranja na adresi dobridabar.com biti dostupan upitnik na osnovu kog će moći da provere svoje kapacitete za crowdfunding kampanju i obaveste tim koji stoji iza platforme o projektu za koji žele da je sprovedu,“ objasnio je Vulović dodajući da je ime Dobri Dabar izabrano iz više razloga, ali pre svega zato što dabar ima ulogu održavaoca prirodnog ekosistema, baš kao što su male lične i poslovne inicijative održavaoci ekonomskog ekosistema.

Nemačko-srpska inicijativa za održivi rast i zapošljavanje prepoznala je potencijal koji bi grupno finansiranje moglo imati u Srbiji i od 2017.godine podržava razvoj crowdfunding industrije i baze znanja u našoj zemlji. U tom periodu uspostavljen je i sajt crowdfunding.rs koji služi promovisanju crowdfunding-a i edukaciji potencijalnih crowdfundera.

Izvor: Loud Crowd

Građanski preokret: zaustaviti izgradnju Linglonga

Foto: Građanski preokret
Foto: Građanski preokret

Izgradnja fabrike autoguma Linglong je višestruko narušila pravni poredak, dugoročno ugrožava životnu sredinu, i izaziva kršenje ljudskih prava i sloboda, upozorava udruženje Građanski preokret.

Kako se navodi u saopštenju udruženja, izgradnjom fabrike tokom poslednje tri godine prekršeno je više zakona, i to: Zakon o planiranju i izgradnji, Zakon o proceni uticaja na životnu sredinu, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o kontroli državne pomoći, učinjeno je krivično delo bespravne gradnje, a sada je očigledno da se ne poštuje ni Zakon o radu.

Iz udruženja dodaju da je zbog interesa Linglonga suspendovano pravosuđe te tužilaštvo ne reaguje na krivične prijave zbog bespravne gradnje više desetina hiljada kvadrata koje je konstatovao građevinski inspektor, a Upravni sud ne reaguje na više tužbi protiv odluka organa vlasti kojima je takva gradnja dozvoljena.

Dalje, zbog interesa komapnije Linglong umanjivana su građanska prava i slobode, a najočigledniji primeri su bili suzbijanje učešća građana u javnim raspravama o ekološkim aspektima buduće fabrike guma, sprečavanje medija da snimaju i izveštavaju u blizini gradilišta, kao i policijski pritisak na aktiviste koji su protestovali ispred njega, piše Građanski preokret.

Još jedan problem je i to što za gigantsko postrojenje s prljavom tehnologijom država ne zahteva izradu integrisane studije o proceni uticaja na životnu sredinu, upozorava udruženje. Linglongu je, kako navode, dozvoljeno da buši svoje bunare i crpi vodu na području koje inače oskudeva podzemnim vodama, što preti da od plodne banatske zemlje napravi pustinju.

Takođe, udruženje traži obustavu izgradnje fabrike budući da dolazak Linglonga, kako kažu, pogoršava nivo radnih prava o čemu postoje i svedočenja radnika angažovanih na gradilištu.

Uprkos svemu, Linglongu je dat privilegovan položaj u odnosu na druge subjekte na tržištu, kažu iz Građanskog preokreta.

Ogromnu parcelu zemljišta ta kineska kompanija je dobila na poklon, na mestu na kojem su svi drugi investitori takvo zemljište morali da plate. Zatim je država svojim novcem finansirala komunalno opremanje tog zemljišta, što je takođe privilegija koju ostali nemaju, stoji u saopštenju udruženja.

“Zbog svega navedenog, Građanski preokret zahteva potpuno i trajno zaustavljanje izgradnje fabrike autoguma Linglong kod Zrenjanina”, poručuju iz Građanskog preokreta.

Izvor: Građanski preokret