Home Blog Page 502

Saradnja sa Švedskom na smanjenju industrijskih emisija

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Tsang)
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Potpisivanjem bilateralnog sporazuma o saradnji na smanjenju industrijskih emisija, kroz sprovođenje evropske Direktive o industrijskim emisijma u Srbiji, započela je treća faza projekta „Zelena tranzicija – implementacija Direktive o industrijskim emisijama u Srbiji u periodu 2021-2025. godine“ (IED 3).

Sporazum vredan od 1,7 miliona evra, koji je važan za ispunjavanje obaveza Srbije iz Poglavlja 27 – Životna sredina i klima, potpisale su Irena Vujović, ministarka zaštite životne sredine i Anika Ben David, ambasadorka Kraljevine Švedske u Srbiji.

“Kroz ovaj projekat, moći ćemo da računamo na podršku Švedske, kako bismo i kod nas ubrzali zelenu tranziciju društva i zelene investicije u industriji. Cilj je da se industrija pripremi za investicije u čistije tehnologije, koje će doprineti tome da se u značajnoj meri poboljša kvalitet vazduha, što je jedan od strateških ciljeva ministarstva koje vodim”, istakla je Vujović, navodi se u saopštenju.

Kako je objasnila ovaj projekat nam omogućava da ostanemo na dobrom putu, imajući u vidu da su sprovođenjem Direktive EU o industrijskim emisijama znatno smanjene zagađujuće emisije u EU, ojačana je konkurentnost industrije i poboljšan kvalitet života građana.

“To je rezultat koji i u Srbiji, kroz primenu evropskog iskustva, želimo da ostvarimo i da tako poboljšamo kvalitet života naših građana. U sklopu projekta, u planu je izrada novog zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine, kao i podzakonskih akata kako bismo se potpuno uskladili sa Direktivom o industrijskim emisijama”, dodaje ona.

Ovaj projekat će pomoći da se izrade integrisane dozvole za 15 industrijskih postrojenja i sedam farmi.

Ambasadorka Ben David je izrazila zadovoljstvo zbog potpisivanja sporazuma, kojim se nastavlja podrška Švedske integraciji Srbije u Evropsku uniju i saradnja sa našom zemljom u oblasti zaštite životne sredine.

Ona je istakla da je Vlada Švedske nedavno donela novu Strategiju za Zapadni Balkan i Tursku, prema kojoj će se upravljati rad Ambasade Švedske u Srbiji u narednom periodu, i koja uključuje dalju podršku održivom razvoju povoljnom za životnu sredinu i otpornom na klimatske promene, kao i održivom korišćenju prirodnih resursa.

Implementacioni partner na projektu je Centar za čistiju proizvodnju Tehnološko-metalurškog fakulteta Univerziteta u Beogradu.

Energetski portal

Vranje: raspisan javni poziv privrednim subjektima za ugradnju solarnih panela u domaćinstvima

Foto-ilustracija: Unsplash (Science In Hd)
Foto-ilustracija: Pixabay

Gradsko veće Grada Vranja raspisalo je Javni poziv za učešće privrednih subjekata u sprovođenju mere energetske sanacije u domaćinstvima, putem ugradnje solarnih panela.

Pravo učešća imaju svi zainteresovani privredni subjekti koji ispunjavaju zakonom utvrđene uslove za obavljanje delatnosti i koji ispunjavaju uslove definisane Pravilnikom o sprovođenju mera energetske sanacije i ovim Javnom pozivom.

Prijavu za učešće na javnom pozivu podnosioci popunjavaju na srpskom jeziku, ćiriličnim pismom. Prijava se predaje lično, na šalteru 1, u Uslužnom centru ili preporučeno poštom na adresu: Grad Vranje, Komisija za realizaciju energetske sanacije, Kralja Milana br.1, 17500 Vranje.

Rok za podnošenje prijava je 03. decembar 2021. godine.

Više o konkursu pogledajte OVDE.

Izvor: Grad Vranje

Šta donose izmene i dopune Zakona o eksproprijaciji?

Foto: Vlada Srbije
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Vlada Republike Srbije predložila je izmene i dopune Zakona o eksproprijaciji, a predlog Zakona našao se na dnevnom redu Sedme sednice Drugog redovnog zasedanja Skupštine.

Istovremeno, brojni građani i ekološki aktivisti okupili su se juče, 23. novembra, ispred Skupštine i pozvali da se ovakav predlog povuče jer je, kako kažu, namenjen da olakša „otimanje dedovine zarad interesa stranih kompanija“.

Zakon o eksproprijaciji primenjuje se u našoj zemlji od 1995. godine, ali se predloženim izmenama i dopunama drastično ubrzava proces, a svi postupci dobijaju status „hitnog“ ukoliko Vlada ustanovi da je projekat od javnog interesa.

„Rok za Vladu da ustanovi javni interes sveden je sa 90 dana na 15 dana, a rokovi za učešće građana u postupku su pet plus tri dana. Uz to, na one tri godine privremenog zauzimanja zemljišta sada je dodato još tri godine – dakle šest godina privremenog zauzimanja zemljišta“,  objasnio je advokat Luka Đorđević u razgovoru sa “Eko Stražom”.

On dodaje da poljoprivrednici po selima uglavnom ne sprovode ostavinske rasprave generacijama, što predstavlja veliku prepreku investitorima da sprovedu postupak eksproprijacije budući da se ne zna ko je vlasnik.

„Novi zakon o eksproprijaciji predviđa uvođenje privremenih zastupnika potencijalnih naslednika. To znači da neko iz opštine vašem pokojnom dedi postavi privremenog zastupnika i taj privremeni zastupnik onda sprovede ostavinski postupak. To je nenormalno iz ugla naslednog prava. Kad ostavilac premine, automatski se postaje naslednik, nema potencijalnog naslednika, nema zastupnika nasledika. Ovaj zakon uvodi sulude stvari”, ističe Đorđević.

Korist građana ili korist Rio Tinta?

Kao glavni razlog izmena i dopuna Zakona o eksproprijaciji, aktivisti navode kompaniju Rio Tinto koja je do sada uspela da otkupi manje od trećine predviđenog zemljišta, a ukoliko predlog Zakona bude usvojen, strana kompanija lako će doći do svih neophodnih parcela.

Premijerka Srbije Ana Brnabić demantovala je na jučerašnjoj sednici navode da Rio Tinto ima bilo kakve veze sa Zakonom o eksproprijaciji i građanima koji protestuju poričila da će zakon o eksproprijaciji služiti samo tome da neki strateški projekti mogu brže da se realizuju, navodi se u saopštenju Vlade.

Ona je ukazala na to da do sada nelegalan objekat na trasi nije mogao da se ukloni i da bi novi zakon trebalo da pronađe rešenje i za takve situacije.

„Ovaj predlog zakona je bio dve nedelje na javnom uvidu, slati su komentari, a ovi što su danas protestovali ispred parlamenta nisu poslali nijedan komentar“, rekla je premijerka.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović izjavio je da se izmenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji skraćuju rokovi za postupanje nadležnih organa, rešava pitanje nelegalnih objekata eksproprijacije i definiše pitanje administrativnog prenosa.

On je objasnio da predlog Zakona predviđa da predmet eksproprijacije mogu biti svi oblici svojine, pa i nepokretnosti u javnoj svojini, što do sada nije bio slučaj.

Aktivisti će, kako je najavljeno, nastaviti sa protestima danas i u nedelju jer smatraju da izmene Zakona ne mogu doneti korist građanima već će, naprotiv, ugroziti čak i one koji nisu u rudarskim područjima budući da je svako u riziku da mu se po hitnom postupku oduzme imovina.

Milena Maglovski

Udruženje E-Mobilnost – zajedničkim snagama do nulte emisije

Foto-ilustracija: Unsplash (Marc Heckner)
Foto-ilustracija: Pixabay

Iz godine u godinu raste prodaja električnih automobila, mnoge države subvencijama i raznim pogodnostima podstiču kupovinu ovih vozila. Tome doprinosi i to što sve više proizvođača automobila najavljuje da će u budućnosti proizvoditi isključivo vozila na električni i hibridni pogon. Čini se da ćemo uskoro svi voziti električne automobile, što znači da ćemo zajedničkim snagama uticati na smanjenja emisija štetnih gasova koje dolaze iz saobraćaja.

I u Srbiji vlada sve veće interesovanje za električna vozila, to je pokazalo da nam je neophodno urduženje koje će pomoći, kako budućim vlasnicima, tako i onima koji već poseduje automobile na ovaj pogon. Tako je i nastalo udruženje E-Mobilnost koje je osnovano sa ciljem da pomogne i “osvesti” vozača automobila i da pokaže da su električna vozila uveliko deo sadašnjosti.

Kako za Energetski portal objašnjava Nebojša Margetić, predsednik ovog udruženja, prilikom kupovine električnog automobila značajnu pomoć je dobio od Udruženja vozača električnih vozila „Strujni krug“ iz Hrvatske i tada se rodila ideja za E-Mobilnost.

“Duže vreme pratim novosti u elektrifikaciji auto industrije i pre godinu dana rešio sam da se lično uverim u sve što to donosi. Kod nas se tada pojavilo nekoliko testnih vozila na struju i mogu reći da sam se na prvu vožnju “zaljubio” u koncept električnog automobila. Čvrsto sam rešio da nađem vozilo koje će najbolje odgovarati mojim potrebama i mogućnostima. Sticajem okolnosti u Zagrebu sam posetio salon Hjundai i dobio na probu “Konu electric”, koja kao da je napravljena za mene. Prodavac me uputio u cenu, uslove kupovine i odmah mi rekao da članovi Udruženja vozača električnih vozila „Strujni krug“ imaju značajan popust prilikom kupovine”, u jednom dahu kaže Margetić.

Oduševljen svime što je čuo o “Strujnom krugu”, naš sagovornik upoznaje i Hrvoja Prpića, osnivača ovog udruženja koji je nesebično preneo bogato iskustvo i podržao ideju o osnivanju E-Mobilnosti.

“Koncept našeg udruženja E-Mobilnost je vrlo sličan Hrvatskom, osim što mi krećemo u mnogo težim uslovima, bez podrške Evropske unije, sa mnogo manje vozila, punjača i subvencija. Što je izazov veći – to je uspeh draži”, ističe Margetić.

Jedan od glavnih ciljeva i moto udruženja je „Naša je misija – nulta emisija“, to se, naravno, odnosi na emisiju CO2 i drugih štetnih gasova, dok je u fosuku povećanje električnih vozila u saobraćaju.     

“Pošto su vozila sa SUS motorima zvanično treći najveći zagađivač vazduha naš cilj je i smanjenje broja dizel i benzinskih automobila u Srbiji. Razvoj tehnologije hibridnih i “plug-in” hibridnih pogona znatno je doprineo smanjenju emisije CO2 i uvođenju danas već EURO 6 norme, mi podržavamo i zamenu zastarelih motora novijom generacijom, ali smatramo to samo prelaznim rešenjem u potpunoj tranziciji ka elektromobilnosti”, ističe naš sagovornik.

Elektromobilnost u Srbiji

Foto: Promo

Prema njegovim rečima elektromobilnost u Srbiji je u povoju, prema procenama trenutno ima nešto više od 200 registrovanih vozila, te ni broj članova nije brojniji. Ipak, vlada veliko interesovanje, ali najveći problem predstavlja neinformisanost.

“Ljude prvo treba edukovati, nakon toga im treba dati motivaciju, ekonomske benefite i tek onda dolaze rezultati. Sama ekološka svest nije dovoljna za brzo povećanje broja EV. Zato i delujemo u četiti osnovna smera. Informisanje i edukacija, konsultativno, regulatorno i lobističko delovanje prema državnim organima i institucijama. Treći je smer delovanje prema auto industriji i uvoznicima da nas prepoznaju kao partnera koji obezbeđuje benefite za svoje članstvo, a kroz to radi i na razvoju novog segmenta tržišta EV koji će u skoroj budućnosti postati dominantan. Dok se četvrti segment odnosi na industriju prateće opreme i usluga. Sve ove delatnosti treba da prepoznaju svoj interes da kroz aktivnost udruženja E-Mobilnost ponude određene pogodnosti članovima u vidu popusta, dodatnih usluga ili drugih pogodnosti”, objašnjava Margetić.

Najčešći benefiti za članove Udruženja E-Mobilnost su popusti prilikom kupovine proizvoda ili usluga koji se kreću od pet odsto pa neretko i do 20 odsto. Spisak korporativnih članova i partnera se uvećava svakog dana, a samim time i spisak pogodnosti.

“Danas većina evropskih zemalja daje određene subvencije prilikom nabavke novih električnih vozila. Negde je to 5.000 evra, u Nemačkoj 8.000 evra, u Hrvatskoj 10.000 evra i tako dalje. U Srbiji je ove godine po prvi put uvedeno subvencioniranje za EV u iznosu 5.000 evra, a za hibridna 2.500 evra”, objašnjava naš sagovornik.

Kako dalje navodi postoje različite mere za stimulisanje nabavke ekološki prihvatljivih automobila i to nisu samo bespovratna podsticajna sredstva. Negde su to ukidanje raznih taksi, oslobađanje od poreza, snižena cena putarine za EV, besplatno parkiranje u gradovima, dozvola vožnje žutom trakom, niži troškovi registracije vozila. 

“Mi treba da nađemo sebe u toj paleti mera i da uskladimo nespornu potrebu sa realnim mogućnostima. Ono što je sigurno moguće i neophodno je da maksimalno pojednostavimo usvojene procedure, izbegnemo nepotrebno birokratiziranje i efikasno sprečimo zloupotrebe prilikom dodele sredstava. Izuzetno je bitno da se skrate rokovi od odobravanja subvencije kupcu vozila do isplate istog. Potrebno je da država već ove godine opredeli sredstva koja će iz budžeta izdvojiti za subvencioniranje nabavke EV dogodine, a ne da se to opredeljuje tek u drugom kvartalu”, ističe naš sagovornik i poručuje “postanite član i učestvujte u kreiranju zelenije budućnosti!”

Milica Radičević

Gde napuniti eletrični bicikl i trotinet?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: ePark 011

Prošla godina nam je pokazala koliko je važno da budemo spremni na velike promene. U situaciji kada su mnogi radili od kuće, uz ograničenje u kretanju i funkcionisanju gradskog prevoza, počela su da se traže alternativna rešenja. To je otvorilo prostor za prodor sad već mnogima omiljenih dvotočkaša.

Bicikli i trotineti, a naročito na električni pogon, postali su pravi hit u gradu. Oni su ekonomični, praktični i ne zagađuju životnu sredinu. Mogu brže da nas prevezu do odredišta. Ne brinemo o tome gde ćemo ih parkirati. Za njih svuda ima dovoljno parking mesta. Besplatnog. Sve ovo je veoma važno, a naročito ako nam električni bicikli i trotineti još i pomažu u smanjenju emisija štetnih gasova.

Ipak, vožnju centralnim gradskim ulicama mnogi izbegavaju jer učešće vozača električnih trotineta u saobraćaju i dalje nije regulisano zakonom. Agencija za bezbednost saobraćaja uveliko radi na novom Zakonu o bezbednosti saobraćaja pa se očekuje da će ova oblast saobraćaja biti uskoro uređena što će doprineti bezbednosti vlasnika električnih trotineta i drugih učesnika u saobraćaju. 

Prema najavama, prilikom donošenja propisa u ovoj oblasti oslonićemo se na iskustva drugih zemalja. Srbiji je najbliža pravna regulativa Slovenije koja je limitirala kretanje električnih trotineta tako da je dozvoljeno voziti ih isključivo po trotoaru i biciklističkim stazama

Brzina je ograničena na „brzinu hoda” što iznosi šest kilometara na čas, dok kazna za nepoštovanje ograničenja iznosi 40 evra a to bi moglo da bude i kod nas primenjeno. Pomenuto ograničenje brzine obezbeđuje veću sigurnost, budući da se pri bržoj vožnji rizik od nezgode povećava. Ipak, čini se da odredbe zakona koji će biti donesen neće mnogo uticati na popularnost ovih dvotočkaša.

Lakoća upravljanja, mogućnost izbegavanja gradskih gužvi i sigurnost trotineta odnose prevagu kad je reč o izboru prevoznog sredstva među mlađom populacijom. 

Šta muči vlasnike električnih bicikala i trotineta 

Foto: ePark 011

U Beogradu postoje mesta koja su predviđena za parkiranje bicikala, ali kad je reč o sigurnom i bezbednom parkiranju i punjenju električnih bicikala i trotineta, tu stvari nisu stajale baš sjajno. Odnedavno, Beograđani i posetioci našeg glavnog grada na električnim dvotočkašima mogu da se opuste i rasterete. Svoje „ljubimce” moći će da parkiraju i napune na specijalnom parkingu. 

Stanica Smart city predstavlja spoj sigurnog parkinga i mesta za punjenje električnih „točkova” i nalazi se u delu parka mali Kalemegdan, na lokaciji između stepeništa i Carigradskog druma. Punjenje je potpuno besplatno za sve građane. Otvaranjem ove stanice Beograd se našao među malobrojnim svetskim metropolama koje su omogućile građanima pogodnosti parkiranja ove vrste ekoloških vozila

Samo mesto na stanici se otključava pomoću aplikacije za mobilni telefon Bikeep ili putem beskontaktne kartice, a da bi vlasnici mogli mirno da ostave svoja vozila na parkingu ili punjenju, tu su četiri nivoa bezbednosti. Dvotočkaši su obezbeđeni čeličnom konstrukcijom, video nadzorom, sirenom i prosleđivanjem signala u slučaju pokušaja krađe. Kada stignete na parking prislonite karticu ili pomoću aplikacije otvorite bravu. Zatim parkirajte trotinet ili bicikl i zatvorite bravu. Crveno svetlo signalizira da je brava zaključana. Da biste je otključali, prislonite karticu ili to uradite pomoću aplikacije.

Priredila: Milica Radičević

Tekst u celosti možete pročitati u Magazinu Energetskog portala VODNI RESURSI.

Akcija sprečavanja stradanja ptica na dalekovodima

Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije
Foto: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije je u okviru međunarodnog projekta sprečavanja stradanja ptica na dalekovodima Life Danube Free Sky započelo postavljanje informativnih tabli koje govore o problemu stradanja ptica na dalekovodima, istraživanjima i merama prevencije u cilju rešavanja ovog problema.

Informativne table su postavljene u Međunarodno značajnim područjima za ptice, IBA Gornje Podunavlje” u blizini Apatina, IBA Koviljsko-petrovaradinski rit” u blizini Sremskih Karlovaca i IBA “Deliblatska peščara” u blizini sela Dubovac.

Pored navedena tri IBA područja, do kraja godine se planira postavljanje još šest informativnih tabli u IBA područjima duž Dunava: Karađorđevo, Dunavski lesni odsek, Ušće Save u Dunav, Labudovo okno, Đerdap i Mala Vrbica.

Strujni udari (elektrokucija) i sudari sa žicama dalekovoda (kolizija) koji uzrokuju hiljade smrtnih slučajeva i povreda koje bi se mogle izbeći, predstavljaju jednu od najvećih pretnji divljim pticama.

Ove pretnje su cilj projekta „Life Danube Free Sky“, koji predstavlja jedinstveni primer široke međunarodne saradnje duž jednog od najvažnijih selidbenih koridora, mesta zaustavljanja i zimovališta za mnoge vrste ptica u Evropi – reke Dunav.

U narednim godinama stavljen je akcenat na sledeće aktivnosti:  praćenje opasnih stubova i stradanja od istih, razviti bazu podataka i organizovati obuku učesnika, sprečavanje sudara ptica sa električnim vodovima, zaštita ptica od strujnog udara na distributivnim i železničkim vodovima, sprečavanje uznemiravanja i interakcije sa dalekovodima obezbeđivanjem bezbednih mesta za hranjenje i gnežđenje divljih ptica.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Znate li razliku između hibrida i priključnih hibrida?

Foto-ilustracija: Unsplash (Chuttersnap)
Foto-ilustracija: Pixabay

BEV, HEV, PHEV – skraćenice za električne automobile mogu biti zbunjujuće za one koji su tek zakoračili u svet vozila na baterije. Ono po čemu se vrste električnih automobila razlikuju su princip rada i stepen u kome emituju štetne gasove, a svima im je zajeničko to što, u većoj ili manjoj meri, štite životnu sredinu.

Na pomen električnih vozila, većina će najpre pomisliti na automobile sa isključivo električnim pogonom. BEV vozila (Battery Electric Vehicle) ne koriste fosilna goriva i imaju nultu emisiju štetnih gasova, a jedini izvor energije koja pokreće motor je litijum-jonska baterija.

Međutim, vozačima su već izvesno vreme dostupni hibridi koji, kako im samo ime kaže, kombinuju električni pogon sa pogonom na konvencionalna goriva.

Hibridna električna vozila (HEV), ili samo hibridi, imaju bateriju koja pokreće električni motor, ali i rezervoar za benzin ili dizel za pokretanje SUS motora. Međutim, ovakvi hibridi nemaju priključak koji bi omogućio punjenje baterije na spoljašnjem izvoru poput punjača ili kučne utičnice, pa je jedina opcija za punjenje baterije regenerativno kočenje ili rad SUS motora.

Regenerativno kočenje funkcioniše po jednostavnom principu: prikupiti što je više moguće energije koja se rasipa tokom kočenja i konvertovati je u električnu energiju koja se skladišti u bateriji, piše Autocentarforma.

Sa druge strane, priključni hibridi (PHEV) opremljeni su većom baterijom u odnosu na standardne hibride, a poseduju i priključak tako da se mogu puniti na utičnici ili punjaču. Zahvaljujući većoj bateriji, vožnja priključnih hibrida moguća je u potpuno električnom režimu u proseku i do 50 km (premda BMW i3 može preći čak 200 km) , dok je emisija ugljen-dioksida manja u odnosu na HEV. Ipak, veća baterija i tehnička složenost čine PHEV modele težim i skupljim u poređenju sa standardnim hibridima.

Milena Maglovski

Javni poziv za učešće u javnoj raspravi o Predlogu programa zaštite vazduha u Srbiji 

Foto-ilustracija: Unsplash (Marcin Jozwiak)
Foto-ilustracija: Unsplash (Ivan Aleksić)

Odbor za privredu i finansije Vlade Republike Srbije, na sednici od 17. novembra 2021. godine, usvojio je Zaključak sa Programom javne rasprave o Predlogu programa zaštite vazduha u Republici Srbiji za period od 2022. do 2030. godine sa Akcionim planom (u daljem tekstu: Predlog programa). Zaključak sa Programom javne rasprave možete preuzeti ovde.

Ministarstvo zaštite životne sredine poziva zainteresovane građane, kao i stručnu javnost da se upoznaju sa tekstom Predlog programa i da daju svoje komentare, sugestije i predloge.

Javna rasprava sprovodi se u periodu od 19. novembra do 8. decembra 2021. godine.

Javnu raspravu o Predlogu programa organizovaće Ministarstvo zaštite životne sredine u vidu prezentacije i konsultacija na stručnoj javnoj raspravi koja će se održati putem video konferencije 29. novembra 2021. godine sa početkom u 10:30 časova o čemu će javnost biti blagovremeno obaveštena.

Tekst Predloga programa zaštite vazduha u Republici Srbiji za period od 2022. do 2030. godine sa Akcionim planom, kao i prateće Obrazloženje možete preuzeti ovde.

Predlozi, sugestije, inicijative i komentari dostavljaju se Ministarstvu zaštite životne sredine na Obrascu za komentare, koji možete preuzeti ovde  ili putem elektronske pošte na e-mail adresu: zastitavazduha@ekologija.gov.rs  ili poštom na adresu Ministarstvo zaštite životne sredine – Sektor za upravljanje životnom sredinom, Omladinskih brigada 1, 11070 Beograd,  sa naznakom: „Javna rasprava –  Predlog programa zaštite vazduha u Republici Srbiji za period od 2022. do 2030. godine sa Akcionim planom“.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Otvoren 16. Međunarodni sajam energetike

Foto: Beogradski sajam
Foto: EP

Na Beogradskom sajmu danas je otvoren 16. Međunarodni sajam energetike. Posetioci sajma će do 25. novembra, imati priliku da na jednom mestu vide sve regionalne kompanije, korporacije, preduzeća, institucije iz sektora energije, uglja, nafte i gasa, obnovljivih izvora energije, energetske efikasnosti i rudarstva.

Sajam energetike svečano je otvorila Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike, koja je istakla da je 2021. godina prekretnica u sektoru energetike, s obzirom na to da se Srbija priključila energetskoj tranziciji, da želi da postane lider u regionu u tom procesu, a energetika pokretač rasta i razvoja cele privrede.

“Ovaj sajam je značajan jer u doba pandemije koronavirusa moramo da učinimo sve da zaštitimo prirodu, da osiguramo energetsku bezbednost, da povežemo privatni i državni sektor i da napravimo veliki korak ka energetskoj tranziciji. Nema važnije teme danas ni u svetu, a ni u Srbiji, od energetske bezbednosti i borbe protiv klimatskih promena, od pitanja kako da imamo dovoljno energije, a da je obezbedimo na održiv način. Za Srbiju je 2021. godina jako važna, jer predstavlja prekretnicu za sektor energetike, jer se ove godine zaista uključujemo u zelenu energetsku tranziciju u koju je veći deo zemalja uveliko krenuo. Srbija treba da bude deo tog “voza zelene revolucije”, kako bismo u decenijama koje dolaze imali dovoljno energije, po održivim cenama, i sve to uz stalno unapređenje životne sredine. Prve korake smo već napravili. Doneli smo nove zakone, kako bismo ohrabrili nove investicije koje nismo imali prethodnih 30 godina, koliko je prošlo od kad je izgrađena poslednja velika termoelektrana ili hidroelektrana. Počeli smo izradu glavnih strateških dokumenata, integrisanog nacionalnog energetskog i klimatskog plana Srbije za period do 2030. godine, sa projekcijama do 2050. godine i strategije razvoja energetike Srbije za period do 2040. godine, sa projekcijama do 2050. godine. Napravili smo i novi plan investicija, koji predviđa izgradnju velikih i srednjih hidroelektrana, novih kapaciteta za proizvodnju energije iz OIE, izgradnju gasnih elektrana, dodatne kapacitete za skladištenje energije, kao i razvoj vodoničnih tehnologija”, rekla je Mihajlovićeva.

Ovogodišnji sajam u fokus stavlja obnovljive izvore energije i unapređenje energetske efikasnosti. Posebno je važno to što je ovo jedinstvena prilika da se predstave i povežu investitori, proizvođači opreme, resorna administracija, finansijske institucije, lokalna samouprava i svi drugi.

Svoje mesto u Hali 1 našle su i firme CEEFOR i Charge&GO, kao i Energetski portal. Stručni tim kompanije CEEFOR, koja je lider u oblasti obnovljivih izvora energije, spreman je da odgovori na sva pitanja u vezi sa solarnom energijom i kako je najbolje iskoristiti.

Foto: EP

Kada je reč o elektromobilnosti, koja je u espaniziji, kako kod nas, tako i u regionu, zahvaljući platformi Charge&GO, vlasnici električnih automobila mogu da odahnu. Oni zahvaljujući ovoj platformi, na jednom mestu mogu da vide umrežene punjače, kako bi na brz i lak način našli idealno mesto za dopunu svojih automobila. Sve o tome, ali i o punjačima za električna vozila, kako izabrati najbolji i brzo ga postaviti, mogu čuti od stručnjaka iz kompanije Charge&GO.

Energetski portal je poznat u regionu kao specijalizovani medij za sve one koje interesuje korišćenje čiste energije i najbolji načini za zaštitu životne sredine. Fokus čine teme iz oblasti obnovljivih izvora energije (OIE), kao i vesti o primenama mera energetske efikasnosti, koje su u foksusu ovogodišnjeg sajma energetike.

U isto vreme i na istom mestu, pod zajedničkim krovnim sloganom “Snaga prirode” održava se i 17. Međunarodni sajam zaštite životne sredine i prirodnih resursa – EcoFair , posvećen sistemu i mehanizmima zaštite životne sredine, sa posebnim akcentom na zelenu ekonomiju, industriju reciklaže, obnovljive izvore energije i upravljanje otpadom

Kao i  42. Međunarodni sajam prevencije i reagovanja u vanrednim situacijama i bezbednosti i zdravlja na radu –  112 Expo , koji se bavi zaštitom od požara, poplava, zemljotresa, hemijskih akcidenata, povreda na radu, reagovanjem u vanrednim situacijama, bezbednošću i zdravljem na radu.

Pokrovitelji Sajma energetike i Sajma ekologije su Ministarstvo rudarstva i energetike i Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije, uz partnerski odnos Privredne komore Republike Srbije.

Milica Radičević

Koliko mladi znaju o zaštićenim područjima?

Foto-ilustracija: Unsplash (Rich Morgan)
Foto ilustracija: Pixabay

U okviru projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude“, koji sprovodi Centar za kreiranje politika i strategija u saradnji sa WWF Adrijom, metodom fokus grupe ispitani su stavovi mladih, odnosno srednjoškolaca, studenata i predstavnika organizacija civilnog društva, o zaštićenim područjima.

Mladima su postavljena pitanja o tome koliko znaju o zaštićenim područjima, da li ih i zbog čega posećuju, koliko su im važna, kao i da li bi se aktivno uključili u njihovo očuvanje.

Generalno, ispitanici su pokazali nizak nivo poznavanja zaštićenih područja na teritoriji grada Beograda, kao i regulative koja se na njih odnosi. Ispostavilo se da je proces upravljanja zaštićenim područjima mladima stran, kao i da oni nisu u dovoljnoj meri upoznati sa načinima na kojima se i sami mogu angažovati u zaštiti prirode u svom okruženju. Kao jedan od najvažnijih problema u vezi sa zaštitiom prirodnih područja prepoznat je nedostatak svesti građana koji nastaje kao posledica nedovoljnog stepena informisanosti. Rezultate istraživanja u celini možete pročitati ovde.

Takođe, mladi su kroz razgovore ukazali na brojne probleme koje prepoznaju u zaštićenim područjima, ali i predstavili svoje ideje i predloge koji mogu doprineti unapređenju ovih područja.

Stoga je u sredu, 17. novembra, u prostorijama In Centra održana promocija predloga praktične politike pod nazivom „Ekolitika“, koju je Centar za kreiranje politika i strategija objavio u okviru istoimenog projekta sa ciljem unapređenja zaštićenih područja na nivou grada Beograda.

Projekat „Ekolitika“ Centar sprovodi u saradnji sa WWF Adrijom, a podržan je od strane Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA),

„Ekolitika“ sadrži konkretne predloge o tome kako unaprediti upravljanje zaštićenim područjima tako da zaštićena područja u najvećoj mogućoj meri doprinose razvoju lokalne zajednice, ali i tako da građani budu ti koji aktivno doprinose očuvanju i razvoju zaštićenih područja. Predlog praktične politike možete u celini pročitati ovde.

Izvor: Centar za istraživanje politika i strategija

Pola milijarde dinara bespovratnih sredstava za unapređenje zadrugarstva u Srbiji

Foto-ilustracija: Unsplash (Nerses Khachatryan)
Foto-ilustracija: Pixabay

Za unapređenje poslovanja zadruga u Srbiji izdvojeno je pola milijarde dinara, ugovore o raspodeli ovih sredstava potpisali su Milan Krkobabić, ministar za brigu o selu i 57 predstavnika zadruga.

Kako je ministar objasnio novac će dobiti gazdinstva u južnoj, centralnoj, istočnoj i zapadnoj Srbiji, kao i u Vojvodini i na Kosovu i Metohiji i da će to biti novi impuls za njihov rast, razvoj i unapređenje poslovanja, a da će jedinice lokalne samouprave dobiti nove zamajce privrednog razvoja.

Direktor Zemljoradničke zadruge „Zrenjanin” Darko Gavrilović istakao je da im je ovaj vid podrške bitan kako bi poslovanje podigli na viši nivo, nastupili na novim tržištima i ostvarili što bolju cenu.

Gavrilović je rekao da je ova zadruga dobila 13 miliona dinara za nabavku savremene opreme i mehanizacije u ratarstvu, dok će zadruga sopstvenim sredstvima finansirati izgradnju skladišta, a u planu je i zapošljavanje novih radnika.

Predsednik opštine Medveđa Nebojša Arsić istakao je da je ovo za tu lokalnu samoupravu veliki dan i dodao da mladu zadrugu „Retkocerski med“, koja se bavi proizvodnjom meda, a koja je dobila gotovo sedam miliona dinara, čini šestoro mladih ljudi, od kojih su četiri žene, navodi se u saopštenju.

Tim novcem će uspeti da plasiraju svoj proizvod i doprineće mnogo svojoj opštini, rekao je on i dodao da je Medveđa, konkurišući za programe Ministarstva dobila bespovratna sredstva za kupovinu seoske kuće sa okućnicom i novac za organizaciju manifestacije „Miholjski susreti sela“, čime se, osim na egzistenciju, uticalo i na poboljšanje društvenog života u selima koja se nalaze na administrativnoj liniji sa AP Kosovo i Metohija.

Komisija na čelu sa profesorkom Zoricom Vasiljević je 1. novembra odobrila 57 zahteva za bespovratna sredstva namenjena unapređenju poslovanja 18 starih zadruga za koje je izdvojeno do 15 miliona dinara po zadruzi i 39 novih zadruga, kojima je dodeljeno do 7,5 miliona dinara.

Tako će narednih meseci svoje poslovanje unaprediti 15 ratarskih, 21 voćarska, šest stočarskih, četiri povrtarske, četiri vinogradarske, četiri pčelarske, jedna zadruga koja se bavi proizvodnjom lekovitog bilja, a sredstva su ove godine po prvi put dobile jedna turistička i jedna socijalna zadruga.

Takođe, dve zadruge sa krajnjeg juga Srbije, iz Bujanovca dobile su sredstva, kao i dve ratarske zadruge sa Kosova i Metohije, jedna iz sela Stanišor, a druga iz Lapljeg sela.

Prema Uredbi Vlade Srbije za Program podrške razvoju zadrugarstva dodelom bespovratnih sredstava za unapređenje poslovanja i tehnološki razvoj zadruga izdvojeno je ove godine 500 miliona dinara, što ukupno čini gotovo 2,2 milijarde dinara uloženih u zadrugarstvo u Srbiji od 2017. godine i to zahvaljujući Programu „500 zadruga u 500 sela“.

Energetski portal

U Pirotu nivo PM čestica pet puta veći od dozvoljenog

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima Agencije za zaštitu životne sredine, vazduh u Pirotu proteklog dana bio je veoma zagađen, a vrednosti PM 10 i PM 2,5 čestica bile su čak nekoliko puta veće od granice prihvatljivog. Tako je u 17 sati izmereno 287 mg/m3 PM 2,5 čestica, a dozvoljena vrednost je 55, pišu Južne vesti.

Pirot je juče bio jedini grad u kome broj PM 10 čestica išao preko 300, iako je prihvatljiva vrednost do 90. Piroćanci su juče udisali najzagađeniji vazduh, pa je tako najveća vrednost zabeležena je u 17 sati kada je bila čak 340 mg/m3.

Vrednost još opasnijih i sitnijih PM 2,5 čestica u isto vreme bila je 287 mg/m3, da bi se zagađanje, prema poslednjim podacima, nešto smanjilo.

Juče je među rekorderima bio i Niš, a u 19 sati je na mernoj stanici kod Zavoda za javno zdravlje izmereno 173,44 PM 10 čestica, dok je vrednost PM 2,5 čestica bila 172,68, tri puta više od prihvatljive.

Osim u ova dva grada na jugu zemlje, vazduh je sinoć bio jako zagađen i u Novom Pazaru i Užicu.

Izvor: Južne vesti

Za obnovu ribnjaka u Vojvodini dodeljeno 20 miliona dinara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Roozbeh Eslami)

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo opredelio je bespovratna sredstava u iznosu od 20 miliona dinara za podizanje novih i rekonstrukciju postojećih ribnjaka na teritoriji Vojvodine, navodi se u saopštenju Pokrajinske vlade.

Sekretar Čedomir Božić uručio je pet ugovora korisnicima koji su ostvarili pravo na bespovratna sredstva i tom prilikom istakao da u pokrajini postoji 13.500 hektara ribnjaka, od čega je 9.500 hektara u eksploataciji.

„Neophodno je uložiti što više sredstava u unapređenje i očuvanje ribnjaka i razvoj ribarstva, koje predstavlja važanu i profitabilnu privrednu granu. Vrednost ovogodišnjeg konkursa je dvadeset miliona dinara, a isti iznos se može očekivati i u narednoj godini“, najavio je Božić.

Korisnik ovih sredstava Miloš Stojačić, vlasnik firme „Kodeks–Stojačić“ iz Deronja, koja se bavi uzgojem konzumnog šarana, istakao je da podrška Pokrajine za njega ima izuzetnu važnost.

„Ovo je jedina finansijska pomoć od države koja je namenjena privrednicima u sektoru ribarstva. Veoma bi bilo teško samostalno izgraditi ribnjak bez takve podrške“, istakao je Stojačić i naveo da se nada da će podsticaji u oblasti ribarstva kod nas u budućnosti biti sve značajniji.

Ugovori su uručeni predstavnicima firmi „Žeravica Fishing & Hunting“ iz Plandišta, „Ribarstvo Baranda“ iz Barande, Preduzeće za ribarstvo „Vršački Ritovi“ iz Vršca i „Edelinski“ iz Ruskog Krstura.

Energetski portal

Za zaštitu životne sredine potrošeno više od 46 miliona dinara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Ria Puskas)

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku ukupni troškovi za zaštitu životne sredine u 2020. godini iznosili su 46.698 miliona dinara, što je za 10,2 odsto više nego prethodne godine. U strukturi ukupnih troškova za zaštitu životne sredine učešće investicija za zaštitu životne sredine iznosilo je 39,6 odsto, dok su tekući izdaci imali učešće od 60,4 odsto.

Kako se dalje navodi investicije za zaštitu životne sredine u 2020. godini iznosile su 18.470 miliona dinara, što je 6.864 miliona dinara više nego u prethodnoj godini. Najveći udeo u strukturi investicija za zaštitu životne sredine u 2020. godini bio je za zaštitu vazduha i iznosio je 54,9 odsto (10.134 miliona dinara).

Tekući izdaci za zaštitu životne sredine u 2020. godini iznosili su 28.227 miliona dinara, odnosno 2.534 miliona manje nego u prethodnoj godini. Najveći udeo u strukturi tekućih izdataka za zaštitu životne sredine u 2020. godini bio je za upravljanje otpadom ‒ 73,9 odsto (20.867 miliona).

U strukturi investicija za zaštitu životne sredine u sektorima industrije udeo za prevenciju zagađenja životne sredine iznosio je 6,6 odsto (872,7 miliona dinara), dok su investicije za tretman nastalog zagađenja iznosile 93,4 odsto (12.268 miliona).

U 2020. godini, učešće troškova za zaštitu životne sredine u bruto domaćem proizvodu iznosilo je 0,8 odsto.

Energetski portal

Protest na Makišu na dan početka izgradnje metroa

Foto: Printscreen/Fejsbuk/Ne davimo Beograd

Na Makiškom polju u Beogradu danas su počeli radovi na izgradnji metroa. Građani, ekološki aktivisti i predstavnici opozicije tačno u podne su blokirali saobraćaj nedaleko od mesta na kom su počeli radovi, jer kako navode, izgradnja metroa ugrožava vodoizvorište na Makišu.

Kako nadležni kažu, počeli su radovi na nasipanju i pripremi terena na kom će biti izgrađen depo metroa. Planom generalne regulacije šinskih sistema, koji je usvojen na sednici Skupštine grada početkom novembra, predviđeno je da prva linija metroa povezuje Železnik i Mirijevo, a druga Mirijevo i Zemun.

Foto: Printscreen/Fejsbuk/Ne davimo Beograd

Stručna javnost slala je brojne primedbe na ovaj plan, ali on je bez obzira na to, usvojen. Najviše zabrinjava činjenica da će metro biti izgrađen na mestu vodoizvorišta, te da će zbog toga biti ugroženo snabdevanje pijaćom vodom cele prestonice.

Upravo zbog toga je danas i organizovan protest, sa kog je jasno poručeno da gradu treba metro, ali da ovaj koji se trenutno gradi neće rešiti saobraćajne gužve u gradu.

Kako je rekao Radomir Lazović, iz pokreta Ne davimo Beograd, ovaj projekat će ostaviti trajnu štetu za budućnost građana. 

“Početak izgradnje metroa ne služi da se reši problem saobraćajne gužve, jer neće povezati najgušće naseljene delove grada. On će ugroziti vodizvorište Beograda, kao i drugi nasip na Savskom vencu“, objašnjava on.

Sa njim su se složili Aleksandar Jovanović Ćut, lider Ekološkog ustanka  i Nebojša Zelenović, predsednika stranke Zajedno za Srbiju, koji su se obratili okupljenima. 

Prema njihovim rečima do promena može doći samo na masovnim protestima i izborima, ali da će oni nastaviti da se bore jer je pitanje pijaće vode veće od svih nas.

Kako su poručili okupljeni građani i sledećeg ponedeljka će biti organizovan miran protest.

Milica Radičević

Britanija započela r(EV)oluciju – od sledeće godine sve nove zgrade imaće punjač

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Sve nove stambene zgrade, supermarketi i radna mesta, kao i objekti koji su u fazi renoviranja, moraće da budu opremljeni punjačima za električna vozila od 2022. godine, rekao je britanski premijer Boris Džonson.

Ovo je jedna od mera koja će, kako se navodi u saopštenju britanske vlade, ubrzati proces revolucije električnih vozila u Velikoj Britaniji i omogućiti joj da postane lider globalne energetske tranzicije.

„Zahvaljujući ovoj odluci, godišnje će biti instalirani i do 145.000 punjača širom Engleske do 2030. godine, kada će se okončati prodaja novih automobila na benzin i dizel u Velikoj Britaniji. Ovo se nadovezuje na preko 250.000 punjačkih mesta kod kuće i na radnom mestu koje je vlada već podržala do danas“, stoji u saopštenju vlade.

Budući da se dobar deo punjenja električnih vozila odvija kod kuće, ljudi koji kupuju novi dom imaće na raspolaganju zgrade opremljene punjačima. To će u velikoj meri olakšati punjenje vozila na baterije i učiniti ga jednostavnim kao što je punjenje benzinaca i dizelaša.

Takođe, vlada će uvesti jednostavan način plaćanja punjenja na svim brzim punjačima kako bi građanima prelazak na električna vozila bio dodatno pojednostavljen i olakšan.

„Ovo je ključni momenat – ne možemo da nastavimo kao do sada. Moramo da prilagodimo našu ekonomiju zelenoj industrijskoj revoluciji“, rekao je Džonson.

Osim ulaganja u elektromobilnost, nova odluka britanske vlade je i ulaganje u proizvodnju zelenog vodnika korišćenjem energije vetra, a za finansiranje prvog projekta dobijanja vodonika u najvećoj kopnenoj vetroelektrani u blizini Glazgova vlada je opredelila 12 milijardi evra.

Milena Maglovski