Home Blog Page 214

U EU povećana proizvodnja ogrevnog drveta

Foto-Ilustracija: Pixabay (marijana1)
Foto: Eurostat

U 2021. godini proizvodnja ogrevnog drveta u Evropskoj uniji iznosila je 118,5 miliona kubnih metara (m3).

U poređenju sa 2020. godinom (113,8 miliona m3) ovo je povećanje od četiri odsto, a u poređenju sa 2019. (115,0 miliona m3) povećanje od tri odsto, navodi se na sajtu Evropskog zavoda za statistiku Eurostat.

Proizvodnja ogrevnog drveta beleži stalan porast poslednjih godina (+18 odsto u 2019. u poređenju sa 2016.), pre nego što je opala u 2020. zbog mera u vezi sa suzbijanjem pandemije COVID-19.

Drvo se sve više koristi kao obnovljiv izvor energije.

Pročitajte još:

U 2021. godini, pet država članica koje su zabeležile najveću proizvodnju ogrevnog drveta bile su Francuska (26,7 miliona m3), Nemačka (23,2 miliona m3), Finska (8,9 miliona m3), Rumunija (6,4 miliona m3) i Švedska (5,5 miliona m3), ukupno čineći povećanje od 65 odsto proizvodnje ogrevnog drveta u EU.

U poređenju sa 2020, najveći porast proizvodnje ogrevnog drveta zabeležen je u Nemačkoj, Francuskoj (+15 odsto) i Mađarskoj (+14 odsto). S druge strane, najveći pad su zabeležili Luksemburg (-23 odsto), Austrija (-8 odsto) i Estonija (-6 odsto).

Energetski portal

Klimatski događaji koji su obeležili 2022. godinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Howard)
Foto-ilustracija: Unsplash (Tony Lam Hoang)

Volela bih da temi klimatskih promena ne bude posvećeno više ni jedno slovo u naučnim radovima, vestima, privatnim porukama koje razmenjujemo sa prijateljima, kao ni na ovom blogu. Ipak, kako klimatske promene predstavljaju gorući problem svih živih bića na planeti, o ovoj temi nizaće se i u narednoj godini veliki broj slova. Sa željom da niz bude što kraći, osvrnuću se na neke od najvažnijih događaja u vezi sa klimatskim promenama o kojima se govorilo i pisalo u ovoj godini, a u ponoć 31. decembra poželeću da ih što više ostane pod ključem u godini iza nas.

Početkom godine u izveštaju koji je objavljen od strane Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu (UNEP) navedena je nepovoljna prognoza za šumske požare, sa zabrinjavajućim zaključkom da bi do 2100. godine njihov broj mogao da se uveća za čak 50 odsto. Period pre leta već nam je doneo obistinjenje prognoze, kada je u maju u Brazilu zabeležen najveći broj požara u amazonskoj šumi od 2004. godine. Sateliti su zabeležili preko 2.280 požara u Amazonu. Početak leta u Francuskoj obeležen je visokim temperaturama za taj period godine, sa dostizanjem 43°C, a tokom jula beleženi su brojni šumski požari ne samo u Francuskoj, nego i u Italiji, Grčkoj, ali i u Portugalu, zbog čega je 11. jula proglašeno vanredno stanje. Do avgusta u zemljama Evropske unije izgorelo je oko 600.000 hektara, što je druga po veličini površina od 2006. godine, kada je počelo prikupljanje podataka.

Foto-ilustracija: Pixabay (klimkin)

Visoke temperature i sušni periodi koji su zadesili mnoge države, igrali su za ovogodišnji pobednički tim šumskih požara i presušivanja vode.

Prisetimo se Italije, koja je sredinom jula proglasila vanredno stanje u pet regija usled ekstremnih suša, a u Bolonji i okolini bila je organičena i upotreba vode za piće, dok su novčane kazne za nepoštovanje mera bile visoke.

I dok su se mnoge države borile sa nedostatkom vode, prekomerne padavine i porast nivoa mora oduzeli su mnoge živote i napravili katastrofalne posledice u područjima kao što su Nigerija, Tajland i Vijetnam.

Snažni udari vetra izazvali su u 2022. godini mnogobrojne oluje, a kao one koje su ostavile najveće posledice izdvaja se pet uragana. Uragan Ijan, krajem septembra, pogodio je Floridu, i odneo preko 150 života. Iako je Fiona svrstana u olujno nevreme, imala je jačinu uragana, a za sobom je ostavila veliku materijalnu štetu i ono što je najstrašnije, veliki broj žrtava. Tom klimatskom katastrofom pogođeni su Gvadelup, Portoriko Karibi i Kanada. Nikol, Džulija i Boni imena su za još tri uragana koja su ove godine nanela velike štete i za sobom ostavili pustoš.

Nažalost, niz katastrofa koje su posledica klimatskih promena se nastavlja, a među njima je i topljenje leda na polovima, gubitak biodiverziteta i stradanje poljoprivrede.

Foto-ilustracija: Pixabay (WikiImages)

Veliku pažnju stručne i šire javnosti privukla je ovogodišnja Konferencija Ujedinjenih Nacija o klimatskim promenama (COP27), koja je održana u Egiptu. Glavna tema na dnevnom redu bila je pitanje „gubitaka i štete’’, koje se odnosi na to da siromašne i zemlje u razvoju, koje su najviše pogođene klimatskim katastrofama, traže finansijsku pomoć za štetu nastalu kao posledica klimatskih promena, od visoko razvijenih zemalja koje u najvećoj meri i doprinose klimatskim promenama.

Zbog kompleksnosti teme i neslaganja u vezi sa njom, planirani završetak Konferencije produžen je za još jedan dan, koji je doneo pozitivan ishod donošenjem odluke da se prihvata osnivanje zahtevanog fonda za pomoć siromašnim zemljama koje su najviše pogođene klimatskim katastrofama.

Iako se o ovim temama govori sve više, a države međusobno pritiskaju kako bi sprovodile mere za ublažavanje klimatskih promena, posledice su sve primetnije. Zato je zadatak svih nas da ulaskom u 2023. godinu našoj planeti poklonimo obećanje da ćemo joj pružiti sve što joj je potrebno kako bi se oporavila. Zadatak donosioca odluka je da koordinišu pravilnim postupanjem, ali bez delovanja svakog od nas pojedinačno, klimatske promene se neće zaustaviti.

Katarina Vuinac

Koje su prednosti spajanja srpske i slovenačke berze električne energije

Foto-ilustracija: Pixabay (analogicus)
Foto-ilustracija: Pixabay (Bru-nO)

Srpski EMS i slovenački operator prenosnog sistema, sa Evropskom berzom električne energije EPEKS SPORT osnovali su prvu regionalnu berzu električne energije za centralnu i jugoistočnu Evropu sa sedištem u Ljubljani. O ciljevima i prednostima nove berze za RTS je govorio kodirektor nove berze, ADEX, Miloš Mladenović.

SEEPEX je srpska berze struje a ime nove berze je Alpsko-jadransko-dunavska berza električne energije – ADEX. Formiranje prve regionale berze je ogroman korak za našu zemlju jer omogućava brži pristup i trgovinu električnom energijom, ističu upućeni.

Direktor SEEPEX-a i kodirektor nove berze Miloš Mladenović kaže da ADEX predstavlja koroporativno spajanje srpske berze SEEPEX i slovenačke BSP.

Pročitajte još:

To će, kako naglašava Mladenović, svim učesnicima pružiti jedinstveno mesto za trgovinu i ponuditi nove produkte.

Mladenović navodi da je što se tiče Srbije, prvi cilj uspostavljanje dugoočekivanog „unutardnevnog“ tržišta kao i integracija srspkog „dan unapred“ tržišta u evropsko.

Naglašava da berza predstavlja savršeni odraz tržišta koja daje referentnu cenu ne samo za tržište struje već i za buduće investicije u obnovljive izvore energije.

„Taj okvir će se bazirati na finansijski dugoročnim ugovorima dok je berza mesto za fizičku isporuku te energije“, dodaje Mladenović.

Mladenović kaže da su zbog praznika i toplog vremena za ovaj deo godine cene električne energije značajano niže.

„Prosečna godišnja cena na SEEPEX-u je 275 evra po megavat satu. Trenutna cena na Seepex-u je 115 evra, u Nemačkoj samo šezdesetak, dok je recimo u Grčkoj ona i dalje preko 200 evra za megavat sat struje“, navodi Mladenović.

Ukazuje na to da su ti uslovi uticali na tzv. fjučers tržište. Trenutno se ugovori za sledeću godinu sklapaju na nivou na oko 300 evra po megavat satu što nije zabeleženo u prethodnih nekoliko meseci, kaže Mladenović.

Izvor: RTS

Zakonom regulisati i vožnju električnim trotinetom

Foto-ilustracija: Unsplash (Marek Rucinski)
Foto-ilustracija: Pixabay

Privredna komora Srbije u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova organizovala je Javnu raspravu o nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima, a učesnici  diskusije saglasni su da upotrebu električnih trotineta na ulicama treba zakonski regulisati, jer bi se na taj način  bezbednost svih učesnika u saobraćaju podigla na viši nivo.

Ministarstvo unutrašnjih poslova pripremilo je niz predloga po kojima se električni trotineti svrstavaju u vozla, a oni koji njima upravljaju spadaju u kategoriju vozača, koji ne smeju biti mlađi od 14 godina. 

Javnoj raspravi u PKS prisustvovali su direktor Agencije za bezbenost saobraćaja Branko Stamatović, predsednica Prekršajnog suda u Beogradu Olivera Ristanović, pomoćnici načelnika Uprave saobraćajne policije MUP-a Zlatko Belencan i Vladan Nikolić, kao i načelnik Uprave sobraćajne policije MUP-a Slaviša Lakićević. 

Na skupu su učestvovali i predstavnici pravosuđa, profesori sa Saobraćajnog fakulteta u Beogradu, predstavnici Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, kao i predstavnici privrede i poslovnih asocijacija. 

Načelnik Lakićević rekao je da je ova Javna rasprava dobar način da se razgovara o svim postojećim propustima u saobraćajnom zakonodavnom okviru, koji su od presudnog značaja za naše građanstvo i privredu, dok je direktor ABS Stamatović istakao da njegova agencija aktivno uključena u svim temama čiji je cilj unapređenje bezbednosti u saobraćaju, pa tako i pravljenju novog zakonodavnog okvira.

„Cilj je da budemo produktivni i sve ono što smo primetili kao grešku da ispravimo“, kazao je Stamatović. 

Pročitajte još:

Pomoćnik načelnika Nikolić rekao je da su u javnosti bila podeljena mišljenja kada su u pitanju električni trotineti te da ih jedan deo stručne javnosti nije smatralo vozilima.

„Mi smo na kraju predložili da se trotineti svrstaju u vozila, što znači da oni koji njima upravljaju jesu vozači, a to znači da će biti podložni kontroli, testiranju, isključenju, zadržavanju“, naveo je on. 

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema njegovim rečima, iz MUP-a smatraju da je za ova vozila neophodno prilagoditi infrastrukturu i da je predlog da to bude biciklističke staze i trake, kao i pešačko – biciklističke staze.

Istakao je da, s obzirom na to da nema razgranate infrastrukture u Srbiji, vozači trotineta mogu da koriste trotoar uz ograničenje brzine od pet kilometara na sat i uz odgovornost da su „jači“ učesnici u saobraćaju.

Takođe, dodao je i da je predlog da se za električne trotinete može koristiti i kolovoz, ali samo putevi na kojima dovoljena brzina ne prelazi 30 kilometara na čas. 

Prilikom prelaska kolovoza, kaže Nikolić, vozač ne sme voziti lako električno vozilo, već mora sići sa njega i poneti ga, osim na prelazu bicilističke staze preko kolovoza. On naglašava da je obaveza vozača da ima dokumentaciju sa tehničkim podacima o vozilu – snaga motora, masa i brzina.

Pomoćnik načelnika Belencan istakao je da su najmlađi učesnici i njihova bezbednost u saobraćaju prioritet novog zakonodavnog ovira. On je naveo da zbog toga elekričnim trotinetima ne smeju upravljati lica mlađa od 14 godina, te da je preporuka svim roditeljima koji su deci kupili ta vozila da sačekaju da porastu. Takođe, kazao je da je od velike važnosti za sve vozače uočljivost – nošenje prsluka na kolovozu i zaštitne kape. Smatra da Srbija po pitanju saobraćajnih propisa treba da je u skladu sa zakonodavnim okvirom EU i da što pre uključi mikromobilni saobraćaj u postojeći sistem.

Javna rasprava osim u Beogradu, prethodnih dana organizovana je u Novom Sadu i Nišu, a ova diskusija je odlična prilika da zainteresovane strane iznesu svoje komentare, predloge i sugestije na tekst nacrta zakona.

Tekst nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima sa obrazloženjem pogledajte ovde.

Izvor: PKS

Kako će posao izgledati u 2030. godini?

Foto: Epson
Foto: Epson

Domen rada i industrije se neizmerno promenio tokom poslednjih godina. Rad na daljinu i automatizacija postali su standard u mnogim sektorima. 

Ipak, mnogi trendovi koje je na izgled uzrokovala pandemija već su postojali i ranije. Ono što se dogodilo 2020. godine samo je ubrzalo razvoj događaja koji su već uveliko oblikovali tržište i poslovanje i pre izbijanja COVID-19 pandemije. 

Uzevši to u obzir, moguće je preinačiti osnovnu ideju o tome kako ćemo možda raditi, proizvoditi i upravljati radom u dolazećim godinama. Štaviše, inovatori u tehnologijama i veliki poslodavci poput naše kompanije imaju odgovornost da pomognu da se ta budućnost oblikuje na najbolji mogući način. 

Dakle, koji su to trendovi u razvoju koje želimo da usvojimo u cilju oblikovanja budućnosti poslovanja? 

Mega-trendovi koje treba uzeti u obzir  

Ako nas je prošla decenija ičemu naučila, to je da je sposobnost adaptiranja dolazećim trendovima i globalnim okolnostima ono što može ili uzneti poslovanje na neslućene visine uspeha ili ih pak oboriti na samo dno. Lideri moraju da budu spremni da odgovore na sva dešavanja i da na vreme počnu da razmatraju kako će se njihove radne snage pripremiti za 2030. godinu.  

Pre svega, automatizacija

Od automatizacije fizičkog rada kroz upotrebu SCARA robota koji vrše proizvodnju i sastavljanje proizvoda, do virtualne automatizacije u vidu softverskih rešenja koja će upravljati ponavljajućim radnim zadacima, sve što se može automatizovati treba da se automatizuje. Sa industrijske tačke gledišta, to će najviše biti izraženo u tehnikama poput distribuirane proizvodnje. U kancelarijskom okruženju, videćemo preraspoređivane mnoštva administrativnih radnika. Robotska automatizacija procesa i veštačka inteligencija (AI) upravljaće zadacima poput fakturisanja, obuke i procesa uključivanja (onboarding) osoblja. 

Sledi saradnja 

Kada se oslobodimo od mukotrpnog ručnog obavljanja procesa i zadataka, ideje će biti najvredniji resurs budućnosti. Iste moraju biti kanalisane u primenjivu, stvarnu inovaciju, a jedini način da se to postigne je kroz saradnju i podelu. Sve ono što je doživelo procvat tokom pandemije nastaviće da se razvija uz nove načine povezivanja i podele koji će biti oslobođeni kancelarijskih blokada. 

Danas, hibridni sastanci igraju ključnu ulogu u stvaranju idealnog okruženja za saradnju. Kontinuirana inovacija u prilagodljivim alatkama za prikaz poput projektora pomoći će da se premosti jaz između ljudi koji rade na daljinu i onih koji posluju u kancelarijama. Skaliranje iskustva kroz prikaze stvarnih dimenzija učesnicima koji rade na daljinu osiguraće podjednak status i bolje prisustvo. 

Sledeće je održivost 

Foto: Epson

Kada se ljudska domišljatost oslobodi za inovacije kroz saradnju, nebo će biti granica. Ipak, svetski resursi su ograničeni, pa tako i ljudski mozgovi i tela imaju svoja ograničenja. Zbog toga održivost mora da bude centralni faktor rada i industrije. To takođe zahteva da se korporacije ne usredsrede samo na razvoj sopstvenog poslovanja već da uzdignu i druge sa sobom tako što će ulagati u zajednice, nova preduzeća i partnere, što će dovesti do većeg i zajedničkog uspeha. 

Primera radi, Epson obogaćuje živote, zajednice i organizacije tako što se usredsređuje na pravedno profitiranje nasuprot prekomernom rastu prihoda. Epson je takođe posvećen pružanju podrške održivom društvu kroz otvorena partnerstva i saradnje, rad sa dobrotvornim organizacijama i umanjenje zavisnosti od podzemnih resursa. 

I na kraju, doživotno učenje

Nema sumnje da inovacije i ometanja velikom brzinom oblikuju obim, tempo i razmere poslovanja. Pošto je izvesno da će se radna mesta dramatično promeniti nastupom automatizacije i digitalizacije kao i usled razvoja potpuno novih industrija, unapređivanje veština i ozbiljna posvećenost doživotnom učenju biće od ključnog značaja za ispunjavanje potreba radne snage u budućnosti. 

Ukratko, radna snaga budućnosti sastojaće se od onih koji su podatkovno pismeni, sposobni da komforno rade sa veštačkom inteligencijom i robotima i poseduju inicijativu da sagledaju šta budućnost zahteva u pogledu radnih veština da bi održali korak sa razvijajućim tehnologijama. 

Kako se firme mogu pripremiti za budućnost

Firme moraju da formulišu konkretne planove za to kako će iskoristiti ove mega-trendove i pripremiti se za radna mesta 2030. godine. Da bi ovo postigli, lideri moraju da se usredsrede na kreiranje radnih kultura koje su vođene tehnologijama i usredsređene na ljude i kojima upravljaju svrsishodni vizionari koji su sposobni da vode održive poslovne operacije.  

Za početak, firme moraju da razmotre kako će uključiti demografije koje se menjaju vremenom u radnu snagu. 21. vek obeležile su nove mlade generacije kojima je izrazito stalo do društvenih i ekoloških pitanja. Kako se sve više mladih iz „generacije Z“ pridružuje radnoj snazi, firme će morati da postupaju sa odgovornošću i svrhom, umesto da budu isključivo okrenute profitiranju. Imajući to u vidu, lideri moraju da ponovo razmotre i preoblikuju svoje dugoročne planove na taj način da u iste uključe održive strategije i društveno-odgovorne prakse radi preusmeravanja svoje svrhe i poslovanja.

Foto: Epson

Paralelno sa tim, firme treba da integrišu ekološke, društvene i faktore dobrog upravljanja u robu i usluge koje pružaju. Treba da iznova razmotre svoj uticaj na okolinu s obzirom na rastuće zahteve ka transparentnosti kada je reč o etičkim i ekološkim politikama. To uključuje redefinisanje načina rada kompanije, od inicijativa za dekarbonizaciju to kreiranja kružne ekonomije koja svodi upotrebu resursa i emisije ugljenika na minimum. 

Sledeće, firme treba da razviju dublje razumevanje o načinu na koji svaki zaposleni i tim obavljaju svoje zadatke da bi bolje spoznale kako da najbolje u taj proces integrišu tehnologiju kako u sadašnjosti tako i u budućnosti. Trenutno postoji nestašica talenta u vreme kada digitalne strategije stvaraju potpuno nove zadatke od kritičnog značaja za krajnje ciljeve koje firme preduzimaju na nove načine. Štaviše, istraživanja pokazuju da će do 30-40 odsto zaposlenih u razvijenim zemljama morati da pređu u nove profesije ili makar značajno unaprede svoj set veština.

Većina lidera prepoznaje talenat kao najveću barijeru uspešnoj implementaciji novih strategija – osobito onih vođenih digitalizacijom i automatizacijom. Kao odgovor na ovo pitanje, firme treba da sagledaju unutrašnjost svog poslovanja i rade na razvijanju talenata koje već poseduju tako što izgrađuju strukture i obrazovne programe koji će pomoći da se na sistemskom nivou najpodobniji zaposleni preusmere na odgovarajuće buduće uloge. Kako se firme budu pripremale za budućnost poslovanja, potreba za razvojem i sticanjem veština kod radnika mora da bude prioritet.  

Firme koje su već spremne za budućnost

Vreme u kojem živimo je neizvesno. Poslodavci imaju muka da definišu radno mesto budućnosti dok su zaposleni zabrinuti da neće pronaći svoje mesto u radnoj snazi. Ipak, postoji i jedan broj izvesnosti: 

  •       Automatizacija će i dalje biti sve rasprostranjenija. 
  •       Firme koje ne pronađu svrhu suočiće se sa strogim ispitivanjem. 
  •       A pronalaženje i zadržavanje pravih ljudi za posao postaće sve teže.

Imajući to na umu, firme treba uvek da razmišljaju o načinima pomeranja granica svoje industrije. Već imamo primere kompanija koje su napravile značajne pomake u ovom pravcu. 

Jedna od njih je Amazon, koji je obećao 700 miliona dolara ka usavršavanju i obuci kroz nekoliko sektora. Na primer, “ Amazon’s Technical Academy“ je program za poslovnu obuku i svrstavanje osmišljen da opremi zaposlene u Amazonu koji nisu tehnički orijentisani ključnim veštinama koje će im omogućiti prelazak u profesije softverskog inženjerstva.

Još jedan primer je i kompanija Epson. Mi ulažemo oko 1.14 miliona evra u R&D (istraživanje i razvoj) svakoga dana. Štaviše, već smo posvetili budžet od 73 biliona evra ka daljem razvoju održivih inovacija i tome da postanemo ugljenično negativni i slobodni od oslanjanja na podzemne resurse do 2050. godine. 

Pritisak ka promenama godinama se uvećavao. Još i mnogo pre pandemije COVID-19, firme su radile suviše sporo, suviše izolovano i previše se oslanjale na komplikovane strukture. Ono čega su se mnogi pribojavali, a što je pandemija samo potvrdila, je da je takva vrsta poslovanja bila prilagođena svetu koji nestaje, a ne budućnosti koja će se sastojati od neizmerne povezanosti, nikada ranije viđene automatizacije, novih dolazećih demografija i uvećane usredsređenosti na ljude, svrhu i vrednosti. 

Svet rada i industrije nemerljivo se izmenio u poslednjim godinama. I veoma brzo će to učiniti ponovo. 

Ana Bajagić, marketing menadžer u Epson Srbija

EPS traži izvođača radova za gradnju solarne elektrane na svojim objektima u Obrenovcu

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (LCEC)

Elektroprivreda Srbije (EPS) je raspisala Javni poziv za izgradnju solarnih elektrana na spoljnim objektima TENT A odnosno na skladištu opasnog i neopasnog materijala, centru daljinskog upravljanja, kao i na magacinu za skladištenje i čuvanje mašinske opreme i rezervnih delova.

Predmet projekta je nova gradnja solarnih elektrana na spoljnim objektima TENT A u katastarskoj opštini Urovci, Obrenovac. Navedene lokacije sadrže više objekata na čijim krovovima se predviđa postavljanje solarnih panela.

Kako se dalje navodi predviđeno je da se solarni paneli postave krovove ovih objekata, a plan je da se proizvedena električna energija koristi za pokrivanje dela sopsteven potrošnje TENT A.

Pročitajte još:

Ponude se primaju do 24. januara 2023., za više informacija pogledajte ovde.

Energetski portal

Za komunalnu infrastrukturu u Nišu oko 576 miliona dinara

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Timothy L. Brock)

Za uređivanje građevinskog zemljišta i održavanje komunalne infrastrukture Grad Niš će u narednoj godini izdvojiti oko 576 miliona dinara, prema Programu koji su usvojili odbornici gradske Skupštine. Među vrtićima, ambulantama i ulicama čija se rekonstrukcija i gradnja planira dosta njih bilo je na spisku i za 2022. godinu, a tu je ponovo i stadion “Čair”.

Za urbanističke planove i tehničku dokumentaciju namenjeno je 70 miliona, za komunalno opremanje zemljišta i izgradnju objekata javne namene oko 462 miliona, za tekuća održavanja 33,6 miliona, dok će na kapitalna održavanja otići 10 miliona dinara.

Među novim-starim projektima su i vrtići u MK Božidar Adžija, na Ledenoj Steni, u Naserovoj i u Panteleju, a u planu je i da Trupale dobije obdanište.

Pročitajte još:

Osim “Čaira”, na spisku planiranih sportskih objekata su Sportsko-rekreativni kompleks “Bojanine vode”, Kuglana i “Rovče”.

Trebalo bi da bude obnovljena i Bogoslovija, dok bi Hram Svetog cara Konstantina i carice Jelene trebalo da bude oslikan. U planu je i druga faza izgradnje Naučno-tehnološkog parka, kao i prihvatilište za životinje.

U kojim ulicama će se raditi vodovod i kanalizacija?

U opštini Palilula je najveći broj ulica gde se planira rekonstrukcija, povezivanje i proširenje vodovodne mreže – 37. Na Panteleju će se vodovod raditi na 29 lokacija, u opštini Crveni Krst u 20 ulica, u Niškoj Banji u 16, a u opštini Medijana u dve ulice.

Sa prošlogodišnjeg spiska tu je ponovo devet istih lokacija – Malča, Kamenica, Gornjomatejevačka sa prilazima, Prosek, Jelašnica, Oplenačka, Danila Vučkovića, Gorička i Popovačka.

Što se tiče obnove i izgradnje kanalizacije u sklopu rekonstrukcije ulica, najviše lokacija je ponovo na Paliluli – 42, dok će u opštini Crveni Krst kanalizaciju dobiti 25 ulica, u Panteleju 16, u Niškoj Banji 11, a u opštini Medijana četiri ulice.

Ponovo su u planu Sitnička, 45. divizije, Justina Popovića, Popovac, Kamenica, Podvinik, Gornja Vrežina, Gornjomatejevačka sa prilazima, Zorana Cige Stojanovića, Vrbaska, Oplenačka i Miloša Đurića.

Izvor: Južne vesti

Decenija NIS-ove podrške mladima, obrazovanju i nauci u Srbiji

Foto: Promo
Foto: NIS

Koliko je sticanje novih znanja važno govori činjenica da je kvalitetno obrazovanje jedan od 17 ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija. U skladu sa tim, u modernom poslovnom svetu društveno odgovorne kompanije ulažu u obrazovanje svojih zaposlenih, ostvaruju saradnju sa obrazovnim i naučnim institucijama i povezuju se sa akademskom zajednicom i mladima.

Kompanija NIS kroz program “Energija znanja“ već deceniju učestvuje u unapređenju obrazovnog sistema u Srbiji i pruža podršku mladima, koji su budućnost naše zemlje. Cilj programa je da obezbedi stipendije najboljim studentima, da poboljša uslove za realizaciju nastave u školama i na fakultetima u Srbiji i da podrži akreditaciju obrazovnih profila za kojima postoji potražnja na tržištu rada.

Program „Energija znanja“ tako može da se pohvali značajnim rezultatima, kao što je više od 60 opremljenih učionica, kabineta i laboratorija na fakultetima i u školama širom Srbije, više od 130 stipendiranih studenata u Srbiji i Ruskoj Federaciji od kojih je više od 60 već zaposleno u kompaniji ili više od 100 medalja koje su naši talentovani mladi matematičari, fizičari i hemičari doneli sa međunarodnih olimpijada uz podršku NIS-a.

Pročitajte još:

Foto: NIS

Pored toga, prepoznajući potrebu da se nastavni program unapredi u skladu sa potrebama za kadrovima u naftnoj industriji, NIS je učestvovao u modifikaciji i akreditaciji studijskih programa na Rudarsko-geološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu i na Tehničkom fakultetu „Mihajlo Pupin“ u Zrenjaninu, a pomaže i realizaciju programa na smeru „Naftno-petrohemijsko inženjerstvo“ na Tehnološkom fakultetu u Novom Sadu. 

Navedeni rezultati nagrađeni su „Svetosavskom nagradom“ koju dodeljuje Ministarstvo prosvete Republike Srbije. NIS je time postao prva kompanije u Srbiji koja je ponela ovo priznanje. 

U NIS-u navode da će nastaviti sa ulaganjima u obrazovanje i podršku mladim talentima, doprinoseći i na taj način ostvarivanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih nacija.

Izvor: NIS

Đedović: Intenzivno radimo na trogodišnjem planu aukcije za OIE

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Na trogodišnjem planu aukcija, koji treba da podstakne izgradnju novih kapaciteta na vetar i solar, Ministarstvo rudarstva i energetike intenzivno radi, rekla je ministarka Dubravka Đedović, prilikom razgovora sa ambasadorom Kanade u Republici Srbiji Džajlsom Normanom.

„Prve aukcije za vetroelektrane očekujemo već u prvom kvartalu sledeće godine. Interesovanje je zaista izuzetno veliko, što iziskuje i veliki oprez, kako prebrza integracija velike količine energije iz OIE ne bi ugrozila kapacitet i sigurnost elektroenergetskog sistema. Važno je napomenuti i da uz podršku Ministarstva EPS planira velike projekte vetro i solarnih elektrana“, izjavila je ona.

Ministarka Đedović sastala se sa ambasadorom Kanade kako bi razgovarali o unapređenju saradnje dve države u oblasti rudarstva i energetike.

Pročitajte još:

Osim primarnog cilja, obezbeđenja sigurnosti snabdevanja energijom i energentima, prioritet Ministarstva rudarstva i energetike  je borba protiv klimatskih promena, poručila je ministarka Đedović i naglasila da je za to od ključne važnosti povećanje udela obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ambasador Norman je rekao da kanadske kompanije imaju veoma dugu i uspešnu istoriju poslovanja u Republici Srbiji, pre svega u sektoru rudarstva.

„Polazeći od važnosti kritičnih mineralnih sirovina, Kanada je usvojila Strategiju mineralnih sirovina sa ciljem da postanemo globalni dobavljač ključnih mineralnih sirovina i čistih tehnologija zasnovanih na njima, kroz održivo rudarstvo i uz poštovanje najviših standarda zaštite životne sredine“, izjavio je Norman.

Ambasador je dodao da je Kanada otvorena za unapređenje saradnje sa Republikom Srbijom, kako u oblasti rudarstva, tako i u oblasti obnovljivih izvora energije.

Ministarka Đedović istakla je da je Ministarstvo rudarstva i energetike zainteresovano za saradnju sa Kanadom u smislu razmene iskustva u vezi sa eksploatacijom mineralnih sirovina, kao i rekultivacije i zaštite životne sredine sa aspekta rudarskih aktivnosti.

Ambasador Norman je preneo poziv ministarki za učešće na najvećoj svetskoj rudarskoj konvenciji PDAC, koja okuplja oko 30.000 učesnika iz više od 130 zemalja, među kojima i 2.500 investitora.

Energetski portal

Naši naučnici istražuju kako od otpada doći do novih antibiotika

Photo-illustration: Pixabay
Istraživači projekta BioECOLogics, izvor: Facebook

Tim naših naučnika radi na razvoju naučnih rešenja koja će od mikroorganizama iz otpada, uz primenu inovativnih biotehnoloških procesa, proizvoditi antibiotike i lekove protiv kancera.

U pitanju je tim istraživača okuplјen na projektu BioECOLogics koji se finansira u okviru Programa IDEJE Fonda za nauku Republike Srbije. Istraživači na čelu sa rukovodiocem projekta dr Jasminom Nikodinović Runić, naučnim savetnikom u Institutu za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Univerziteta u Beogradu, razvijaju novu generaciju antibiotika na koje bakterije nisu razvile otpornost, što je inače slučaj sa velikim brojem antibiotika koji se danas masovno proizvode i koji gube potencijal u lečenju bolesti. Takođe, ponovna upotreba otpada predstavlja ekološki održiv način proizvodnje lekova.

Otpad je dragoceni rezervoar mikroorganizama bez kojih planeta ne bi mogla da opstane. Mikroorganizmi su veoma prilagodljivi, navikavaju se na sve što ih okružuje i to koriste kao hranu. Tokom poslednjih decenija sve više je plastičnog otpada, pa su neki mikroorganizmi razvili enzime koji razgrađuju i plastiku. Ipak, sve veće gomilanje otpada je usporilo te mikroorganizme i onemogućilo im da tako brzu razlažu otpad. Zato će istraživači kroz biotehnološke procese izolovati upravo te mikroorganizme iz prirode i dalje ih razvijati u kontrolisanim uslovima, čime će se od otpada dobiti vredne sirovine.

Mikroorganizmi dobijeni iz otpada će se kombinovati sa drugom vrstom mikroorganizama koji imaju sposobnost da sintetišu različite molekule koji se nalaze u osnovi velikog broja antibiotika. Istraživači su izdvojili pet specifičnih mikroorganizama sa sposobnošću farmaceutske primene koji će se gajiti na različitim vrstama otpada, kao što je mesni narezak kome je istekao rok, kora od banane, papirni otpad i drugi plastični i organski otpad.

Pročitajte još:

Kroz povezivanje mikroorganizama koji razlažu otpad i onih koji sintetišu bioaktivna jedinjenja smanjuju se troškovi proizvodnje, dok će u budućnosti kompanije koje žele da posluju na ekološki održiv način moći da svoj otpad preusmere u biotehnološke procese od kojih ćemo svi imati benefit. U pitanju su ne samo značajni naučni rezultati, već i naučna rešenja koja će uticati na kvalitetniji život svih nas. Naime, projekat BioECOLogics na jedan inovativan način povezuje rešavanje problema sve veće količine otpada koje stvaramo, sa problemom nedostatka novih bioterapeutika koji se koriste u lečenju različitih bolesti i omogućava ponovnu upotrebu otpada koji u suprotnom ne bi bio niti recikliran, niti prerađen.

„Misija Fonda za nauku Republike Srbije je da obezbedi kvalitetne uslove za adekvatno bavljenje naučnoistraživačkim radom i da ojača kapacitete naučnoistraživačkih organizacija i naučnika, a veoma nam je važno da naši naučnici rade na razvijanju rešenja koja će ne samo pomerati granice naučnog saznanja, već nam omogućavati i kvalitetnije uslove života. Projekat BioECOLogics, kao i ostalih 104 projekta sa Programa IDEJE Fonda za nauku Republike Srbije, prošao je kroz veoma konkurentan proces selekcije koji je uklјučivao čak 917 predloga projekata za finansiranje. Međunarodni stručnjaci koji su ocenjivali projekte kroz proces dvostepene evaluacije birali su projekte koji će moći da pruže nova znanja u svojim naučnim oblastima, ali i da imaju primenu u našem društvu. Projekat BioECOLogics je podržan sa približno pola miliona evra koji su obezbeđeni kroz budžet Republike Srbije, Projekat SAIGE Svetske banke i EU-IPA sredstva Evropske unije“, istakla je dr Milica Đurić Jovičić, v.d. direktora Fonda za nauku Republike Srbije.

U okviru projekta BioECOLogics će se razviti pet novih bioterapeutika, odnosno antibiotika, koji su bazirani na prirodnim bakterijskim proizvodima, dok će jedan od njih biti i lek koji će se koristiti u terapiji ljudi obolelih od kancera. Istraživači su u fokus stavili već poznate molekule koji se mogu koristiti u proizvodnji lekova. Kako je potrebno najmanje pet do deset godina da bi molekul postao lek, istraživači kroz primenu već poznatih molekula skraćuju vreme za proizvodnju antibiotika. Takođe, tokom eksperimentalne faze, naučnici će koristiti i bioplastiku koju takođe proizvode mikroorganizmi. Ona je otporna na visoke i niske ph vrednosti i njom se može obložiti antibiotik čime će se zaštiti od želudačne kiseline koja ga uništava.

Projekat BioECOLogics okuplјa 14 naučnika sa Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo Univerziteta u Beogradu, Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu, Instituta za informacione tehnologije iz Kragujevca i Internacionalnog centra za genetički inženjering i biotehnologiju iz Trsta. 

Izvor: Top One

Samo zajedničkim naporima rešavaju se ekološki problemi

Foto: Ljubaznošću Stefana Simeunovića
Foto-ilustracija: Pexels (Anna Tarazevich)

Otpad koji svakodnevno stvaramo završava i na par hiljada divljih deponija i smetlišta širom naše i dalje lepe zemlje. A šta je otpad? Na sajtu Agencije za zaštitu životne sredine SEPA stoji da se pod otpadom podrazumeva svaki materijal ili predmet koji nastaje u toku obavljanja proizvodne i uslužne delatnosti, kao i predmeti koji su isključeni iz upotrebe, te nisu za dalje korišćenje i moraju se odbaciti. 

Dakle, otpad nije samo ono što završi u kanti. O tome kako, u eri digitalizacije, stvari stoje sa divljim deponijama i zagađivačima i hoćemo li se i kako izboriti za čistije okruženje, govorio je Stefan Simeunović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine. 

EP: Divlje deponije predstavljaju jedan od najvećih ekoloških problema u Srbiji. Koliko ima popisanih divljih deponija u našoj zemlji i šta je rešenje za ovaj problem? 

Stefan Simeunović: Prema podacima koje su Agenciji za zaštitu životne sredine dostavile lokalne samouprave, širom Srbije postoji više od 2.600 divljih deponija. Procene su, međutim, da taj broj dostiže i 3.500 divljih deponija i smetlišta širom zemlje, kao i da na tim lokacijama završi petina ukupno generisanog komunalnog otpada. Zato divlje deponije i jesu jedan od najvećih ekoloških problema u Srbiji.

Ministarstvo zaštite životne sredine raspisalo je u prošloj i tekućoj godini dva javna konkursa za gradove i opštine kojim je predviđeno sufinansiranje projekata uklanjanja divljih deponija. Kada se budu realizovali projekti po osnovu tih konkursa, rezultat će biti oko 700 uklonjenih divljih deponija širom zemlje. Kako bi se sačuvale jednom očišćene lokacije, Ministarstvo je obezbedilo sredstva i za video nadzor koji lokalne samouprave postavljaju na očišćenim lokacijama, ukoliko za to postoje tehnički uslovi. Konkursi ministarstva su od izuzetnog značaja, jer je upravo ta mera pokrenula gradove i opštine da više razmišljaju o problemu divljih deponija, da kandiduju projekte i da se uz podršku države, konačno uhvate u koštac sa ovim višedecenijskim problemom. 

U FOKUSU:

EP: Veliki deo otpada na divljim deponijama čini građevinski otpad. Na koji način građani i privrednici treba pravilno da odlažu ovu vrstu otpada? Kako velike kompanije u Srbiji odlažu svoj otpad?

Foto-ilustracija: Pexels (Alex Fu)

Stefan Simeunović: Postoje dve vrste građevinskog otpada – neopasan otpad koji je po svom sastavu sličan komunalnom otpadu (reciklabilan, inertan i dr.) i opasan otpad koji zahteva posebno postupanje (sadrži azbest, visok sadržaj teških metala i dr.) na koji se primenjuju posebni propisi. Prema Zakonu o upravljanju otpadom i podzakonskim aktima, za odlaganje industrijskog otpada se ne mogu koristiti usluge javno komunalnih preduzeća, jer su ona zadužena isključivo za upravljanje komunalnim i sličnim. Za odnošenje industrijskih vrsta otpada se koriste usluge preduzeća koja za tu delatnost imaju odgovarajuću dozvolu, a svaki transport otpada prate i odgovarajuća dokumenta. Proveru da li je kompanija propisno odložila svoj otpad vrše republička i lokalna inspekcija. 

EP: Zagađivači u svim gradovima i opštinama u Srbiji ubuduće će lokalnim samoupravama podatke o svom negativnom uticaju na životnu sredinu dostavljati u digitalnom formatu. Šta sve donosi digitalizacija ovih podataka?

Foto-ilustracija; Pexels (Karolina Grabowska)

Stefan Simeunović: Agencija za zaštitu životne sredine je početkom ove godine pokrenula važan projekat – Zelena digitalizacija, koji su započeli i sprovode zaposleni u svom svakodnevnom radu. Cilj projekta je da se primenom inovativnih tehnologija poveća efikasnost i efektivnost u radu Nacionalnog registra izvora zagađivanja, da se zaposleni dodatno obuče, da se unapredi bezbednost i pouzdanost rada informacionog sistema, kao i komunikacija sa korisnicima. Potpuna digitalizacija Nacionalnog registra izvora zagađivanja je veoma važan proces koji bi trebalo da poveća efikasnost rada administratora registra, da olakša izveštavanje subjektima koji imaju obavezu da dostavljaju podatke u Nacionalni registar, ali i da zadovolji potrebe javnosti za informacijama o životnoj sredini.

Digitalizacija je preduslov za uspešnu komunikaciju sa pravnim licima i preduzetnicima koji imaju obavezu izveštavanja prema Nacionalnom registru. Koliko je projekat značajan, najbolje ilustruje podatak da Agencija svake godine prikupi u svom Nacionalnom registru preko 180 hiljada izveštaja vezanih za zagađivanje životne sredine koji godišnje generišu više od 250 arhivskih kutija dokumenata. Projektom se ukida dostavljanje izveštaja na papiru koji će biti dostavljani onlajn.

Kada je reč o komunikaciji Agencije i korisnika, u okviru projekta Zelene digitalizacije, do sada je uspostavljen efikasan Korisnički centar koji je značajna podrška biznisu, budući da svake godine odgovori na preko 20 hiljada upita. Izradom novog modula Nacionalnog registra povećaće se dostupnost raspoloživih podataka prema svim zainteresovanim stranama što je u skladu sa Arhuskom konvencijom. 

Intervju vodila: Milica Marković

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala UPRAVLJANJE OTPADOM.

Klimatske promene negativno utiču na opstanak marimo algi

Foto: Wikipedia (Nefronus)
Foto-ilustracija: Unsplash (Justin Kauffman)

Nova studija Univerziteta u Tokiju pokazala je da se negativni uticaj klimatskih promena odrazio i na marimo alge.

Interesantnog izgleda u obliku zelenih kuglica, ove alge nastanjuju dno reka i jezera koji su prekriveni debelim slojem leda i snega. Zahvaljujući ledenom prekivaču, zaštićene su od prekomerne sunčeve svetlosti, što im omogućava da opstaju.

Topljenjem ledenog pokrivača, kao posledica globalnog zagrevanja, zabeleženo je da marimo alge izumiru.

Studija je pokazala da usled izloženosti jakoj sunčevoj svetlosti, ove alge mogu da prežive do četiri sata, nakon čega je potrebno da budu pod umerenim svetlom pola sata kako bi se oporavile. Alge koje su bile izložene jakoj svetlosti više od šest sati uginule su.

Pročitajte još:

Marimo alge mogu se pronaći u jezerima i rekama u Japanu i severnoj Evropi. Najveći marimo nalazi se u jezeru Akan na ostrvu Hokaido, gde su zaštićene od previše zimske sunčeve svetlosti ledom i snegom.

Njihova veličina varira od veoma sićušnih i onih koje mogu da stanu u čašu, do većih čiji je prečnik 30 centimetara.

Ove alge popularne su u Japanu, uz verovanje da donose mir u dom. Ljubitelji biljaka, marimo alge gaje i u kućnim uslovima.

Naučnici sa Univerziteta u Tokiju, ovom studijom želeli su da još jednom skrenu pažnju na hitnu potrebu za rešavanje klimatskih promena, koje sve veći broj živog sveta dovode u opasnost.

Katarina Vuinac

Sedam godina EIT Climate-KIC u Srbiji

Foto: PKS
Foto: PKS

EIT Climate-KIC je najveće javno-privatno partnerstvo EU fokusirano na ublažavanje i adaptaciju na klimatske promene u cilju ubrzanja tranzicije privrede i društva ka nultoj emisiji ugljenika. Inicijativa osnivanja zajednice znanja i inovacija (KIC=Knowledge Innovation Community) pokrenuta je 2010. godine od strane Evropskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT), zahvaljujući čijoj podršci EIT Climate-KIC danas okuplja mrežu od više od 450 partnera širom Evrope – univerziteta, kompanija, gradova i organizacija civilnog društva. Ova zajednica posvećena je podsticanju novog načina razmišljanja u razvoju inovacija, efikasnom plasmanu javnih i privatnih sredstava u inovacije i kapacitete ljudskih resursa kroz inspirativne obrazovne programe. Tokom 12 godina postojanja, aktivnosti EIT Climate-KIC implementirane u 30 zemalja Evrope pohađalo je 56.000 učesnika, zahvaljujući čemu je osnovano 2.100 startapa, koji su privukli više od dve milijarde evra investicija i generisali 15.000 novih radnih mesta.

Osim u oblasti klimatskih promena, EIT okuplja slične zajednice (KICs) u sferi digitalizacije, energetske efikasnosti, industrijske proizvodnje, hrane, zdravstvene zaštite, dostupnosti sirovina, urbane mobilnosti i kreativne industrije. Aktivnosti EIT zajednica finansijski su podržane sredstvima programa Horizon 2020/Horizon Europe.

Pročitajte još:

Partneri

Privredna komora Srbije-Centar za cirkularnu ekonomiju počela je da implementira EIT Climate-KIC edukativne programe i projekte još 2016. godine. U narednim godinama, pridružio se Naučno-tehnološki park Niš, CirEkon d.o.o. Beograd i Climate Innovation Hub Beograd.

Privredna komora Srbije je profesionalna asocijacija privrednih društava i preduzetnika sa tradicijom dužom od 160 godina. Mreža 16 regionalnih privrednih komora i komore glavnog grada, omogućava efikasno zastupanje interesa privrede u svim delovima Srbije a mreža predstavništava u Beču, Briselu, Frankfurtu i Moskvi pružanje podrške internacionalizaciji poslovanja domaće privrede.

Foto: PKS

Naučno tehnološki park Niš osnovan je u partnerstvu Vlade Republike Srbije, Grada Niša i Univerziteta u Nišu sa ciljem pružanja podrške inovacionoj delatnosti, primeni novih tehnologija, stvaranju i plasmanu novih proizvoda i usluga i ubrzanju tehnološkog razvoja zemlje. Privlačenje inovativnih tehnološko-razvojnih domaćih i stranih kompanija i njihovo povezivanje sa visokoškolskim i naučnoistraživačkim organizacijama, ima za rezultat komercijalizaciju inovacija, zapošljavanje mladih obrazovanih kadrova kao i povratak dela visokokvalifikovanih kadrova dijaspore.

CirEkon je katalizator inovativnog razvoja i izgradnje cirkularnog ekosistema u Srbiji i regionu. Kompanija je fokusirana na praktičnu primenu cirkularne ekonomije kroz modernizovanje postojećih i kreiranje inovativnih poslovnih sistema, koji mogu da odgovore savremenim izazovima. Takođe su aktivni u oblasti obrazovanja i savetovanja.

Climate Innovation Hub je mesto okupljanja profesionalaca, pojedinaca, studenata i profesora, preduzetnika i kompanija fokusiranih na niskougljenični razvoj i borbu sa klimatskim promenama. Osnovan je sa ciljem učenja i istraživanja inovativnih pristupa u kreiranju pozitivnih promena u oblasti zaštite životne sredine, koja mogu biti jednako primenjiva u javnom i privatnom sektoru, kao i u organizacijama civilnog društva.

Retrospektiva

EIT Climate-KIC edukativni programi u Srbiji

Climathon (2017-2022) je inicijativa Climate-KIC pokrenuta uoči pregovora u Parizu 2015. godine, koja je u međuvremenu prerasla u globalni pokret. Održava se svake godine krajem oktobra u oko 100 gradova na šest kontinenata, uz učešće oko 5.000 osoba, koje generišu 450 inovativnih ideja rešenja klimatskih izazova. Ovaj pokret angažuje donosioce odluka, građane i sve zainteresovane strane da zajedno rade na rešavanju unapred definisanih realinih lokalnih klimatskih problema. Za više informacija pogledajte ovde

Climate Launchpad (2017-2019) je najveće svetsko takmičenje zelenih poslovnih inovacija, zahvaljujući kome se ideje razvijaju u poslovne izazove. Program je obuhvatao intenzivne treninge, podršku mentora i lokalno takmičenje. Zahvaljujući podršci projekta, najbolja tri tima iz Srbije učestvovala su svake godine na velikom svetskom finalu, zajedno sa finalistima iz 45 zemalja učesnica. Grand finale održavalo se tradicionalno krajem godine u nekom od velikih gradova poput Amsterdama, Edinburga uz učešće više od 1.000 učesnika, među kojima je bilo više stotina potencijalnih investitora. Premda srpski timovi u konkurenciji najboljih 130 ideja iz celog sveta nisu uspevali da osvoje novčane nagrade, uspostavili bi korisne poslovne kontakte. Za više informacija pogledajte ovde.

Pioniri u praksi (2017-2020) program profesionalne mobilnosti ima za cilj unapređenje znanja u oblasti klimatskih promena i održivog razvoja. Obuhvatao je kurs o sistemu inovacija, dve dvodnevne radionice, grupni projektni zadatak u vezi sa realnim lokalnim klimatskim izazovom, lično mentorstvo, radnu praksu u trajanju 4-6 nedelja u nekoj od 20 zemalja Evrope i finansijsku podršku projekta za troškove boravka u inostranstvu. Za više informacija pogledajte ovde.

Foto: PKS

Accelerator (2018-2020) namenjen je timovima koji nameravaju da osnuju startap i startapima do pet godina starosti, sa inovativnim, komercijalno održivim proizvodima ili uslugama u vezi sa klimatskim promenama. Program u trajanju od šest meseci obuhvatao je edukaciju, lično mentorstvo i bespovratnu finansijsku pomoć. Tokom tri godine trajanja programa oko 30 startapova iz Srbije primilo je bespovratnu finansijsku pomoć u ukupnom iznosu od oko pola miliona evra za razvoj svojih poslovnih ideja. Za više informacija pogledajte ovde.

Ideathon radionice (2019-2021) namenjene su studentima svih obrazovnih profila, koji su zainteresovani za zaštitu životne sredine i stvaranje održive i zdrave budućnosti. Ove radionice imale su za cilj osmišljavanje i razvoj nacrta poslovnih ideja i poslovnih modela u oblastima cirkularne i zelene ekonomije, kao i savladavanje novih veština i multidisciplinarnog pristupa u rešavanju problema klimatskih promena.

Mladi inovatori (2020-2022) je edukativni program koji pomaže mladima da bolje razumeju klimatsku krizu i problem zagađenja životne sredine. Kroz proces generisanja ideja za rešavanje realnih klimatskih izazova u njihovim lokalnim sredinama, đaci razvijaju sposobnost boljeg sagledavanja i razumevanja stvarnosti i sistema u kome žive. Program ih podstiče da razmišljaju drugačije o klimatskim izazovima i osmišljavaju inovativna rešenja istih. Namenjen je uzrastu 12-18 god ali mobiliše i ostale aktere: nastavnike, roditelje, kompanije i lokalnu zajednicu. Za više informacija pogledajte ovde

Foto: PKS

Journey letnja škola (2020) predstavlja kombinaciju akademskih studija o sistemu inovacija u oblasti klimatskih promena i praktičnog rada. Namenjena je studentima završne godine studija, diplomcima I postdiplomcima. Cilj programa je dublje razumevanje preduzetništva i sistema inovacija, kao i razmena iskustava o izazovima i rešenjima u oblasti klimatskih promena. Učesnici su imali priliku da uče i rade u internacionalnom multidisciplinarnom timu i razviju svoje ideje, projekte, proizvode ili usluge uz podršku iskusnih mentora. Tokom četiri nedelje u julu i u avgustu 400 mladih akademaca različitih nacionalnosti boravili su na tri lokacije u Evropi. Za više informacija pogledajte ovde

EIT Climate-KIC projekti u Srbiji

„Hub Management & Network Development“ projekat (2020-2022) ima za cilj koordinaciju saradnje između članova EIT Climate-KIC Srbija Haba, kao i članova Haba sa predstavnicima nadležnih organa na nacionalnom i lokalnom nivou i vodećim organizacijama iz oblasti zelenog poslovanja, obrazovanja i istraživanja. Pružanje različitih oblika podrške domaćem inovacionom ekosistemu i promocija aktivnosti EIT Climate-KIC zajednice ima za cilj unapređenje svesti o problemu klimatskih promena i neophodnosti smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte i ujedno pokretanje promena u odnosu kompanija i pojedinaca prema životnoj sredini.

„Balkan Circular and Climate Innovation Beacons“ projekat (2020-2022) ima za cilj uspostavljanje centara (Beacons) koji će pokrenuti implementaciju cirkularnih promena. Ovi svetionici predstavljaju prostor za prikazivanje, testiranje i komercijalizaciju inovativnih usluga cirkularne ekonomije za MMSP i startupe. Projekat implementira CirEkon u saradnji sa Privrednom komorom Srbije, Institutom za klimatske promene, životnu sredinu i energiju “Wuppertal” Nemačka, Cleantech Bugarska, Privredno-industrijskom komorom Temišvara, Privrednom komorom Crne Gore, Centrom za istraživanje i inovacije Atina, Grčka, i REIC NVO iz Bosne i Hercegovine.

„Future Cities of South East Europe“ projekat (2019-2022) ima za cilj da pomogne transformaciju gradova jugoistočne Evrope Maribor, Sarajevo, Skoplje, Križevci, Niš u najbolja mesta za život, rad i posetu u Evropi do 2024. U ovim gradovima JIE najveći izazovi su: zagađenje vazduha, loša infrastruktura, neefikasno pružanje javnih usluga, iseljavanje i smanjeno poverenje građana. U isto vreme, ovo je region velikih potencijala. Ovaj projekat ima za cilj da iskoristi ove potencijale i pruži rešenja izazova. U Srbiji je projekat implementirala PKS u saradnji sa Gradom Niš-Kancelarijom za lokalni ekonomski razvoj i Naučno-tehnološkim parkom Niš.

„Akademija cirkularne ekonomije” projekat (2018-2019) je intenzivni višemesečni program obuke na temu cirkularne ekonomije za predstavnike kompanija, startapa i nadležnih državnih organa. Polaznici obuke naučili su kako da analiziraju trenutno stanje u kompaniji u pogledu efikasnosti procesa rada i korišćenja materijala i koje sistemske promene su potrebne da inovativne ideje primene i optimizuju poslovanje. Obuka je osmišljena kao kombinacija osnovnih teoretskih informacija, najboljih praksi i postignutih benefita, uz učešće domaćih i međunarodnih stručnjaka iz oblasti cirkularne ekonomije.

Rezime

Svi EIT Climate-KIC programi i projekti imaju za cilj smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, ublažavanje klimatskih promena i adaptaciju na iste. Zahvaljujući njihovoj implementaciji u Srbiji u proteklih sedam godina započeta je izgradnja inovativne greentech/cleantech zajednice sastavljene od stručnjaka, preduzetnika, donosioca odluka posvećenih očuvanju planete i stvaranju zdravije životne sredine, koja danas broji više od 500 ljudi.

Izvor: Privredna komora Srbije

Dodela podsticaja po javnim pozivima u cilju brže isplate sredstava

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede će od naredne godine uvesti prijavljivanje za podsticaje po osnovu javnih poziva u cilju skraćivanja postupka obrade zahteva i brže isplate sredstava.

Izmenama u načinu podnošenja zahteva stvoriće se uslovi da se svi predmeti koji se prime u toku godine u istoj godini i isplate.

Umesto neposrednog podnošenja zahteva i prijava za ostvarivanje prava na podsticaje u rokovima propisanim pravilnikom, propisuje se podnošenje zahteva, odnosno prijava po javnim pozivima, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Ovakav način podnošenja zahteva ne donosi suštinske izmene u dobijanju i korišćenju subvencija za same poljoprivredne proizvođače, već unapređuje i ubrzava administrativni proces prijema i obrade zahteva radi maksimalne efikasnosti u isplati sredstava.

Podnošenje zahteva, odnosno prijava po javnim pozivima koje raspisuje Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja, biće primenjivano pre svega zbog usklađivanja sa postojećim merama podsticaja iz okvira nacionalnog i međunarodnih programa podsticaja, kojima je već propisano raspisivanje javnih poziva i konkursa.

Pročitajte još:

Time se propisuje postupak ostvarivanja prava koji je jedinstven i jednako uređen za sve vrste nacionalnih i međunarodnih podsticaja, ostvaruje jednakost korisnika podsticaja bez obzira na pojedine vrste podsticaja, te dostižu evropski i međunarodni standardi prilikom uređivanja načina ostvarivanja prava na podsticaje.

Foto-ilustracija: Unsplash (Adrian Infernus)

Navedene izmene i dopune pravilnika kojima se bliže propisuju uslovi i način ostvarivanja prava na pojedine vrste podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju, izvršene su u skladu sa preporukama Državne revizorske institucije, u cilju ostvarivanja prava na podsticaje do visine raspoloživih sredstava unapred opredeljenih javnim pozivom.

Najzad, propisivanjem načina ostvarivanja prava na podsticaje putem javnih poziva za podnošenje zahteva, odnosno konkursa za podnošenje prijava, u skladu sa prilivima budžetskih sredstava u toku godine, kao i u skladu sa potrebama efikasnog upravljanja merama poljoprivredne politike i tržišta poljoprivrednih proizvoda tokom agrarne godine, realno se očekuje skraćivanje i ekonomičnije sprovođenje postupka za ostvarivanje prava na podsticaje, od podnošenja zahteva do donošenja rešenja povodom zahteva, te blagovremena isplata utvrđenih podsticajnih sredstava.

Planirano je da se u 2023. godini definišu i novi kriterijumi za svaki podsticaj u okviru nacionalnih mera, kako bi sredstva dobili poljoprivredni proizvođači kojima su ona najpotrebnija, a takođe se i na pravi način pomoglo određenim kategorijama proizvođača, kao što su žene i mladi.

Ministarstvo nadležno za poslove poljoprivrede – Uprava za agrarna plaćanja može raspisati jedan ili više javnih poziva za kalendarsku godinu, za jednu ili više vrsta podsticaja.

Poljoprivredni proizvođači će blagovremeno biti obavešteni o predstojećim javnim pozivima, kako bi pripremili svu potrebnu dokumentaciju. Informacije će biti objavljivane na zvaničnoj internet stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i zvaničnoj internet stranici Uprave za agrarna plaćanja.

Energetski portal

Osim povećanja agrarnog budžeta, potrebna i bolja raspodela subvencija

Foto-ilustracija: Pixabay (FelixMittermeier)
Photo-Ilustration: Pixabay (fietzfotos)

Nakon rebalansa ovogodišnji budžet za poljoprivredu je, prema rečima nadležnih, dostigao 5,3 posto ukupnih prihoda. To je prvi put posle dve i po decenije da je za agrar izdvojeno više od zakonskih pet procenata celokupnog budžeta. Međutim, već od 1. januara poljoprivreda će imati na raspolaganju 4,32 odsto državne kase ili 79,9 milijardi dinara, što je za milijardu više nego ove godine. I proizvođači i stručnjaci se slažu da bi agraru trebalo daleko više novca, kao i da nedostaje kvalitetnija raspodela postojećih sredstava.

Predsednik Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije Jovica Jakšić smatra da će agrarni budžet uvek biti mali dok se na sadašnji način budu delile subvencije.

,,To znači da proizvođači čija je osnovna delatnost poljoprivreda treba da dobiju veća sredstva od onih kojima je proizvodnja hrane dodatna delatnost. Poljoprivredna gazdinstva koja postoje u registru, a ne bave se poljoprivredom ne treba da dobijaju podsticaje. To treba da se reši sistematski i ne znam zašto se to ne rešava već duže vreme. Verovatno je problem u administraciji i verujem da će biti mnogo bolje kada počne da funkcioniše e-agrar“, kaže Jovica Jakšić, predsednik Nezavisne asocijacije poljoprivrednika Srbije.

,,Mi sada imamo poljoprivredna gazdinstva koja nemaju nijednu uplatu na računu i koja služe samo da bi se dobile subvencije. Vlasnik da zemlju u zakup meni ili vama, a izvlači novac iz budžeta. To je veliki novac i zato smo mi uvek nezadovoljni. Budžet koji se prikazuje ne koriste maksimalno poljoprivrednici koji se stvarno bave poljoprivredom i to je suština stvari. A mi sad možemo da pričamo da li će da dobiju više za mleko ili za meso ili za ovo ili za ono, džabe su sve te priče“, dodaje naš sagovornik.

Praksa je, objašnjava, pokazala da su subvencije za investicije u poljoprivredi uvek stizale do pravih proizvođača.

,,Nećete vi da kupite traktor ili neku drugu mašinu, ako se ne bavite poljoprivredom. Šta će vam to? Bilo je nekih zlupotreba, ali mešetarenja uvek ima i to je klasičan kriminal, to nema veze sa poljoprivredom“, ističe Jakšić.

,,S druge strane, direktna davanja, kao što sam rekao, dobijaju sva gazdinstva koja su registrovana, bilo da se bave poljoprivredom ili ne. I to je problem. Mi se približavamo ulasku u EU i očekujemo povećanje budžeta koji ćemo dobiti od EU. Ali, u EU ne možemo da idemo sa subvencijama od 8.000 dinara po hektaru, ako znamo da su kod njih najmanje subvencije 200 evra po hektaru. Trebalo bi direktna davanja da se povećaju, ali se moraju sprečiti zloupotrebe“, dodaje ovaj poljoprivrednik.

Pročitajte još:

Iščekivanje Zakona o profesionalnom poljoprivredniku

Podaci pokazuju da u Srbiji ima više od 400.000 registrovanih gazdinstava, od kojih se manje od trećine, oko 160.000 i bave poljoprivredom. Zbog toga je, naglašava, potrebno što pre doneti Zakon o profesionalnom poljoprivredniku.

,,Tim zakonom bi se sve definisalo. Ko ima pravo na kolike subvencije. Da li poljoprivredno gazdinstvo plaća PIO, da li je u sistemu PDV-a… Da ima pravo kao preduzetnik ili privrednik. Sistem nas je naterao da radimo više zemlje, jer od 20 hektara ne može da se živi. Ko može da živi od 20 hektara neka mi kaže“, ističe Jakšić.

,,Svi znaju da za život na godišnjem nivou treba bar 10.000 evra. Sa 20 hektara nema šanse da se zaradi ni blizu toga. I ko će od toga da živi? Može da se živi ako se bavi profitabilnijom proizvodnjom kao što su lekovito bilje, voćarstvo, ali tu dolazimo do problema sa nedostatkom radne snage, neorganizovanošću, tako da niko neće toga da se poduhvati. I mi koji smo to probali smo odustali“, dodaje naš sagovornik.

Razmotriti efekte subvencija u stočarstvu

Foto-ilustracija: Pixabay (Miller_Eszter)

Stručnjaci upozoravaju da je stočarstvo najugroženiji deo poljoprivrede, jer se godinama unazad broj krava, svinja, goveda drastično smanjuje. Zbog toga je i država odlučila da poveća pojedine subvencije u ovom sektoru.

,,Kada govorimo o sprovođenju budžeta za poljoprivredu za stočarstvo, prvo treba napomenuti pozitivan pomak, a to je da je budžet veći što je ohrabrujuće. Ono što je veoma bitno jeste istaći da su subvencije služe za podsticanje, a ne finansiranje proizvodnje“, kaže Nenad Budimović, sekretar za stočarstvo i preradu stočnih proizvoda PKS.

,,Predlog je da premija za mleko za treći i četvrti kvartal bude u istom iznosu kao i za prva dva kvartala, a treba razmotriti predlog da se subvencioniše svaki litar proizvedenog mleka bez obzira na kvartalnu proizvodnju. Naravno, ono mora da zadovoljava parametre kvaliteta i zdravstvene bezbednosti“, dodaje naš sagovornik.

Da bi se donela ispravna odluka, bitno je videti kakvi su efekti do sada datih podsticaja.

,,Potrebno je dobro razmotriti subvencije za premiju za mleko, jer ova mera nije dala očekivane rezultate, pa ili nije dobra ili se ne sprovodi dobro. Premija za mleko je veoma bitna za farmere i šteta je da velike količine novca ne daju rezultate“, objašnjava Budimović.

U cilju razvoja stočarstva i kozarstva predlog je da ovčije i kozije mleko bude više premirano, što bi podstaklo farmere da povećaju proizvodnju.

,,Količina pomuženog mleka ovaca i koza je oko milion litara, pa to ne bi predstavljalo opterećenje za budžet“, smatra naš sagovornik.

,,Takođe, subvencije za tovljenike treba omogućiti i uzgajivačima koji imaju više od 5.000 komada u turnusu jer takvi proizvođači mogu da obezbede kontinuitet u proizvodnji. Jedna od mera koje bi doprinele dobrom rezultatu subvencija je da se plaćanje tovljenika vrši prema kvalitetu – ocena trupova na liniji klanja, kao i da se premija za mleko isplaćuje prema kvalitetu, što bi potvrdila nacionalna laboratorija“, dodaje Budimović.

U proizvodnji ribe, objašnjava, treba definisati uslovno grlo stoke po hektaru, kako bi bili ravnopravno tretirani prilikom zakupa državnog zemljišta. Uz to, treba razmotriti i visinu trenutnih podsticaja po kilogramu proizvedene ribe.

„U pčelarstvu subvencije treba davati po količini proizvedenog meda, a ne po košnici jer bi prema trenutnom broju košnica proizvodnja meda trebalo da bude dvostruko veća“, smatra naš sagovornik.

„Kada je reč o živinarstvu i proizvodnji konzumnih jaja treba razmotriti visinu podsticaja po koki nosilji, jer nastupa period primene obogaćenih kaveza što će u značajnoj meri smanjiti broj koka nosilja, a samim tim i broj komada proizvedenih jaja za 40 odsto“, ističe Budimović.

Najvažnije je da se subvencije isplaćuju redovno

Foto: Unsplash (Adrian Infernus)

U vremenu velikih geopolitičkih promena proizvodnja zdravstveno bezbedne hrane i obezbeđenje prehrambene sigurnosti dobija prioritetno mesto u svim zemljama sveta. Ovome dodatno doprinose sve izraženije klimatske promene koje su iskazale svoje ekstreme – sušu ili poplave. To su dovoljni razlozi da Srbija pokloni maksimalnu pažnju kako primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji tako i preradi, smatra Jasna Bajšanski, predsednica Društva agrarnih novinara.

„Raduje podatak da će agrarni budžet biti uvećan i da će više novca stići i do naših poljoprivrednika. Kada govorimo o različitim vrstama podsticaja tu je najvažnije da se subvencije po svim osnovama isplaćuju redovno. Poljoprivrednicima to mnogo znači, posebno u jeku velikih radova“, objašnjava Jasna Bajšanski, predsednica Društva agrarnih novinara.

Takođe bi, kaže, trebalo pronaći adekvatan model da se više pomognu mala i srednja poljoprivredna gazdinstva.

„Ako posmatramo iz ugla gore pomenutih promena, ne treba dozvoliti gašenje niti jednog poljoprivrednog gazdinstva, jer je svako zlata vredno. Direktna davanja po hektaru treba uvećati koliko god je to moguće, posebno malim i srednjim poljoprivrednim gazdinstvima“, smatra Bajšanski.

„Izuzetno značajna pomoć svim poljoprivrednicima bilo bi regresirano gorivo. Godinama se priča o tzv. plavom dizelu ali sve se završava na priči. U praksi se pokazalo da nije baš najbolje rešenje da jeftini dizel poljoprivrednici mogu da kupe isključivo na NIS-ovim pumpama jer su one u velikom broju slučaja prilično udaljene od njihovih gazdinstava, pa ako se tome doda ograničena količina, to je već problem“, navodi naša sagovornica.

I do sada se dosta novca izdvajalo za stočarstvo, pa tu praksu, objašnjava, treba nastaviti uz neke modifikovane modele.

„Primera radi, premije za mleko treba isplaćivati direkto stočarima, a ne mlekarama. Naši ljudi su spremni da prave gotove proizvode koji su izuzetno kvalitetni, a tu ne smeju biti prepušteni sami sebi. I do sada su izdvajana sredstva za mlade poljoprivrednike. To svakako treba nastaviti i u većoj meri ako je to moguće“, kaže Bajšanski.

„Sigurna sam da i sami poljoprivrednici imaju svoje predloge koje nadležni treba da saslušaju. Svaki dinar uložen u poljoprivredu višestruko se vraća i uz dobru raspodelu sredstava građani Srbije mogli bi u većoj meri da jedu domaću hranu po pristupačnim cenama. Što su veće subvencije veća je i konkurentnost naše poljoprivrede na stranim tržištima“, dodaje naša sagovornica.

Agrarni budžet u EU oko 30 posto ukupnog budžeta, u Srbiji 6 puta manje

Foto-ilustracija: Pixabay (Skitterphoto)

Da ima mogućnosti predsednica Zadružnog saveza Vojvodine bi, kaže, i ovaj uvećani budžet za poljoprivredu dodatno uvećala.

„Sa poslednjim uvećanjem agrarnog budžeta, on iznosi nešto više od pet odsto ukupnog budžeta, a agrarni budžet EU je više od 30 odsto od ukupnog budžeta EU, što samo po sebi govori o mogućnostima podsticanja poljoprivredne proizvodnje u Srbiji i EU“, kaže Jelena Nestorov Bizonj, predsednica Zadružnog saveza Vojvodine.

,,Pored toga, značaj i doprinos poljoprivrede ne samo nacionalnoj prehrambenoj sigurnosti, već i njenog tradicionalno najznačajnijeg učešća u spoljnotrgovinskoj razmeni, pokazuju da je ne samo interes poljoprivrednika, već i opšti državni interes očuvanje i podsticanje domaće poljoprivredne proizvodnje“, navodi naša sagovornica.

Rebalansom budžeta za 2022, objašnjava, pokrivaju se neke od neizmirenih obaveza i vanrednih mera, što strukturno ne menja u značajnijem obimu namenu budžetskih sredstava. U skladu sa navedenim, osnovna poruka je da agrarni budžet u narednim godinama i dalje treba povećavati u što većoj meri.

,,Najveći deo budžeta se troši na direktna davanja, što smatram da je u redu i da još više sredstava treba usmeriti u ovu svrhu, pri čemu je potrebno mere podrške (kako u direktnim davanjima tako i u ostalim namenama) mnogo bolje prilagođavati stvarnim potrebama u poljoprivredi i kretanjima na tržištu, nego što je do sada bio slučaj“, objašnjava Nestorov Bizonj.

,,Na primer, u periodu konstantnog rasta kamata na kredite, logično bi bilo povećati subvencionisanje kamata na kredite – u skladu sa rastom kamata, a ne određenim procentualnim uvećanjem iznosa u odnosu na prošlu godinu kada su kamate bile mnogo niže“, kaže naša sagovornica.

Prema njenom mišljenju osnovne podsticaje u biljnoj proizvodnji potrebno je višestruko uvećati, imajući u vidu i enorman rast cena svih inputa za poljoprivrednu proizvodnju, kao i činjenicu da su u državama EU ovi podsticaji daleko viši nego kod nas.

,,Za sve vrste podsticaja bi trebalo ukinuti ograničenje od 20 hektara poljoprivrednog zemljišta za koje se mogu ostvariti, jer se kroz ovakvo ograničenje onemogućava poljoprivrednicima i zadrugama koji imaju veće površine gazdinstva da ostvare podsticaje za kompletnu proizvodnju“, smatra Nestorov Bizonj.

,,Takođe, potrebno je preispitati ukupnu agrarnu politiku u nekim oblastima poljoprivrede, a naročito u stočarstvu, gde i pored postojećih davanja iz agrarnog budžeta, postoji dugogodišnji trend smanjenja stočnog fonda“, objašnjava predsednica Zadružnog saveza Vojvodine.

Regresi za gorivo, đubrivo, semenski materijal…

Foto-ilustracija: Unsplash (Kai Pilger)

Osim povećanja direktnih davanja veoma je važno, kaže, uvesti sistem regresinja troškova za inpute za poljoprivrednu proizvodnju, naročito za dizel-gorivo, mineralno đubrivo, semenski materijal…

,,U državama EU i u okruženju, proizvođačima je omogućeno da dizel-gorivo kupuju po povlašćenim cenama, koje su značajno umanjene u delu državnih nameta na osnovnu cenu goriva. Koliki je značaj ovakve vrste uštede, dovoljno govori činjenica da trošak dizel-goriva u najjeftinijoj proizvodnji pšenice učestvuje sa oko 14 odsto u ukupnim troškovima, pri čemu mu je cena samo od početka ove godine uvećana za više od 20 odsto“, ističe naša sagovornica.

,,Uz to, kada usled nepovoljnih vremenskih uslova izostane bar prosečan prinos proizvoda, kao što se ove godine desilo u najvećem delu proizvodnje kukuruza i soje, nije iznenađujuće da proizvođač dočeka vreme za novu setvu bez novca i mogućnosti da je obavi uz sva potrebna ulaganja“, objašnjava Nestorov Bizonj.

Investiciona ulaganja, a naročito u savremenu mehanizaciju, skladišne, preradne i druge kapacitete, trebalo bi podsticati preko zadruga po posebnim programima za zadruge, imajući u vidu da bi takve investicije bile rentabilnije i efikasnije za zadrugare od istih investicija u pojedinačna gazdinstva, smatra naša sagovornica.

,,Izuzetno dobra mera bila bi i podsticanje zadružnog organizovanja poljoprivrednika kroz dodatne podsticaje zadrugarima, ne samo zbog poboljšanja njihovog tržišnog položaja kroz zadružno organizovanje, već i zato što se sva roba koju zadrugari i zadruga zajedno proizvedu nalazi u legalnim tokovima od kojih država ubira porez“, kaže Nestorov Bizonj.

,,Navedena mera bi na najbolji način doprinela i smanjenju učešća „sive ekonomije“ u poljoprivredi, koja je godinama svima koji posluju u legalnom sistemu – nelojalna konkurencija“, dodaje predsednica Zadružnog saveza Vojvodine.

Iako pozdravljaju povećanje agrarnog budžeta, stručnjaci upozoravaju da on nije dovoljan za razvoj. Prema nekim procenama poljoprivredi je potrebno bar milion evra, što je za trećinu više novca nego što je za 2023. predloženo u državnoj kasi.

Izvor: RTS

Kvalitet vode i vazduha u Pirotu u graničnim okvirima

Foto: Grad Pirot
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović izjavila je danas u Pirotu da je merenje prisustva amonijaka u vazduhu u tom gradu tokom noći pokazalo da su rezultati ispod graničnih vrednosti i da nema razloga za paniku.

Vujović je, nakon sednice Štaba za vanredne situacije, izrazila zahvalnost gradonačelniku Pirota Vladanu Vasiću i svim članovima Štaba na pravovremenoj reakciji i sprečavanju ekološke katastrofe.

Prema njenim rečima, od trenutka kada se dogodio akcident u Pirotu, republički inspektori bili su na vezi sa Štabom i MUP-om, a svi resursi tog ministarstva stavljeni su na raspolaganje ovom gradu.

Ona je naglasila da ima neprekidnu komunikaciju sa drugim ministrima i relevantnim institucijama jer Ministarstvo zaštite životne sredine, na osnovu rezultata, daje preporuke Štabu za vanredne situacije.

Vujović je rekla da je angažovan i Institut za metalurgiju u Boru, koji vrši određena merenja, a da je Ministarstvo hitno poslalo automatsku mernu stanicu u industrijsku zonu u Pirotu, koja je od juče u 20 časova merila nivo amonijaka u vazduhu.

Pročitajte još:

Ona je navela da su jutros u osam časova dobijeni prvi rezultati, koji pokazuju vrednosti manje od graničnih, najavivši da će biti nastavljeno merenje kvaliteta vazduha.

Prema njenim rečima, Agencija za zaštitu životne sredine je merila i kvalitet vode i uzeti su uzorci sa dve lokacije u Nišavi, pri čemu je sa prve kvalitet druge kategorije od ukupno pet, što je više nego zadovoljavajuće.

Vujović je predočila da je na drugoj lokaciji u Nišavi kvalitet blago lošiji i da se računa kao treća kategorija, dodavši da će danas biti izvršena još četiri merenja.

“Naši inspektori će uzorke zemljišta uzeti kada se uklone vagoni i lokacija bude bezbedna i pristupačna, a javnost ćemo redovno obaveštavati o kvalitetu vode i vazduha, kao i o svim dobijenim rezultatima i preporukama”, poručila je ona, navodi se u saopštenju.

Gradonačelnik Pirota Vladan Vasić rekao je da se u tom gradu još neće ukidati vanredno stanje, sve dok cisterne i vagoni ne budu uklonjeni sa mesta incidenta, što se očekuje narednih dana.

On je ukazao na to da su na današnjoj sednici Štaba analizirane preporuke koje su još uvek na snazi, dodavši da je voda uzorkovana i u vodovodu u Pirotu i da su dobijeni i rezultati iz Bele Palanke i Niša.

Sačekaćemo izveštaje Agencije za zaštitu životne sredine i „Batuta” i onda ćemo tokom dana odlučiti da li da ukinemo ranije preporuke i naredbe u vezi sa radom organizacija, škola i vrtića, objasnio je on, uz napomenu da sve ide u prilog tome da se situacija vrati u redovno stanje.

Prema njegovim rečima, sledeća potencijalno krizna situacija biće kada počnu da se uklanjaju vagoni i zato je potrebna bliska saradnja svih nadležnih.

Energetski portal