Home Blog Page 193

Srbija može da bude lider u regionu u zelenoj gradnji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

O izmenama i dopunama Zakona o planiranju i izgradnji razgovarali su Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture i predstavnici Saveta zelene gradnje Srbije.

Vesić je istakao da su prihvaćene gotovo sve sugestije tog saveta, podsećajući na to da se u Srbiji već gradi po sertifikatima zelene gradnje, a da će novi zakon biti samo iskorak u tom pravcu.

Kako je naveo energetski pasoš postaje obavezan, tako da bez njega, primera radi, niko neće moći da proda stan, dodavši da takav pasoš već sada imaju sve nove zgrade, navodi se u saopštenju.

On je ukazao na to da je zbog toga zakon predvideo rok u kojem „stare” zgrade moraju da pribave energetske pasoše i to – tri godine za državne, javne zgrade, pet godina za poslovne i 10 godina za stambene zgrade, s tim što će u poslednjem slučaju trošak snositi lokalne samouprave, a ne stanari.

Pročitajte još:

Vesić je rekao da zakon predviđa i obaveznu izradu tehničke dokumentacije u BIM tehnologiji, ali ostavlja rok za njenu primenu od dve i po godine, odnosno do 1. januara 2026. godine, uz napomenu da će investitori koji grade ekološki plaćati 10 odsto nižu naknadu za građevinsko zemljište.

Član Odbora direktora Saveta zelene gradnje Srbije Bojan Bogdanović ocenio je da će predviđene izmene omogućiti da Srbija bude lider u regionu u domenu zelene gradnje.

On je naglasio da je važno da zelena gradnja uđe u regulativu i da se stimulišu oni koji već „zeleno” grade.

Na sastanku je bilo reči i o načinu na koji će investitori ubuduće pribavljati sertifikate zelene gradnje, u skladu sa evropskim i svetskim standardima, pri čemu je postignut je dogovor da će to biti predviđeno posebnim pravilnikom u čijoj će izradi učestvovati i predstavnici Saveta zelene gradnje Srbije.

Energetski portal

Srbija prepoznala značaj biotehnologije i biomedicine

Foto: Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija
Foto-ilustracija: Unsplash (Ousa Chea)

Ministarka nauke, tehnološkog razvoja i inovacija u Vladi Republike Srbije Jelena Begović izjavila je da je Vlada prepoznala značaj biotehnologije, biomedicine i veštačke inteligencije kao prioritetnih oblasti u nauci, koje bi pre svega trebalo da doprinesu poboljšanju kvaliteta života građana.

Ministarka Begović je sinoć, u hotelu „Hajat”, prisustvovala svečanom otvaranju 4. međunarodnog kongresa Udruženja centara za hipertenziju, prevenciju infarkta i šloga – HISPA i HISPA BH, Međunarodnog udruženja za vaskularno zdravlje (ISVH) u Beogradu i Instituta za kardiovaskularne bolesti „Dedinje” pod nazivom ,,Uspešna i pravovremena prevencija – jedini put u zdravu budućnost”.

Ministarka je tom prilikom podsetila na to da se poslednjih nekoliko decenija razvija sasvim nova oblast – biomedicina, koja podrazumeva kombinovanje prirodnih nauka i njihovu primenu u kliničkim ispitivanjima i praksi, uz ocenu da je verovatno ovo oblast koja doživljava najveći napredak.

Ona je istakla da je jedan od strateških projekata države izgradnja  BIO 4 kampusa, koji će okupiti sve ključne igrače koji će raditi na razvoju biomedicine u Srbiji, objasnivši da napredak u biotehnologiji omogućuje naučnicima da se koriste potpuno novim alatima i tehnikama, kao i da razvijaju potpuno nove pristupe u medicini.

Pročitajte još:

Prema njenim rečima, zahvaljujući razvoju tehnologije, personalizovana medicina omogućava da se odaberu najbolji mogući pristupi u dijagnostici, lečenju, ali i prevenciji, uzimajući u obzir individuu – čoveka.

Foto-ilustracija: Pixabay

,,Prevencija je ključna u medicini jer, pored toga što može da pomogne u smanjenju učestalosti bolesti, dovodi do poboljšanja zdravstvenog ishoda i spasavanja života“, navela je ministarka i precizirala da u prevenciju spadaju mnogi tradicionalni oblici, kao što su vakcinacija, skrining, rana detekcija bolesti, promena životnog stila, ali i mnoge savremene tehnologije.

Kako je ministarka objasnila, različiti senzori, aparati i roboti omogućavaju praćenje pacijenata u njihovom uobičajenom okruženju. Upliv veštačke inteligencije u sve sfere života, a posebno u medicini, doveo je do toga da je mašinsko učenje postalo integralni deo medicine u nekim oblastima.

,,Mi mašine učimo da nam pruže podršku i pomoć u procesu donošenja odluka kroz analize različitih rezultata CT skenera, magnetne rezonance ili drugih medicinskih podataka, tako da veštačka inteligencija dobija sve važniju ulogu u medicini’’, istakla je ministarka Begović.

Ona je zaključila da je bitno da se jačaju ne samo prirodne i tehničke, već i društvene nauke, kao i da se sve one usmeravaju ka medicini, odnosno biomedicini, kako bismo zajedno mogli da razvijemo najbolja rešenja za dobrobit zdravlja građana.

Prisutnima su se kao domaćini skupa obratili presednik HISPA i ISBH Nebojša Tasića i direktor IKVB „Dedinje” Milovan Bojić, a učestvovali su i ministar prosvete Branko Ružić, ministar sporta Zoran Gajić i državni sekretar Ministarstva zdravlja Mirsad Đerlek.

Prisutni su na početku skupa pogledali projekciju filma „HISPA 10 godina” i imali priliku da vide naučni performans robota Ema, pripremljen u saradnji sa Centrom za robotiku Učiteljskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, nakon čega su dobitnicima uručene povelje za doprinos u radu HISPA.

Energetski portal

Objavljene nove cene goriva

Foto: Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 3. marta 2023. godine do 10. marta 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 194,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu  174,00 dinara za jedan litar.

Vlada je na sednici izmenila Odluku o privremenoj zabrani izvoza evrodizela EN 590 kako bi se obezbedilo sigurno snabdevanje domaćeg tržišta derivatima nafte. Privremena zabrana izvoza tog naftnog derivata produžena je do 31. marta 2023. godine.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva unutrašnje i spoljne trgovine.

Energetski portal

Đedović sa direktorom kancelarije Svetske banke o saradnji u procesu energetske tranzicije

Photo-illustration: Pixabay (makunin)
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

O saradnji u procesu energetske tranzicije u Srbiji razgovarali su Dubravka Đedović, ministarka rudarstva i energetike i Nikola Pontara, direktor kancelarije Svetske banke u Srbiji.

„Srbija je čvrsto opredeljena za energetsku tranziciju i zajedno sa našim partnerima, među kojima je i Svetska banka, preduzimamo korake kako bismo tranziciju ka čistoj energiji učinili finansijski održivom i socijalno pravednom. Prioritetni projekti, koji treba da omoguće održivo korišćenje novih kapaciteta obnovljivih izvora veće snage su, pre svega, reverzibilne hidroelektrane ali i brža realizacija planiranih projekata Elektroprivrede Srbije, koji se odnose na hidroelektrane, vetro i solarne elektrane”, rekla je ministarka.

Kako dodaje neophodno je da sprovedemo pravednu tranziciju ka čistijim izvorima energije ali i da vodimo računa o svim zaposlenima i lokalnim zajednicama, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

Ministarka je naglasila da izgradnja novih kapaciteta, koji koriste obnovljive izvore energije (OIE) treba da bude usklađena i sa razvojem prenosne i distributivne elektroenergetske mreže. Tako bi, prema njenim rečima, razvoj energetskog sektora bio održiv, efikasan, ekonomičan i vodio ka višem stepenu energetske bezbednosti i sigurnosti.

Nikola Pontara istakao je podršku Svetske banke Srbiji u sprovođenju reformi u energetskom i rudarskom sektoru, posebno u dekarbonizaciji.

Energetski portal

Setva skuplja od šest do 30 odsto

Foto-ilustracija: Unsplash (Jacqueline O’Gara)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ratari su u niskom startu. Za oko nedelju dana počinje setva šećerne repe, slede suncokret, soja, kukuruz… Proizvodnja će biti skuplja od šest do 30 odsto, procenjuju na Poljoprivrednom fakultetu. U novu sezonu ratari ulaze i sa novim sistemom – E agrar.

Ako se ne računaju troškovi zakupa zemljišta, bankarskih kredita, osiguranja i amortizacije, po hektaru kukuruza, poljoprivrednici će uložiti 738 evra. Za soju će dati 665, a za šećernu repu čak 1.365 evra po hektaru, izračunao je agroekonomsita Zoran Rajić, profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu, sa nekadašnjim studentima koji se danas bave ratarstvom.

Procenjuje da bi setvena struktura trebalo da bude slična kao i prošle godine, ali očekuje nešto veće površine pod suncokretom i šećernom repom, jer je država za te kulture obezbedila dodatne subvencije.

Pročitajte još:

Profesor Rajić kaže da je neophodno da država što pre donese krovnu uredbu o subvencijama kako bi poljoprivrednici znali na šta mogu da računaju.

Napominje da je najnepovoljnije zaduživati se kod poslovnih banaka na kratak rok i opominje da su se u Vojvodini pojavili otkupljivači pšenice koji za novi rod nude 25 dinara. Tu ponudu nazvao je sramotnom i dodao da je pšenica prošle godine koštala i 40 dinara.

U novu setvu ulazi se sa novim sistemom – E Agrar

Profesor Rajić kaže da se do sada za E agrar prijavilo više od jedne četvrtine ukupnog broja registrovanih gazdinstava.

Smatra da se sa uvođenjem E Agrara požurilo, te da bi zbog toga mnogi mogli da ostanu bez subvencija.

Kaže da u obzir treba uzeti starosnu strukturu naših poljoprivrednika i stanje infrastrukture u seoskim sredinama.

Izvor: RTS

Za subvencionisanje kupovine električnih i hibridnih vozila 294 miliona dinara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)

Ministarstvo zaštite životne sredine saopštilo je danas da je Vlada donela Uredbu o uslovima i načinu sprovođenja subvencionisane kupovine novih vozila na električni i hibridni pogon.

Za nabavku mopeda i lakog tricikla predviđeno je da se dodeli subvencija u iznosu od 250 evra, a za motocikl, motocikl sa bočnim sedištem, težak tricikl, lak i težak četvorocikl 500 evra, dok će se kupovina putničkih i teretnih vozila subvencionisati isplatom iznosa od 2.500 do 5.000 evra.

Pravo na subvencionisanu kupovinu vozila imaju pravna lica, preduzetnici i fizička lica, koja zahtev mogu podneti zaključno sa 31. oktobrom 2023. godine.

Dodelu subvencija Ministarstvo će vršiti po pristiglim, urednim zahtevima do visine ukupno raspoloživih sredstava. Za realizaciju subvencionisane kupovine vozila u budžetu za 2023. godinu predviđeno je 294 miliona dinara, što je dvostruko više nego prošle godine, navodi se u saopštenju.

Pročitajte još:

Ministarstvo zaštite životne sredine četvrtu godinu uzastopno podstiče kupovinu električnih i hibridnih automobila, u okviru sprovođenja mera za poboljšanje kvaliteta vazduha i u cilju unapređenja kvaliteta životne sredine.

Da je svest o važnosti ekološki prihvatljivijeg transporta sve veća, pokazuju i podaci da se svake godine pomoću državnih subvencija kupi sve više ovakvih vozila, pa je tako 2020. godine kupljeno 112, 2021. godine 446, a 2022. godine rekordnih 625 vozila.

Energetski portal

Izgradnja novih kapaciteta Naučno-tehnološkog parka u Čačku

Foto: Naučno-tehnološki park Čačak
Foto-ilustracija: Unsplash (Austin Distel)

Vlada Srbije otkupila je preostala 94 ara u kompleksu nekadašnjeg preduzeća Cer, gde će se graditi novi kapaciteti Naučno – tehnološkog parka (NTP) u Čačku.

Mirko Pešić, direktor NTP Čačak kaže da će na ovom prostoru u toku godine početi izgradnja novih proizvodnih i prostornih kapaciteta, kancelarija i zajedničkih prostorija, prenose domaći mediji.

„Radi se o građevinskoj parceli površine 94 ara. Taj prostor je delimično infrastrukturno opremljen, mada predstoji njegovo uređenje, projektovanje i prva faza izgradnje novih kapaciteta. Nadam se da ćemo u prvoj polovini godine krenuti sa projektovanjem, a već u drugoj polovini krenuti sa uređenjem prostora, proširenje parking prostora, a odmah potom i sa izgradnjom“, ističe Pešić.

Pročitajte još:

Četvrti Naučno – tehnološki park u Srbiji otvoren je pre nepune tri godine u Čačku na 5.800 kvadratnih metara, a sada je planirana izgradnja novih prostorija na još 12.700 kvadratnih metara.

Energetski portal

Šta nam govori Svetski dan divljih vrsta?

Foto-ilustracija: Pixabay (R_Francoeur)
Foto-ilustracija: Pixabay (tauchlehrer)

Godišnji kalendar ispunjen je datumima koji nose neku simboliku. Od države do države, kulture ili religije, obeležja su drugačija. Svaki dan na kalendaru negde je u svetu zaokružen kao podsetnik da nešto važno dolazi, bilo da je reč o rođendanu bliskih ljudi, Novoj godini, verskim praznicima, danu zaljubljenih ili drugom i uglavnom – radujemo im se. Međutim, postoji jedna vrsta datuma koja kod ljudi na prvu ostavi utisak nečeg lepog, ali njihov naziv – naslov je jedne drugačije priče.

Svetski dani posvećeni ekologiji uglavnom proizilaze iz gorućeg problema, kao nada da će odjeknuti širom sveta i dopreti do svesti ljudi. U prilog tome govori Svetski dan morske trave, koji je prvi put obeležen 1. marta ove godine, nakon što su ljudi koji donose važne odluke shvatili koliko je važna morska trava, a kolikom brzinom je gubimo. Tako je isto, u nekom trenutku njihovog nastajanja, bilo i sa Svetskim danima okeana, kitova, polarnih medveda, močvara, šuma, planina, planete, klime, zemljišta…

Foto-ilustracija: Unsplash (Rui Silvestre)

Večeras nakon ponoći biće jedan od tih dana, Svetski dan divljih vrsta. Kao kruna svim Svetskim danima posvećenim biljkama i životinjama, ali i njihovim staništima i svim drugim ekološkim problemima koji utiču na njihov opstanak.

Ove godine navršava se 50 godina od kako je na današnji dan potpisana Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune, zbog čega je simbolično i izabran za datum ovog Svetskog dana.

Kao potvrda prethodno napisanom, prvo je trebalo da dođe do ugrožavanja divljeg biodiverziteta, kako bi zaslužio da dobiju svoj dan.

Zbog toga, umesto – Danas proslavljamo, napisaću – Danas obeležavamo, borimo se i molimo za Svetski dan divljih vrsta, nadajući se da će neke budeće generacije moći da kažu – proslavljamo!

Foto: EP

Vesti o Svetskim danima posvećenim različitim vrstama flore i faune nisu tu da nam pruže interesantne podatke o tome zbog čega je krzno životinje braon ili bele boje, a latica crvene ili žute, već da nam istaknu upozorenje da ukoliko se ne preduzme ništa, boje više neće biti važne.

Prema podacima Svetske fondacije za prirodu, od 1970. godine do danas zabeležen je pad od oko 70 odsto u populacijama divljih vrsta.

Na IUNC Crvenoj listi, nalazi se preko 42.000 ugroženih vrsta, što je 28 odsto svih vrsta flore i faune.

Na fotografiji možete da pogledate pojedinačno koliko u procentima postoji ugroženih vrsta sisara, ptica, reptila, ajkula i raža, četinara, koralnih grebena, vodozemaca, izabranih rakova i cikasa.

Katarina Vuinac

 

 

Preuzeli smo obavezu da smanjimo emisiju sumpor-dioksida, a mi je povećali

Foto-ilustracija: Unsplash (Alain Duchateau)
Foto-ilustracija: Pixabay

Termoelektrane na Zapadnom Balkanu emituju dva i po puta više sumpor-dioksida nego sve termoelektrane u Evropskoj uniji zajedno, a Srbija je u količini ispuštenog sumpor-dioksida nadmašila celu EU. Prihvatanjem Direktive o velikim ložištima i Srbija je preuzela obavezu da smanji ukupnu količinu sumpor-dioksida koji se ispušta u atmosferu. Međutim, umesto da se smanjuje, emisija je sve veća.

Pored nerešenih problema emisija gasova sa efektom staklene bašte i nepostojanja postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova, ozbiljan problem u našim elektranama je i problem deponovanja produkata sagorevanja uglja kao i tretman otpadnih voda.

Nacionalni registar izvora zagađivanja prikuplja podatke o emisijama zagađujućih materija u vazduh, a više od 200 velikih operatera dostavljaju ih Agenciji za zaštitu životne sredine. Po emisiji sumpor-dioksida prednjače termoelektrane i topionica bakra u Boru.

„Izgradnja postrojenja za odsumporavanje, s jedne strane mogla bi doprineti smanjenju emisija sumpordioksida, ali on takođe ima određene efekte. To je povećanje emisije ugljen-dioksida, odnosno smanjenje energetske efikasnosti termoelektrana, zatim odlaganje gipsa i otpadne vode koje nastaju u tom procesu. Pratili smo izgradnju postrojenja i u Srbiji je izgrađeno samo jedno u Kostolcu i dobilo je upotrebnu dozvolu pet godina nakon što je izgrađeno. U januaru ove godine, ali po našim saznanjima ni ono nema postrojenje za preradu otpadnih voda“, navodi Mirko Popović, programski direktor Regulatornog instituta za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI).

Pročitajte još:

Emisije sumpor-dioksida su na nivou Evropske unije smanjene za 70 odsto. I Srbija je do sada trebalo da smanji emisije sumpor-dioksida na zakonski prihvatljiv nivo, ali one su sve veće.

„Moram pre svega da naglasim da taj sumpor-dioksid se emituje u nenormalno velikim količinama od strane naših termoelektrana, isto tako i u Boru. Te koncentracije koje se oslobađaju, one nužno dovode do jako velikih zdravstvenih problema. Sumpor-dioksid se emituje kao gas, međutim kada dođe u vazduh on se fizičkim i hemijskim procesima vezuje. Šteti i kratkotrajno delovanje, a naročito dugotrajno kojem smo svi mi izloženi. Jedan podatak, na primer, 2014. je samo negde 55 do 60 procenata ljudi u Srbiji bilo izloženo tom aero-zagađenju, a sada svih 100 odsto“, naglašava pulmolog, prof. dr Dragana Jovanović.

Već pet godina Srbija je u obavezi da u skladu sa Direktivom Evropske unije o velikim ložištima smanjuje emisiju zagađujućih materija.

„Teoretski, samo sa postrojenjem za odsumporavanje nije moguće zadovoljiti standard koji propisuje direktiva o industrijskim emisijama. Stvar je jednostavna – treba da napravimo nove elektrane. Mogu biti na biomasu, mogu biti geotermalne, mogu biti na ugalj, mogu biti kombinacija svega toga, mogu biti na gas’’, navodi Aleksandar Kovačević sa Oksfordskog instituta za energetske studije.

Osim što ugrožavaju zdravlje ljudi, velike emisije sumpor-dioksida utiču i na pojavu kiselih kiša, koje deluju na biljni svet, na uništavanje šuma i eroziju zemljišta.

Izvor: RTS

Projektom modernizacije sistema daljinskog grejanja u Kragujevcu eleminisani sumpor i čađ

Foto-ilustracija: Pixabay (Alexas_Fotos)
Foto-ilustracija: Pixabay (Alexandra_Koch)

,,Energetku“, gradsko postrojenje za proizvodnju toplotne energije, obišli su ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović, gradonačelnik Nikola Dašić i visoka delegacija Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) kao partneri na projektu modernizacije sistema daljinskog grejanja u Kragujevcu, kako bi se uverili u efekte rada novog postrojenja koje kao energent koristi gas.

Prema rečima gradonačelnika, sumpor i PM čestice eliminisani su u potpunosti, a ostali elementi su ispod ekoloških standarda.

Ovo je jako značajan i jedan od najvećih projekata za Kragujevac, rekao je on, a svakako najveći ekološki projekat imajući u vidu da se ovim pitanjem niko nije bavio više od pet decenija.

Pročitajte još:

Značaj projekta potvrdila je i ministarka Vujović. ,,U zamenu kotlova investirano je 15 miliona evra, a čeka nas još sanacija i zatvaranje deponije pepela koja košta tri miliona evra’’, istakla je ministarka.

Kako je ministarka navela, pepela više neće biti i iskoristiće se za izgradnju lokalnih puteva.

,,Prvi za koji će biti korišćen, je put ka Bešnjaji. Ovim projektom u potpunosti smo poštovali cirkularnu ekonomiju i principe zelene agende, što nam je bio jedan od prioriteta’’, poručila je ministarka.

Andreja Ilić direktor Energetike, rekao je da je staro postrojenje, koje je koristilo ugalj kao emergent, godišnje emitovalo 500 tona sumpora, a novim postrojenjem na gas on je u potpunosti eliminisan.

Energetski portal

Počela izrada Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju

Photo-Ilustration: Pixabay (fietzfotos)
Foto-ilustracija: Unsplash (Polina Rytova)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede obavestilo je zainteresovanu javnost da je otpočela izrada teksta Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Početak rada na izradi ovog Nacrta iniciralo je uvođenje savremenog softverskog rešenja eAgrar. Novi informacioni sistem eAgrar uvodi se u cilju modernizacije i ubrzanja procesa upisa podataka, obnove registracije i promene podataka u Registru poljoprivrednih gazdinstava, kao i modernizacije i ubrzanja postupka za ostvarivanje prava na podsticaje u poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji obuhvata podnošenje zahteva, odnosno prijava za korišćenje podsticaja, administrativnu obradu zahteva i prijava, pribavljanje i razmenu potrebnih podataka, kao i odobravanje i isplatu podsticaja u poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Takođe, omogući će uštedu vremena kod obrade zahteva usled uvođenja automatske provere formalnih uslova zahteva, kao i elektronske obrade zahteva, zatim brže odobravanje podsticaja i bržu isplatu podsticajnih sredstava, smanjenje mogućnosti greške pri podnošenju i obradi zahteva, kao i ubrzanje obrade zahteva usled uvezivanja relevantnih baza, registara i drugih službenih evidencija, ukidanje potrebe za štampanjem i arhiviranjem papirne dokumentacije i efikasnije izveštavanje, praćenje statistike podsticaja i veći stepen kontrole.

Pročitajte još:

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede poziva predstavnike državnih organa i organizacija, poslovnih udruženja, privrednih subjekata, stručne javnosti, poljoprivredna gazdinstva, poljoprivrednike, kao i druge zainteresovane strane da se upoznaju sa tekstom radne verzije Nacrta zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju i da najkasnije do 8. marta 2023. godine daju svoje komentare, sugestije i predloge.

Komentari, sugestije i predlozi dostavljaju se Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede putem elektronske pošte na e-mail adresu podsticaji@minpolj.gov.rs

Sve informacije o Nacrtu zakona o izmenama i dopunama Zakona o podsticajima u poljoprivredi i ruralnom razvoju pročitajte ovde.

Energetski portal

Šta donosi revizija zakonodavstva EU o ambalaži i ambalažnom otpadu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Yurasits)
Foto-ilustracija: Pixabay (Rafael_Neddermeyer)

Kako bi se zaustavilo povećanje ambalažnog otpada, Evropska komisija krajem prošle godine predložila je reviziju zakonodavstva EU o ambalaži i ambalažnom otpadu.

Predložena revizija ima tri cilja. Sprečavanje stvaranja ambalažnog otpada je prvi cilj i on podrazumeva ograničenje nepotrebnog pakovanja i promovisanje ambalaže za višekratnu upotrebu i dopunjavanje. Drugo, treba da se podstakne da sva ambalaža na tržištu EU može da se reciklira na ekonomski održiv način do 2030. godine. Na kraju, smanjiti potrebe za primarnim prirodnim resursima a povećati upotrebu reciklirane plastike u amabalaži.

Ovakvim pristupom cilj je da se do 2040. ambalažni otpad smanji za 15 odsto, u državama članicama po glavi stanovnika, u odnosu na 2018. godinu. To bi dovelo do ukupnog smanjenja otpada u EU od oko 37 odsto u poređenju sa scenarijem bez promene zakonodavstva, navodi se na sajtu Evropske komisije.

Pročitajte još:

Kroz reviziju zakonodavstva, Komisija pruža informacije potrošačima i industriji o plastici na biobazi, kompostabilnoj i biorazgradivoj, davajući primere u kojim situacijama je takva plastika zaista ekološki značajna, te kako bi trebalo da bude dizajnirana, odložena i reciklirana.

Kompanije će biti u obavezi da deo njihovih proizvoda bude u ambalaži koja može ponovo da se koristi ili puni. Takođe, biće zabranjeni određeni oblici pakovanja, primera radi ambalaža za jednokratnu upotrebu za voće i povrće, ali i minijaturna pakovanja za šampone i druge minijaturne ambalaže u hotelima.

Ovo su samo neke od mera za smanjenje ambalažnog otpada, a neke mere odnose se i na to da do 2030. godine sva ambalaža može da se reciklira u potpunosti.

Govoreći o reciklaži, postojaće obavezne stope recikliranog sadržaja koji proizvođači moraju da uključe u novu plastičnu ambalažu.

Kako bi bilo olakšano razvrstavanje i dalje upravljanje otpadom, na svakoj ambalaži nalaziće se etikete koje će pružati informaciju o tome od čega je ambalaža napravljena i u koju reciklažnu kantu treba da se odloži, na kojima će takođe biti etikete.

Podaci pokazuju svaki stanovnik Evrope godišnje generiše oko 180 kilograma ambalažnog otpada. Čak 40 odsto plastike i 50 odsto papira koji se koriste u EU namenjeni su za proizvodnju ambalaže i pakovanja. Ambalažni otpad povećao se za više od 20 odsto u poslednjih 10 godina u EU, a predviđa se da će do 2030. porasti za još 19 odsto ukoliko se ne budu preduzele mere.

Energetski portal

Danas se prvi put obeležava Svetski dan morske trave

Foto-ilustracija: Unsplash (Benjamin L. Jones)
Foto-ilustracija: Unsplash (Oleksandr Sushko)

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je 22. maja prošle godine, nakon što je Šri Lanka donela rezoluciju kako bi se istakla važnost očuvanja morske trave, proglasila 1. mart za Svetski dan morske trave. Danas se prvi put zvanično obeležava Svetski dan i obeležavaće se svake naredne godine na ovaj dan.

Morska trava ima veoma važnu ulogu u morskom ekosistemu, obezbeđujući stanište i hranu za gotovo 70 odsto morskog biodiverziteta, među kojima su morske kornjače, morske krave, planktoni, školjke pa čak i ajkule. Njena uloga ogleda se i u održavanju kvaliteta morske vode njenim filtriranjem, sprečavajući zakiseljenje mora i tako štiteći najugorženije vrste kao što su koralni grebeni.

Prema podacima, u svetu postoji oko 70 vrsta morske trave, a one pokrivaju oko 300.000 kvadratnih kilometara u preko 150 zemalja.

Pročitajte još:

Njihova uloga značajna je i kada je reč o klimatskim promenama, s obzirom na to da je oko 18 odsto svetskog okeanskog ugljenika uskladišteno u morskoj travi. Prema nekim istraživanjima, ona može da apsorbuje ugljenik i do 35 puta brže od Amazonske prašume.

Takođe, ona dopronosi smanjenju energije talasa, čime smanjuje mogućnost poplava, što je važno za stanovništvo koje živi uz obale.

Koliko je morska trava ugrožena?

Smanjenje količine morske trave beleži se još od 1930. godine, a prema izveštaju Ujedinjenih nacija svake godine nestane oko sedam odsto površine koja je prekrivena morskom travom.

Samo u poslednjih 40 godina, najmanje 35 odsto morske trave je izgubljeno ili degradirano. U odnosu na to, oko 20 odsto vrsta je označeno kao ugroženo ili ranjivo.

Uzrok ovome jeste oticanje zagađene vode u mora i okeane, klimatske promene, zagađenje otpadom, razvoj turizma uz obale, neregulisani ribolov i drugo.

Katarina Vuinac

Počela sa radom rekonstruisana fleš-peć u Topionici bakra u Boru

Foto-ilustracija: Printscreen/Youtube  
Foto: Emilija Jovanović-Ministarstvo rudarstva i energetike

Danas je u Boru puštena u rad fleš-peć koja se nalazi u rekonstruisanoj topionici kompanije „Ziđin koper”, što je preduslov za puštanje u rad Topionice bakra, u kojoj će se ubuduće bakarni koncentrat topiti po ekološkim standardima.

Dubravka Đedović, ministarka rudarstva i energetike je podsetila na to da su, kada je pre pet godina kompanija „Ziđin” postala strateški partner Srbije, postavljeni ambiciozni ciljevi i vizija rudarstva kakvo želimo, i dodala da iz godine u godinu svedočimo rezultatima ove saradnje kroz realizaciju investicija, rast izvoza, ali i broja zaposlenih, i poboljšanje uslova rada.

“Sve to je značajno uticalo na kvalitet života građana ovog dela Srbije. Za Ministarstvo i Vladu, ali i za sve stanovnike Bora, posebno je važno da u korak sa povećanjem životnog standarda ide i zaštita životne sredine”, podvukla je ona, navodi se u saopštenju.

Ministarka je naglasila da završetkom radova na toj topionici, ulaganja u životnu sredinu dobijaju pun smisao, jer će, kako je objasnila, pored višestruke koristi za kompaniju, zaposlene, državu, ova topionica doneti ono što građanima Bora nedostaje decenijama – kvalitetniji vazduh i bolje uslove rada.

Pročitajte još:

Prema njenim rečima, ovako veliki projekti nose sa sobom i veliku odgovornost prema lokalnoj zajednici i zadatak države jeste da zajedno sa građanima i rukovodstvom kompanije radi na pronalaženju najbržih i najodrživijih rešenja u interesu zaposlenih, ali i ljudi koji ovde žive generacijama.

Foto: Emilija Jovanović-Ministarstvo rudarstva i energetike

Gradonačelnik Bora Aleksandar Milikić rekao je da je dolazak kompanije „Ziđin” omogućio ubrzani razvoj rudarstva, kao i da će kroz primenu najsavremenijih tehnologija i svetskih standarda u oblasti zaštite životne sredine, promeniti pravac razvoja zelenog rudarstva.

Generalni direktor „Ziđin kopera” u Srbiji Đen Siming naveo je da će rekonstruisana topionica umesto mazuta, uglja i drugih visokozagađujućih goriva koristiti čist prirodni gas, tako da koncentracija praškastih materija neće prelaziti pet miligrama po normalnom kubnom metru, što je u skladu sa ekološkim standardima Evropske unije.

Takođe, kako je dodao, otpadne industrijske vode biće prečišćavane i ponovo korišćene u proizvodnji, a ukupna emisija ugljenika biće smanjena na 0,62 tone po toni proizvedenog katodnog bakra.

On je podsetio i na to da je kompanija 2021. samo u izgradnju sistema za prečišćavanje dimnih gasova investirala 30 miliona dolara, uz napomenu da se postrojenje za odsumporavanje odmah pokazalo kao izuzetno efikasno, te je već te godine emisija sumpor-dioksida smanjena za više od 90 odsto. 

Projekat tehničke rekonstrukcije, proširenja i izgradnje TIR-a trajao je dve i po godine i u njega je investirano 320 miliona dolara, od čega u sisteme za zaštitu životne sredine 100 miliona dolara, precizirao je generalni direktor.

On je podvukao da su, osim nadogradnje fleš-peći na originalni sistem, ostala postrojenja novoizgrađena, a reč je o novoj metalurškoj tehnologiji i opremi koja je vodeća u ovoj industriji.

Energetski portal

Ekološka čitanka

Foto: Ekološka čitanka
Foto: Ljubaznošću Katarine Majić

Ljubav prema pisanju, prirodi i deci, prvo je 2019. godine pretočila u bajku koja nosi naziv „Šum Šume”, a ove jeseni objavljena je njena druga knjiga „Ekološka čitanka”. Pisana je sa željom da je deca ne dožive kao udžbenik, već da budu podstaknuta da tragaju i dalje istražuju. Sadržaj je podeljen na poglavlja o vodi, vazduhu, šumama, zemlji, energiji, ozonskom omotaču, zvuku, životinjama, kako onima u prirodi tako i onima koje su u nevolji, bilo da su napuštene, ili u zoo-vrtovima i cirkusima.

Tekst prate i zanimljivosti iz celog sveta, a da bi još više zainteresovala mališane, Katarina je i poglavljima dala zanimljive nazive kao što su: Vazduh – nije dobro kada ga vidimo, Zvuk – buka nije u modi ili Ozonski omotač – hajde da ga zajedno zakrpimo.

„Knjiga ’Ekološka čitanka’ je prirodan sled onoga što već veoma dugo radim, za šta se borim i u šta verujem. Ona je moj pokušaj da decu informišem, ne da ih edukujem, već da im dam nove ideje, sa željom da onda oni ’nauče’ svoje roditelje i generalno starije, kako bismo zajedno uspeli da zalečimo šta se još može zalečiti na našoj planeti’’, rekla je Katarina.

U FOKUSU:

Knjiga je namenjena osnovcima, ali u njeno prelistavanje upustile su se čak i mlađe generacije. Kako autorka navodi, važno je da roditelji zajedno sa decom čitaju knjigu, kako bi gradivo dodatno približili posebnostima svakog deteta, njihovom uzrastu, znanju, interesovanju i kreativnosti. Čitanku prate i ilustracije, koje mlađoj deci mogu da pomognu u razumevanju teksta i razmišljanju kroz vizuelizaciju. Iako deca u tom uzrastu ne mogu da razumeju svaki podatak napisan u knjizi, Katarina kaže da je važno da se svakodnevno, na različite načine, povezuju sa ekologijom zato što će se tako u njihovoj podsvesti razvijati empatija prema prirodi.

Foto: Ekološka čitanka

Decu su posebno zainteresovali zadaci koji se nalaze na kraju svakog poglavlja, a koji ih upućuju na to šta oni mogu da učine kako bi doprineli očuvanju planete. Ovaj interaktivni momenat knjige doprinosi tome da deca već u tim godinama razvijaju svest da svaki pojedinac ima svoju ulogu i da borbu za prirodu ne smemo da prepustimo nekom drugom.

„Kada pišem za decu, probudim dete u sebi, koje doduše retko u meni spava, i čini mi se da kada iz „dečijih cipela” stvaram, nije mi teško da im štivo učinim zanimljivim”, rekla je Katarina objašnjavajući kako veoma ozbiljnu temu prilagođava dečijem uzrastu.

Pored ljubavi, zbog odgovornosti koje nosi pisanje ovakvog štiva, potrebno je i stručno znanje, zbog čega su u njegovom stvaranju učestvovali i njeni prijatelji sa znanjem iz oblasti biologije, ekologije, pedagogije, veterine i dečijeg književnog stvaralaštva. Kako bi ekološka priča bila zaokružena, specijalno izdanje čitanke štampano je na recikliranom papiru, i to ne bilo kakvom. Reč je o papiru koji se izrađuje ručnom metodom, prema staroj japanskoj veštini od papira praznih paklica cigareta, u socijalnom preduzeću Naša kuća, koje je osnovano na inicijativu roditelja dece sa smetnjama u razvoju.

Foto: Ekološka čitanka

Katarina je i studentkinja master studija Fakulteta političkih nauka, na smeru Ekološke politike. Član je ekoloških udruženja za zaštitu reke Rzav i Zvezdarske šume, „Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije’’, kao i neformalnih udruženja „Šljunkara’’ i „Ženska zelena snaga’’. Inicirala je različite akcije i bila učesnik brojnih aktivnosti koje su dovele do odbrane Zvezdarske šume i drugih zelenih površina, ali i jednog vremešnog kestena. Ponosna je i na sve one borbe koje je sa svojim istomišljenicima vodila, a u kojima nisu uspeli, jer su, kako kaže, te borbe još važnije.

„Ekologija i borba za prirodu su moja dugogodišnja svakodnevica. Pored toga što pišem na temu ekologije za decu, predajem deci o pticama i prirodi uopšte, i čini mi se da ne postoji dan u kome nisam posvećena u manjoj ili većoj meri nekoj vrsti borbe za neku zelenu površinu, drvo, reku’’, rekla je Katarina i dodala da se najbolje oseća u šumi, pored reke i sa rukama duboko u zemlji.

Autorka „Ekološke čitanke’’ pozvala je na kraju najmlađe da uvek veruju svom srcu, i da svoje roditelje i sve nas starije povedu u bolje sutra u kome će naša planeta zahvaljujući baš njima biti zaštićena i spokojna.

Priredila: Katarina Vuinac

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Javni pozivi za dostavljanje prijava za dodelu podsticajnih sredstava u oblasti poljoprivrede za 2023. godinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Dietmar Reichle)
Foto: Unsplash (Adrian Infernus)

Sekretarijat za poljoprivredu objavio je pet javnih poziva za dostavljanje prijava za dodelu podsticajnih sredstava u oblasti poljoprivrede za 2023. godinu.

Izdvojena sredstva, koje je Grad Beograd obezbedio, za ove namene za 2023. godinu su bespovratna i namenska, a ukupno iznose više od 450 miliona dinara, saopšteno je iz Sekretarijata za poljoprivredu.

Kako se navodi u saopštenju, sredstva namenjena za nabavku nove poljoprivredne priključne mašine dodeljuju se u maksimalnom iznosu do 80 odsto od cene prihvatljivih troškova nabavke poljoprivredne priključne mašine. Maksimalni iznos podsticajnih sredstava ne može biti veći od 500.000 dinara po korisniku. Za ovu namenu opredeljena su bespovratna finansijska sredstva u iznosu od 120.600.500 dinara.

Pročitajte još:

Takođe, bespovratna su i podsticajna sredstva za nabavku nove opreme za pčelarstvo, a maksimalni iznos podsticajnih sredstava ne može biti veći od 120.000 dinara po korisniku. Za ovu namenu opredeljena su sredstva u iznosu od 45.000.000 dinara, navodi se na sajtu Grada Beograda.

Govoreći o sredstvima u oblasti stočarstva i prerade mleka na gazdinstvu na teritoriji grada Beograda za 2023. godinu, ona su namenjena za nabavku junica, ovaca i koza, opreme za stočarstvo, kao i opreme za preradu mleka na gazdinstvu. Za ovu namenu opredeljena su bespovratna finansijska sredstva u iznosu od 65.000.000 dinara.

Podsticajna sredstva u oblasti voćarstva, povrtarstva i ratarstva na teritoriji grada Beograda za 2023. godinu iznose 70.000.000 dinara. Za nabavku traktora, Grad je izdvojio bespovratna finansijska sredstva u iznosu od 150.000.000 dinara, dok maksimalni iznos podsticajnih sredstava ne može biti veći od 1.000.000 dinara po korisniku.

Energetski portal