Home Blog Page 173

Medved Ljubo iz Pipera našao dom – Crna Gora dobila jedan od najvećih rezervata u Evropi

Foto-ilustracija: Pixabay (Bergadder)
Foto-ilustracija: Pixabay (JoaquinAranoa)

Rezervat koji se prostire na 8.400 metara kvadratnih, jedan od najvećih u Evropi, biće dom medvedu Ljubi koji trenutno boravi na imanju “Prihvatilište i oporavak životinja” u selu Blizna u Piperima, saznaje Portal RTCG. Najpoznatiji mrki medved u Crnoj Gori a i šire, izazvao je pažnju međunarodnih organizacija čiji vlasnici mesecima prikupljaju novac da ga odvedu iz Crne Gore, uz tvrdnju da živi u nepodnošljivo lošim uslovima.

Za medveda Ljubu se širom sveta prikuplja novac kako bi bio poslat u neku državu u kojoj će imati bolji život. I juče se sa sajta nevladine organizacije Network for Animals apelovalo da je neophodno da se medved iz sela Blizna kod Podgorice preseli na neko bolje mesto zbog loših uslova za život.

Ipak, medved Ljubo će, kako prenosi portal RTCG ostati u Crnoj Gori jer će dobiti rezervat, možda i najveći u Evropi.

Da je rezervat već uređen i da bi trebalo da bude zvanično otvoren 1. maja, saopštava vlasnik tog imanja Miljan Miličković.

To je kazao pošto su ga sa RTCG pitali u kakvim uslovima živi medved Ljubo.

Pročitajte još:

,,Ovo je jedan od najvećih rezervata u Evropi, čak i najveći u kome će da boravi samo jedan medved. Zahvalan sam Upravi za bezbednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove koja nam je obezbedila deo novca za izgradnju jer bez njihove pomoći ne bismo sve postigli. Propisi u našoj zemlji nalažu da prostor za dva medveda ima 150 metara kvadratnih, a Ljubo oduvek sam boravi u tolikom kavezu. Sada će imati ogromno prostranstvo za sebe”, naveo je on.

Miličković je mesecima na meti kritika Međunarodne organizacije za spašavanje životinja Animal Survival International (ASI) čiji direktor Dejvid Barit prikuplja novac jer su u toj organizaciji ocenili da se medved muči i da pati, te apeluju na crnogorske vlasti da spasu životinju.

Miličković za RTCG demantuje optužbe objavljene juče na sajtu Network for Animals, koja je prema njegovim rečima ogranak ASI (Animal Survival International).

Zbog svega toga, tužio je ASI, Glavni grad i firmu Metropolis Medija Montenegro koja im je ustupila prostor za bilborde u Podgorici na kojima su prikazane slike medveda koji grize kavez, svoje šape i koji zaista izgleda kao da traži spas.

,,Odvojio sam 150.000 metara kvadratnih u sklopu kojih je izgrađen i ovaj rezervat za medveda i tu držimo razne vrste životinja. Neke od njih donose i inspektori ali i građani onda kad nemaju gde sa njima. Hranim ih, donose hranu i posetioci, tako da svi mogu da dođu i vide da životinje žive u dobrim uslovima i da se ne muče. Naprotiv”, istakao je Miličković.

Na pitanje kako komenatriše fotografije na kojima se vidi da medved grize šapu, on kaže da je to normalno za medveda koji živi u kavezu, ali da ne stoji da se životinja muči.

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)

,,Za njega je najbolje da živi u rezervatu, što će sada i biti slučaj, ali ga držim u kavezu koji je po propisima naše zemlje. Ako mu dajete jabuku pa je izmičete medved pokazuje ljutnju. Neko je napravio snimak sa namerom, isprovocirao ga je da bi pokazao nervozu i to je zabeleženo“, rekao je Miličković.

Sumnjivo je, smatra vlasnik Prihvatilišta, što dve međunarodne organizacije traže novac „od naivnih ljudi širom svijeta za spas životinje koja se ne muči“.

,,Verovatno su prihodovali milione evra na račun laži koje plasiraju. Ipak, to neka istraži sud. Dokaz da radim u skladu sa zakonima naše zemlje su zapisnici inspekcijskih nadzora iz januara. Tada su ekološka, veternarska i lovačka inspekcija utvrdile da je Ljubo u odličnom stanju, da je krupan, izgleda dobro i nije agresivan. Čak je socijalizovan”, obrazložio je Miličković.

Na sajtu Network for Animals juče je ponovo izašao članak u kome mole ljude da doniraju novac za spas životinje.

,,Neumorno radimo na tome da se Ljubo preseli u utočište za medvede, ali borba za njegovo oslobađanje je puna izazova, apelujemo na sve da pomognu. Pomozite nam da preduzmemo akciju tako što ćete danas donirati”, piše na njihovom sajtu.

Prikazane su slike, ali i snimci medveda uz opis da je nedopustivo da crnogorska vlast zatvara oči pred ovom okrutnošću.

Miličković je kategorično odbacio sve optužbe, a redakciji RTCG prosledio je video da pokaže „kako se medved ponaša kad ga posetioci ne provociraju“.

Izvor: RTS

Usvojene izmene Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)
Foto-ilustracija: Pixabay (ELG21)

Ministarstvo rudarstva i energetike saopštilo je da je Narodna skupština Republike Srbije usvojila Zakon o izmenama i dopunama Zakona o korišćenju obnovljivih izvora energije kojim se omogućava uvođenje novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetski sistem, na način koji neće ugroziti sigurnost njegovog rada.

Naime, usvojene izmene i dopune zakona rešavaju pitanje velikog broja zahteva za priključenje novih solarnih i vetroelektrana, čiji je zahtevani kapacitet za priključenje povećan sa 4,8 GW na 20 GW u poslednje dve godine, što je dva i po puta više od ukupnog kapaciteta svih elektrana u Srbiji.

Takav kapacitet prevazilazi mogućnosti za balansiranje elektroenergetskog sistema, što je izazvalo zabrinutost operatora sistema (Elektromreža Srbije) u vezi sa radom elektroenergetskog sistema, pa je izmenama zakona problem rešen tako što će operator sistema moći da odloži priključenje elektrana na sistem ukoliko se pokaže, u transparentnom postupku izrade plana razvoja prenosnog sistema, da nema dovoljno rezerve za balansiranje, ali je istovremeno ostavljena mogućnost investitorima da izbegnu odlaganje priključenja, ako sami ili preko drugog učesnika na tržištu obezbede dodatni kapacitet za balansiranje.

Izmene su zaštitile garantovanog snabdevača (Elektroprivreda Srbije) od finansijskog rizika preuzimanja balansne odgovornosti za sve proizvođače iz obnovljivih izvora energije. Zakon je ovu obavezu garantovanog snabdevača zadržao samo za povlašćene proizvođače koji su ušli u sistem podsticaja i to u ograničenom vremenskom periodu, dok će komercijalni projekti na komercijalnoj osnovi rešavati pitanje balansne odgovornosti.

Sistem tržišne premije je dodatno unapređen u interesu građana, jer će omogućiti da se na aukcijama za dobijanje podsticaja investitori između sebe takmiče ko će ponuditi više kapaciteta za potrebe garantovanog snabdevanja građana i/ili direktne ugovore krajnjim kupcima, što će omogućiti da zelena energija ostane i potroši se u Srbiji, umesto da se izvozi.

Izvor: Vlada Republike Srbije

PLANTAŽE – VINA SA UKUSOM ZAVIČAJA

Foto: Plantaže
Foto: Plantaže

Među retkim kompanijama u regionu koje imaju istoriju za ponos ističe se kompanija 13. Jul Plantaže, čije prvo poglavlje počinje šezdesetih godina prošlog veka kada se skoro pa golim rukama iz kamena stvarala zemlja, a iz zemlje nicala loza. Danas, u vlasništvu ove kompanije nalazi se najveći vinograd u jednom kompleksu u Evropi koji zauzima površinu od čak 2.310 hektara.

Tokom tih 60 godina vina su sticala slavu, proglašavana Dekanterovim pobednicima, ovenčavana „zlatom vinskih olimpijada”, ali su uvek ostajala „na ti” sa svim zaljubljenicima u ovo piće. Veličanstvenost i veličina ljudi je u pristupačnoj skromnosti, a takvu veličinu nose i Plantažina vina, vina za sve koji vole vino, bez izuzetka.

Vinograd Plantaža leži na platou čija nadmorska visina varira između svega 45 i 70 metara, na tridesetak kilometara od crnogorskog dela obale Jadranskog mora koje se peni baš kao Plantažino penušavo vino Val i koje vinogradu šalje vazdušaste slane pozdrave, pored Skadarskog jezera na čiju bujnost se naslanja, i tik pored hladne Cijevne iznad čijeg kanjona su Prokletije što šalju dah planine. Sve to grožđe kupi u sebe, taj vazduh „udiše”, zato vina Plantaža dišu mirisom i ukusom Crne Gore u svoj njenoj lepoti sljubljenoj i pretočenoj u vino.

U FOKUSU:

Foto: Plantaže

Sunce mnogo voli Podgoricu, pa u njoj često i dugo obitava. Zato glavni grad Crne Gore ima 135 letnjih dana u godini sa temperaturom od preko 25 stepeni. Kamen, zemlja, sunce i čovek stvorili su vinograd, a vinova loza neće svuda da živi. Trebalo je puno ljubavi da od sebe najbolje dâ, a najbolje je ovde dala naša autohtona sorta Vranac koja zauzima i 70 odsto zasada Plantaža. Malo je toga sa ovdašnjih prostora postalo referentna tačka i van geostrateškog okvira svog nastajanja, kao što je to Vranac crnogorskih Plantaža. Vino koje je legendarno utkano u vinsku kulturu čitave regije i sinonim za izuzetan kvalitet. Vina Plantaža nesumnjivo potvrđuju činjenicu da dobre stvari nikada nisu poznavale i priznavale granice, jer su od samog osnivanja kompanije brzo i lako stekla poverenje potrošača širom sveta. Njihovu današnju snagu potvrđuje i činjenica da u vinima Plantaža uživaju milioni potrošača na gotovo svim kontinentima.

Bogata je vinska vitrina Plantaža. Na njoj su posložene decenije rada i znanja svetski priznate vinarije, a svoje mesto su tu našle i vibrantna Malvazija, distinktivna i sočna Luča, Chardonnay, Sauvignon Blanc i prefinjena Pro Anima, genijalni Vladika, moćni i veliki Vranci, Crnogorski Cabernet, Crnogorski Merlot i premium linije vina Stari Podrum, Premijer i Reserve. Vrlo posebno mesto zauzima Vranac pro corde – vino za srce, brend na kome Plantaže vredno rade već punih 30 godina, vino koje je moguće naći u svakoj od preko 40 zemalja sveta u koje Plantaže danas izvoze.

Izvor: Plantaže

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA EFIKASNOST

Grad Zrenjanin i preduzeće „Čistoća i zelenilo“ raspisali Nagradni konkurs „Najlepše dvorište i terasa na teritoriji grada Zrenjanina“

Foto-ilustracija: Unsplash (Simone Baldo)
Foto-ilustracija: Unsplash (Sydney Rae)

Grad Zrenjanin i JKP „Čistoća i zelenilo“ Zrenjanin raspisuju Nagradsni konkurs „Najlepše dvorište i terasa na teritoriji grada Zrenjanina“, a prijave će trajati ceo maj mesec. 

Obrazac za prijavu se može preuzeti na sajtu JKP “Čistoća i zelenilo” Zrenjanin, i na sajtu grada. Uz prijavu, osim ličnih podataka, potrebno je poslati i 5 fotografija dvorišta / terase uslikane u proteklih mesec dana. Takmičenje se održava u dve kategorije – najlepše uređena terasa, i najlepše uređeno privatno dvorište.

Na konkurs se mogu prijaviti sva privatna domaćinstva i stambene zajendice sa teritorije grada Zrenjanina, u obzir dolaze i gradska i seoska naselja. Do prvog juna ove godine sve pristigle prijave razmotriće Komisija zadužena za izbor dvorišta ili bašte koja je odnela pobedu. Pobednici će dobijati i nagrade

Pročitajte još:

Photo-illustration: Unsplash (Bernard Hermant)

Na konkurs se mogu prijaviti sva privatna domaćinstva i stambene zajendice sa teritorije grada Zrenjanina, u obzir dolaze i gradska i seoska naselja. Do prvog juna ove godine sve pristigle prijave razmotriće Komisija zadužena za izbor dvorišta ili bašte koja je odnela pobedu. Pobednici će dobijati i nagrade

Prva nagrada  za najlepše dvorište iznosi 25 hiljada dinara za sadni materijal u Rasadniku JKP „Čistoća i zelenilo“ Zrenjanin, druga nagrada 15 hiljada dinara za kupovinu u Rasadniku JKP „Čistoća i zelenilo“ Zrenjanin, a treće mesto osvaja vaučer u iznosu od deset hiljada dinara u „Uradi sam“.

Prva nagrada za najlepšu terasu jeste iznos od 25 hiljada dinara za kupovinu sobnih biljaka u cvećari „Jasmin“, drugo mesto 15 hiljada dinara za kupovinu sobnih biljaka u cvećari „Jasmin“, a treće mesto takođe dobija vaučer od deset hiljada dinara za kupovinu u „Uradi sam“.

Svi zainteresovani popunjene prijavne obrasce sa fotografijama u zatvorenoj koverti, sa naznakom „Za konkurs – ne otvarati“, mogu  predati na više načina – poštom, lično, i e – mailom, za sve dodatne informacije pogledajte ovde.

Energetski portal

Čestice plastike dokazano stižu do mozga

Foto-ilustracija: Pixabay (stux)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prema istraživanjima mikro i nanoplastične čestice dopiru do mozga svakodnevno. Nanoplastika se definiše kao čestica manja od 0,001 milimetar, a mikroplastika je nešto veća, može dostići i maksimalnih pet milimetara. One su svuda oko nas, u zemljištu, preko njega dospevaju u biljke, nalaze si u vodi, na kraju krajeva i u našoj ishrani.

Mnogi ljudi koji svakodnevno koriste plastične flaše, nose ih sa sobom na dnevne aktivnosti, prema istraživanjima Medicinskog fakulteta u Beču, unose 90 hiljada plastičnih čestica godišnje. Oni koji koriste flašice od čelika, ili piju vodu sa slavine, unose više od duplo manje, u zavisnosti od mesta gde žive, i kvaliteta vode.

Pročitajte još:

U ovom novom istraživanju, uz pomoć kompjuterskih projekcija na životinjima, dokazano je da se trag ovih čestica beleži samo dva sata nakon unosa, ali da je prisutan i da probija kroz ključnu površinsku strukturu. Funkcija ove ćelijske barijere je da štiti mozak od toksina, i takvih zidova ima i u nekim drugim organima, međutim pomenute čestice uspevaju da ga savladaju prema ovim podacima.

Čestice plastike koje pre svega kroz lanac ishrane, na primer ambalaže, dospevaju u našu krv, i naš organizam, tu ostaju dugo, i mogu da uzrokuju promene u orgamizmu, ili da ubrzavaju određene bolesti, ali tim istraživanjima  se nauka još uvek bavi.

Energetski portal

Procesing ’23 u znaku 85 godina hemijske industrije u Šapcu

Foto: Promo

Povodom 85 godina od osnivanja hemijske industrije u Šapcu, kompanija Elixir Group generalni je pokrovitelj 36. Međunarodnog kongresa o procesnoj industriji – Procesing ’23.

Program Međunarodnog kongresa o procesnoj industriji, u organizaciji Društva za procesnu tehniku, pri SMEITS-u, obuhvata 12 tematskih celina (pogledajte ovde), i sve se one mogu pronaći u delatnostima kompanije Elixir Group. Proteklih godina autori zapaženih radova bili su zaposleni u kompaniji Elixir Group. Za najbolji rad na Procesingu ’22 proglašen je rad pod naslovom „Priprema kompanije Elixir Group za uvođenje prekograničnog mehanizma za prilagođavanje ugljenika na granicama EU (CBAM)“ grupe autora: Alija Salkunić, Nikola Belobaba, Bajro Salkunić, Ljiljana Stanojević, Slavica Bogdanović, iz te kompanije.

Foto: Glas Podrinja

„Zadovoljstvo nam je da sarađujemo sa Savezom mašinskih i elektro inženjera i tehničara Srbije u organizaciji ovakve vrste skupa, odnosno da budemo generalni pokrovitelji 36. Kongresa. Radi se o naučnom i stručnom skupu koji ima bogatu tradiciji. Mi već godinama sarađujemo sa profesorima sa fakulteta na različitim projektima u našoj industriji. Zaposleni Elixir Grupe takođe objavljuju svoja stručna znanja i ovakva vrsta saradnje je prirodno došla. Ove godine se obeležava 85 godina hemijske industrije u Šapcu, što je još jedan povod da mi podržimo ovaj skup“, rekao je Stefan Komazec, direktor Elixir Zorka, prilikom potpisivanja partnerskog ugovora o saradnji.

Foto: Glas Podrinja

„Mašinski fakultet je jedan od učesnika u organizaciji skupa duže od 30 godina. Kao visokoškolska ustanova od nacionalnog značaja neguje saradnju sa privredom, a Elixir je jedna od najpoznatijih kuća hemijske i drugih industrija u Srbiji. Verujemo da je jako važno promovisati inženjersko znanje u svim oblastima industrije. To fakultet sam​ ne može da radi, zbog toga su potrebni savezi, kao što je Savez mašinskih i elektro inženjera, zbog toga što onda, preko Saveza, kroz organizaciju ovakvih skupova, u direktnoj saradnji sa privredom, možete svoju misiju da pokažete u potpunosti“, ovako je pozdravio partnerstvo Prof. dr Aleksandar Jovović, predsednik Društva za procesnu tehniku.

Elixir Group će na Procesingu ’23 predstaviti koncepte razvojnih projekata za unapređenja tehnoloških proizvodnih procesa u oblastima delatnosti kompanije, uvođenje novog poslovnog modela cirkularne ekonomije sa ciljem racionalizacije potrošnje prirodnih resursa, povećanja energetske efikasnosti i smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu.

Ovogodišnje partnerstvo ide korak dalje, pa će u saradnji sa kompanijom Elixir Group biti organizovana dva okrugla stola: Monitoring emisija i kvalitet ambijentalnog vazduha i Dekarbonizacija industrije u Srbiji. Kolege iz Elixir Grupe će na skupu imati stručne radove i aktivno će učestvovati u druga dva okrugla stola predviđena programom.

U vreme Procesinga ’23 kompanija Elixir Group će ugostiti učesnike skupa u novom izložbenom prostoru u krugu fabrike.

Eilixir Group i cirkularna ekonomija

U Elixir Grupi definisani su sledeći projekti cirkularne ekonomije u proizvodnim procesima:

  • NULA otpadnih voda iz procesa proizvodnje fosforne kiseline – do 2026.
  • Smanjenje upotrebe vode kao resursa u proizvodnim procesima za 30 odsto – do 2026.
  • Ponovna upotreba alternativnih izvora fosfora kao neobnovljivog resursa gde su potencijali rekuperacije najveći – 30 odsto do 2030.
  • Projekti cirkularne ekonomije će do 2030. smanjiti za 65 odsto ugljenični otisak „upsteam“ operacija koje se odnose na poreklo sirovina i transport do naših lokacija
  • Preostalih 35 odsto ugljeničnog otiska „upsteam“ operacija će se rešavati u skladu sa globalnlim rešenjima dekarbonizacije mobility sektora

Elixir Group i kvalitet

Elixir Group pridaje visok značaj kvalitetu i bezbednosti svojih proizvoda, kako bi zadovoljio potrebe kupaca i pružio im proizvod visokog kvaliteta. Kontrola kvaliteta i bezbednosti proizvoda se vrši u savremeno opremljenim internim laboratorijama Elixir Zorke i Elixir Prahova. Imperativ je ne samo imati bezbedan proizvod već i sam proces proizvodnje i njegovog pakovanja. Elixir Zorka i Elixir Prahovo su sertifikovani u skladu sa zahtevima standarda ISO 9001, ISO 14001 i ISO 45001.

Foto: Promo

Elixir prvi u Srbiji u procesu EMAS-a

Učešće u EMAS-u treba da omogući poslovnom sistemu Elixir Grupe da stekne tržišnu prednost kroz poboljšanje odnosa sa zainteresovanim stranama, finansijsku korist zahvaljujući boljoj kontroli poslovanja i da uskladi poslovanje sa postojećom i budućom zakonskom regulativom. Time doprinosimo održivom razvoju, kao krajnjem cilju.

Svi naši proizvodni procesi primenjuju BAT reference iz BREF dokumenata EC. Primenjujemo najsavremenije filtere i skruberske sisteme za prečišćavanje vazduha. Sredinom 2021. godine duplirali smo kapacitet skruberskog sistema Elixir Zorka i ugradili najsavremeniju opremu poslednje generacije.

Prisustvo Procesingu ’23 je besplatno, ali uz obaveznu registraciju.

Izvor: Elixir Group

Potpisani ugovori za zamenu kotlova u javnim ustanovama i individualnim ložištima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Sa predstavnicima 27 jedinica lokalne samouprave za zamenu kotlarnica u javnim ustanovama i sa 19 jedinica lokalne samouprave za zamenu individualnih ložišta, ministarka zaštite životne sredine Irena Vujović je potpisala ugovore, kojima se dodeljuju sredstva u skladu sa ovogodišnjim konkursom Ministarstva.

Prema rečima ministarke, ove godine će Ministarstvo sprovesti značajne projekte u mnogim gradovima i opštinama širom Srbije u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha.

„Posebno bih skrenula pažnju da ćemo velike projekte raditi u gradovima koji beleže prekoračenje propisane granične vrednosti zagađujućih materija u vazduhu. Tako, na primer, u Valjevu subvencionišemo zamenu i rekonstrukciju kotlarnice u kasarni „Vojvoda Živojin Mišić’’, u Nišu konverziju energenta u kotlarnici Univerziteta, u Užicu izgradnju gasne kontejnerske kotlarnice u Narodnom pozorištu. Meni je posebno drago što kotlarnice menjamo i u velikom broju škola, vrtića, domova zdravlja širom naše zemlje, što će najmlađim i najstarijim sugrađanima doneti i bolje grejanje i čistiji vazduh“, rekla je ministarka Vujović.

Ove godine, ministarstvo je za poboljšanje kvaliteta vazduha opredelilo 220 miliona dinara za sufinansiranje zamene kotlova u javnim ustanovama i 170 miliona dinara za sufinansiranje zamene individualnih ložišta.

Pročitajte još:

Značajan projekat biće sproveden u Valjevu, gde će Ministarstvo subvencionisati projekat zamene i rekonstrukcije kotlarnice u kasarni „Vojvoda Živojin Mišić’’, navodi se na sajtu Ministarstva.

Gradonačelnik Valjeva Lazar Gojković, kaže da je ovaj projekat izuzetno značajan za grad Valjevo, jer se kasarna nalazi u samom centru grada i sada će preći na daljinski sistem grejanja.

,,Zahvalni smo Ministarstvu i ministarki, što nam pomažu da već treću godinu zaredom sprovodimo mnogo važnih projekata koji se odnose na smanjenje zagađenja vazduha u našem gradu. Više od 200 miliona dinara smo uložili u poslednje dve godine, od rekonstrukcije kotla u Gradskoj toplani, prelaska sa mazuta na komprimovani gas, preko proširenja toplovodne mreže i priključenja javnih ustanova, Zavoda za javno zdravlje, Nacionalne službe za zapošljavanje i Istorijskog arhiva, do konkursa koji se odnose na zamenu kotlova u individualnim ložištima. Nama je značajno da ugasimo sve kotlarnice koje koriste fosilna goriva i da pređemo na ekološki prihvatljive energente“, rekao je gradonačelnik Gojković.

Značajni projekti sprovešće se i u Nišu, gde će biti zamenjena kotlarnica u zgradi Univerziteta.

„Zamena kotlarnice u Rektoratu je jako važna jer je u ovom trenutku ona najveći zagađivač vazduha u Nišu. Zajedno sa sugrađanima, zamenićemo i njihova individualna ložišta. Prošle godine je zamenjeno 178 individualnih ložišta i to je Nišu jako značilo jer je smanjena emisija štetnih gasova. Ove godine ćemo nastaviti ovaj trend i verujemo da ćemo kroz koju godinu imati potpuno čistu životnu sredinu u gradu Nišu. Najvažnije nam je svima da su građani zadovoljni“, navela je gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski.

U opštini Kula biće zamenjeni kotlovi na ugalj kotlovima na gas u Domu zdravlja i u centru naseljenog mesta što su, kako je rekao predsednik opštine Kula Damjan Miljanović, za ovu opštinu i stanovnike značajni projekti.

Foto-ilustracija: Pixabay (SichiRi)

„Zajednički delujemo sa Ministarstvom na projektu zelene Srbije. Ove godine 50 domaćinstava će zameniti kotlove, što znači da ćemo, računajući i prethodnu godinu, u saradnji sa Ministarstvom zameniti ukupno 300 kotlova u individualnim ložištima i 15 kotlarnica u javnom sektoru. Za zaštitu životne sredine to znači 1200 tona CO2 manje u vazduhu i ako uzmemo da jedno drvo kompenzuje 12 kilograma CO2 to znači 100 hiljada stabala za jednu malu opštinu kao što je Kula. Cilj je da sve javne ustanove, a ostale su samo još tri na našoj teritoriji, pređu na gas kao ekološki prihvatljiv energent“, rekao je predsednik opštine Kula Damjan Miljanović.

Zamenik predsednika opštine Titel Bogoljub Marković zahvalio je Ministarstvu za subvencionisanje projekta zamene kotla na gas u predškolskoj ustanovi „Plavi čuperak“.

„Ovo je iz više razloga bitno za našu opštinu. Postoji taj finansijski razlog, jer se mi nalazimo u trećoj kategoriji razvijenosti i velika sredstva koja dolaze sa višeg nivoa vlasti nam jako znače. Naravno, tu je i najvažniji razlog zbog kojeg i jesmo ovde, a to je očuvanje životne sredine i bolji kvalitet vazduha u našoj opštini“, rekao je Marković.

Ministarstvo će subvencionisati i unapređenje sistema grejanja u Osnovnoj školi „Nadežda Petrović“ u Velikoj Plani.

„Ovo je značajan projekat za meštane Donje Livadice gde se nalazi škola i stanovnike Velike Plane, a već smo zamenili u nekoliko škola kotlove sa čvrstim gorivom ekološki prihvatljivijim kotlovima. Ova saradnja nam znači koliko finansijski toliko i za zaštitu životne sredine“, rekao je predsednik opštine Velika Plana Igor Matković.

Energetski portal

OBJAVLJENE NOVE CENE GORIVA

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (planet_fox)

Nove najviše maloprodajne cene derivata nafte za period od 15 časova 21. aprila 2023. godine do 28. aprila 2023. godine iznosiće:

EVRO DIZEL, u iznosu 185,00 dinara za jedan litar i

EVRO PREMIJUM BMB 95 u iznosu 178,00 dinara za jedan litar.

Takođe, u skladu sa članom 3 stav 5 navedene uredbe, obaveštavaju se privredni subjekti koji obavljaju delatnost trgovine motornim i drugim gorivima na stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava da su dužni da utvrđene maloprodajne cene derivata nafte primene odmah po objavljivanju na zvaničnoj internet stranici Ministarstva turizma i omladine.

Energetski portal

U planu solarna elektrana na teritoriji grada Kikinde

Foto-ilustracija: Pixabay (atimedia)
Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Merner)

Grad Kikinda najavio je u Mokrinu mogućnost izrade solarne elektrane. Objavljen je rani javni uvid koji će se održati od 27. aprila do 11. maja 2023. godine, a primedbe lica mogu dostaviti Sekretarijatu za urbanizam.

Elaborat za rani javni uvid izradio je RDF Project iz Kikinde, a njegovoj realizaciji pristupilo se na zahtev preduzeća DDMM 3 d.o.o Beograd koje je potencijalni investitor.

 

Pročitajte još:

U planu detaljne regulacije, navodi se da Srbija ima značajan potencijal po broju sunčanih dana, prosečno dosta veći od broja osunčanih dana u evropskim zemljama. Prema pocenama tehnički potencijal za proizvodnju solarne energije iznosi oko 14 odsto ukupnog potencijala obnovljivih izvora energije. Postoji oko 267 sunčanih dana u Srbiji

Energetski portal

 

Vlada Uredbama ograničila cene gasa, derivata nafte i osnovnih životnih namirnica

Foto-ilustracija: Pixabay (Magnascan)
Foto-ilustracija: Pixabay (NickyPe)

Vlada je usvojila Uredbu o privremenoj meri ograničavanja cene gasa i nadoknadi razlike u ceni prirodnog gasa nabavljenog iz uvoza ili proizvedenog u Srbiji u slučaju poremećaja na tržištu prirodnog gasa.

Ukupna potražnja za prirodnim gasom u zemlji, u 2023. godini, zadovoljena je iz domaće proizvodnje i uvoza, navodi se na sajtu Vlade.

Povećanje cene prirodnog gasa najviše do 10 odsto u odnosu na postojeće cene, neće uticati na makroekonomsku stabilnost, na uvoznike i proizvođače prirodnog gasa, navodi se u Uredbi. Ipak, biće uticaja na krajnje potrošače, zato što će za njih nabavna cena prirodnog gasa biti uvećana do najviše 10 odsto.

Pročitajte još:

Takođe, usvojene su i uredbe o ograničenju visine cena derivata nafte i visine cena osnovnih životnih namirnica, koje će važiti do 31. maja.

Kako bi se sprečili veći poremećaji i očuvao životni standard stanovništva, u trenutku dok je tržište i dalje nestabilno, usvojena je Uredba o ograničenju visine cena derivate nafte.

I tržište žitarica, a pre svega pšenice i brašna, i dalje je nestabilno, zbog čega je potrebno sprečavanje nestabilnosti u formiranju cena robe za snabdevanje potrošača, a naročito siromašnih socijalnih kategorija.

Energetski portal

JP “Resavica” uplatilo 12,3 miliona dinara za korišćenje resursa i rezervi mineralnih sirovina

Foto-ilustracija: Pixabay (Olichel)
Foto-ilustracija: Pixabay (DariuszSankowski)

Javno preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja “Resavica” je prvi put uplatilo naknadu za korišćenje resursa i rezervi mineralnih sirovina, navode iz Ministarstva rudarstva i energetike.

Naknada se plaća na osnovu Zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima počev od decembra 2006. godine i Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara od 2019. godine.

Posle niza neuspelih pokušaja iz ranijih godina da se dug za naknadu za korišćenje resursa i rezervi mineralnih sirovina reguliše, “Resavica” je prvi put 20. aprila 2023. godine uplatila naknadu u iznosu od 12.305.328 dinara.

Zbog nelikvidnosti, „Resavica“ nikada do sada nije platila zakonski propisanu naknadu, koja je ranije iznosila jedan odsto, a sada tri odsto poslovnih prohoda. 

Pročitajte još:

Vlada Republike Srbije i Ministarstvo rudarstva i energetike intenzivno prate rad i poslovanje Javnog preduzeća za podzemnu eksploataciju uglja Resavica.

“Praćenje rada i proizvodnje strateški važne sirovine – uglja, naročito u svetlu trenutne svetske energetske krize, ogleda se u iznalaženju rešenja za racionalno i ekonomski održivo poslovanje i stabilnu proizvodnju i snabdevanje ugljem”, dalje se navodi.

Energetski portal

Očekuje se rekordna prodaja električnih automobila

Foto: pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Automobilska industrija prolazi kroz revolucionarne momente i značajno će uticati na globalno tržište ukoliko se ostvari očekivana procena da jedna petina automobila u prodaji budu električni u 2023. godini. Ovo će naročito ostaviti posledice na tržište različitih resursa, ali pre svega nafte. Očekuje se da do 2030. godine pet miliona barela nafte dnevno bude manje u upotrebi. Ova godina mogla bi biti rekordna u potražnji za električnim automobilima, a prema procenama očekuje se skok od 35 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Prema izveštajima Međunarodne agencije za energiju, deset miliona električnih automobila prodato je 2022. godine širom sveta, a pomenuti skok od 35 odsto, podrazumeva 14 miliona prodatih električnih automobila u 2023. godini, odnosno četiri miliona više ovih vozila na putevima. U roku od dve godine njihov udeo skočio je za deset odsto na globalnom tržištu, a očekuje se da će iz godinu u godinu ovaj postotak biti sve veći. 

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (CHUTTERSNAP)

Direktor ove agencije je izjavio da su automobili svakako početna faza u elektrifikaciji vozila, ali da to čeka i druga prevozna sredstva. Zemlje u kojima se na tržištu sve više prodaju električna vozila u odnosu na vozila sa unutrašnjim sagorevanjem su svakako one sa razvijenim ekonomijama poput država EU, SAD-a, ali prvenstveno Kine, gde se nalazi čak polovina prodatih električnih vozila. Očekuje se da će do 2030. godine u pomenutim  državama 60 odsto automobila na ulicama biti električni, a taj proces će naročito ubrzati različite javne politike, programi, subvencije, i ostale mere za koje se odlučuje sve veći broj država.

Najavljeni projekti uz trenutnu dinamiku proizvodnje baterija mogu da isprate postavljene ciljeve za 2030. godinu, a Kina i dalje dominira u proizvodnji baterija i povećava svoj procenat izvoza električnih automobila na svetsko tržište svake godine – trećina automobila prošle godine koja je bila prodata potekla je iz ove zemlje.

Što se tiče manje razvijenih zemalja, prodaja električnih automobila se više nego utrostručila u Indiji i Indoneziji prošle godine. Specifično za ove ekonomije jeste da su mnogo prisutnija prevozna sredstva na dva ili tri točka koja su električna, a to možemo primetiti i u Srbiji.

Energetski portal

U Crnoj Gori prosečna potrošnja električne energije iznosi 36 evra

Foto-ilustracija: Unsplash (Ethan Hoover)
Foto-ilustracija: Pixabay

Potrošnja električne energije u domaćinstvima Crne Gore za mart ove godine, prema obračunu, pala je za više od osam odsto u odnosu na potrošnju u febrauru ove godine. Potrošnja električne energije je opala i u odnosu na mart prošle godine za skoro dva odsto.

Prosečna potrošnja u domaćinstvima Crne Gore je nešto više od 36 evra. Najmanja prosečna potrošnja – oko 18 evra, zabeležena je u Žabljaku, dok je najveća prosečna potrošnja električne energije u martu bila u Kotoru, i iznosila je 47 evra.

U Crnoj Gori oko 45 odsto domaćinstava plaća redovno svoje račune, prema podacima Elektroprivrede Crne Gore, dok je čak 60 odsto populacije imalo račun ne veći od 30 evra, oko 16 odsto domaćinstava dobilo je račun do 50 evra, oko 17 odsto njih račun će platiti između pedeset i sto evra, a preko sto evra svoj račun platiće oko šest odsto domaćinstava.

Pročitajte još:

Elektroprivreda Crne Gore je u prvom tromesečju ove godine imala dobit od 114 miliona evra, što je za 80 miliona evra više nego za isti period prošle godine, uprkos energetskoj krizi.

Elektroprivreda u periodu od godinu dana, od marta prošle godine do marta 2023. godine, nije imala povećanja električne energije, dok je dobit bila 142 miliona, i tom prilikom je diirektor ove kompanije – Nikola Rovčanin, u saopštenju je izjavio:

„To su preliminarni rezultati, koji se vrlo malo mogu promeniti. Takođe, u ovom periodu nije bilo povećanja električne energije. Da smo se vodili politikom kako se formiraju cene drugih energenata, pre svega goriva, to bi za građane bilo veliko opterećenje. Možemo da kažemo da smo po osnovu toga uštedeli građanima preko milijardu evra“

Energetski portal

Gume bez vazduha bezbednije za prirodu, a za nas?

Foto-illustracija: Unsplash (Benjamin Brunner)
Foto-ilustracija: Pixabay (geralt)

Prethodnih dana nekoliko puta sam na početnoj strani Fejsbuka naišla na objave u vezi sa inovativnim gumama koje se ne pune vazduhom. Iako sam i ranije čula za njih, nisam dodatno istraživala, zbog čega me je zainteresovalo da pročitam komentare ispod objave i saznam šta ljudi misle o njima. Kao i druge teme, i ova je izazvala podeljena mišljenja. Na strani pozitivnih, našao se ekološki aspekt, međutim postoje i oni koji su zabrinuti za performanse guma vezane za bezbednost u vožnji.

Dobre za prirodu

Gume na deponijama predstavljaju veliki problem, naročito kada budu zapaljene. Iako svaka ima ograničeni životni vek, nakon što budu izlizane, on je često i kraći zbog bušenja guma. Pogledajte koliko samo automobila ima u vašem naselju, pomnožite taj broj sa četiri i već je zastrašujuć podatak, koliko će guma završiti na deponiji kroz nekoliko godina, a možda i ranije. Procenjuje se da oko 20 odsto guma godišnje završi kao otpad, samo usled pucanja ili nepravilnog trošenja. Ovaj broj bio bi i veći, da ne postoje vozači koji probušene gume odnose na popravku kod majstora i tako im produže životni vek, umesto da ih odmah zamene novim.

Inovativne gume bez vazduha, ukoliko i nalete na oštru prepreku ili predmet na putu, neće dovesti do toga da vozilo mora da se zaustavi kako bi se zamenila probušena guma, novom. Kompanija Michelin, koja inovativni proizvod najavljuje u 2024. godini, iznela je podatak da oko 200 miliona tradicionalnih guma godišnje pre vremena završi na otpadu. Novim gumama životni vek trebalo bi da bude i do tri puta duži.

Ne samo da će manji broj guma godišnje postati otpad, već se tokom proizvodnje guma bez vazduha štede resursi, zahtevajući manju upotrebu materijala i energije. Kompanija Goodyear navodi i to da su njihove gume napravljene od 70 odsto održivog materijala, kao što je reciklirana plastika ili sojino ulje.

Takođe, u gepeku više nećemo morati da imamo rezervnu gumu, a smanjenjem te težine u vozilu, smanjuje se i potrošnja goriva.

Bezbedne i za nas?

Iako je reč o nagađanjima i pretpostavkama, na kojima bi ozbiljne kompanije kao što su Michelin i Goodyear trebalo da rade i ne dopuste da se obistine, treba ih pomenuti.

Oni koju su probali da upravljaju automobilom sa novim gumama, kažu da nisu primetili razliku, drugi su pak skeptični da li bi se uopšte oprobali u ovakvoj vožnji. Nekoliko je razloga.

Postavlja se pitanje da li vožnja može da bude podjednako udobna, a buka neprimetna? Naime, sistemi kao što je ABS ili kontrola proklizavanja, osmišljeni su prema performansama običnih guma koje su punjene vazduhom. Gume bez vazduha su čvršće, zbog čega vožnja može da bude manje udobna. Šta se dešava kada se sitni prostori u gumi zimi napune snegom ili vodom a potom zalede? Električni automobili imaju veću težinu zbog baterije, a koristiće se sve češće, pa sledi pitanje kako će nove gume izneti težinu na druže staze? Takođe, zbog toga što ove gume nemaju vazduh, brže se zagrevaju tokom vožnje. Najvažnije pitanje jeste kako se ponašaju pri brzoj vožnji i krivinama, koliko su sigurne?

Polemike su uvek prisutne i dobro je da jesu, jer opreznost je potrebna, a veći pritisak na ovakve kompanije doprineće da finalan proizvod bude bezbedniji.

Koliko će zaista biti sigurne, ostaje da vidimo. Do tada, ne zaboravite da starim neupotrebljivim gumama možete da pružite novi život. Na internetu možete da pronađete zanimljive ideje, pa da od njih napravite u bašti saksiju, ili čak tabure za sedenje.

Katarina Vuinac

Schneider Electric na konferenciji Innovation Day 2023 predstavio rešenja za održivo poslovanje

Foto: ND STUDIO
Foto: ND STUDIO

Schneider Electric nastavlja da usmerava pažnju, stručne i šire javnosti, na pitanja održivosti i energetske efikasnosti, sa ciljem da pozitivno utiče na promenu mišljenja i stavova i još važnije – usvajanja istih u poslovanju i svakodnevnom životu.

To je bila tema konferencije Innovation Day 2023 na kojoj je kroz seriju keynote obraćanja i panel diskusija bilo reči o energetskoj efikasnosti, trendovima i inovacijama iz domena energetike i održivih izvora energije.

Otvaranju je prisustvovao Milan Aleksić, pomoćnik ministarke rudarstva i energetike. Događaj je otvoren glavnim obraćanjem Ksenije Karić, direktorke Schneider Electrica za Srbiju i Crnu Goru i Martina Federa, direktora segmenta zgradarstvo i rešenja za nadzor i automatizaciju objekata za region Evrope, Schneider Electric.

Pročitajte još:

Na konferenciji su kao panelisti učestvovali predstavnici NLB banke, ION Solutions, MT-KOMEX, Grundfos, Elektrovata, ProCredit banke, Elektrodistribucije Srbije, SBB-a, Enel PS i MDS-a. Kroz različite panele, učesnici su predstavili rešenja za energetski efikasne objekte i primere njihove implementacije u Srbiji i regionu. Bilo je reči i o prosumerima i punjačima za električne automobile i njihovom učešću na tržištu električne energije, rešenjima za energetsku efikasnost industrijskih objekata, kao i o rešenjima za efikasne data centre.

Foto: ND STUDIO

„Dostigli smo prekretnicu u kojoj kompanije, proizvođači i integratori moraju proći kroz promene jer tradicionalne veštine i modeli više nisu u mogućnosti da odgovore na energetske izazove današnjice. Mi u Schneider Electric-u već znamo da su merenje i nadzor, automatizacija i upravljanje i optimizacija pomoću analitike – ključne za pozitivne promene. Ove mere i dugoročna strategija dekarbonizacije zajedno mogu pomoći svima da prebrode trenutnu energetsku situaciju i učine svoje poslovanje i objekte otpornijim prema budućim problemima, čime popločavamo put ka ostvarenju ciljeva nultih emisija i održivosti do 2050“, izjavila je Ksenija Karić.

„Preko 90 odsto opreme za distribuciju energije nije povezano ni na jedan softver za upravljanje energijom, što onemogućava uvid u potrošnju energije i analizu. Zgrade doprinose 40 odsto globalnoj emisiji, a većina njih rasipa i do 30 odsto svoje energije. Tehnologije za pametne zgrade smanjuju potrošnju energije, a ujedno održavaju zgrade prijatnim, zdravim i produktivnim za korisnike“, izjavio je Martin Feder.

Događaju je prisustvovao veliki broj partnera i predstavnika medija, poslovnog, javnog i korisničkog sektora.

Kompanija Schneider Electric kao vodeći svetski stručnjak za energetsku efikasnost i održivost koristi svoj integritet kako bi okupljala značajne činioce u društvu i usmeravala pažnju javnosti na teme od opšteg društvenog značaja. Ova konferencija je imala za cilj da  pomogne svima u okruženju da snize svoju potrošnju energije u novim i postojećim zgradama i infrastrukturi kako bi se ostvario cilj nultih neto emisija ugljen-dioksida.

Izvor: Schneider Electric

EU: Savet usvojio pet zakona za smanjenje emisija gasova staklene bašte

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)
Foto-ilustracija: Pixabay

Savet je usvojio pet zakona koji će Evropskoj uniji omogućiti da se emisije gasova sa efektom staklene bašte u glavnim sektorima privrede smanje, uz efikasnu podršku najugroženijim građanima i mikro preduzećima, ali i sektora koji su izloženi curenju ugljenika.

Ovi zakoni deo su paketa Fit for 55, kojim EU želi da smanji svoje neto emisije staklene bašte za najmanje 55 odsto do 2030. godine, u poređenju sa niovima iz 1990, kao i da do 2050. postigne klimatsku neutralnost.

Ranije smo pisali o Sistemu trgovanja emisijama (EU ETS), šta je i koji su njegovi nedostaci. Prisećanja radi, to je tržište ugljenika koje je zasnovano na sistemu ograničavanja i trgovine emisionim jedinicama za energetski intenzivne industrije, sektor proizvodnje električne energije i sektor vazduhoplovstva.

Odlukom Saveta povećava se ambicija smanjenja emisija do 2030. godine u navedenim sektorima na 62 odsto u odnosu na nivoe iz 2005. godine. Pored ovih sektora, po prvi put biće uključene i emisije iz pomorskog saobraćaja, ali postepeno.

Pročitajte još:

To znači da će deo velikih plovila biti odmah uključen u EU ETS, dok će drugi deo brodova prvobitno biti uključen u Sistem za monitoring, izveštavanje i verifikaciju (MRV), kako bi im se ostavilo vreme za prilagođavanje i kasniju uspešnu implementaciju EU ETS. Ostale emisije, metan i N20 u MRV uredbu biće uključene od 2024, a u EU ETS od 2026. godine.

Uspostavljen je i novi, odvojeni sistem trgovanja emisijama za zgrade, drumski saobraćaj i dodatne sektore, uglavnom male industrije, kako bi se osigurala ekonomična smanjenja emisija u ovim sektorima, za koje se do sada pokazalo da je teško dekarbonizovati, navodi se na zvaničnom sajtu Saveta.

Takođe, besplatne emisije za sektor vazduhoplovstva postepeno će se ukidati, a obezbediće se i podsticaji za prelazak aviona sa korišćenja fosilnih goriva.

Foto-ilustracija: Pixabay (shogun)

O Mehanizmu za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM), takođe smo ranije pisali, a uveden je kao dopuna EU ETS. Naime, propust je napravljen jer su izostavljene zemlje izvan EU, koje nemaju dovoljno snažne mere u vezi sa gasovima staklene bašte. Zbog toga su kompanije EU svoju proizvodnju premeštala u te zemlje, a iz njih su mogli i da se uvoze u EU proizvodi koji imaju veliki ugljenični otisak.

Do kraja 2025. godine CBAM će se primjenjivati samo kao obaveza izvještavanja, a od 2026. godine prestaje probni period. U narednih devet godine od tog trenutka, odnosno do 2034, biće ukinute besplatne dozvole za sledeće sektore – cement, aluminijum, đubriva, proizvodnja električne energije, vodonik, gvožđe i čelik i još neke. Na ovaj način promoviše se uvoz robe iz drugih zemalja u EU, ako onih preduzeća koja ispunjavaju visoke klimatske standard, što ujedno podstiče preduzeća izvan EU da podržavaju klimatske napore Evropske unije.

Na kraju, Savet je usvojio i zakon vezan za Fond za socijalnu klimu, koji će koristiti zemlje članice za finansiranje mera i investicija za podršku ugroženim domaćinstvima, mikro preduzećima i korisnicima transporta i pomoći im da se izbore sa uticajem sistema trgovine emisijama na cene za zgrade, drumski transport i dodatne sektore.

Fond će se finansirati iz prihoda uglavnom od novog sistema trgovanja emisijama do maksimalnog iznosa od 65 milijardi evra, koji će biti dopunjen nacionalnim doprinosima. Osnovan je privremeno u periodu od 2026 do 2032. godine.

Energetski portal