Home Blog Page 170

Kanada se bori sa šumskim požarima

Foto-ilustracija: Pixabay
Photo-illustration: Pixabay

Toplo vreme, suv vazduh i jaki vetrovi, doveli su do uranjenih šumskih požara u Kanadi. Stotine hektara šuma nalazi se u dimu.

Šumski požari predstavljaju izuzetno veliku opasnost za sav živi svet i za kratko vreme uzrokuju ogromne materijalne štete koje poprimaju dimenzije prirodne i ekološke katastrofe sa nenadoknadivim posledicama. Požari u Kanadi, nastali već početkom maja meseca, mogli bi trajati nedeljama, mesecima, i svakodnevno narušavati domove ljudi, ali i životinja, a mogu i značajnije uticati na privredu i glavne industrijske grane pogođene pokrajine.

Zahvaćeno područje zove se Alberta, jedno je od retkih kontinentalnih provincija Kanade, koja počiva na razvijenoj naftnoj industriji koju je pratio i veliki BDP po glavi stanovnika. 

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay

Međutim, provincija je proglasila vanredno stanje zbog stotine požara u ovom delu zemlje. Mnogi stanovnici morali su napustiti domove, ili se registrovati u jedan od centara za evakuaciju. Juče je u provinciji bilo aktivno 98 požara, od toga 27 van kontrole. 

Građanima koji domove moraju napusiti na duže od nedelju dana najavljena je pomoć od strane premijerke – odrasle osobe dobiće 1250 kanadskih dolara, a raseljeno je blizu 30.000 ljudi.

S obzirom da će proći puno vremena dok se situacija ne stabilizuje, ovo će imati uticaj i na naftnu industriju, i proizvodnju nafte i prirodnog gasa koja će sada biti nešto smanjena, iako najveći deo ovih energeneta potiču iz Alberte, što Kanadu pozicionira visoko na listi najvećih proizvođača sirove nafte.

Energetski portal

Francuska ulaže dve milijarde evra u razvoj kulture biciklizma

Foto-ilustracija: Unsplash (Guus Baggermans)
Foto: pixabay

Vlada Francuske objavila je svoje planove o razvoju i podsticanju biciklizma, koji bi trebalo sprovoditi od 2023. do 2027. godine. Ideja je ulagati u biciklističke staze, biciklističke objekte, finansijsku pomoć građanima pri kupovini bicikala, kako bi što manje koristili automobile, naročito na kratke dnevne relacije.

Plan ima za cilj da podstakne biciklizam i pešačenje, kroz promociju biciklizma kao alternativu za druga vozila. Takođe, potrebno je u oviru plana podsticati najmlađe da od malih nogu treniraju biciklizam, a za cilj je postavljeno da svake godine 850.000 dece nauči da vozi bicikl. Od 2019. godine je oko 200.000 dece već obučeno u okviru određenih programa.

Pročitajte još:

Francuska želi da uspostavi pravu biciklističku kulturu, i to je na međuministarskom odboru „Biciklizam i hodanje“, podržala i premijerka Francuske

Biciklistička kultura ima potencijal, s obzirom na to da je od 2017. godine korišćenje ovog prevoznog sredstva skočilo za 50 odsto.

Ideja je svake godine uložiti 250 miliona evra za razvoj biciklističkih objekata, i povećati kilometražu biciklističkih staza sa 50.000 na 80.000 kilometara u 2027. godini, a do 2030. godine izraditi i do 100.000 kilometara.

Energetski portal

Cena ulja i masti u EU porasle u proseku za 23 odsto

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Cene hrane u Evropskoj uniji u prvom kvartalu 2023. nastavile su da prate trend rasta iz 2022. godine. Jestivo ulje i masti nalaze se među proizvodima visokog porasta cena, navodi se na sajtu Eurostata.

Podaci za mart 2023. pokazuju da je cena ulja i masti u EU bila u proseku 23 odsto viša nego u martu 2022. godine. Poredeći ovakav porast sa porastom u prva tri meseca 2023. godine, zaključuje se da inflacija za jestiva ulja i masti usporava.

Poređenja radi, rast cena ulja i masti zabeležen u periodu od marta 2021. do marta 2022. bio je za 18 odsto, a između marta 2020. i marta 2021. godine bio je jedan odsto.

Pročitajte još:

U martu 2023. skoro sve zemlje EU prijavile su povećanje godišnje inflacije za ulja i masti.

Najveći rast godišnje inflacije zabeležen je u Mađarskoj i to za 33 odsto u odnosu na mart 2022. godine, a zatim slede Danska sa 32 odsto i Belgija sa 31 odsto. Nasuprot tome, najmanji rast cena zabeležen je u Hrvatskoj za šesto odsto, Austriji za 12 odsto i Češkoj za 16 odsto, a Bugarska je jedina zemlja koja je zabeležila pad cena za jedan odsto.

Energetski portal

Informacije o e-Agraru pratiti samo putem zvaničnih kanala komunikacije Ministarstva poljoprivrede

Foto-ilustracija: Unsplash (Scott Goodwill)
Foto-ilustracija: Pixabay (andreas160578)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede podseća sve poljoprivredne proizvođače da zvanične informacije o eAgraru od Ministarstva mogu da dobiju isključivo putem zvaničnih kanala komunikacije ove institucije – sajtova, društvenih mreža i kontakt centra.

Ministarstvo poljoprivrede nije registrovano ni na jednom poljoprivrednom forumu ili portalu i ne stoji iza profila koji odgovaraju na pitanja poljoprivrednika, navodi se na sajtu Ministarstva.

U cilju pravovremenog i tačnog informisanja poljoprivrednici treba da prate zvanične objave Ministarstva i da u slučaju dodatnih nedoumica pozovu besplatan kontakt centar na broj 0800 106107.

Pročitajte još:

Informacije su dostupne na sajtu Ministarstva: http://www.minpolj.gov.rs/; sajtu eAgrara:https://eagrar.gov.rs/ kao i na društvenim mrežama Instagram: @ministarstvopoljoprivrede i Facebook: Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Energetski portal

Udruženje OIE Srbija je novi član SolarPower Europe

Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)
Foto: OIE Srbija

Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbije pristupilo je članstvu evropske asocijacije SolarPower Europe.

SolarPower Europe je evropska asocijacija za energiju sunca koja okuplja više od 280 različitih kompanija i organizacija iz sektora solarne energije, koja od svog osnivanja uspešno zagovara rešenja za solarnu energiju, vodi komunikaciju sa evropskim kreatorima politike i pomaže u stvaranju okruženja koje omogućava maksimiziranje rasta solarne energije u Evropi.

InfluenceMap rangirao je SolarPower Europe kao drugu vodeću asocijaciju u Evropskoj uniji za angažovanje u energetskoj i klimatskoj politici EU. SolarPower Europe ima misiju da obezbedi da solarna energija postane vodeći izvor energije u Evropi do 2030. godine, dok intenzivno radi na tome da navede svoje članove da solarnu energiju učine jezgrom održivog, bezbednog i inkluzivnog energetskog sistema kako bi se klimatska neutralnost u EU dostigla mnogo pre 2050. godine.

Pročitajte još:

SolarPower Europe zajedno sa svojim članovima radi na stvaranju i unapređenju regulatornog i poslovnog okruženja za podizanje upotrebe solarne energije na sledeći nivo, a kako Udruženje OIE Srbija zajedno sa svojim članovima nastoji da unapredi poslovni ambijent u oblasti obnovljivih izvora energije i da, u službi očuvanja životne sredine, podstiče proizvodnju i upotrebu električne energije iz obnovljivih izvora, pristup ovoj priznatoj evropskoj asocijaciji bio je logičan sled aktivnosti.

Udruženje OIE Srbija je od jula 2021. godine član evropske asocijacije za energiju vetra WindEurope, a sada, nepune dve godine kasnije, prateći rastući trend interesovanja za solarnu energiju, Udruženje intenzivira svoju aktivnost u praćenju dešavanja i razvoju ovog segmenta sektora obnovljivih izvora energije. Članstvom u WindEurope i SolarPower Europe, Udruženje OIE Srbija nastojaće da doprinese unapređenju sektora obnovljivih izvora energije u Srbiji, ali i olakšanju i prilagođavanju energetskoj tranziciji u kojoj se čitav region nalazi.

Izvor: OIE Srbija

Sajam zelenih ideja, inovacija i projekata 5. juna u Beogradu

Foto: Green world photo created by jcomp - www.freepik.com

Foto-ilustracija: Pixabay

Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Ministarstvo zaštite životne sredine organizuju Sajam zelenih ideja, inovacija i projekata 5. juna u Beogradu, u Umetničkom paviljonu „Cvijeta Zuzorić“, sa početkom od 10 časova. Sajam se organizuje povodom Svetskog dana zaštite životne sredine.

Cilj događaja je da prikaže najbolje do sada realizovane inovativne ideje za zelenu transformaciju srpske privrede, kao i da okupi predstavnike i predstavnice poslovnog i bankarskog sektora, relevantnih institucija, međunarodnih donatora i Vlade Republike Srbije.

Kroz panel diskusije, poslovne sastanke između kompanija i banaka i druge sajamske programe, biće omogućena razmena iskustava relevantnih učesnika. Sajam je prilika za dalje jačanje saradnje između svih zainteresovanih aktera u cilju stvaranja novih ideja, projekata i investicija koje će doneti koristi srpskoj privredi, društvu i životnoj sredini, poručuju organizatori.

Izvor: eKapija

Nemačkoj potrebna jača ekspanzija solarne energije 

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay (fabersam)

U Nemačkoj je održan drugi samit čiji je fokus sveobuhvatna fotonaponska strategija, koju je predstavio federalni ministar ekonomije i zaštite klime Robert Habek. Cilj samita jeste ubrzanje i povećanje solarne energije u Nemačkoj. U martu 2023. godine bio je održan i prvi fotonaponski samit. 

Radi ostvarenja ciljeva ovih samita, potrebne su nove i dodatne mere o kojima se razgovaralo. Mere se prožimaju kroz jedanaest oblasti – od energetske politike do razvoja tehnologije. Neke od oblasti su poreski zakon, odnosno uklanjanje prepreka što se tiče trgovine fotonaponskih uređaja. Takođe, mere za povećanje kvalifikovanih radnika za proizvodnju i održavanje fotonaponskih sistema. Zatim pokrivanje domaće industrijske proizvodnje energijom iz obnovljivih izvora, pojačavanje učešća na primer opština u ovom procesu, u to je je uključena i finansijska pomoć, potom pojednostavljenje sertifikacije za veće krovne sisteme, i jedna od važnih mera – manji upliv birokratije.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Pixabay (wooolff)

Ministar polaže velike nade u strateški i energetski potencijal ovog obnovljivog izvora energije, jer je sunčeva energija daleko najveća, stabilna, povoljnija od ostalih i neograničena.

Kako je u saopštenju Ministarstva za ekonomiju i zaštitu klime navedeno, savezni ministar se pozvao na plan da do 2030. godine učešće obnovljivih izvora energije bude 80 odsto, sa instaliranim kapacitetom od 215 gigavati, i da bi ovde upravo fotonaponski uređaji trebalo da budu ključni za ostvarenje plana. On smatra da se izgradnja ubrzava jer je prošle godine bilo preko sedam gigavati, a privremeni cilj za tekuću godinu je 9 gigavati. Bilo je više mera, tendera, regulacija da bi se promovisali OIE, ali svaki sledeći samit treba da služi u otklanjanju ostalih prepreka.

Energetski portal

Srbija ulaganjima u energetski sektor ide ka dekarbonizaciji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Emilija Jovanović-Ministarstvo rudarstva i energetike

Srbija ima ambicije da postane punopravna članica EU, što znači da pratimo viziju članica EU da do 2050. izađemo iz uglja, odnosno da dekarbonizujemo naš energetski sektor.

Prema rečima Dubravke Đedović, ministarke rudarstva i energetike, nemamo „čarobni štapić“ da preko noći dve trećine električne energije koju dobijamo iz uglja zamenimo drugim izvorima, za to će biti potrebne godine i ogromna sredstva, i zbog toga je planiranje ključno za uspešnu energetsku tranziciju.

„U skladu sa tom vizijom planiraćemo razvoj našeg energetskog sektora, na čemu radimo kroz izradu nove Strategije razvoja energetike do 2040. sa projekcijama do 2050. i Integrisanog nacionalnog plana za energetiku i klimu, za koji očekujemo da bude usvojen u toku ove godine. Naši ciljevi biće ambiciozni ali realni, kako bismo obezbedili da imamo sigurnost snabdevanja i da naš proces energetske tranzicije bude finansijski održiv i socijalno pravedan za rudarski sektor i sve zaposlene u tom sektoru“, rekla je Đedović na otvaranju „Beogradskog energetskog foruma“.

Ona je rekla da je udeo od 45 odsto OIE realan cilj kad je reč o učešću obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije, dok bi kod finalne bruto potrošnje cilj trebalo da bude između 30 i 40 odsto, što zavisi od mnogo faktora i modela energetskog scenarija.

Pročitajte još:

„Očekujemo da vrlo brzo Vlada usvoji listu prioritetnih projekata koja obuhvata za ceo energetski sektor, a prve indikacije su da je potrebno u narednim godinama da uložimo više od 15 milijardi evra, od čega većinu u proizvodne kapacitete, a ostalo su ulaganja u prenosnu mrežu i distributivni sistem, sektor nafte i gasa. Ulagaćemo u više solarne energije iz proizvodnih kapaciteta u vlasništvu države, u izgradnju HE “Bistrica”, a razmotrićemo i da li ima tehničkih i ekonomskih uslova za gradnju HE “Đerdap 3” jer bi jedna takva elektrana omogućila više energetske nezavisnosti građanima Srbije i više energije OIE na mreži. Gradićemo i ulagaćemo i u solarnu elektranu “Morava”, vetroelektranu “Kostolac”, Vlasinske HE, kao i u revitalizaciju postojećih HE. Zato nam je potrebna jaka državna kompanija, povezivanje sa susedima, kao i udruživanje sa strateškim partnerima koji su najbolji u određenim oblastima i od kojih najviše možemo da naučimo“, rekla je Đedović, navodi se u saopštenju.

Ministarka je podsetila da, iako težimo istim ciljevima, ni u Evropi ni u regionu kao države nemamo svi iste startne pozicije. 

„Srbija u ovom trenutku nema pristup fondovima kojima EU podržava svoje članice u energetskoj tranziciji. Međutim, imamo pristup određenim fondovima koju treba da koristimo još efikasnije, i imali smo značajnu podršku EU na ključnim projektima kao što su izgradnja gasne interkonekcije Srbija-Bugarska i Transbalkanski koridor“, navela je Đedović.

Ona je istakla da su usvajanjem izmena zakona stvoreni uslovi za uvođenje novih kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, te da će investitori imati neophodnu sigurnost i predvidljivost da planiraju svoje projekte uz jasna pravila kad je reč o odgovornosti za balansiranje novih kapaciteta iz OIE, pre svega za komercijalne projekte.

Dodala je i da posebno ohrabruje velika zainteresovanost za programe subvencija za povećanje energetske efikasnosti u domaćinstvima i za dobijanje statusa kupaca-proizvođača. 

„Broj kupaca-proizvođača se u poslednjih šest meseci utrostučio i sada ih je više od 1.300, a ukupna snaga ovih elektrana iznosi oko 15,5 megavata“, navela je Đedović.

Energetski portal

Trgovina poljoprivrednih proizvoda u EU dostigla 424 milijarde evra

Foto-ilustracija: Unsplash (
Foto-ilustracija: Pixabay (die9ov)

Vrednost izvoza i uvoza EU prošle godine dostigla je 424 milijarde evra, što predstavlja ozbiljno povećanje u odnosu na 347 milijardi evra ostvarenih 2021. godine. 

Od početka ovog veka sve do prošle godine, zemlje EU utrostručile su svoju trgovinu poljoprivrednih proizvoda, a u periodu od proteklih dvadeset godina izvoz je rastao brže od uvoza, govore podaci Eurostata. 

Vrednost izvoza bila je 229 milijardi evra, a uvoza 195 milijardi evra, gde odnos izvoza i uvoza govori o ostvarenom suficitu EU za 2022. godinu, koji je bio u iznosu od preko 33 milijarde evra.

Pročitajte još:

Najveći partneri EU jesu Velika Britanija i Brazil. Velika Britanija je bila najveći izvozni partner, sa preko dvadeset odsto udela u izvozu poljoprivrednih proizvoda van EU, a nakom nje SAD, Kina, Švajcarska, Japan i Rusija sa oko tri odsto udela u trgovini poljoprivrednih proizvoda.

Uvoz iz država koje nisu članice EU, odnosno uvoz koji ne obuhvata razmene među državama članicama, najviše je poticao iz Brazila sa oko deset odsto udela – ekvivalentno više od 19 milijardi evra, zatim Velika Britanija sa osam odsto udela, Ukrajina sedam odsto, SAD i Kina sa oko šest odsto, i Norveška sa pet odsto.

Energetski portal

EMS traži podršku za studiju priključenja proizvodnih objekata na prenosni sistem

Photo-illustration: Unsplash (Alex Jones)
Foto-ilustracija: Pixabay

Elektromreža Srbije raspisala je tender za podršku pri izradi sistemskih delova studija priključenja proizvodnih objekata na prenosni sistem.

U procesu priključenja objekta kupca ili proizvođača električne energije na prenosni sistem, operator prenosnog sistema razmatra uticaje koje objekat koji se priključuje može imati na prenosni sistem i proverava usaglašenost parametara objekta sa zahtevima iz pravila o radu prenosnog sistema.

Pročitajte još:

U tu svrhu operator sistema izrađuje studiju priključenja objekta na prenosni sistem. Ukoliko sistemske analize u okviru studije pokažu da su uslovi rada prenosnog sistema u tački priključenja objekta neprihvatljivi sa stanovišta propisanih pravila, moraju se izraditi dodatne analize koje će definisati odgovarajuće mere koje je potrebno preduzeti u cilju prilagođavanja rada objekta.

Izvor: eKapija

Zamirisali plastenici na jagode

Foto-ilustracija: Unsplash (Jessica Ruscello)
Foto-ilustracija: Unsplash (Artur Rutkowski)

U kraju čuvenom po plasteničkoj proizvodnji povrća, u zaštićenim uslovima jagodu gaji tek oko 10 odsto proizvođača. Berba jagoda pod plastenicima počela je pre desetak dana, a cenom od 300-350 dinara proizvodjači su zadovoljni.

U selu pokraj Južne Morave učitelj Ljubiša Ilić opredelio se za prve prolećne slatke plodove. Uz trešnjik, jagode gaji na 16 ari.Traže mnogo truda i zalaganje cele porodice, kaže, a iako pod folijom zavise od vremenskih prilika.

„Nikad luđe, sneg u aprilu, a toplo vreme u januaru, decembru, februaru što je pomamilo kretanje vegetacije tako da smo imali jakih muka i nevolja da jagodu zaštitimo i dođemo do ovakvog premijum kvaliteta. Ova jagoda je lepa vizuelno pre svega, ali ona je bezbedna nju kako uberete možete odmah jesti ne možete čak ni prati“ kaže Ljubiša Ilić, proizvođač jagoda iz Manojlovca kod Leskovca.

Crvene, slatke, krupne i nežne. Treba ih brati pažljivo, a berača nema, pa se proizvođači oslanjaju na rođake i komšije.

„Mi možemo da pojedemo koliko hoćemo dok beremo i zaradimo. Ali, bogami je vrućina? Opasna vrućina“, ističe Svetlana Mitić iz Manojlovca.

Pročitajte još:

Istu muku ima i Snežana Petrović iz Bogojevca uz koju pod plastenicima zatičemo samo jednu prijateljicu. Berba je svaki drugi dan pa je sada najveći problem sve obrati, a rodilo pa prerodilo, zacrveneli se plastenici.

Foto-ilustracija: Unsplash (Johnny Martínez)

„Ili su uslovi bolji ili je bolje obrađena sad obično je radimo ekološki, neprska se jedino joj dajemo vodu i možda malo prehrane preko sistema kapo po kap“, naglašava Snežana Petrović, proizvođač jagoda iz Bogojevca.

Poput oglednog polja, na maloj površini jagode na otvorenom. Jasno je zašto su Petrovići prešli na proizvodnju u zaštićenim uslovima.

„Evo vidite ova je već stigla, ovo je već četvrta berba, a ova je kažem možda za dvadesetak dana, deset dana, to već i cena je manja i mnogo je isplativije pod folijama“, dodaje Snežana.

U Jablaničkom okrugu jagoda se gaji na oko 300 hektara. 90 odsto je proizvodnja na otvorenom.

„Jagoda za sada je u dobrom stanju međutim ako imamo ove kišne padavine kada jagoda evo počinje intenzivno da precvetava i počne rast plodova, u fazi sazrevanja ako imamo ove kiše doći će do smanjenja prinosa“ kaže mr Aleksandar Mitić, savetodavac PSSS Leskovac.

Berba na otvorenom već kasni. Jagodi je sada neophodno sunce. Od neba će zavisiti i početak otkupa pa i cena.

Izvor: RTS

Đukanović: HE Komarnica donosi benefit severu; Iković: Projekat ekonomski neisplativ

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Predsednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović, rekao je da bi izgradnja hidroelektrane na Komarnici imala dosta benefita za sever Crne Gore, jer ukoliko bi imali gotovu hidroenergetsku strukturu, u tom okruženju priključivale bi se solarne elektrane i tako bi se dobio fantastičan energetski potencijal, a to bi puno značilo za razvoj Plužina, Šavnika i Žabljaka. Na drugoj strani, biolog Vuk Iković tvrdi da je projekat elektrane na Komarnici čisti energetski promašaj. Objašnjava da je problem što nema dovoljno vode, potom je ekonomski neisplativ, a sa ekološkog gledišta totalna katastrofa.

Predsednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore Milutin Đukanović, u emisiji Okvir na TVCG, rekao je da kada imamo izgrađenu Komarnicu, pa ispod nje imamo već Pivu, a posle toga Kruševo, pa takođe neke još male elektrane na Drini i ako bi to radilo u taktu smatralo bi se najboljim hidroenergrtskim potencijalom u Evropi.

To znači, kaže Đukanović, da bi se ostvarivale ekstremno visoke cene električne energije.

,,Tamo gde imamo gotovu hidroenergetsku strukturu, mi bi u tom okruženju priključivali solarne elektrane i tako dobili fantastičan energetski potencijal, a to bi puno značilo za razvoj Plužina, Šavnika i Žabljaka. Mislimo da bi to bio pravi preporod za sever Crne Gore. Povećale bi se cene zemljišta, a politika Elektroprivrede je takođe da se ne koristi plodno zemljište za izgradnju solarnih elektrana“, objasnio je Đukanović.

Pročitajte još:

Biolog Vuk Iković stava je da je projekat elektrane na Komarnici čisti energetski promašaj.

,,Prvo jer nema dovoljno vode, druga stvar ekonomski je neisplativ, a sa ekološkog gledišta totalna katastrofa. Kada bi taj novac uložili energiju vetra i sunca mi bi imali dva puta više energije i tako bi povrat investicije bio tri puta brži, a zapošljavao bi više ljudi. Pri tome, mi imamo već dve energetske baterije odnosno akumulacije Pivu i Perućicu, koje su dovoljne da balansiraju pokretanje proizvodnje i solara i vetra“, objašnjava Iković.

Istakao je da kada se napravi hidroelektrana ona trajno narušava prostor i trajno se gubi ono što je jako vredno.

Rekao je da je možda ovaj projekat prije 50 godina bio isplativ, ali da danas nije.

Iković je kazao da možemo imati održivu ekonomiju samo ukoliko se poštuju mere zaštite životne sredine.

,,Hidroelektrana Komarnica neće nadomestiti termoelektranu Pljevlja jer nama treba sedam Komarnica za termoelektranu Pljevlja“, poručio je Iković.

Jugoslav Jakić predsednik Opštine Šavnik istakao je da se više decenija pominje izgradnja hidroelektrane Komarnice i u svim strateškim i planskim dokumentima opštine Šavnik hidrocentrala Komarnica se vidi kao budući generator razvoja opštine Šavnik.

Rekao je da je stav lokalne uprave koji je iznet na javnim raspravama da su za izgradnju hidrocentrale Komarnice ali uz poštovanje najstrožijih ekoloških standarada i prinicipa.

,,Komarnica je svih građana Crne Gore, a ne samo građana Šavnika, i ja jesam za referendum ali na kojem će da učestvuju građani Šavnika“, poručio je Jakić.

Istakao je da je najveći problem što stalno se iznose drugačiji podaci i manipuliše se sa javnošću, od toga da će se potopiti kanjon Nevidio, zatim selo Komarnica, i da će to da izazove tektonske poremećaje u gradu i slično.

,,Mogu da razumem stav ekologa, ali nije mi jasno da se manipuliše i pokušava zamena teza kako bi ostvarili cilj“, kazao je Jakić.

Milan Gazdić, direktor Agencije za zaštitu životne sredine kazao je da smatra da će Komisija koju su oformirli dati najbolje preporuke.

,,Jedan od najvećih nedostataka je da nije adekvatno opisana lokacija a onda biodiverzitet. Korišćeni su podaci koji su strari preko 40 godina. Mi na osnovu svih podataka ne možemo da damo adekvatne preporuke kako da se ublaže uticaji na prirodu u tom delu“, istakao je Gazdić.

Nikola Vukotić, menadžer projekta hidorelektrane Komarnica, istakao je da ukoliko se uzme prosečna cena na berzi predviđena za ovu godinu, uz napomenu da se Komarnica ne prodaje kao prosečna nego kao najskuplja, imali bi 32 miliona godišnje, plus dva miliona evra samo na račun sistemskih usluga.

Izvor: RTCG

Nedelja svesti o kvalitetu vazduha

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Kristen Morith)

Svima nam je poznato da emisija gasova i toksičnih hemikalija zagađuje vazduh i urušava kvalitet celokupne životne sredine, ali i zdravlje i život čoveka. Sagorevanjem fosilnih goriva – procesom kojim dobijamo većinu energije koja nam je potrebna za svakodnevni život, ove čestice dospevaju u atmosferu, koje potom udiše i čovek. Međutim one su štetne ne samo na ovom individualnom planu, već i globalnom – zagađuju Zemlju i izazivaju klimatske promene. U trenutku kada je čovek toga postao svestan, otpočele su različite nacionalne standardizacije, klimatski zakoni, akcioni planovi i subvencije, kako bi se ovo stanje promenilo. Primera radi, država Srbija subvencionisaće kupovinu električnih automobila, ukoliko se neki građani odluče za to. 

Ovim povodom u SAD-u postoji čitava nedelja posvećena ovoj gorućoj temi – Nedelja svesti o kvalitetu vazduha, a danas je njen poslednji dan. Ova nedelja ima za cilj da podstakne ljude da preduzmu konkretne mere, kao i da steknu neophodno znanje, koje bi doprinelo poboljšanju kvaliteta vazduha u njihovom okruženju. Značaj svesti o kvalitetu vazduha leži u tome što smo svi jednako izloženi i pogođeni ovim zagađenjem, i treba se prisetiti da zajedno sa vodom, vazduh jeste najznačajnije sredstvo opstanka ljudske vrste.

Pročitajte još:

Postoji nekoliko glavnih zagađivača vazduha – ugljen monoksid, olovo, azot-dioksid, ozon, kao i sumpor-dioksid, poznat po tome što rastvoren u vazduhu izaziva kisele kiše koje uništavaju ne samo šume i biljke, već čak i metalne konstrukcije i građevine.

Ono što takođe predstavlja najčešće mereni zagađivač jesu suspendovane čestice, koje se sastoje od mešavine različitih materijala i kapljica nastalih od loženja na otvorenom, paljenje strnjike nakon žetvi, šumskih požara, prašine, peći na drva, izduvnih gasovi iz vozila, loše deponije i još mnogo toga.

Foto-ilustracija: Pixabay

Što se tiče pomenutog sumpor-dioksida, prema izveštaju naših agencija za 2021. godinu, njegovo prisustvo prekoračilo je granične dnevne i satne vrednosti više puta u Boru. Azot – dioksid je bio povišen na nekim mernim stanicama u Beogradu, međutim, suspendovane čestice koje su pomenute kao najprisutniji zagađivač koji lokalne zajednice mere, jesu bila najdominantnija zagađujuća materija u Srbiji.

Prema detaljnom izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine u Srbiji, zaključak i ocena kvaliteta vazduha bila je takva da je u Vojvodini, ako se izuzmu Subotica, Sombor, Zrenjanin, Sremska Mitrovica i Novi Sad vazduh bio prve kategorije, odnosno čist, ili neznatno zagađen. Međutim, Novi Sad našao se u trećoj kategoriji kvaliteta vazduha, zajendo sa gradovima Beograd, Pančevo, Smederevo, Valjevo, Novi Pazar, i pre svih Bor – zbog rudarske industrije, što znači da je neretka pojava da pre svega industrijski gradovi pripadaju trećoj kategoriji zagađenja, odnosno – prekomerno zagađen vazduh gde su prekoračene granične vrednosti za jednu ili više zagađujućih materija.

Najzagađenija zemlja sveta – Bangladeš, duplo je zagađenija od Kine, koja ima milijardu više stanovnika, dok su neke od najmanje zagađenih zemalja Australija, Estonija, i Finska.

Svest o izloženosti ovakvom vazduhu, može svima povoljno uticati na dužinu i kvalitet života, naročito u gradovima gde će prema procenama broj stanovnika biti sve veći.

Energetski portal

ZNAČAJ SUNCA – NEISCRPNOG IZVORA ČISTE ENERGIJE

Foto-ilustracija: Pixabay (torstensimon)
Foto: Maks Petković

Jeste li znali da je u maju Svetski dan Sunca? Obeležava se širom sveta, a ideja potiče iz sedamdesetih godina 20. veka. Već je tada prepoznata velika potreba za razvojem obnovljivih izvora energije i tražili su se najbolji načini korišćenja Sunca kao neiscrpnog izvora čiste energije. Cilj se do danas nije promenio. Tehnologija je napredovala, ali još uvek postoje izazovi za koje se traže rešenja.

Korišćenje solarne energije jedna je od najvažnijih tema, pogotovo nakon prošlogodišnje krize sa energentima, izazvane ratom u Ukrajini. Postala je simbol za najbrži put ka uštedi i energetskoj samodovoljnosti. Na tome radi i privredno udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) okupljajući kompanije proizvođače energije iz obnovljivih izvora, kao i ostalu OIE industriju, a 25. i 26. maja 2023. u Bolu na ostrvu Braču organizuju međunarodnu konferenciju DANI SUNCA.

Pokrovitelj konferencije je evropska organizacija SolarPower Europe. Skupu će prisustvovati i direktorka te organizacije Valburga Hemetsberger. Cilj konferencije DANI SUNCA je da se kroz zajedničke rasprave, prenošenje znanja i razmenu iskustava pronađu mogućnosti i načini efikasnijeg korišćenja sunčeve energije i intenzivnijeg razvoja projekata koji se temelje na toj energiji.

U FOKUSU:

Na ovom događaju aktivno će učestvovati predstavnici ministarstava, energetskih institucija, akademske zajednice, proizvođača opreme, bankarskog sektora, investitora, okruga i lokalnih zajednica i organizacija civilnog društva. Zajednički će analizirati prepreke i predložiti najbolje načine za njihovo rešavanje. Na konferenciji će razgovarati o ulozi javnih politika za snažniji razvoj solarnih projekata, važnosti prostornog planiranja područja za solarne elektrane, Go-to područjima koja bi trebalo da predstavljaju lokacije za brži razvoj projekata OIE, dobrobiti projekata solarne energije u poljoprivredi, hibridnim sistemima za skladištenje proizvedene energije, finansiranju novih projekata i važnoj ulozi lokalnih zajednica.

Ovom konferencijom OIEH želi da doprinese pokretanju pozitivnih promena i podstakne brže rešavanje prepreka i lakše realizovanje projekata solarnih elektrana. Zajedničkim raspravama želi da podstakne razvoj jasnijeg i boljeg pristupa u pripremi za bolje ostvarivanje velikog potencijala sunčeve energije. 

Izvor: OIEH

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ZAŠTITA ŽIVOTNE SREDINE.

Radionica UPES: Ko su i šta rade agregatori u sektoru električne energije

Foto-ilustracija: Pixabay (qimono)
Foto-ilustracija: Unsplash (American Public Power Association)

U organizaciji Udruženja za pravo energetike Srbije (UPES) i uz podršku Privredne komore Srbije, 15. maja održaće se radionica pod nazivom ,,Ko su i šta rade agregatori u sektoru električne energije’’.

Agregatori su novi učesnici na tržištu i u sektoru električne energije. U vezi sa timtokom radionice razgovaraće se o sledećim pitanjima: Koja je njihova uloga? Da li su agregiranje električne energije i nezavisni agregator električne energije pojmovi iste sadržine? Ko sve vrši agregiranje električne energije i da li već postoje agregatori električne energije u Republici Srbiji? Da li treba razmišljati o investiranju u posao agregatora i kako bi izgledalo agregiranje električne energije kao komercijalna usluga?

Moderator radionice je dr Branislava Lepotić Kovačević predsednica UPES.

Radoš Čabarkapa šef službe za podršku planiranju i analizu ostvarenja planova, poslovi upravljanja elektroenergetskim portfeljom, Elektroprivreda Srbije, govoriće na temu Agregiranje na tržištu električne energije.

Vojkan Vučković Direktor Sektora za razvoj tržišta električne energije, EPS – Snabdevanje, pričaće o agregiranju u oblasti garantovanog snabdevanja električnom energijom.

Predrag Matić direktor Direkcije za planiranje i investicije i Dunja Grujić viši analitičar za poslovne procese za podršku tržištu i smanjenje gubitaka, Elektrodistribucija Srbije d.o.o. Beograd*, razgovaraće o agregiranju i uslugama distribucije električne energije.

Marko Janković direktor Sektora za tržište električne energije u CWP Global*, na radionici će govoriti o investicijama u agregiranje električne energije.

Dr Ilija Batas-Bijelić naučni saradnik, Institut tehničkih nauka SANU na kraju radionice pričaće o agregiranju kao komercijalnog usluzi.

Radionica će se održati u prostorijama Privredne komore Srbije, sala 3 u prizemlju, sa početkom u 10 časova.

S obzirom da je ograničen broj učesnika, zainteresovani će moći da prate predavanja tokom radionice i preko ZOOM platforme preko linka koji možete pronaći ovde.

Učešće je besplatno uz prethodnu obaveznu registraciju, koja je dostupna ovde.

Izvor: UPES

Nabavka ogreva za narednu grejnu sezonu već počela – cene niže nego prošlogodišnje

Foto-ilustracija: Pixabay (Nowaja)
Foto-Ilustracija: Pixabay (marijana1)

I dok pojedini građani još greju domove, mnogi su već počeli da nabavljaju ogrev za narednu grejnu sezonu, a kao glavni razlog za to navode strah od eventualnog nedostatka, ali i poskupljenja. Za jedan kubni metar drva u Pirotu je trenutno neophodno izdvojiti 6.000 dinara, u Prokuplju, Svrljigu i Vranju oko 6.500, u Leskovcu 7.500, dok cena u Nišu ide i do 8.500 dinara. Za razliku od sredine prošle godine, na tržištu ima dovoljno zaliha peleta, a jedna tona u proseku na jugu zemlje košta oko 38.000 dinara.

Nije bilo energenta koji nije poskupeo u prošloj godini, ali potražnja za njima nije opala u Leskovcu, gde se na sistem grejanja iz Toplane greje negde između 15 i 20 odsto građana pa su mnogi od njih već sada krenuli sa nabavkom drva za ogrev.

Cena se, kako kažu, nije mnogo menjala u odnosu na isti period prethodne godine, umanjena je za nekih 1.000 dinara pa su rešili da se već sada osiguraju.

,,Prošlog proleća smo bili uplašeni šta će se desiti i kolika će cena biti pa smo kupili drva na vreme. Ispostavilo se da cena nije mnogo porasla, ali bar tokom leta i na jesen, kada većina građana obezbeđuje drva, mi nismo morali o tome da razmišljamo. Zato smo odlučili i da se već sada obezbedimo za sledeću zimu, ali i da iskoristimo ovu cenu jer, kao što znate, uvek postoji šansa za poskupljenjem’’, kaže jedan Leskovčanin.

Pročitajte još:

Da cena ogreva može da varira potvrđuju i prodavci koji ističu da je ogreva, kao i radne snage koja sprema drva – sve manje pa, ukoliko dođe do poskupljenja, to građane ne treba da čudi.

,,Realna cena za metar drva je oko 7.500 dinara, naravno zavisi od vrste drveta. Tu imamo i ona šumska drva čija se cena kreće oko 5.000 dinara, bukove palete koje idu oko 13.000 dinara. To su trenutne cene, ali tokom leta, a pogotovo na jesen će to verovatno biti skuplje. Jednostavno za to nismo mi krivi i mi sami smo uslovljeni mnogim stvarima, a pogotovo manjkom radne snage, ali i nedostatka šuma’’, kaže prodavac.

Kubik drva se po nešto nižoj ceni može naći u Pirotu – 6.000 dinara, u Prokuplju cena je za 1.000 dinara niža nego u jeku grejne sezone pa je oko 6.500 dinara, a slične cene su i u Vranju i u Svrljigu.

Cene za kubik drva koja se prodaju za ogrev u Nišu idu do 8.500 dinara, a iz Šumskog gazdinstva ističu da oni još nisu počeli da vrše ni upis, ni prodaju drva.

,,Poslednjih dana nas često zovu pre svega penzioneri koji nam kažu da su na lokanim televizijama čuli da je krenuo upis, što nije tačno. Mi još nismo krenuli niti da vršimo upis, ali ni prodaju’’, kažu iz Šumskog gazdinstva.

Peleta trenutno ima na tržištu

Foto-ilustracija: Pixabay (moses)

Ono što one koji se greju na pelet može da raduje jeste to što ga trenutno ima u dovoljnim količinama, za razliku od avgusta prošle godine, a po rečima kupaca, ni cena se nije menjala.

,,Poučeni situacijom iz prošle godine, sada smo odmah krenuli sa nabavkom. Ima ga na tržištu trenutno i može da se nađe po ceni koja je realna, a to je po toni od 38.000 do 40.000 dinara. Ostalo je nam je neka tona i od prošle godine, tako da sada ne bi trebalo da bude problema’’, kažu Leskovčani.

Slična cena peleta je i u Nišu, gde su građani takođe već počeli nabavku, uz podsećanje da je cena tog ogreva pre dve godine bila duplo niža.

,,Kupio sam pelet za narednu grejnu sezonu po ceni od 300 evra. Prošle godine smo tonu plaćali po 330, dok su neki poznanici dobijali cenu od 350 do 360 evra. Cena od 300 evra se smatra sasvim pristojnom, a 2021. godine smo ga plaćali 170 evra’’, priča Nišlija.

Izvor: Južne vesti