Home Blog Page 1406

EU predstavila strože ciljeve za smanjenje emisije gasova

Foto ilustracija: Pixabay

co2 energetika.baEvropska unija je predložila nove nacionalne ciljeve za drastično smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte do 2030. godine kako bi ispunila obećanje sa klimatskog samita u Parizu.

Najveći teret novih planova pada na Švedsku, Luksemburg, Finsku, Dansku, Nemačku, Britaniju, Francusku i Austriju, ocenjuje agencija Frans pres, dodajući da su ovi planovi deo nastojanja evropskog bloka da ispuni obećanje o smanjenju emisije štetnih gasova za 40 odsto u odnosu na nivo iz 1990, prenosi agencija Frans pres.

Prema nacrtu predloga, Britanija, kao drugi najveći evropski emiter štetnih gasova posle Nemačke, trebalo bi da smanji zagađenje za 37 odsto do 2030. godine u odnosu na nivo iz 2005. godine, što je znatno više od većine drugih članica Unije, javlja agencija Rojters.

Nemačka bi trebalo da smanji zagađenje za 38 odsto, a Francuska za 37 odsto.

Takođe su predloženi i stroži ciljevi za smanjenje gasova u Luksemburgu i Švedskoj.

Bugarska je jedina članica Unije od koje je zatraženo da ne menja ciljeve, navodi britanska agencija.

foto: energetika.ba

izvor: tanjug.rs

Blok 7 TE „Tuzla “ imaće vrednost od 722 miliona evra

news-2015-April-TE_Tuzla_blok7_250143967

Izvršni direktor za kapitalne investicije JP „Elektroprivreda BiH“ gospodin Senad Salkić izjavio je za Fenu da je zadovoljan aranžmanom za finansiranje bloka 7 TE „Tuzla“.

On je istakao da je JP „Elektroprivreda BiH“ dobila pismo o namerama od kineske Exim banke u kojem su precizirani uslovi kreditnog aranžmana, kao i da se očekuje da do 1. novembra ove godine budu dogovoreni svi uslovi. Tender bi mogao biti raspisan do kraja godine, dok bi za izgradnju bloka bilo potrebno oko 5,5 godina. Na izgradnji će biti angažovan kineski konzorcijum CGG, ali i domaće kompanije.

Kako je naveo, vrednost projekta iznosi oko 722 miliona evra, a izgradnjom ovog bloka biće ugašeni blokovi 3 i 4 TE „Tuzla“.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević

Ukrajina podržava pregovore o gasu sa EU i Rusijom

gas_madrid ec.europa.eu

Pres služba ukrajinske kompanije „Naftogas“ saopštila je da podržava predlog Evropske komisije o obnavljanju trilateralnih pregovora o gasu sa Evropskom unijom i ruskom kompanijom „Gasprom“.

U saopštenju je navedeno da je ova kompanija spremna za obnavljanje trilateralnih pregovora sa „Gaspromom“ kako bi se razgovaralo o uslovima isporuka ruskog gasa na predlog potpredsednika Evropske komisije gospodina Maroša Šefčoviča.

Gospodin Šefčović je nedavno izjavio da bi „Gasprom“ i „Naftogas“ trebalo da postignu dogovor o uzajamno povoljnim uslovima za isporuke gasa u predstojećoj zimskoj sezoni.

foto: ec.europa.eu

izvor: tanjug.rs

Sandra Jovićević

Doneto rešenje o obimu i sadržaju Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja opasnog otpada

Foto: eko.minpolj.gov.rs

Ministarstvo-zzs

Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je doneto Rešenje o potrebi i određivanju obima i sadržaja Studije o proceni uticaja na životnu sredinu projekta skladištenja opasnog otpada na teritoriji opštine Kraljevo.

Kako je saopšteno, reč je o istrošenim otpadnim olovnim akumulatorima i drugim vrstama akumulatora i baterija, hemikalijama (kiseline, baze, organski rastvarači, tečnosti za pranje), muljevima različitog porekla koji u sebi sadrže opasne materije, opremi koja u sebi sadrži PCB, istrošenim filterima (uključujući kolače – pogače, potrošene adsorbente itd.), potrošenom aktivnom uglju, muljevima nastalim tretmanom otpadnih voda koje u sebi sadrže opasne materije i drugim vrstama opasnog otpada.

Uvid u doneto rešenje može se izvršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine, ali i na internet sajtu resornog ministarstva.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

U toku sanacija deponije u opštini Đurđevac

mid_577fa59f48087

U Hrvatskoj je nedavno počela sanacija deponije Teodorovac u opštini Đurđenovac.

Načelnik opštine Đurđenovac gospodin Hrvoje Topalović izjavio je da su sredstva za sanaciju deponije u iznosu od 6,6 miliona kuna osigurana iz evropskih fondova. Dodao je da je zadovoljan saradnjom sa Ministarstvom zaštite životne sredine i prirode i Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Hrvatske.

Zamenik ministra zaštite životne sredine i prirode gospodin Mario Šiljeg istakao je da su u Hrvatskoj u toku brojni projekti u oblasti upravljanja otpadom, zaštite životne sredine i energetske efikasnosti koji će doprineti kvalitetnijem životu građana.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Metković dobio prečistač otpadnih voda

_BUPOV190716-1

U naselju Prud u hrvatskom gradu Metković pušten je u rad biljni prečistač otpadnih voda.

Ministar zaštite životne sredine i prirode Hrvatske gospodin Slaven Dobrović izjavio je da je reč o investiciji koja pokazuje da taj kraj ide u mseru razvoja održive privrede i funkcionisanja u skladu sa prirodom. Istakao je da su realizacijom ovog projekta osigurani osnovni uslovi za održivi razvoj ovog kraja jer se komunalne otpadne vode obrađuju u biljnom uređaju, tako da je to dugoročno i kvalitetno rešenje za ekosistem.

Vrednost investicije iznosi oko 7 miliona kuna, a sredstva su obezbeđena od Svetske banke u okviru Programa zaštite od zagađenja obalnih voda.

izvor: metkovic.hr

Sandra Jovićević

Peti put obeležen Dan evropskog Amazona

20160714_img_9289WWF, Svetska organizacija za prirodu zajedno sa Komisijom Republike Srbije za saradnju sa Uneskom i partnerima iz kompanije Coca-Cola obeležio je Dan еvropskog Amazona zajedničkim skokom u Dunav sa terase splava „Shake n’ Shake“, 14 jula. Nekoliko hiljada ljudi u Srbiji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji i Austriji, širom budućeg UNESCO prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“, simboličnim skokom u reke pokazalo je značaj inicijative za čiste reke i zdrave rečne ekosisteme.

„Verujem da prirodne vrednosti reka Dunava, Drave i Mure imaju veliki potencijal da približe zemlje koje rezervat biosfere obuhvata, a čija zaštita zahteva veliku lokalnu podršku i angažovanje ljudi. Reke i rečni ekosistemi nam, pored toga što su izrazito važne za očuvanje biodiverziteta, pružaju brojne usluge od egzistencijalne važnosti: one su nam izvor pitke vode, hrane, služe nam za rekreaciju i turizam, koristimo ih za transport i za proizvodnju energije. Na kraju, očuvana prirodna staništa uz reka ublažavaju posledice poplava. Zbog svega toga je veoma važno da se rekama upravljai na održiv način jer time doprinosimo i socio-ekonomskom razvoju.”, izjavila je Duška Dimović, direktorka WWF programa u Srbiji i podsetila da je duž Dunava u poslednjih 150 godina uništeno 80 odsto prirodnih vlažnih područja, kao biološki najproduktivnijih staništa. Posledice su višestruke, među njima su smanjenje populacija riba, narušavanje staništa koja naseljavaju brojne vrste biljaka i životinja, pogoršanje kvaliteta voda, kao i smanjenje površina vlažnih staništa koje su prirodni rezervoari i značajno ublažavaju uticaj poplavnih voda.

„Od osnivanja UNESKO programa „Čovek i biosfera“ 1971. godine, širom sveta je uspostavljeno 669 rezervata biosfere širom sveta, u oko 120 zemalja. Srbija je, sa rezervatom biosfere Golija Studenica takođe deo ove globalne mreže od velikog značaja za razvoj našeg odnosa sa prirodom i za postizanje održivog razvoja. Upravo smo pripremili nominaciju za rezervat biosfere Bačko Podunavlje i nadamo se ćemo već od jeseni ove godine imati dva rezervata biosfere na svetskoj UNESKO listi.“ – istakao je predsednik Komisije Republike Srbije za saradnju sa Uneskom Prof. dr Goran Milasinović.

Poznat kao „evropski Amazon“, budući UNESCO prekogranični rezervat biosfere kojim će zajedno upravljati države Srbija, Mađarska, Hrvatska, Slovenija i Austrija, postaće prvo  zaštićeno područje u svetu koje obuvata pet zemalja i najveće u Evropi. Na ovom području reke Mura, Drava i Dunav formiraju 700 kilometara dug zeleni pojas koji će se sastojati od preko 13 zaštićenih područja koja povezuju skoro milion hektara jednog od najvažnijih rečnih sistema u Evropi.

Glavni cilj projekta je osigurati zaštitu i dobro upravljanje prekograničnim rečnim ekosistemom Mure, Drave i Dunava, ali ništa manje značajan cilj je i očuvanje jedinstvenih i kulturnih vrednosti i bolji život za stanovnike ovog područja. Efikasna zaštita prirode je moguća jedino ako su uključeni ljudi koji žive na tom području koji svaki dan koriste prirodne resurse i usluge koje im prirodna područja pružaju.

evropski_amazon___cuvajmo_reke_da_one_cuvaju_nas_559130WWF ujedno radi i na zaštiti i obnovi vlažnih staništa Dunava za dobrobit i prirode i ljudi. Revitalizacija lokaliteta Štrbac i Široki rit u Specijalnom rezervatu prirode „Gornje Podunavlje“ pomaže očuvanju vrsta kroz obnavljanje staništa, obezbeđivanje prirodnog režima voda, kao i razvoja eko-turizma na ovom području. Uz podršku kompanije Coca-Cola u Gornjem Podunavlju u Srbiji, Kopačkom ritu u Hrvatskoj i u Mađarskoj revitalizovano je nekoliko stotina hektara prirodnih vlažnih staništa.

 “Coca-Cola širom sveta ukazuje na važnost održivog razvoja i odgovornog raspolaganja vodom. 2007. godine, obavezali smo se da ćemo do 2020. lokalnim zajednicama i prirodnoj sredini vratiti količinu vode koju koristimo u proizvodnji svojih pića i ostalim proizvodnim postupcima. Ponosni smo na činjenicu da smo u centralnoj i jugoistočnoj Evropi taj cilj već postigli, upravo sarađujući sa WWF-om na obnovi vlažnih staništa na Gornjem Podunavlju.“ – naglasila je Milica Stefanović, rukovodilac odeljenja za komunikaciju i odnose sa javnošću Coca-Cola kompanije.

Proslavi Dana Evropskog Amazona pridruzila se i nevladina organizacija Ujedinjeni Ribolovci Srbije koja je pozvala članstvo iz više gradova da izađu na reke, pecaju i puštaju ribu. Ujedinjeni Ribolovci Srbije će u Beogradu na Zemunskom keju organizovati centralni događaj na koji su pozvani ribolovci, oni koji bi želeli da nauče da pecaju ali i svi prijatelji reka.

Dan „evropskog Amazona“ obeležava se peti put za redom, od 2013. godine, a sam datum, 14. jul, izabran je u spomen na Martina Šnajdera Jakobija iz organizacije EuroNatur, začetnika ideje o prekograničnom rezervatu biosfere. Dan posvećen prirodi i ljudima budućeg UNESCO prekograničnog rezervata biosfere „Mura-Drava-Dunav“.

Izvor: wwf.rs

Vesna Vukajlović

Utopija budućnosti je ‒ zelena

U znak obeležavanja pola milenijuma od nastanka čuvenog dela „Utopija” Tomasa Mora, Adam Maršal, profesor društvenih nauka životne sredine na Univerzitetu Mahidol, na Tajlandu, najavio je novu knjigu „Ekotopija 2121”, prenosi RTS.

Pomisao na to kako će se naši gradovi razvijati u 22. veku, navela je naučnike da razmišljaju i o njihovoj održivosti. Ove godine obeležava se 500-godišnjica jedne velike ideje ‒ utopije. Tomas Mor, engleski državnik, pisao je u čuvenom romanu o tajanstvenoj i idealnoj ostrvskoj zemlji Utopiji – savršeno uređenoj zajednici zadovoljnih ljudi. Tačan datum objavljivanja „Utopije” nije poznat, ali se zna da je bila kasna jesen 1516. godine. Povodom proslave rođendana navedenog dela, Adam Maršal je pokrenuo projekat i izdao knjigu „Ekotopija 2121″. Nova verzija utopije ‒ ekotopija ‒ grafičko je umetničko delo i predstavlja izložbu od sto budućih zelenih gradova iz celog sveta. Crteži se tumače kroz sto originalnih priča koje objašnjavaju transformaciju svakog grada u superekološku utopiju do 2121. godine.

Od utopije do ekotopije

LEUVEN-FINAL-D-672x372Delo „Ekotopija 2121″ prikazuje poznate gradove koji se nalaze u blizini, ali i one egzotične i daleke. Neki od gradova možda čak zvuče fiktivno: Eldorado, Timbuktu, Ksanadu i Šangri-La. Ipak, svi oni zaista postoje. Šarena priroda knjige može se najbolje dočarati kroz primer jednog grada iz „Ekotopije 2121″, koji predstavlja i mesto gde je „Utopija” 1516. godine rođena ‒ to je grad Luven (franc.) u Belgiji.

Izvor: rts.rs

Vesna Vukajlović

Prognoza klimatskih promena u Srbiji za leto 2016.

rhmzRepublički hidrometeorološki zavod izdao je nedavno saopštenja o proceni klime tokom leta 2016. godine u regionu i u Srbiji. Očekuje se da ove godine ne bude sušno i pretoplo, dok bi padavine trebalo da ostanu u okvirima prosečnih vrednosti za ovo doba godine. Više detalja o klimi u Srbiji pročitajte na linku.

V.V.

Poboljšan kvalitet vazduha u Pekingu

Tan2016-7-19_8328350_0_620x0

U prvoj polovini 2016. godine kvalitet vazduha u Pekingu je povećan.

Gradski Biro za zaštitu životne sredine Pekinga saopštio je da je koncentracija čestica manjih od 2,5 mikrometra (PM2,5) opala za 17,9 odsto tokom prvih šest meseci 2016. godine, a u odnosu na prethodnu godinu.

Broj dana tokom kojih je kvalitet vazduha ocenjen kao dobar povećan je za 19, odnosno na 107, dok je broj dana s zabeleženim teškim zagađenjem opao za dva, pa sada iznosi 14.

Kina je uspostavila nacionalne i lokalne ciljeve kako bi smanjila opasno zagađenje vazduha, a poboljšanju kvaliteta vazduha doprineo je i prekid rada 174 fabrike.

izvor: novosti.rs

Sandra Jovićević

Metković dobio ELEN stanicu za punjenje električnih vozila

punionica180716-2

U opštini Metković u Hrvatskoj 18. jula 2016. godine puštena je u rad ELEN stanica za punjenje električnih automobila.

Gradonačelnik Metkovića gospođa Katarina Ujdur ovom prilikom je izjavila da je Metković jedan od dvadesetak gradova u Hrvatskoj koji poseduje stanicu za punjenje električnih automobila.

Vođa Projekta e-mobilnost HEP grupe gospodin Ivica Skorić dodao je da će punjenje za sada biti besplatno.

Stanica za punjenje električnih automobila ELEN postavljena je Sporazumom o saradnji na razvojnom projektu HEP-a za izgradnju infrastrukture za punjenje električnih automobila, a njena vrednost iznosi oko 70 hiljada kuna.

izvor: metkovic.hr

Sandra Jovićević

Zaječar usvojio Regionalni plan upravljanja otpadom

deponijaa

U opštini Zaječar usvojen je Regionalni plan upravljanja otpadom za grad Zaječar i opštine Boljevac, Majdanpek, Bor, Kladovo, Negotin i Knjaževac, Izveštaj o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu Regionalnog plana upravljanja otpadom i Izveštaj o učešću zainteresovanih organa, organizacija i javnosti.

Regionalnim planom učesnici Sporazuma o zajedničkim upravljanjem komunalnim otpadom su definisali zajedničke ciljeve u upravljanju otpadom u skladu sa Nacionalnom strategijom upravljanja otpadom, dok je Izveštajem o strateškoj proceni uticaja na životnu sredinu opisan, vrednovan i procenjen moguć značajni uticaj na životnu sredinu do kojeg može doći implementacijom Regionalnog plana za upravljanje otpadom.

Dokumenta je izradio Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, a dostavljena su Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije.

izvor: zajecar.info

Sandra Jovićević

Predstavljen projekat EE primenom kogeneracije iz biomase u BiH

20160719134100_379397

U Sarajevu u Bosni i Hercegovini danas je predstavljen „Projekat energetske efikasnosti primenom kogeneracije iz biomase“.

Direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH gospodin Gordan Milinić izjavio je da je cilj projekta povećanje energetske efikasnosti u opštinama Bosne i Hercegovine. Dodao je da će u okviru projekta biti uloženo oko 150 miliona evra u 40 opština, kao i da postoji velika zainteresovanost za pomenuti projekat.

Podsetimo, nedavno je održan sastanak na kome je navedeno da kompanija „Alfa Invest“ ima u planu ulaganje u kogeneraciona postrojenja na drvnu biomasu. Ova kompanija je partner italijanske kompanije „Pyrox“ koja poseduje sopstvenu tehnologiju za proizvodnju električne i toplotne energije na bazi čvrste biomase, a koja se zatim može koristiti za zagrevanje domaćinstava, plastenika i drugih objekata. Rečeno je da bi realizacijom jednog ovakvog postrojenja opština koja učestvuje u projektu imala godišnji prihod od oko milion evra od prodaje električne i toplotne energije, a bilo bi otvoreno i oko 25 novih radnih mesta. Opštine bi učestvovale u finansiranju projekta u iznosi između 10 i 15 odsto investicije, dok bi ostatak sredstava obezbedili investitori, Uni Credit banka Italije i Investicioni fond Irske, a postoji i mogućnost povlačenja dodatnih sredstava iz evropskih fondova.

izvor: nezavisne.com

Sandra Jovićević

U planu izgradnja TE-TO u Loznici

258778

Predstavnici konzorcijuma koga čine kompanija „Scarborough group International“ iz Velike Britanije i „China National Electric“ (CNEEC) iz Kine potpisali su ugovor o izgradnji termoelektrane-toplane u Loznici.

Postrojenje bi trebalo da ima snagu od 240MW, a njegova izgradnja bila bi podeljena u dve faze. Prva faza izgradnje mogla bi da bude započeta već krajem ove godine i završena do kraja sledeće godine, dok bi druga faza trebalo da počne godinu dana kasnije. Projekat bi u potpunosti bio poveren na realizaciju kompaniji CNEEC.

Cilj projekta je pretvaranje zastarelih elektrana na ugalj u ekološka postrojenja, a njegova vrednost iznosi oko 230 miliona evra. Projekat izgradnje termoelektrane-toplane u Loznici dobio je finansijsku podršku Kineske razvojne banke.

izvor: tanjug.rs

Sandra Jovićević

Omiš dobio solarnu klupu

cf4ae74c12dbb31682715754e399eaf5Hrvatski grad Omiš dobio je prvu pametnu klupu.

Zadruga „Omiš Live“ donirala je prvu pametnu klupu gradu, a odlučili su se za model EASYBENCH. Ovaj model poseduje solarni panel snage 20kW i atraktivnog je dizajna. Građani ovde mogu napuniti svoje mobilne uređaje, a klupa ima i integrisani WiFi spot. Može raditi čak 5 dana bez solarne energije, a poseduje i LED rasvetu.

U planu je da Omiš dobije i solarnu autobusku stanicu, kao i solarno drvo.

izvor: poslovni.hr

Sandra Jovićević

Bečki aerodrom smanjuje emisiju CO2 uz pomoć solarne energije

news-2015-February-solarna_energija_bec_418800769

Aerodrom u Beču „Flughafen Wien AG“ pustio je u pogon fotonaponske solarne sisteme na krovovima hangara i skladišta za uređaje.

Na površini od 3200 metara kvadratnih postavljeno je oko 2000 kvadratnih metara solarnih modula čija bi godišnja proizvodnja električne energije trebalo da bude oko 500.000kWh. U planu je da se u narednoj fazi postavi 4000 kvadratnih metara solarnih modula koji će se nalaziti na krovu Air Cargo centra.

Cilj postavljanja solarnih sistema je smanjenje emisije ugljen dioksida, a u poslednje tri godine ovaj aerodrom u Beču smanjio je emisiju ugljen dioksida za oko 20 odsto.

izvor: energetika.ba

Sandra Jovićević