Home Blog Page 1321

Obustava nastave u Tuzli zbog aerozagađenja

o-vktkqTURBXy8yOTBlMWMxMjQ3NzA1YzlhOWEwZjZlZmRlMTFlZmVhOC5qcGVnk5UCzQMUAMLDlQLNAdYAwsOVB9kyL3B1bHNjbXMvTURBXy8xZDc0Y2I0MTcwNTk1MDQzNjYyOWNhYmQ2MDZmNTBmNi5wbmcHwgA

Zbog prekomernog zagađenja vazduha koje je u Tuzli evidentno već nekoliko dana, danas će biti obustavljena nastava u osnovnim i srednjim školama u ovom gradu.

Odluku o obustavi nastave donelo je Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona, a na osnovu zaključka Kantonalnog štaba civilne zaštite.

U proteklih nekoliko dana u ovom gradu je zabeležena koncentracija sumpor dioksida od 1.750 mikrograma po metru kubnom, što je za 14 puta više od dozvoljene vrednosti. Zbog toga je i TE „Tuzla“ blokove 4 i 5 prebacila na korišćenje uglja sa nižim sadržajem sumpora i pepela, a blok 6 je isključen iz pogona zbog povećane koncentracije sumpor dioksida na mernim stanicama.

izvor: blic.rs

Sandra Jovićević

U planu ekološki projekti u RiTE „Ugljevik“

20170131153445_410699UniCredit Bank Banja Luka i Rudnik i termoelektrana „Ugljevik“ potpisali su ugovor o kreditu u okviru planiranog procesa izgradnje i rekonstrukcije elektrofilterskog postrojenja RiTE „Ugljevik“.

Sredstva će se koristiti za finansiranje nabavke i ugradnje elektrofiltera, kao i izgradnje specijalnog objekta u koji će filteri biti ugrađeni. Rekonstrukcija elektrofiltera je jedna od kapitalnih investicija RiTE „Ugljevik“, ali i veoma značajna sa ekološkog aspekta jer će omogućiti značajno smanjenje emisije čvrstih čestica sa 1000 mg/m3 na 50 mg/m3. Redukcijom emisije čestica iz velikog dimnjaka postiže se zadovoljenje zahteva Industrijske direktive Evropske unije, te omogućava pokretanje postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova čija je izgradnja u toku. Preduslov za pokretanje ovog procesa odsumporavanja jeste upravo snižavanje koncentracije čestica u dimnim gasovima, što će se postići ugradnjom elektrofiltera.

Potpisivanjem ovog kreditnog aranžmana UniCredit Bank Banja Luka, kao deo UniCredit Grupe snažno podržava zaštitu i unapređenje zaštite životne sredine, te je odobravanjem sredstava u ove namene dala svoj doprinos bržoj realizaciji značajnog projekta za RiTE „Ugljevik“ i širu okolinu. Posebno imajući u vidu poštovanje stroge međunarodne i domaće regulative u području ekologije i zaštite životne sredine, koju će RiTE „Ugljevik“ realizacijom rekonstrukcije elekrofiltera i dodatno osigurati.

izvor: nezavisne.com

Sandra Jovićević

Slovenija treća u Evropi u reciklaži otpada

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)
Foto-ilustracija: Unsplash (sigmund)

Prema podacima Evrostata, Nemačka je najefikasnija u Evropi u recikliranju otpada sa 66.1% recikliranog otpada, iza nje je Austrija sa 56%, a prati je Slovenija, na trećem mestu sa 54.1%, javlja agencija STA.

Slovenija je 2010. godine reciklirala 22% svog otpada, dok je dve godine kasnije ta statistika porasla na 42%.

Izvor: tanjug.rs

 

U toku radionica o Dunavu

Cerni_31jan2017_1

U Beogradu je u toku radionica „Danube Hydromorphology and River Restoration“.

Radionica se održava u okviru regionalnog projekta „Danube GEF“, koji je pokrenut sa ciljem da dopuni napore ICPDR-a i Savske komisije u promovisanju hidromorfološke obnove i dobrog ekološkog statusa reke Dunav.

Radionica je počela 30. januara, a završiće se danas.

izvor: sepa.gov.rs

Sandra Jovićević

Sajam energetike i investicija u Novom Sadu prati svetske trendove

97174_EI_2017_900x200Međunarodnim danima energetike i investicija, koje organizuju Centralno evropski forum za razvoj – CEDEF, Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj i Novosadski sajam, počinje sezona sajmova u Novom Sadu, najavljeno je na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

Prema rečima Ane Bovan, predsednika CEDEF-a, Dani energetike i investicija su u 2016. godini okupili više od 2.000 učesnika iz 10 zemalja, bilo je 116 govornika, 20 nacionalnih i regionalnih ministarstava, 40 kompanija i više od 30 događaja.

– Cilj je da ove godine program bude još kvalitetniji, sa više učesnika, a teme na skupovima su na liniji svetskih trendova gde se energetika ne odvaja od ekonomije i investicija. Srbija ima mnogo potencijala, a Dani energetike su pravo mesto za razmenu znanja, informacija i konkretnih projekata  i praktično prikazivanje uspešno realizovanih projekta. Bovan je posebno istakla značaj tema koje prate biomasu, koja je važna i u socijalnom smislu jer je tu prostor za otvaranje novih radnih mesta, uvođenje zelene energije i mogućnost za balansiranje između ruralnog i urbanog stanovništva. Pogledajte detaljniji izveštaj ovde.

Izvor: CEDEF

V.Vukajlović

Srbijagas održao juče sednicu

2017.01.30.4._640x418U Novom Sadu je juče održana sednica Nadzornog odbora Javnog preduzeća „Srbijagas“. Članovi Nadzornog odbora usvojili su niz izveštaja bitnih za poslovanje kompanije, među kojima je, bio i Izveštaj Centralne popisne komisije o izvršenom godišnjem popisu imovine i obaveza JP „Srbijagas“ sa stanjem na dan 31. decembar 2016. godine.

Sednica Nadzornog odbora održana je u prostorijama kompanije „Srbijagas“ u Novom Sadu. Predsedavao je prof. dr Muamer Redžović, predsednik NO, a pored članova Nadzornog odbora, prisutni su bili generalni direktor JP „Srbijagas“ Dušan Bajatović i članovi poslovodstva.

Izvor: srbijagas.rs

V.V.

Prezentacija tenderskih procedura za odabir izvođača radova – EEPPB projekat

energetski pasoš
Foto-ilustracija: Pixabay (OpenClipart-Vectors)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministarstvo ekonomije u saradnji sa Ministarstvom prosvete, Ministarstvom rada i socijalnog staranja i Upravom za imovinu implementira “Program energetske efikasnosti u javnim zgradama” – faze I i II. Njime je obuhvaćena primena mera energetske efikasnosti u odabranim obrazovnim i socijalnim ustanovama i administrativnim objektima. Sredstva za implementaciju programa su obezbeđena od strane KfW banke (kredit i donacija), u iznosu od 36 miliona evra. Cilj programa je poboljšanje uslova rada i unapređenje energetske efikasnosti u odabranim objektima.

U narednom periodu planirana je rekonstrukcija i adaptacija sedam osnovnih i srednjih škola (u nadležnosti Ministarstva prosvete), dva resursna centra (u nadležnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja i Ministarstva prosvete), tri administrativna objekta (u nadležnosti Uprave za imovinu) i dve socijalne ustanove (u nadležnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja).

Uobičajeni radovi koji se izvode u okviru ovog programa su: postavljanje termoizolacije i hidroizolacije na krovu, postavljanje termoizolacije na fasadi, zamena fasadne stolarije, izgradnja novog/poboljšanje postojećeg sistema grejanja, zamena opreme u kotlarnicama, zamena svetiljki, rekonstrukcija sanitarnih čvorova, a u zavisnosti od stanja objekta i rekonstrukcija krovova, konstruktivna sanacija, rekonstrukcija elektroinstalacija i sl.

Program se implementira u dve faze, pri čemu je u okviru prve faze, koja je trajala od januara 2012. godine do decembra 2015. godine, izvršena rekonstrukcija i adaptacija 20 osnovnih i srednjih škola i jednog studentskog doma, s tim što je ukupna vrednost izvedenih radova iznosila 13,3 miliona evra.

Implementacija druge faze programa je počela u januaru 2015. godine, sa rokom završetka do kraja 2020. godine.  U okviru druge faze programa, u toku 2016. godine izvedeni su radovi na sedam osnovnih i srednjih škola, ukupne vrednosti 5,5 miliona evra. Tenderska procedura za izbor izvođača radova se organizuje u skladu sa pravilima KfW banke. Jednim ugovorom je obično obuhvaćeno 3-5 objekata, pri čemu je uobičajena vrednost ugovora 2-3,5 miliona evra.

U cilju upoznavanja potencijalnih ponuđača sa samim programom i načinom na koji se konkuriše na tendere za odabir izvođača radova Ministarstvo ekonomije organizuje prezentaciju i poziva potencijalne ponuđače da učestvuju u ovom događaju.

Prezentacija će se održati u petak 03.02.2017. godine, u hotelu “Ramada” (sala “Balkan”) u Podgorici, sa početkom u 11h.

Molimo sve koji su zainteresovani da prisustvuju prezentaciji da se prijave, najkasnije do 02.02.2017. godine, na sledeću mail adresu: toma.sinistaj@ee-me.org.

Izvor: energetska-efikasnost.me

Vesna Vukajlović

U planu rekonstrukcija MHE „Seljašnica“

Foto: eko.minpolj.gov.rs

Ministarstvo-zzsMinistarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine saopštilo je da je doneto Rešenje o davanju saglasnosti na Studiju o proceni uticaja na životnu sredinu sredinu projekta rekonstrukcije MHE „Seljašnica“, na reci Seljašnica u opštini Prijepolje.

Uvid u doneto Rešenje može se izvršiti u prostorijama Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine u Beogradu, kao i na službenom sajtu Ministarstva u roku od 20 dana od dana objavljivanja ovog obaveštenja.

Više informacija možete pogledati na sledećem linku.

izvor: eko.minpolj.gov.rs

Sandra Jovićević

Smanjeno zagađenje u Pljevljima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (matthias-heyde)

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore gospodin Ervin Spahić izjavio je da je situacija u Pljevljima kada je reč o aerozagađenju bolja.

On je istakao da je koncentracija sumpor dioksida u dozvoljenim granicama i da je juče u 11 h iznosila 102,5 miligrama po metru kubnom, dok je koncentracija PM10 čestica i dalje visoka.

Podsetimo, koncentracija sumpor oksida u popodnevnim časovima 29. januara 2017. godine bila je iznad granice upozorenja koja iznosi 500 miligrama po metru kubnom. Najveća koncentracija sumpor oksida izmerena je u 16 h istog dana i iznosila je 558,8 miligrama po metru kubnom.

izvor: rtcg.me

Sandra Jovićević

U planu izgradnja HE „Mokrice“ u Sloveniji

Foto-ilustracija: Wikimedia/Dr Richard Murray
Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Meyers)

Premijer Slovenije gospodin Miro Cerar izjavio je da će se uskoro krenuti sa realizacijom projekta HE „Mokrice“.

Kako je naveo, u toku je prekogranična procena uticaja na životnu sredinu sa Hrvatskom za ovaj projekat koji će imati snagu od 28 MW.

Očekuje se da će elektrana biti izgrađena do kraja 2020. godine, a vrednost projekta iznosi 150 miliona evra.

izvor: energetika-net.com

Sandra Jovićević

Cirkularna ekonomija: Komisija ispunjava obećanja, daje smernice za proizvodnju energenata iz otpada i radi sa EIB-om na podsticanju ulaganja

Foto-ilustracija: Pexels (Alex Fu)

Godinu dana nakon usvajanja Paketa o cirkularnoj ekonomiji, Komisija izveštava o sprovođenju i napretku ključnih inicijativa iz Akcionog plana za 2015.

Komisija je takođe:

1. Preduzela dalje mere uspostavljanjem platforme za finansijsku podršku cirkularnoj ekonomiji sa Evropskom investicionom bankom (EIB) kako bi povezala investitore i inovatore,

2. Dala smernice državama članicama za pretvaranje otpada u energiju i

3. Predložila ciljano unapređenje zakonodavstva o određenim opasnim supstancama u električnoj i elektronskoj opremi.

Prvi potpredsednik Frans Timermans, nadležan za održivi razvoj, izjavio je: „Razvoj cirkularne ekonomije u Evropi je jedan od Komisijinih ključnih prioriteta. Ostvarili smo dobar napredak i planiramo nove inicijative za 2017. Zatvaramo krug dizajna, proizvodnje, potrošnje i upravljanja otpadom te na taj način stvaramo zelenu, cirkularnu i konkurentnu Evropu.”

Potpredsednik Jirki Katainen, nadležan za radna mesta, rast, investicije i konkurentnost, izjavio je: „Nadovezujući se na postignuća Junkerovog Investicionog plana, zadovoljstvo mi je što ponovo sarađujemo sa EIB-om na povezivanju investitora i inovatora. Cilj nam je da povećamo ulaganja, kako javna tako i privatna, u cirkularnu ekonomiju. To često podrazumeva stvaranje novih poslovnih modela za koje mogu biti neophodni novi i inovativni načini finansiranja. Ova nova platforma je sjajan alat za podizanje svesti o velikom poslovnom potencijalu projekata cirkularne ekonomije što bi dovelo do povećanja sredstava za njihovo finansiranje. Cirkularna ekonomija je važan činilac modernizacije evropske privrede. Na pravom smo putu da ostvarimo održivu promenu.”

Potpredsednik EIB-a Džonatan Tejlor, nadležan za finansiranje projekata u oblasti životne sredine, klimatska pitanja i cirkularnu ekonomiju, izjavio je: „EIB sa zadovoljstvom udružuje finansijsku podršku i stručnost sa Evropskom komisijom kako bi podigla cirkularnu ekonomiju na viši nivo. Kao najveći kreditor u oblasti klimatske politike na svetu, sa preko 19 milijardi evra ulaganja godišnje, na cirkularnu ekonomiju gledamo kao na ključ za poništavanje klimatskih promena, održivije iskorišćavanje ograničenih resursa naše planete i doprinos rastu u Evropi. Da bismo ubrzali taj prelazak, nastavićemo da savetujemo i ulažemo sve više u inovativne poslovne modele cirkularne ekonomije i nove tehnologije kao i tradicionalnije projekte u pogledu efikasnosti resursa. Nova platforma za finansijsku pordšku cirkularnoj ekonomiji će biti ključni alat za podizanje svesti i finansiranje projekata cirkularne ekonomije.”

Nadovezujući se na zamah Investicionog plana za Evropu koji je već mobilisao ulaganja od 164 milijarde evra do kraja 2016, platforma za finansiranje cirkularne ekonomije će poboljšati veze između postojećih instrumenata, poput Evropskog fonda za strateška ulaganja i InnovFin-a, inicijative koju podržava Horizon 2020, čime će biti omogućen razvoj novih finansijskih instrumenata za projekte cirkularne ekonomije. Platforma će povezati Komisiju, EIB, nacionalne razvojne banke, institucionalne investitore i druge zainteresovane strane. Osim toga, platforma će podići svest o prilikama za ulaganje u okviru cirkularne ekonomije i promovisati najbolje prakse između potencijalnih promotera, analizirati projekte i finansijske potrebe, te imati savetodavnu ulogu u pogledu strukturiranja i mogućnosti finansiranja.

Prošlonedeljnim Saopštenjem o ulozi procesa pretvaranja otpada u energiju u okviru cirkularne ekonomije Komisija naglašava prednosti ovog malog ali inovativnog dela nacionalne kombinacije izvora energije. Saopštenje daje smernice državama članicama za postizanje prave ravnoteže kapaciteta stvaranja energije iz otpada, a ističe i ulogu hijerarhije otpada prema održivosti i daje najveći prioritet sprečavanju stvaranja otpada i reciklaži. Ono doprinosi optimiziranju doprinosa država članica energetskoj uniji i iskorišćavanju mogućnosti za prekogranično partnerstvo u slučaju kada je to prikladno i u skladu sa ciljevima zaštite životne sredine.

Paket koji je Komisija u petak usvojila sadrži i predlog za ažuriranje zakonodavstva kako bi se ograničila upotreba određenih opasnih supstanci u električnoj i elektronskoj opremi (Direktiva RoHS). Predlog promoviše zamenu opasnih materijala kako bi recikliranje komponenti postalo profitabilnije. Predloženim promenama se dodatno podstiču aktivnosti na tržištu korišćene robe (npr. preprodaja) i popravka električne i elektronske opreme. Procenjuje se da će se ovim merama sprečiti nastanak više od 3.000 tona opasnog otpada godišnje u EU i uštedeti energija i sirovine. Procene pokazuju da se u sektoru zdravstva može uštedeti oko 170 miliona evra na troškovima zdravstvene zaštite.

Konačno, u svom izveštaju o napretku od prošle godine Komisija navodi ključne mere u oblastima poput otpada, ekološkog dizajna i organskog đubriva i u vezi sa pitanjima bacanja hrane, garancija za robu široke potrošnje, inovacija i investicija. Principi cirkularne ekonomije su postepeno integrisani u najbolje prakse u industriji, zelene javne nabavke, upotrebu sredstava kohezione politike kao i kroz nove inicijative u sektorima građevinarstva i voda. Kako bi se na terenu ostvario prelazak na cirkularnu ekonomiiju, Komisija poziva Evropski parlament i Savet da nastave postupak usvajanja predloga zakona o otpadu u skladu sa Zajedničkom deklaracijom o zakonodavnim prioritetima EU za 2017. Komisija će ove godine nastaviti da ispunjava obećanja u okviru akcionog plana za cirkularnu ekonomiju iznošenjem predloga za strategiju o plastici, okvirom za nadzor cirkularne ekonomije i predloga za promociju recikliranja vode.

Izvor: europa.rs

Integrisanje zelenih poslova kroz portal

logosajtZahvaljujući podršci Ministarstva trgovine, turizma i tekomunikacija, Kancelarije Međunarodne organizacije rada u Beogradu (MRO), Fakulteta za primenjenu ekologiju „Futura“ kreirane su Studija za statističko praćenje zelenih poslova u Srbiji i veb portal www.zeleniposlovisrbije.rs gde potencijalni poslodavci mogu da oglašavaju svoje oglase, a osobe koje traže posao u toj oblasti mogu da postave svoj CV i pregledaju „zelene“ oglase.

„Statističko praćenje indikatora turizma je važan segment prilikom planiranja razvoja turizma svake zemlje. Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija, Sektor za turizam, podržava razvoj koncepta zelenih poslova naračito u oblasti održivog turizma i partnerstvom na projektu „Zeleni poslovi Srbija„ doprinosi unapređenju turizma kao privredne grane. Takođe, promoviše Srbiju kao očuvanu i ekološki održivu turističku destinaciju”, izjavila je dr Renata Pindžo, pomoćnik ministra trgovine, turizma i telekomunikacija.

„Koristim priliku da pozovem poslodavce i osobe koje traže posao u ekološkim delatnostima da pristupe našem veb portalu: www.zeleniposlovisrbije.rs. Poziv upućujem naročito akademskom sektoru da rade na polju ekoloških inovacija i povezivanju informacionog i telekomunikacionog sektora sa privrednim granama kao što su: poljoprivreda, transport, gradjevina, turizma i drugo u borbi protiv klimatskih promena“, izjavio je Miloš Nikolić sa Fakulteta za primenjenu ekologiju „Futura“, Beograd.

Izvor: futura.edu.rs

Vesna Vukajlović

Zaboravite na benzin i dizel: Uskoro ćete voziti automobil na slanu vodu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (liana-s)

Evropskim putevima će konačno početi da idu vozila koja ne koriste benzin ili naftu, već slanu vodu.

Nedavno je najavljeno da je Quant e-Sportlimousine, auto koji ide na slanu vodu, odobren za upotrebu na evropskim putevima. On radi pomoću sistema protočnih baterija koji je osmislio NanoFlowcell i koji može da dostigne neverovatnih 920 konjskih snaga (680 kilovata).

Auto koji je napravila nemačka kompanija Quant može da dostigne brzinu od 100 km/h za 2,8 sekundi, a najveća brzina kojom može da se kreće je 350 km/h.

– Auto pokreće sistem protočne baterije, koji predstavlja deo NanoFlowcell tehnologije. Sistem radi na sličan način kao hidrogenska baterija, osim što se za čuvanje struje koristi slana voda. Dve tečnosti sa metalnim solima koje se ponašaju kao elektroliti, kombinuju se tako da nastane elektrohemijska reakcija. Nakon toga, električni motori koriste ovu reakciju da bi stvarali struju, koja se zatim skladišti i raspodeljuje pomoću kondenzatora.

Efikasnost ovog sistema dostiže skoro 80 odsto, pošto automobil jedva da poseduje pokretne delove, a proizvedeni gubici toplote su beznačajni u odnosu na automobile koje pokreću litijum-jonske baterije – kažu u ovoj kompaniji.

Izvor: bl-portal.com

Obeležen Svetski dan obrazovanja o zaštiti životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay (Tung Lam)
Foto-ilustracija: Pixabay (Tung Lam)

Svakog 26. januara širom sveta na različite načine organiuzacije i pojedinci obeležavaju Svetski dan obrazovanja o zaštiti životne sredine. Ovaj  dan obeležen je i u Novom Pazaru.

Obrazovanje o zaštiti životne sredine je dinamičan proces koji ima za cilj da probudi u ljudima svest o ekološkim problemima i to kako na globalnom planu tako i u lokalnoj zajednici.

Obrazovanje i vaspitanje za zaštitu životne sredine ne podrazumeva samo upoznavanje prirodnih i društvenih nauka neophodnih za razumevanje i rešavanje ekoloških problema i zagađivanja životne sredine, već pretpostavlja i dogradnju moralnih principa i formiranje novog sistema vrednosti čoveka u odnosu na prirodu i okruženje: čovek može i mora da bude samo korisnik prirode, a ne i njen neograničeni gospodar.

Ekološka svest se ne sastoji samo od znanja, već i od emocionalno-voljnih komponenata koje je vrlo bitna, jer znanja bez uverenja i praktične delatnosti ne znače mnogo.

Obrazovanje i vaspitanje za zaštitu životne sredine treba da omogući redefinisanje čovekovog odnosa prema prirodi i promenu njegovog ponašanja: osnovni uslov je poštovanje prirodnih zakonitosti.

Obrazovanje i vaspitanje za zaštitu životne sredine ne podrazumeva samo upoznavanje prirodnih i društvenih nauka neophodnih za razumevanje i rešavanje ekoloških problema i zagađivanja životne sredine, već pretpostavlja i dogradnju moralnih principa i formiranje novog sistema vrednosti čoveka u odnosu na prirodu i okruženje.

Izvor: novipazar.rs

EMS dobio saglasnost Vlade

indexVlada Republike Srbije je 24. januara donela rešenje kojim se daje saglasnost na Godišnji program poslovanja Akcionarskog društva Elektromreža Srbije za 2017. godinu, koji je Skupština EMS AD donela na sednici održanoj 29. novembra 2016. godine.

Izvor: ems.rs

V.V.

LED rasveta u Kozarskoj Dubici

469263Odbornici Skupštine opštine Kozarska Dubica usvojili su Odluku o raspisivanju javnog poziva za obavljanje komunalne delatnosti rekonstrukcije, upravljanja i održavanja javne rasvete na području opštine Kozarska Dubica u LED tehnologiji.

“Ovom odlukom ovalšćuje se načelnik opštine da objavi javni poziv, jer bi prelaskom na LED tehnologiju postigli značajne uštede u troškovima električne energije i održavanja u odnosu na postojeće stanje koje je loše i predstavlja ogromno finansijsko opterećenje za opštinski budžet”, obrazložio je V.D. načelnika opštinskog Odjeljenja za stambeno-komunalne poslove Darijan Babić.

Uz dodatna obrazloženje koja su odbornicima dali načelnik opštine Radenko Reljić i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Darko Banjac, usvojena je Odluka o raspisivanju javnog poziva za poveravanje obavljanja komunalne delatnosti javne rasvete na području u LED tehnologiji, a najavljeno je da će odbornici ubrzo razmatrati i Elaborat o stanju javne rasvete na području opštine.

Izvor: srna.rs

V.Vukajlović