Home Blog Page 1181

Potpisani ugovori za 7 projekata iz područja upravljanja vodama u Slavoniji

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Na sednici Vlade Republike Hrvatske u Osijeku potpisano je šest ugovora vrednih preko 1,7 milijardi kuna koji se odnose na sufinansiranje projekata sektora voda putem Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014-2020. kao i ugovor za uređenje desne obale reke Drave u Gradu Osijeku ukupne vrednosti 44 miliona kuna.

Realizacijom ovih 6 projekata izgradiće se 7 uređaja za prečišćavanje otpadnih voda ukupnog kapaciteta preko 172.000 ekvivalent stanovnika, izgraditi pogon za pripremu pitke vode u Belišću i rekonstruirati gotovo 360 kilometara mreže odvodnje i 60 kilometara mreže za vodosnabdevanje, kao i preko 150 crpnih stanica čime će se omogućiti poboljšani sistem javne odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda za gotovo 200.000 ekvivalent stanovnika i osigurati poboljšano javno vodosnabdevanje za preko 50.000 stanovnika.

Projekti će se finansirati u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014–2020 u okviru kojeg je za vodnokomunalne projekte Republici Hrvatskoj na raspolaganju 1,05 milijardi evra bespovratnih sredstava. U okviru ovog programa realizuje se 17 vodnokomunalnih projekata ukupne vrednosti gotovo 4,7 milijardi kuna, od čega EU sufinansiranje iznosi preko 2,7 milijardi kuna što je 34 odsto alokacije. Do početka 2018. godine očekuje se odobrenje još 10 projekata ukupne vrednosti 6,2 milijarde kuna od čega EU sufinansiranje iznosi gotovo 3,6 milijardi kuna.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

U Vrbasu održana radionica posvećena zelenim radnim mestima

Foto: Wikipedia/Novosivački

Ekološki pokret Vrbasa prošle nedelje je održao radionicu na temu obrazovanja i Zelenih radnih mesta u restoranu Centra za fizičku kulturu u Vrbasu. U fokusu radionice bili su volonteri iz dve srednje škole u Vrbasu – SSŠ 4. juli i Giminazije Žarko Zrenjanin, koji su ujedno i članovi zajedničkog projektnog tima održivog razvoja škola.

Foto: Wikipedia/Novosivački

Na radionici su predstavljeni međunarodni ekološki standardi, perspektiva zapošljavanja različitih profila radnika na poslovima reciklaže, govorilo se o procedurama uz pomoć kojih se može pristupiti lokalnim fondovima u oblasti zaštite životne sredine i održivog razvoja, a istaknuta je i važnost otvaranja zelenih radnih mesta i afirmisanje potrebe obrazovanja zelenih kadrova.

Radionica je održana u sklopu kampanje koju podržavju Ministarstvo zaštite životne sredine i Opština Vrbas.

izvor: ekovrbas.net

Sandra Jovićević

Skupština opštine Plandište usvojila Odluku o zameni postojećih svetiljki javne rasvete štedljivim LED svetiljkama

Foto: Wiki
Foto: Wikipedia, pravoslavna crkva u Plandištu

Na 17. sednici Skupštine opštine Plandište odbornici su razmatrali i usvojili Odluku o davanju saglasnosti i usvajanju Projekta javnog privatnog partnerstva – Zamena postojećih svetiljki javne rasvete štedljivim LED svetiljkama u zoni ulica, parkova, šetališta na javnim površinama, spoljašnje dekorativne rasvete javnih zgrada u naseljenim mestima Opštine Plandište, izuzev naselja Plandište.

Izvestilac po ovoj tački je rekao da se od ovog projekta očekuje velika ušteda električne energije, i do 70 odsto.

Nakon usvajanja Odluke, pristupiće se javnoj nabavci za izbor privatnog partnera na ovim poslovima.

Milisav Pajević

 

EBRD u Srbiji: Fokus na “zelenoj privredi”

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Direktor Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Srbiji, Danijel Berg, izjavio je da je EBRD pripremila novu investicionu strategiju za Srbiju, u čijem će fokusu biti “zelena privreda“.

EBRD je u prethodnih 16 godina investirala u Srbiju 4,5 milijardi evra u projekte, a preostalo je još oko 2,2 milijarde da se realizuje, rečeno je na skupu u Privrednoj komori Srbije, gde je predstavljen EBRD Program zelenih inovacionih vaučera.

Naime reč je o šemi zelenih inovacionih vaučera koja ima za cilj da poboljša proces uvođenja inovacija u mala i srednja preduzeća u oblasti resursne efikasnosti i na taj način podrži dugoročnu konkurentnost srpske privrede i smanji njen uticaj na klimatske promene.

“Upravo pripremamo novu strategiju za Srbiju koja bi trebalo da bude dostupna za javnu raspravu sledeće nedelje. Videćete da zelena ekonomija ima veću ulogu”, rekao je Berg. U 2017. oko 50 odsto finansiranih projekata je označeno kao ‘zeleno’. Mali projekti su prisutni, ali trebaju nam i veći projekt.

Mala i srednja preduzeća koja ispunjavaju uslove mogu da se prijave za dobijanje vaučera vrednih do 20.000 evra bez PDV-a i to za pokrivanje 90 odsto troškova usluga istraživanja i razvoja.

Preduzećima će kroz šemu biti omogućeno da vaučerima pokriju veći deo troškova usluga istraživanja i razvoja koje će im pomoći da razviju inovativne proizvode, usluge ili procese u cilju smanjenja potrošnje resursa, kao na primer energije, vode i sirovina.

Jedno preduzeće može da se prijavi za samo jedan vaučer, a prijavni formular na imejl adresu – inovacionivauceri@ebrd.rs.

U okviru istog istraživačko-razvojnog projekta preduzeće može da sarađuje sa najviše tri istraživačko-razvojne organizacije.

Berg je rekao da EBRD želi da promoviše razvoj inovacija i da bi taj pilot-projekat mogao da se raširi i u zemlje regiona.

“Dokazano je da mala i velika preduzeća, javna i privatna, iznalaze razne načine za inovacije, a sve u cilju povećanja rasta. Nadamo se da ćemo pružiti pomoć i malim firmama, ali i univerzitetima i drugim institucijama koje bi mogle da imaju koristi od ove šeme”, naglasio je Berg.

Berg je rekao da će EBRD imati program za finansiranje zelene energije i privrede koji će sledeće godine biti realizovan u saradnji sa EU.

“Efikasno korišćenje resursa, bilo da se tiče vode, energije bilo kojih drugih sirovina. Znači njihovo efikasnije korišćenje upravo donosi kretanju jedne privrede prema zelenoj”, navodi Dragoljub Gajić, rukovodilac “Šeme zelenih inovacionih vaučera”.

Uslovi za MSP koja žele da se prijave za dobijanje vaučera su: da su proizvodna i zainteresovana za razvoj novih tehnologija u cilju efikasnijeg korišćenja resursa, da su u privatnom i domaćem vlasništvu, zatim da posluju više od dve godine, da su finansijski stabilna i nemaju aktivne sudske sporove, kao i da nisu povezana sa pružaocem usluga.

Mogu se finansirati usluge koje obuhvataju proveru koncepta, razvoj, izradu prototipa, testiranje, sertifikaciju novog proizvoda, usluge ili procesa, zatim inovativno unapređenje postojećeg proizvoda, usluge ili procesa, kao i obuku ili savetovanje u oblasti upravljanja inovacijama i zaštite intelektualne svojine.

Ovaj donatorski program za Srbiju podržava Vlada Austrije. Domaći preduzetnici kažu da imaju projekte za zelene vazučere a najveće interesovnje je za unapređnje enrgetske efikasnosti i prešićavanje otpadnih voda.

I Iz Vlade obećavaju da će u Fondu za inovacionu delatnost opredeliti više sredstava za ovakve projekte jer su važni za razvoj preduzetništva.

Milan Zlatanović

Izvor: RTS

Prikupljena tona stakla za reciklažu u Novom Sadu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Građani prigradskih naselja Budisava i Čenej u Novom Sadu su u okviru akcije sakupljanja staklene ambalaže u njihovim mestima sakupili skoro tonu stakla za reciklažu.

JKP „Čistoća“ iz Novog Sada je proširilo akciju pa tako, osim ispred sedišta preduzeća na adresi Sentandrejski put br. 3, kontejneri za staklo se svakodnevno postavljaju i ispred mesnih zajednica u nekoliko novosadskih prigradskih naselja.

Svi građani koji donesu tri i više kilograma staklene ambalaže dobijaju poklone. S obzirom na veliko interesovanje građana Novog Sada, ova akcija će biti nastavljena.

Sakupljanje staklene ambalaže JKP „Čistoća“ iz Novog Sada organizuje u saradnji sa kompanijom „Sekopak” d.o.o. iz Beograda.

Milisav Pajević

Hrvatska osigurala dodatna sredstva za izgradnju reciklažnih dvorišta

Foto: mzoip.hr
Foto: mzoip.hr

Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike Hrvatske osiguralo je dodatnih 70 miliona kuna EU sredstava za sufinansiranje projekata izgradnje reciklažnih dvorišta. Prihvatljivi podnosioci zahteva su sve jedinice lokalne samouprave, a javni poziv će trajati do iskorišćenja sredstava.

Javni poziv za sufinansiranje projekata izgradnje reciklažnih dvorišta za jedinice lokalne samouprave objavljen je u martu ove godine i za tu namenu je bilo osigurano 144,5 miliona kuna kroz Operativni program „Konkurentnost i kohezija“. Radi značajnog interesa podnosioca, Ministarstvo zaštite životne sredine i energetike je osiguralo i dodatna sredstva. Na internet stranici Strukturni fondovi stoga su objavljene III izmene Poziva za građenje reciklažnih dvorišta kojima je vrednost ovog Poziva povećana za dodatnih 70 miliona kuna i sada iznosi 214,5 miliona kuna.

Inače, na javni poziv za građenje reciklažnih dvorišta od njegovog otvaranja do sada je stiglo 67 prijava, a donesene su 42 odluke o finansiranju u ukupnom iznosu od 110,3 miliona kuna.

izvor: mzoip.hr

Sandra Jovićević

Pušten u rad rezervoar za vodosnabdevanje u Preševu

Foto: srbija.gov.rs
Foto: srbija.gov.rs

Ministar državne uprave i lokalne samouprave u Vladi Republike Srbije Branko Ružić izjavio je juče na svečanosti povodom puštanja u rad novog rezervoara za vodosnabdevanje u Preševu da se udruženim snagama države, lokalne samouprave i donatora može unaprediti život građana u svakoj opštini u Srbiji.

Ružić je istakao da se realizovanjem ovog projekta rešava problem snabdevanja vodom lokalne zajednice u narednih 40 godina, i dodao da je Preševo podnelo veliko breme migracionog pritiska, zbog čega je i lokalna infrastruktura dodatno amortizovana.

Svečanosti povodom puštanja u rad novog rezervoara, pored ministra, prisustvovali su i ambasador SAD u Srbiji Kajl Skot i komesar za izbeglice i migracije Vladimir Cucić, koji su se sastali i sa predsednikom opštine Preševo Šćiprimom Arifijem.

Izgradnju novog i renoviranje starog rezervoara zajedno su finansirali USAID, UNDP i Komesarijat za izbeglice i migracije Republike Srbije, kao i opština Preševo i Vlada Japana, navodi se u saopštenju Minisatrstva državne uprave i lokalne samouprave.

izvor: srbija.gov.rs

Sandra Jovićević

Predstavljen plan upravljanja slivom reke Tise

Foto: vodevojvodine.com
Foto: vodevojvodine.com

Prvi međunarodni plan upravljanja slivom reke Tise, predstavljen je u JVP „Vode Vojvodine“ zainteresovanim stranama na Projektu JoinTisza, ali i stručnoj javnosti Srbije.

Ovaj Plan je značajan korak ispunjenja zahteva Okvirne direktive EU o vodama u oblasti životne sredine. Po rečima mr Branislave Matić iz Instituta za vodoprivredu „Jaroslav Černi“, jedan od osnovnih ciljeva je uspostavljanje ravnoteže na slivu reke Tise, i to između potreba reke, ekosistema i potreba stanovništva i razvoja regiona. Slivno područje Tise je najveći podsliv na Dunavu i prebivalište za 14 miliona stanovnika pet zemalja: Ukrajine, Rumunije Slovačke, Mađarske i Srbije. Svih pet zemalja su potpisnice Konvencije o zaštiti reke Dunav, a formirale su i Grupu za Tisu u okviru Međunarodne komisije za zaštitu reke Dunav (ICPDR).

Na skupu je bilo reči o načinu izbora zainteresovanih strana i njihovoj ulozi i značaju u svim fazama definisanja potrebnih mera u budućim planovima upravljanja, a prisutni su upoznati sa ulogom koju zainteresovane strane imaju, kako u konkretnom slučaju ovog Projekta, tako i o uopštenom značaju uključivanja javnosti u strateško planiranje.

Iako jedinstven i vredan u svakom smislu, sliv reke Tise je istovremeno izložen sve većem pritisku i ozbiljnom zagađivanju od poljoprivrede, industrije i gradova, uređenja i morfoloških promena na obalama i koritima vodotoka, kao i poplava i suša. Prvi plan upravljanja je pri isteku i Projekat predstavlja draft predloga mera koji bi trebalo da se nađe u novom Drugom planu upravljanja vodama na slivu reke Tise. On je, kako je zaključeno na skupu, više od samo jednog akta, zato što obavezuje sve države Potisja da sprovedu potrebne mere za ostvarenje koordiniranog održivog razvoja sliva.

izvor: vodevojvodine.com

Sandra Jovićević

Katar 2022: Najviše održiva rešenja za Svetsko fudbalsko prvenstvo ikada

Foto: Wiki
Foto: Wikipedia

Izbor Katara za domaćina Svetskog fudbalskog prvenstva 2022. godine u javnosti izazvao je mnoge kontroverze. Narod Katara najpre je morao da obriše ljagu sa imena svoje države da je u procesu nadmetanja za mesto održavanja ovog prestižnog takmičenja varala i podmićivala čelne ljude FIFA-a (Međunarodna federacija fudbalskih asocijacija). Nakon toga, suočio se sa problemima kulture i temperature.

Islam je njihova državna religija zbog čega je konzumacija alkohola ograničena samo na hotelske barove i klubove uz prikaz pasoša. Jasno je da njihovi verski aršini ne odgovaraju zaljubljenicima u fudbal koji bi Katar posetili u vreme nadmetanja i voleli da uz utakmicu eventualno uživaju uz kriglu hladnog piva. Konflikt islamske vere i alkohola, Katarci su rešili tako što će dozvoliti piće za vreme prvenstva. U posebnim zonama, navijači će moći da se opskrbe alkoholnim pićima. Šta je sa LGBT populacijom? Kako je homoseksualnost u Kataru ilegalna, da li to znači da ljudi neheteroseksualne orijentacije nisu dobrodošli? Tadašnji predsednik FIFA-e, Džozef Blater, u šali ih je savetovao da se jednostavno uzdrže od seksualnih odnosa, ali je i dodao da je fudbal igra otvorena za sve i da čelnici njegove asocijacije ne žele nikakav vid diskriminacije. U duhu tolerancije, vlada Katara izjavila je da će učešće na Svetskom fudbalskom kupu dopustiti i izraelskom nacionalnom timu, što bi bio treći kulturni sukob koji je trebalo da se razreši.

Kada je reč o drugoj komplikaciji koju smo pomenuli, temperaturi, tu je Katarcima ekologija priskočila u pomoć. Takmičenje se obično održava na leto kada živa na termometru u ovoj arapskoj pustinjskoj zemlji može da dostigne 50 stepeni, te će na svaki od stadiona biti postavljeni solarni paneli u cilju da sunčeve zrake pretvaraju u električnu energiju koja bi se koristila za rashlađivanje fudbalera i navijača. Na taj način, temperatura bi se sa 45 stepeni spustila na 25. Kada se igre ne odvijaju, solarne instalacije biće priključene na katarsku električnu mrežu. Tehnologije koje je razvila zemlja planira da ustupi drugim “vrelim” državama kako bi veliki sportski događaji mogli da gostuju i kod njih.

Pored toga, Katar će izdvojiti preko 150 milijardi dolara na stadion koji će se konstruisati posebno za svrhe Svetskog kupa. On će se nalaziti na obali glavnog grada, Dohe. Specifično za ovaj projekat je da će građevinci stadion sklopiti od modularnih kontejnerskih blokova sa prenosivim sedištima, štandovima, toaletima i prodavnicama. Ovakav koncept gradnje pružiće mnogobrojne mogućnosti u budućnosti. Stadion će da ima potencijal da bude rastavljen i sastavljen na potpuno novoj lokaciji u potpunom novom obliku, možda manjoj veličini, ali i da njegovi delovi budu ugrađeni u brojne manje hale za sportske događaje ili koncerte.

Na obnovi postojećih stadiona i izgradnji novih sportskih arena angažovana su velika imena arhitekture poput Zahe Hadid. Ni na ovom planu, međutim, poteškoće nisu izostale. Čak je i FIFA-in savetodavni odbor za ljudska prava izrazio zabrinutost oko toga kako će građevinski radnici biti tretirani od strane svojih nadležnih iz Katara. Uz to, i nabavka materijala je otežana zbog embarga Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Organizatori, ipak, najavljuju da navijače u Kataru 2022. godine očekuju rešenja koja su više održiva od bilo kojih do sada.

Jelena Kozbašić

Energetskim uštedama do konkurentnijeg turizma

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U sklopu zagrebačkog sajma investicija Rexpo 2017, u organizaciji Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost održana je panel diskusija o mogućnosti korišćenja obnovljivih izvora energije u turizmu. U diskusiji su predstavljene sve mogućnosti finansiranja projekata i iskustva na realizovanim projektima koja pokazuju značajne mogućnosti energetskih ušteda.

Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Dubravko Ponoš izjavio je da je Fond do sada uložio 1,6 milijardi kuna u projekte energetske obnove, od kojih je deo sigurno koristio i obnovljive izvore energije. Dodatno je 15,6 miliona kuna investirano isključivo u turistički sektor upravo za tu namenu. On je istakao da će biti potrebno razvijati infrastrukturu kao što su stanice za punjenje električnih vozila ili sistemi javnih bicikala.

Željko Uhlir, državni sekretar u Ministarstvu građevinarstva i prostornog uređenja predstavivši programe energetske obnove je istakao kako svi ti projekti uključuju i mere korišćenja obnovljivih izvora energije. Takvom energetskom obnovom i primenom obnovljivih izvora energije smanjuju se troškovi, ali i postiže edukativan učinak, a mislim da je pozitivno da država pokaže sve prednosti obnove i obnovljivih izvora upravo na vlastitom primeru, zaključio je Uhlir.

Miroslav Madžar, izvršni direktor kompanije Jolly JBS je u sklopu panela predstavio projekat izgradnje Hotela Olympia iz Vodica vredan 170 miliona kuna, koji je primenom mera energetske efikasnosti i sistemima za korišćenje obnovljivih izvora energije postigao milionske uštede. Instalacija prvih 300 kw solara je bila investicija od 800 hiljada kuna. Projekat smo sproveli u saradnji s Fondom i već u prvoj godini nam je ušteda na energentima bila gotovo 50 odsto investicije. Sada imamo zgradu energetskog razreda A, fotonaponsku elektranu, sisteme za zagrevanje vode, a planiramo nastaviti sa drugim merama poput prikupljanja kišnice, zaključio je Madžar.

izvor: fzoeu.hr

Potpisan Protokol o saradnji u vezi s realizacijom Programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini”

Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs
Foto: ekourb.vojvodina.gov.rs

U petak 1. decembra 2017. godine u Pokrajinskoj vladi potpisan je protokol o saradnji na realizaciji programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini”.

Potpredsednik Mihalj Njilaš je istakao da je cilj programa bio podsticanje rada u oblasti zaštite životne sredine u vaspitno-obrazovnim ustanovama na teritoriji AP Vojvodine, kako bi se doprinelo razvoju svesti dece, mladih i odraslih da prihvate i snose odgovornost za korišćenje prirodnih i kulturnih potencijala sredine u kojoj žive, razvoju onih znanja i kompetencija koje će ih naučiti da vode brigu o životnoj sredini i njihovom potencijalu. Dodao je da je od 2009. godine u ovaj program bilo uključeno više od pedeset posto ustanova na teritoriji AP Vojvodine (predškolske ustanove, osnovne i srednje škole), te da je ustanovama i pojedincima dodeljeno 260 nagrada za najuspešnije realizovane aktivnosti.

Menadzerka RECAN – fonda za reciklažu limenki Jelena Kiš pohvalila je rezultate aktivnosti ovog projekta u ustanovama u AP Vojvodini i dodala da će RECAN od ove godine uvrstiti još neke novije programe za realizaciju projekta Programa „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini”.

Na ovogodišnji javni poziv odazvale su se 104 vaspitno-obrazovne ustanove, a rezultati izbora najuspešnijih biće objavljeni do 5. juna 2018. godine.

„Za čistije i zelenije škole u Vojvodini”, program koji je pre devet godina pokrenut sa idejom da se u školama i lokalnim zajednicama širom Vojvodine podigne svest i lična odgovornost za brigu o životnoj sredini, nastaviće da se realizuje s novim partnerima i u školskoj 2017/18. godini. Program su pokrenuli Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine i Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine – nacionalne zajednice, u saradnji s Pokretom gorana Vojvodine. Od prošle godine partneri su postali i Pokrajinski sekretarijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj i RECAN – fond za povraćaj i reciklažu limenki. Ove 2017. godine, projektu se pridružio i Pokrajinski sekretarijat za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova. Saradnja će se intenzivirati u segmentu edukacije u oblasti zaštite životne sredine i energetske efikasnosti.

izvor: ekourb.vojvodina.gov.rs

Sandra Jovićević

Hrvatska predstavila rezultate projekta ispitivanja azota i ugljenika u zemljištu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Povodom obeležavanja Svetskog dana zemljišta, Hrvatska agencija za okolinu i prirodu predstavila je rezultate projekta „Promena zaliha ugljenika u zemljištu i izračunavanje trendova ukupnog azota i organskog ugljenika u zemljišti i odnosa C:N“.

Projekat je realizovan u okviru Programa „Dogradnja i razvoj Informacionog sistema zaštite životne sredine i unapređenje sistema praćenja i izveštavanja o stanju životne sredine u Republici Hrvatskoj“, finansiranog sredstvima Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost. Projekat su sproveli Hrvatski geološki institut, Hrvatski šumarski institut i Agencija za poljoprivredno zemljište.

U razdoblju od 2014. do 2017. godine, na 725 reprezentativnih lokacija sprovedeno je terensko i laboratorijsko istraživanje stanja zemljišta. Prikupljeni su podaci o stanju i promenama zaliha organskog ugljenika u zemljištu, ukupnom azotu i odnosu ugljenika i azota, pristupačnim elementima u zemljištu, ukupnim metalima i potencijalno toksičnim elementima, kao i mineraloškom sastavu zemljišta. Prikupljeni su opšti podaci o lokaciji uzorkovanja koji sadrže administrativne, lokacijske, geografske i ostale podatke (reljef, klimatske i meteorološke podatke, detaljne podatke o korišćenju zemljišta i biljnom pokrovu, opis površinskih svojstava tla).

Rezultati Projekta, dostupni putem ENVI portala unapredili su kvalitet i celovitost podataka u informacionom sistemu zaštite okoline i ujedno osigurali njihovu dostupnost za ispunjenje izveštajnih obaveza Republike Hrvatske.

Svetski dan zemljišta obeležava se od 2013. godine, kada je na Konferenciji Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih Naroda (FAO UN) u Rimu, Svetskim danom zemljišta jednoglasno proglašen 5. decembar. Cilj obeležavanja ovog dana je podizanje svesti o važnosti održivog upravljanja zemljištem za proizvodnju hrane, sirovina i energije, kao i za održivost ekosistema i adaptaciju na klimatske promene.

izvor: azo.hr

Sandra Jovićević

SOLAR IMPULS: Avion koji je obišao ceo svet koristeći samo energiju Sunca

Foto: Solar Impuls
Foto: Solar Impuls

Obići planetu avionom bez ijednog litra utrošenog goriva? Svako bi rekao da je nemoguće. Ali, ne i dvojica entuzijasta, zaljubljenika u letenje i obnovljive izvore energije – Bertran Pikar i Andre Boršhberg.

Tog devetog marta 2015. godine, kompanija ABB, lider na tržištu elektroenergetike i automatizacije, s ponosom je ispratila svoje čedo – letelicu Solar Impuls II i dva hrabra pilota – na let oko sveta. Prelazeći svoju rutu u brižljivo isplaniranim etapama, Pikar i Boršhberg su se smenjivali na dužnosti pilota dok je avion, koji se pokreće isključivo na solarni pogon, nadletao vazdušni prostor nad pet kontinenata. Godinu dana kasnije, u julu 2016., Solar Impuls se vratio u Abu Dabi prešavši impresivnih 40.000 kilometara.

Ovaj revolucionarni let ući će u istoriju sa tri oborena svetska rekorda, od kojih svakako najveći podvig predstavlja to što su u vazduhu bili 117 sati i 52 minuta, od Nagoje u Japanu do Havaja, i tom prilikom prevalili su 8.924 kilometara bez korišćenja bilo kakvog goriva.

Sve to ne bi bilo moguće da ovaj avion ne poseduje 17.248 solarnih ćelija na svojim krilima, čiji je raspon 72 metra, koja omogućavaju da letelica u potpunosti napuni svoje baterije i tako ostane u vazduhu i tokom noći. Da bi u potpunosti napunio kapacitete i izdržao noćni let, vazduhoplov je morao da leti na visini koja nadmašuje Mont Everest.

– Ako želite da budete inovator, morate da budete pionir! Nikad me neće napustiti želja da letim Solar Impulsom ili samo da ga gledam dok je u vazduhu. Kad vidite ta četiri električna motora koji ga podižu u visine, bez buke, bez zagađenja, imate osećaj kao da ste upravo uskočili u buduć- nost. Zahvaljujući novim tehnologijama, budućnost je tu, već danas! – izjavio je tada Bertran Pikar.

Foto: Solar Impuls

A kako je sve počelo?

Bertran Pikar, pionir švajcarskog vazduhoplovstva i psihijatar, koji je bio deo prvog tima koji je obišao zemlju u balonu 1999. godine, i njegov kolega Andre Boršberg, preduzetnik i inženjer, odlučili su 2003. godine da pokrenu projekat Solar Impuls.

Od 2010. godine do danas, u prototipu aviona sa solarnim napajanjem Solar Impuls I, a kasnije i avionu Solar Impuls II, zajednički su postavili mnoštvo međunarodnih vazduhoplovnih rekorda na letovima iznad Evrope, Severne Afrike i SAD-a, uključujući rekord za trajanje, visinu i udaljenost leta.

Kad vidite ta četiri električna motora koji ga podižu u visine, bez buke, bez zagađenja, imate osećaj kao da ste upravo uskočili u budućnost

Kompanija ABB postala je 2014. godine stalni saradnik ovog letačkog tandema, budući da su delili interesovanje za aeronautiku, čistu tehnologiju i obnovljive izvore energije. U Švajcarskoj su osnovali inovacijski i tehnološki savez da bi ostvarili zajedničku viziju o smanjenju potrošnje resursa i povećanju korišćenja obnovljivih izvora energije.

Nekoliko ABB-ovih inženjera pridružilo se timu Solar Impulsa i svojom stručnošću i predanošću doprineli ovoj misiji. Njihov rad uključivao je poboljšanje sistema kontrole za operacije na tlu, poboljšanje elektronike za punjenje sistema baterija u avionu i rešavanje prepreka koje će se pojavljivati usput na ruti. Timu Solar Impulsa priključila su se i dva ABB inženjera iz Srbije – Tamara Turšijan i Stevan Marinković.

 – Solar Impulse je stvoren sa idejom da inspiriše nove generacije da prihvate inovacije i tehnologije za rešavanje najvećih izazova na planeti. ABB je pratio tim Solar Impulsa na svakom kilometru putovanja – rekao je Ulrih Špishofer, glavni izvršni direktor ABB-a.

ABB-ov entuzijazam na projektu Solar Impulsa proizlazio je ne samo iz zajedničke vere u inovacije i tehnologiju, nego i iz slogana kompanije „Energetika i produktivnost za bolji svet”. Duh projekta Solar Impuls odražava težnje ABB-a prema podsticanju operativne efikasnosti, smanjenju potrošnje resursa, omogućavanju održivog transporta i povećanju prodora čiste, obnovljive energije.

 – Ovaj avion je u suštini leteća pametna mreža koja prikuplja energiju iz obnovljivih izvora, a zatim je vraća korisnicima na efikasan način – primetio je Andre Boršhberg.

Foto: Solar Impuls

Kao drugi najveći svetski isporučilac solarnih invertora i jedan od najvećih isporučilaca generatora za vetroelektrane, ABB je lider u efikasnoj i pouzdanoj integraciji obnovljivih izvora energije u energetske mreže. ABB pomaže u izgradnji sveobuhvatne mreže za brzo punjenje električnih vozila u Evropi i isporučuje ključnu opremu za najveću svetsku mrežu brzih punjača za električne automobile u Kini.

Direktor ovog projekta, Bertran Pikar, izjavio je kako je ABB-a sa svojim vodećim tehnologijama, koje omogućuju proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i podstiču energetsku efikasnost tima Solar Impulsa, doprineo da istraju u svojoj nameri i pokažu moć inovacije i čiste tehnologije.

 – To je ono što je svetu potrebno. U protivnom, izgubićemo sve naše prirodne resurse – kazao je Pikar i dodao:

 – Svim nevernim Tomama želim da poručim da budu oprezni, jer inovacije nikad ne dolaze iz sistema. Nisu prodavci sveća izmislili sijalicu. Sve što koristite danas, sutra će već biti prevaziđeno, pa zato, ako želite da budete napredni, morate da promenite način razmišljanja. Samo oni koji budu bili fleksibilni uspeće da se prilagode promenama. Setite se samo dinosaurusa. Bili su ogromni i snažni, a nisu uspeli da se prilagode. Ako jedan avion može da leti danima i noćima bez goriva, isključivo na solarni pogon, ne dozvolite da vas iko ubedi u to da je nemoguće da jednog dana to isto važi i za automobile, sisteme grejanja i hlađenja ili kompjutere.

Za više informacija o saradnji ABB-a na projektu Solar Impuls, posetite http://new.abb.com/betterworld. Za više informacija o projektu Solar Impuls, posetite www.solarimpulse.com ili se povežite sa ovim veselim timom putem društvenih mreža Facebook ili Twitter.

ABB je vodeća svetska kompanija u oblasti energetike i industrijske automatike, koja svojim tehnologijama pomaže korisnicima u efikasnijem korišćenju električne energije, povećanju industrijske produktivnosti i smanjenju štetnog uticaja na životnu sredinu. Kompanije članice ABB Grupe posluju u oko 100 zemalja i zapošljavaju oko 145.000 ljudi. ABB je vodeća svetska kompanija u oblasti energetike i industrijske automatike, koja svojim tehnologijama pomaže korisnicima u efikasnijem korišćenju električne energije, povećanju industrijske produktivnosti i smanjenju štetnog uticaja na životnu sredinu. Kompanije članice ABB Grupe posluju u oko 100 zemalja i zapošljavaju oko 145.000 ljudi.

Priredila: Vera Rakić

 Ovaj prilog prvobitno je objavljen u biltenu Energetskog portala pod nazivom EKO-MOBILNOST, jula 2017. godine.

Održan 2. Operativni sastanak partnera projekta FORRET

Foto: vojvodinasume.rs
Foto: vojvodinasume.rs

U Vinkovcima je krajem prošle nedelje održan 2. Operativni sastanak partnera projekta FORRET na kome se dogovaralo o pripremi projektnih aktivnosti prve etape, uključujući prikupljanje podataka i izradu projektnih zadataka. Takođe, raspravljalo se i o pitanjima vezanim za završetak izrade Plana upravljanja projektom i Komunikacijskog plana, kao i o mogućnostima ubrzanja realizacije konkretnih aktivnosti.

Projekat FORRET, punog naziva „Razvoj prekograničnog projekta šumske retenzije za integrisano upravljanje rizicima od poplava, životnom sredinom i šumama“ / Development of Transboundary Forrest Retention Project for Integrated Flood Risk, Environmental and Forestry Management je zajednički prekogranični projekat hrvatskih i srpskih institucija nadležnih za: upravljanje vodama i upravljanje rizicima od poplava („Hrvatske vode“, JVP „Vode Vojvodine“), gazdovanje šumama (JP „Vojvodinašume“) i zaštitu prirode i očuvanje biodiverziteta (WWF Adria, Zagreb).

Hrvatske vode su vodeći partner na ovom projektu. Tokom sprovođenja projekta, uz projektne partnere, biće uključene i ostale nadležne nacionalne institucije obe države (predstavnici nadležnih tela i institucija zaduženih za vode, šume i zaštitu prirode) preko radnih tela projekta u cilju dobijanja optimalnih rešenja upravljanja prostorom iz delokruga projekta.

Uz glavni cilj projekta – smanjenje rizika od poplava kroz uspostavljanje zajedničkog monitoringa – merama tzv. „zelene infrastrukture“, među kojima bi bila i prekogranična šumska retenzija za rasterećenje velikih voda reke Save i unapređenjem sistema upravljanja rizicima od poplava osiguraće se i kvalitetnije gazdovanje šumama uz poboljšanje ekološkog stanja i očuvanje biodiverziteta ovog jedinstvenog područja od međunarodne važnosti. Projektom je, između ostalog, planirano: izrada zajedničke baze podataka za vode, šume i zaštitu prirode, zajednički monitoring uz postavljanje dve nove vodomerne stanice po jedna sa svake strane granice, izrada zajedničkog hidrološko-hidrauličkog modela, izrada dve nacionalne studije gazdovanja šumskim resursima, izrada zajedničke studije biodiverziteta koja će obuhvatiti nacionalne specifičnosti obe države, kao i brojne druge aktivnosti.

Ukupna vrednost projekta je 1.626.842,24 EUR, a finansiraće se iz Programa prekogranične saradnje IPA Hrvatska – Srbija 2014-2020. (85 odsto) i sopstvenih sredstava projektnih partnera (15 odsto). Trajanje projekta FORRET je 2,5 godine.

izvor: vojvodinasume.rs

Sandra Jovićević

Počeo projekat odsumporavanja dimnih gasova u TENT A

Foto: mre.gov.rs
Foto: mre.gov.rs

U Termoelektrani Nikola Tesla A u Obrenovcu počela je realizacija projekta za izgradnju postrojenja za odsumporavanje dimnih gasova u TENT- A.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić izjavio je da će zahvaljujući ovom projektu emisije sumpor-dioksida biti smanjene devet puta, sa oko 74.000 tona na 7.800 tona godišnje, što je u skladu sa našim obavezama i evropskim direktivama. Domaće kompanije će učestvovati više od 50 odsto u realizaciji projekta čija je vrednost 167 miliona evra, a završetak projekta se očekuje u poslednjem kvartalu 2022. godine.

EPS i kompanija Micubiši Hitači pauer sistem potpisali su u septembru u Vladi Srbije Sporazum za izgradnju postrojenja za odsumporavanje, odnosno višestruko smanjenje prisustva sumpor-dioksida u TENT-u A. Projekat se realizuje u okviru sporazuma između Vlade Srbije i Vlade Japana, na osnovu kojeg je između EPS-a i Japanske agencije za međunarodnu saradnju JICA potpisan Sporazum o zajmu za finansiranje projekta.

Sistem za odsumporavanje dimnih gasova u Obrenovcu gradiće se za četiri bloka TENT A snage po 350 megavata, koji kao gorivo koriste lignit iz površinskih kopova RB Kolubara. Na blokovima A3, A4, A5 i A6 primeniće se tehnologija odsumporavanja dimnih gasova vlažnim postupkom, uz korišćenje krečnjaka kao reagensa. Kao nus-proizvod dobijaće se gips koji se može koristiti u građevinarstvu, a pomešan sa pepelom i za izgradnju puteva. Rok za završetak izgradnje postrojenja je 42 meseca od datuma stupanja Ugovora na snagu.

Za unapređenje zaštite životne sredine od 2017. do 2025. godine EPS planira ulaganja od oko 900 miliona evra i to kroz realizaciju projekata za smanjenje emisije zagađujućih materija u vazduhu iz termoelektrana, što uklјučuje i izgradnju sistema za odsumporavanje.

izvor: mre.gov.rs

Sandra Jovićević

Dogovorena saradnja između Srbije i Republike Srpske u oblasti zaštite životne sredine

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Delegacija Ministarstva zaštite životne sredine na čelu sa ministrom Goranom Trivanom sastala se sa delegacijom Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske koju je predvodila ministarka Srebrenka Golić. Na sastanku su dogovorene konkretne inicijative i zajedničke akcije koje će voditi ka daljem unapređenju saradnje dva ministarstva, s krajnjim ciljem poboljšanja i zaštite životne sredine Republike Srbije i Republike Srpske, kao i regiona.

Ministar Trivan je na sastanku izrazio zadovoljstvo zbog proširenja saradnje sa Republikom Srpskom u oblasti zaštite životne sredine i prirode. On je najavio da će se Ministarstvo Republike Srbije angažovati na realizaciji zajedničkog dogovora o čišćenju obala reke Lim i reke Drine. Na taj način, spasićemo hidroelektrane „Višegrad“ i „Bajina Bašta“, ali i čitavu biosferu koja povezuje ove dve rečne obale u jedinstveno područje, jer životna sredina ne zna za granice“ rekao je ministar, i izrazio očekivanje da će se i ministar ekologije Crne Gore odazvati pozivu, i ova zemlja uključiti u čišćenje rečnih tokova značajnih za čitav region.

Pored dogovorene zajedničke akcije čišćenja, ministar Trivan je u razgovoru na sastanku izrazio podršku inicijativi Republike Srpske za uspostavljanje prekograničnog rezervata biosfere koji će se prostirati na području NP „Drina“ u Republici Srpskoj, i NP „Tara“ i PP „Mokra Gora“ u Republici Srbiji.

Ministarka prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije Republike Srpske Srebrenka Golić je, govoreći o unapređenju već dobre saradnje, pored pomenutih zajedničkih akcija i inicijativa, izrazila očekivanje da će resorno ministarstvo Republike Srbije pomoći u oblasti koja se odnosi na transpoziciju pravnih propisa u oblasti zaštite životne sredine i prirode, i uvajanje evropskih principa i standarda, gde Srbija ima više iskustva i rezultata.

Na sastanku dva ministarstva iz oblasti ekologije Republike Srbije i Republike Srpske usaglašen je tekst povelje koja izražava trajno opredeljenje za smanjenje zagađenja i unapređenja kvaliteta voda u slivu reka Lim i Drina, kao osnove dogovorenih zajedničkih dugoročnih mera na saniranju otpada na ovim rekama.

izvor: ekologija.gov.rs

Sandra Jovićević