Home Blog Page 1093

Sankt Peterburg: Srbija ostaje opredeljena za isporuke ruskog gasa

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike
Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Gaspromnjeft i NIS zainteresovani su za Petrohemiju i u narednom periodu biće intenzivirani razgovori sa ruskom stranom, izjavio je ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić, nakon sastanka sa predsednikom Gaspromnjefta Aleksandrom Djukovim i predsednikom Gasproma Aleksejem Milerom, na marginama Foruma u Sankt Peterburgu.

– Razgovarali smo i o onome što je za nas dugoročno veoma značajno – Petrohemiji. Činjenica je da su (zajednička srpsko-ruska kompanija) NIS i Gaspromnjeft zainteresovani za Petrohemiju i o tome ćemo intenzivirati razgovore – rekao je Antić, koji se sa predstavnicima ruskih energetskih kompanija sastao na marginama 22. Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu (SPIEF).

On je istakao da Petrohemija trenutno dobro i pozitivno posluje, ali da je toj firmi neophodan strateški partner zbog investicija.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

– Pre svega, investicija u liniju za proizvodnju polipropilena, koja teba da obezbedi da Petrohemija dugoročno stabilno funkcioniše, u svim ekonomskim uslovima, bez obzira na moguće turbulencije u vezi sa svetskom cenom nafte – kazao je Antić.

Ministar je istakao da je imao izuzetno uspešne razgovore sa predsednkom Gasproma Aleksejem Milerom i sa predsednikom Gaspromnjefta Aleksandrom Djukovim o zajedničkim projektima i investicijama.

– Sa Milerom smo konstatovali da su od početka godine isporuke ruskog gasa Srbiji uvećane za šest odsto u odnosu na isti period prošle godine. Konstatovali smo da je to, pre svega, posledica industrijskog rasta u Srbiji, rasta BDP-a, koji smo imali u prvom kvartalu od 4,5 odsto, kao i očekivanja da ćemo sa takvim trendovima nastaviti – naveo je Antić.

Ministar energetike podsetio je da će se nastaviti razgovori o mogućnostima povećanja količina gasa za Srbiju. Antić je kazao da Srbija ostaje opredeljena za isporuke gasa “kroz dugoročni ugovor sa Gaspromom” i da ćemo zajednički razgovarati o energetskoj bezbednosti i sigurnosti snabdevanja gasom u Srbiji, prateći sve velike gasne projekte u ovom delu Evrope.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

– Razgovarali smo o jačanju gasno-transportnog sistema Srbije, pre svega, o pravcu od Bugarske ka mađarskoj granici, kao i o veoma važnom pitanju povećanja kapaciteta podzmenog skaldišta gasa Banatski dvor. Dobili smo čvrsto obećanje da će ruska strana, odnosno Gasprom i Gaspromeksport, u najkraćim rokovima završiti studiju koja tretira nekoliko ponuđenih tehničkih rešenja i doneti konačnu investicionu odluku, pozitivnu odluku i da ćemo vrlo brzo krenuti u povećanje kapaciteta tog skladišta, koje ima izuzetan značaj za ukupnu energetsku bezbednost Srbije – naglasio je srpski ministar.

Antić je takođe rekao, da je sa Djukovim razgovarao o poslovanju NIS-a i da su konstatovali da NIS beleži dobre rezultate, kao i da je izuzetno značajno što je NIS usvojio ambizioznu strategiju razvoja kompanije, sa visokim ciljevima razvoja NIS-a kao lidera u regionu Zapadnog Balkana.

– Želja je – kazao je ministar Antić – da se nastavi sa investicionim ciklusom i podsetio da se u NIS-u realizuju važni projekti, kao što je Duboka prerada. On je naveo da će to postrojenje biti završeno u predviđenom roku, do trećeg kvartala naredne godine, a investicija je vredna 300 miliona evra.

Na sastanku je bilo reči i o projektu gradnje Termoelektrane-toplane Pančevo, koji razvija NIS, dodao je ministar rudarstva i energetike, Aleksandar Antić.

Izvor: Ministarstvo rudarstva i energetike

Inspekcija uništila tonu hrane iz Mađarske

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Zabrana uvoza prerađevina od svinjskog mesa iz Mađarske. U narednom periodu biće pojačana kontrola na graničnim prelazima.

Zabrana Ministarstva poljoprivrede Srbije da se iz Mađarske u našu zemlju uvoze svinjsko meso i proizvodi od svinjskog mesa zbog pojave afričke kuge svinja i dalje je na snazi. Ipak, šunke, parizeri i druge prerađevine iz ove države i dalje mogu da se nađu na lokalnim pijacama širom Srbije, a naročito u Vojvodini i severnim gradovima.

Resorno ministarstvo nedavno je zbog pojave ove zarazne bolesti zabranilo uvoz svinjskog mesa i proizvoda od mesa, a na graničnim prelazima su kontrole veterinarske inspekcije pojačane. Ništa od robe koja nije termički tretirana na temperaturi od 80 stepeni Celzijusa ne sme da uđe u zemlju. Inspektori nisu dozvoljavali putnicima čak ni sendviče da unesu u Srbiju.

– Veterinarski inspektori Severnobačkog upravnog okruga su od 7. do 13. maja ove godine zaplenili 937 kilograma hrane i hrane za životinje iz nelegalnog prometa – navodi se u saopštenju Uprave za veterinu. – U istom periodu je na carinskim prelazima zaplenjeno 103 kilograma hrane životinjskog porekla. U toku zajedničke akcije veterinarske inspekcije i inspektora privrednog kriminala u Srednjobanatskom okrugu zaplenjeno je 58,6 kilograma hrane životinjskog porekla iz nelegalnog prometa, koja potiče iz Mađarske. Sva zaplenjena hrana poslata je na neškodljivo uklanjanje.

Mera zabrane uvoza i tranzita svih pošiljaka hrane životinjskog porekla iz Mađarske doneta je kako se afrička kuga svinja ne bi proširila u Srbiji. I u narednom periodu biće pojačana kontrola na graničnim prelazima. Uz te mere, inspektori kontrolišu i lovišta zbog divljih svinja, koje su glavni prenosioci bolesti.

Iako bolest nije zoonoza i ne prenosi se na ljude, a kako je jedino rešenje uništavanje životinja, ekonomska šteta može biti velika. Veliku ulogu u širenju bolesti ima i sam čovek, pa se zato ne zabranjuje samo komercijalni promet mesa, već se na graničnim prelazima kontrolišu i sendviči, koji ne smeju da se unesu ukoliko sadrže u sebi proizvode od svinjskog mesa.

izvor: novosti.rs

 

Preokret: Cene nafte naglo padaju nakon 6 nedelja rasta

Foto: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na svetskim tržištima cene nafte su prošle nedelje oštro pale, nakon šest nedelja rasta, jer su Saudijska Arabija i Rusija otvorile pitanje ublažavanja proizvodnih ograničenja koja su gotovo godinu i po dana podržavala rast cena.

Na londonskom je tržištu cena barela prošle nedelje pala za 3,3 posto, na 76,45 dolara, dok je na američkom je tržištu barel pojeftinio 4,8 posto, na 67,90 dolara.

Do samog kraja proše nedelje cene su se nafte manje-više stabilno kretale oko najviših nivoa od novembra 2014. godine da bi u petak oštro pale nakon vesti o mogućem povećanju proizvodnje OPEC-a i njegovih partnera.

Ruski ministar za energetiku Aleksandar Novak i njegov saudijski kolega Haled al-Falih sastali su se u Sankt Petersburgu kako bi uoči sastanka OPEC-a idućega meseca proučili uslove sporazuma o ograničenju proizvodnje koji su na snazi od početka prošle godine.

Od januara 2017, naime, OPEC i grupa nezavisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 miliona barela dnevno kako bi smanjili neravnotežu između velike ponude i nedovoljno snažne potražnje, smanjili zalihe u svetu i tako podržali cene.

Ovoga puta ministri su, zajedno s kolegom iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, raspravljali o povećanju proizvodnje za milion barela dnevno. Tako bi se idućeg meseca na sastanku OPEC-a predložilo postupno ublažavanje proizvodnih restrikcija.

– Nakon što je na londonskom tržištu cena barela premašila psihološki važan nivo od 80 dolara, prvo smo mogli videti blagi pad cena, a potom su poruke iz Rusije i Saudijske Arabije izazvale oštar pad – kaže Met Smit, direktor u kompaniji ClipperData.

Svetske zalihe sirove nafte i derivata naglo su se smanjile proteklih meseci zbog snažne potražnje i ograničene proizvodnje vodećih svetskih proizvođača nafte, kao i oštrog pada proizvodnje u krizom pogođenoj Venezueli.

Proteklih nedelja su cene nafte podržavale  i najavljene američke sankcije Iranu nakon što se Vašington povukao iz međunarodnog nuklearnog sporazuma s Teheranom.

Međutim, najava povećanja proizvodnje OPEC-a i partnera izazvala je pad cena.

Tim pre što postoje naznake daljeg povećanja proizvodnje u SAD-u, iako se već u februaru u SAD-u proizvodilo rekordnih 10,3 miliona barela dnevno.

U petak je kompanija Baker Hughes objavila da je prošle nedelje broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao za 15, na ukupno 859, najviši nivo od marta 2015. godine. Kako je u istom periodu prošle godine bilo aktivno samo oko 650 bušotinskih postrojenja, taj podatak pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ovi nivoi cena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju.

Zbog svega toga, i u ponedeljak ujutro cene nafte su oštro pale na azijskim tržištima, nastavljajući negativni niz od prošle sedmice.

Tako je jutros na londonskom tržištu cena barela oslabila dodatnih 2,6 odsto, na 74,50 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3 odsto, na 65,80 dolara.

izvor: poslovni.hr

Na Novom Zelandu zbog bakterije ubijaju 150.000 krava

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Novi Zeland planira da usmrti 150.000 krava u pokušaju da iskoreni bakteriju koja izaziva bolesti kod domaćih životinja u toj zemlji.

Političari i industrijski lideri danas su najavili ambiciozni plan, navodi agencija AP. Uništavanje stoke će koštati stotine miliona dolara i, ako bude uspešno, biće to prvi put da se u nekoj zemlji eliminiše Mikoplazma bovis.

Stočarstvo je presudno za ekonomiju Novog Zelanda, navodi AP, dodajući da je izolovan geografski položaj te zemlje sprečio da se bakterija širi dalje.

Bakterija Mikoplazma bovis prošlog juna je prvi put pronađena na Novom Zelandu. Mikoplazma bovis prisutna je u Evropi i SAD, a kod krava može izazvati mastitis, zapaljenje pluća, artritis i druge bolesti.

Bolest se ne smatra pretnjom za bezbednost hrane, ali uzrokuje velike štete na farmama.

Izvor: N1

Obeleženi Dani Beljanske bare

Foto: Vode Vojvodine
Foto: Vode Vojvodine

Od kako je Beljanska bara 2013. godine proglašena za park prirode, JVP “Vode Vojvodine” u saradnji sa opštinama Srbobran i Bečej organizuje manifestaciju  „Dani Beljanske bare”.

Kao deo ovogodišnje manifestacije, u prošli ponedeljak su u Turiji predstavljeni i nagrađeni pobednici dva umetnička konkursa, likovnog i literarnog, radovi učenika svih osnovnih škola u opštini Srbobran. Radovi su bili inspirisani Beljanskom barom.  Svojim slikama i rečima, ova deca nastoje da podignu svest, kako sebi i svojim vršnjacima, tako i nama odraslima, o tome koliko je bitno da čuvamo i ne ugrožavamo prirodu.

Foto: Vode Vojvodine

I na teritoriji opštine Bečej obeleženi su “Dani Beljanske bare”. Mališani  iz dve osnovne škole „Sever Đurkić“ i „Zdravko Gložanski“, njih 85, posetili su osmatračnicu za ptice, gde su im predstavnici upravljača govorili o vrednostima zaštićenog područja i o najzastupljenijim vrstama ptica. Potom su deca posetila Tatićev salaš,  na kojem su održane male igre bez granica, a najuspešniji su dobili i nagrade.

Manifestaciju zajednički finansiraju JVP „Vode Vojvodine“ i opštine Bečej i Srbobran.

Izvor: Vode Vojvodine

Vojvodina: Lokalnim samoupravama uručeni ugovori za projekte iz oblasti poljoprivrede

Foto: Pokrajinska vlada
Foto: Pokrajinska vlada

Predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović uručio je 25. maja 2018. godine 68 ugovora predstavnicima 41 lokalne samouprave, koje su ostvarile pravo po osnovu tri konkursa Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, u vrednosti 932, 5 miliona dinara, od čega je Pokrajinska vlada izdvojila 300 miliona dinara.

Reč je o Konkursu za sufinansiranje uređenja atarskih puteva i otresišta, Konkursu za dodelu podsticajnih sredstava za realizaciju radova na uređenju kanalske mreže u funkciji odvodnjavanja poljoprivrednog zemljišta i Konkursu za dodelu podsticajnih sredstava za uklanjanje divljih deponija s poljoprivrednog zemljišta, odnosno privođenje nameni poljoprivrednog zemljišta.

Foto: Pokrajinska vlada

Predsednik Mirović podsetio je da je Pokrajinska vlada od 2016. godine do danas u fokus stavila privredni i ekonomski razvoj i jedno od najvažnijih pitanja, kako je rekao, razvoj poljoprivrede.

– Naš budžet je od 2016. godine uvećan za osam milijardi dinara i taj iznos smo usmerili na velike razvojne projekte – rekao je Mirović.

Jedan od strateških ciljeva Pokrajinske vlade, kako je naveo, jesu projekti na uređenju kanalske mreže, čijom se realizacijom stavraju uslovi za navodnjavanje i odvodnjavanje poljoprivrednog zemljišta.

Foto: Pokrajinska vlada

Realizacijom današnjih ugovora planirano je uređenje 1.510 kilometara kanalske mreže, 78 kilometara atarskih puteva i 3.615 metara uređenja otresišta.

Ukupna površina državnog poljoprivrednog zemljišta koja će se privesti nameni nakon uklanjanja divljih deponija po ovim ugovorima je 641.306m2.

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarsto Vuk Radojević izjavio je da je jedan od najvažnijih prioriteta Pokrajinske vlade razvoj agrara, te da Pokrajinska vlada kroz konkretan agrarni budžet, koji, kako je istakao, nikada nije bio veći, pokazuje koliki značaj daje razvoju poljoprivrede.

Izvor: Pokrajinska vlada

Postrojenje za tretman otpadnih voda “Livade” pušteno u rad

Foto: mrt.gov.me
Foto: mrt.gov.me

Fabrika za tretman otpadnih voda „Livade” zvanično je pustena u rad u petak 25. maja u Podgorici. Savremeno postrojenje se zasniva na preradi otpadnih voda sa biološkim i hemijskim opterećenjem, a radiće u okviru regionalne deponije „Livade“. Glavna funkcija postrojenja je tretman i prečišćavanje otpadnih voda iz sanitarnih kada na deponiji. Investicija vredna više od 1,86 miliona eura obezbeđena je kreditom Evropske investicione banke (EIB), a radove na postrojenju, po principu „projektuj i izgradi“ obavio je grčki konzorcijum „Ergasis – Karkanias“ u saradnji sa domaćim podizvođačima „Fidija“, „Televex“ i „Tehno-put“.

Saša Radulović, državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, istakao je na otvaranju  da se stavljanjem u funkciju ovog za sada jedinstvenog postrojenja u Crnoj Gori u potpunosti otklanja ili ekstremno smanjuje potencijalna opasnost od štetnog uticaja otpadnih voda koje se skupljaju u već postojećim sanitarnim kadama. „Poznato je da su otpadne vode pod veoma velikim tzv. biološkim i hemijskim opterećenjem, te da je ovakav savremen pristup tretmana neophodan i potpuno u skladu sa evropskim direktivama i preporukama u oblasti zaštite životne sredine“, naglasio je Radulović.

Radulović je naveo da je i samo preduzeće „Deponija” tokom ovog projekta, sem već istaknutih benefita dobilo i neophodno iskustvo u upravljanju i implementaciji ovako složenog posla, kako u građevinskom, tako i u tehnološkom smislu.

Foto: mrt.gov.me

Radulović je istakao da je regionalna deponija „Livade“ jedan od ukupno pet planiranih regionalnih centara za upravljanje otpadom, koliko ih je planirano Državnim planom, te da sigurno predstavlja put kojim treba ići kada je u pitanju razvoj ove delatnosti u Crnoj Gori.

Jorgos Karkanias, predstavnik konzorcijuma „Karkanias“, naglasio je da smatra da će uticaj funkcionisanja postrojenja biti izuzetno povoljan i da su ovakvi projekti dobar pravac kretanja Crne Gore ka održivosti životne sredine i postizanju ciljeva iz Poglavlja 27.

Arsenije Boljević, izvršni direktor kompanije „Deponija“, istakao je zadovoljstvo realizacijom projekta, napomenuvši da će postrojenje čuvati zdravlje, ekologiju i podzemne vode Podgorice.

Izvor: mrt.gov.me

 

Gasprom potpisao protokol o gasovodu sa Turskom

Foto-ilustracija: Pixabay

Ruska gasna kompanija Gasprom saopštila je u subotu, 26. maja 2018. godine, da je potpisala protokol o planiranom gasovodu sa turskom vladom i da su postigli sporazum sa turskom firmom Botas da okonča arbitražni spor o uslovima dobavljanja gasnih zaliha.

Foto-ilustracija: Pixabay

Potpisani protokol tiče se kopnenog tranzita gasovoda u Turskoj, a kompanija Gasprom je saopštila da je potpisivanje protokola temelj za početak rada na samom gasovodu, prenosi Rojters.

Turska je odlagala izdavanje dozvole Gaspromu za izgradnju kopnenog dela gasovoda, koji će Moskvi omogućiti da zaobiđe Ukrajinu kao tranzitno područje za dostavljanje gasa Evropi, navodi AP.

Neimenovani izvor je u februaru izjavio da je odlaganje dozvole Gaspromu verovatno povezano sa razgovorima između te kompanije i turskog Botasa o popustu na ruski gas.

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da su Rusija i Turska postigli retroaktivni sporazum koji će Turcima odobriti 10,25% popusta na prirodni gas koji Ankara kupi od Moskve.

Izvor: eKapija

Volvo predstavio električni kamion FE Electric

Foto: Volvo Trucks
Foto: Volvo Trucks

Za razliku od prvog Volvo kamiona sa potpuno električnim pogonom, FE Electric ima dva umesto jednog elektro-motora, ima daleko veću nosivost i domet od 200 kilometara.

Svega tri nedelje posle premijernog prikazivanja prvog potpuno električnog kamiona FL Electric, Volvo je predstavio i drugi – FE Electric.

Novi kamion je veći, dizajniran je za teže poslove u urbanim područjima. Ima nosivost od 27 tona, spram 16 tona kod FL Electric modela.

Takođe, umesto jednog, ima dva elektro-motora ukupne snage 370 kW. Baterije su kapaciteta od 200 do 300 kilovat-časova, za domet do 200 kilometara. Poređenja radi, prvenac FL ima bateriju od 100 kWh.

Prodaja novog Volvoa FE Electric će početi 2019. godine, a prvi kupci su u Hamburgu već potpisali ugovor o nabavci ovog vozila.

Izvor: Nezavisne novine

Kraljevo: Otpadno motorno ulje izlilo se u Ibar

Foto: RTS

Oko stotinu litara prerađenog, otpadnog motornog ulja koje je bilo uskladišteno u plastičnoj cisterni “Dunav centra” izlilo se u subotu uveče u Ulici vojvode Stepe u centru Kraljeva.

Radoica Kočović, načelnik Odeljenja za vanredne situacije Raškog okruga, kaže da se ulje kroz odvod za atmosfersku kanalizaciju izlilo u Ibar.

– Radnici su očistili ulicu i posuli strugotinu, ali je jedan deo ulja kroz kanalizaciju završio u Ibru – dodaje Kočović.

Dodaje da nema nikakvog razloga za paniku.

– Vodostaj Ibra je visok tako da će se mrlja razgraditi i otploviti nizvodno. Pustićemo i veću količinu čiste vode kroz kanalizaciju zbog ispiranja – napominje Kočović.

Prema njegovim rečima, stručne službe su na terenu i utvrđuju kako je došlo do izlivanja, kao i da li je ulje bilo uskladišteno po propisima.

Izvor: RTS

Za razvoj turizma u Vojvodini do 20 miliona dinara na 7 godina bez kamate

Foto: Pokrajinska vlada

Potpredsednik Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar za privredu i turizam Ivan Đoković i direktor Razvojnog fonda AP Vojvodine Goran Savić, potpisali su sporazum kojim se utvrđuju međusobna prava i obaveze u okviru dugoročnih kredita namenjenih razvoju turizma u Vojvodini.

Foto: Pokrajinska vlada

Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam na ovaj način učestvuje u subvencionisanju troškova naknade za obradu kreditnog zahteva i kamate kredita za korisnike sredstava konkursa koji raspisuje Fond. To se odnosi na dugoročne kredite za razvoj i unapređenje oblasti turizma povećanjem nivoa opremljenosti turističkih kapaciteta, stvaranja uslova za povećanje kvaliteta i proširenje ponude u pružanju turističkih usluga, te podizanja konkurentnosti i povećanja zaposlenosti u ovom sektoru.

Konkursom Fonda su definisani posebni ciljevi koji se odnose na razvoj turističke delatnosti geografskog područja Vojvodine, odnosno razvoj svih vidova ruralnog i seoskog turizma. Krediti će se dodeljivati za finansiranje investicionih ulaganja u turizmu i ugostiteljstvu, tačnije za izgradnju, adaptaciju i opremanje turističkih, rekreativnih i rehabilitacionih objekata, obnavljanje tradicionalnih seoskih domaćinstava, plutajućih objekata, kao i prevoznih i rekreativnih sredstava namenjenih turistima. Pored toga, sredstva se dodeljuju i za dizajn i proizvodnju suvenira namenjenih turizmu.

Mikro, mala i srednja preduzeća mogu konkurisati za sredstva do 20 miliona dinara, dok nosioci porodičnog poljoprivrednog gazdinstva, registrovani za obavljanje delatnosti u oblasti turizma sa sedištem u Vojvodini, konkurišu za maksimalnih 10 miliona dinara, obračunatih bez PDV-a. Minimalan iznos kredita je 300.000 dinara. Rok vraćanja kredita je sedam godina, uz grejs period od 24 meseca.

Sekretarijat će korisnicima kredita subvencionisati troškove naknade za obradu kreditnog zahteva, dospelu i uplaćenu kamatu u 2018. godini.

S druge strane, administrativni kapaciteti Fonda formalno-pravno će sprovoditi konkurs, vršiti nadzor i namensku kontrolu utroška kreditnih sredstava u periodu do isplate kredita, a sama sredstva će se odobravati pod uslovima navedenim u konkursu.

Izvor: Pokrajinska vlada

Akcija dezinskekcije i deratizacije u Leskovcu od 30.5.

Foto: gradleskovac.org
Foto: gradleskovac.org

Na osnovu Programa o sprovođenju sistemske dezinsekcije i deratizacije na teritoriji grada Leskovca za 2018/2019 godinu, Odeljenje za zaštitu životne sredine, Gradske uprave grada Leskovca u saradnji sa Odeljenjem za privredu i poljoprivredu, sprovešće akciju Sistemske dezinsekcije i deratizacije koja spada u grupu preventivnih mera u cilju sprečavanja pojave zaraznih bolesti kod stanovništva.

Početak akcije je 30.05.2018. godine, u 10 časova.

Realizacija akcije poverena je stručnoj ustanovi „Jugoinspekt“ iz Beograda, kao najpovoljnijem ponuđaču, a stručni nadzor vršiće „Zavod za javno zdravlje“ iz Leskovca.

Akcija obuhvata:

DEZINSEKCIJA:

– Suzbijanje odraslih formi komaraca i larvicidni tretmani
– Suzbijanje krpelja na javnim zelenim površinama
– Suzbijanje bubašvaba, bubarusa i drugih štetnih insekata u objektima kolektivnog stanovanja i poslovnim i pomoćnim gradskim prostorijama.

DERATIZACIJA:

– Javne zelene površine
– Groblja
– Deponije
– Nehigijenska naselja
– Poslovne i gradske prostorije
– Kolektivno stanovanje – podrumske prostorije

Pored obaveštenja preko medija, građani Leskovca će biti obavešteni lepljenjem plakata na vidnim mestima, na svim lokacijama koje će biti tretirane, sa datumom i vremenom kada će se tretman vršiti i to u vidu postavljanja plakata „OBAVEŠTENjE“.

U okviru akcije vršiće se zamagljivanje u kasnim večernjim satima, u cilju uništavanja odrslih formi komaraca, o čemu će građani, policijska uprava i pčelarska udruženja biti blagovrameno obavešteni.

Izvor: Grad Leskovac

Deset porodica podnelo tužbe Evropskom sudu zbog klimatskih promena

Photo: Pixabay

Deset porodica iz Portugala, Nemačke, Francuske, Italije, Rumunije, Kenije, Fidžija i Švedske pokrenule su tužbu zbog klimatskih promena koje utiču na kvalitet njihovog života, domove, tradicionalna porodična zanimanja i kulturu.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema njihovoj tužbi koju su danas podneli Evropskom sudu, Evropska unija bi po međunarodnom pravu morala definisati ambicioznije ciljeve za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte kako bi zaštitila njihova prava.

– Ovom tužbom klimatske promene se tretiraju kao pitanje ljudskih prava, a Evropska unija se poziva na odgovornost za njihovu zaštitu, kao i zaštitu ljudskih prava i budućih generacija – saopštili su Centar za ekologiju i energiju i Centar za životnu sredinu.

Tim  porodicama pridružile su se i nevladine organizacije, naučnici i građani ubeđeni da Evropska unija može imati veće ambicije u pogledu klimatskih ciljeva do 2030. godine.

Direktor Climate Action Network, Vendel Trio, podsetio je da su se države u okviru Pariskog sporazuma 2015. godine usaglasile da će uložiti napore sa ciljem ograničenja porasta temperature na 1.5°C te kaže da ova tužba podvlači hitnost i neophodnost podizanja klimatskih ciljeva EU do 2030. godine.

Suosnivač organizacije Protect the Planet, Karl Fečer, pojasnio je da se ovom tužbom zahteva više od simboličnih postupaka i daje se glas čitavom čovečanstvu, posebno onima koji već trpe posledice klimatskih promena.

Za Denisa Žiška iz Centra za ekologiju i energiju sporno je što se za to vreme u zemljama jugoistočne Evrope i dalje planiraju ulaganja u ugalj, fosilno gorivo koje najviše doprinosi klimatskim promenama.

– Ugalj ne samo da otežava klimatske uticaje nego uzrokuje i brojne zdravstvene i ekološke probleme u regionu i ako se ovaj trend nastavi, sve više ljudi će izgubiti osnovne uslove za život zbog klimatskih, zdravstvenih i ekoloških uticaja – istakao je.

Duška Kudra iz Centra za životnu sredinu smatra da su već zaboravljene katastrofalne poplave iz 2014. godine, koje su direktna posledica klimatskih promena, a od kojih se BiH još nije oporavila te je izrazila nadu da će se tužba odraziti na svest ljudi u ovom regionu.

Izvor: eKapija

JP “Srbijašume” nije nadležno za zabetonirane borove na Zlatiboru

Proteklih dana srpskim medijima proširio se slučaj o zabetoniranim borovima na Zlatiboru.

Tim povodom, JP “Srbijašume” izdala je sledeće saopštenje:

“Povodom informacije koju su prethodnih dana preneli mnogi mediji, o stablu bora koje je ugroženo prilikom asfaltiranja privatnog parkinga na privatnom posedu, u Svetogorskoj ulici u centralnom delu Zlatibora, želimo da istaknemo sledeće:

1. Zaposleni u Javnom preduzeću za gazdovanje šumama ‘Srbijašume’, Šumsko gazdinstvo Užice – Šumska uprava Zlatibor, izvršili su proveru na terenu i utvrdili da se radi o izgradnji – asfaltiranju parkinga na privatnom posedu.

2. Javno preduzeće za gazdovanje šumama ‘Srbijašume’, gazduje šumama u javnoj svojini – državne šume. U privatnim šumama zaposleni šumarski inženjeri i tehničari vrše isključivo stručno tehničke poslove – obeležavanja i odabiranja stabala za seču, kao i kontrolu i prijavljivanje bespravnih seča uz obaveštavanje republičkih šumarskih inspektora.

3. Kao upravljač novoustanovljenog Parka prirode Zlatibor ističemo da se centralni deo Zlatibora ne nalazi u granicama zaštićenog područja.

Bez obzira na činjenicu da nemamo nikakve nadležnosti u navedenom slučaju, kao najveći čuvari prirode u Srbiji obavestili smo republičkog šumarskog inspektora i inspektora za zaštitu životne sredine, kao i komunalnog inspektora.

Ističemo da su od ustanovljavanja Parka prirode Zlatibor stručne službe i čuvari parka prirode popisali i ucrtali preko 1200 objekata izgrađenih bez dozvola pre ustanovljenja Parka prirode Zlatibor. Zahvaljujemo se novinarima koji nastoje da podignu svest građana kada je u pitanju zaštita prirode, jer je čista i zdrava životna sredina bitna za normalan život svih nas, ali i generacija naše dece. Čuvajmo šume i prirodu za budućnost!”

Izvor: JP “Srbijašume”

Jelena Kozbašić

Bosna i Hercegovina: Potreba za poboljšanjem sistema upravljanja otpadom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Federalna vlada Bosne i Hercegovine je na sednici, održanoj pre nekoliko dana, usvojila izveštaj o prošlogodišnjem radu Koordinacionog tela za praćenje primene Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom.

To telo zaduženo je da utvrdi način detaljnog načina izveštavanja i dokumentovanja aktivnosti subjekata upravljanja otpadom (sakupljača, reciklera, prerađivača sekundarnih sirovina) koji obavljaju svoju delatnost u ime operatera sistema, ali i svih ostalih koji upravljaju otpadom u Federaciji BiH, saopšteno je iz Kancelarije za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Svi koji su uključeni u upravljanje otpadom moraju dostaviti svu relevantnu, potkrepljujuću i proverljivu dokumentaciju uz obrasce kako bi na adekvatan i valjan način mogao biti praćen sam tok kretanja otpada.

Koordinaciono telo dužno je da sačini uvid u finansijske izveštaje poslovanja operatera sistema, od kojih se zahteva dostavljanje finansijskih izveštaja i propratne dokumentacije.

Vlada je zadužila Fond za zaštitu okoline FBiH da, uz sopstveni trošak, angažuje finansijskog stručnjaka koji će analizirati finansijske izveštaje operatera i, zajedno s članovima Koordinacionog tela, analizirati njihovo poslovanje s ciljem pronalaska novih rešenja za poboljšanje sistema upravljanja otpadom.

Izvor: energetika.ba

Solarne elektrane kao rešenje za smanjenje sopstvene potrošnje i „umanjenje računa za struju“

Photo-illustration: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U sredu, 23. maja 2018. godine, u okviru Sajma tehnike i tehnoloških dostignuća, u hali 2 Beogradskog sajma, Miloš Kostić, stručnjak za solarnu energiju i male solarne elektrane (MSE), iz kompanije CEEFOR, održao je predavanje na temu Solarne elektrane kao rešenje za smanjenje sopstvene potrošnje i „umanjenje računa za struju“.

Kostić je objasnio proces generisanja električne energije u MSE koji se odvija korišćenjem metode konverzije neakumuliranog sunčevog zračenja u jednosmernu struju putem solarnih panela.

Zašto učiniti zaokret ka obnovljivim izvorima energije? Osim razloga koji se sam nameće, a to je zaštita životne sredine, važno je naglasiti da se na ovaj način ostvaruje nezavisnost od distributera električne energije. S obzirom na to da su cene struje, u odnosu na 2000. godinu u Srbiji, skočile šest puta i da se očekuje njihov dalji porast, samostalnost je potrošačima sve primamljivija opcija. Mere finansijske podrške od strane države, uvedene 2009, su još jedan od podsticajnih faktora za izgradnju malih solarnih elektrana.

Foto: CEEFOR

S druge strane, prema zvaničnim podacima Ministarstva rudarstva i energetike, samo nepunih 10 MW izgrađenih MSE dobilo je status povlašćenog proizvođača električne energije sa garantovanom povlašćenom cenom za period od 12 godina, koja je od četiri do pet puta veća u odnosu na komercijalnu. Od toga se 4 MW nalazi na krovnim površinama, a 6 MW na zemljištu.

Kostić je prisutnima pružio i pregled realizovanih projekata MSE u Srbiji uz objašnjenje blok šeme povezivanja i prikaz monitoringa sistema.

Solarne elektrane mogu da budu i deo sistema napajanja elektro-automobila, što je Kostić ilustrovao projektom kompanije CEEFOR.

Jelena Kozbašić