Home Blog Page 1090

Kampanja ”Zaštitimo pešake”

Kampanja ”Zaštitimo pešake” Saveta za bezbednost saobraćaja – Sekretarijata za saobraćaj, počinje sutra emitovanjem istoimenog video spota na nacionalnim televizijama.

Osnovna poruka spota je ”Saobraćajne nezgode se ne dešavaju drugima!”

Grad Beograd ulaže značajna sredstva za poboljšanje saobraćajne infrastrukture, odnosno za modernizaciju ulične mreže.

To podrazumeva modernizaciju saobraćajne signalizacije i opreme, naročito u zonama sa povećanim prisustvom dece i pešaka. Pomenute aktivnosti će se nastaviti i u narednom periodu, kako bi se uticaj faktora puta i okruženja na rizik nastanka saobraćajnih nezgoda, sveo na najmanju moguću meru.

Rezultate sistematičnog rada na unapređenju bezbednosti saobraćaja oslikavaju činjenice da se, u poslednjih deset godina, prosečno godišnje, broj teško povređenih smanjuje za 30, a broj poginulih u saobraćaju, smanjuje za 10 lica.
2017. godine broj poginulih u saobraćaju u Beogradu je, po prvi put, ispod 100.

Kada je u pitanju struktura nastradalih učesnika u saobarćaju, u Beogradu, slično evropskim gradovima približne veličine, pešaci predstavljaju kategoriju učesnika koja je najugroženija, tako da gotovo svaki četvrti poginuli učesnik u saobraćaju – PEŠAK!

U cilju rešavanju ovog izuzetno velikog problema, grad Beograd je doneo odluku da, pored investiranja u kvalitet ulične mreže, svoje aktivnosti usmeri i na značajan resurs za unapređenje bezbednosti koji predstavljaju sami učesnici u saobraćaju, odnosno njihovo ponašanje, razumevanje pravila i propisa i njihovo prihvatanje sa svešću da su propisi uspostavljeni u njihovom najboljem interesu.

Kampanja ”Zaštitimo pešake!” je poziv svim učesnicima u saobraćaju, a pre svega vozačima, da obrate naročitu pažnju na pešake kao najugroženiju kategoriju učesnika u saobraćaju.

Pažnja vozača mora biti usmerena na put, ali i na neposredno saobraćajno okruženje, a brzina u skladu sa uslovima puta.

Strpljenje da se pešacima ustupi prvenstvo prolaza, ali i tolerancija prema potrebama, pa čak i prema greškama drugih učesnika u saobraćaju, od izuzetnog su značaja za smanjenje rizika nastanka saobraćajnih nezgoda.

Milisav Pajević

Uređuje se gradska plaža u Sremskoj Mitrovici

 

Foto: Grad Sremska Mitrovica
Foto: Grad Sremska Mitrovica

Grad Sremska Mitrovica je ove godine za namenu uređivanja gradske plaže, izdvojio oko osam miliona dinara, a za njeno uređenje zaduženo je Javno komunalno preduzeće “Komunalije”.

Sezonski radovi se privode kraju i uskoro će kupači u Sremskoj Mitrovici moći da uživaju tokom vrelih dana.

Samo prošle godine Sremskomitrovačku gradsku plažu dnevno je posećivalo oko 6.000 kupača.

Sezona kupanja na popularnim “Brionima“ u Sremskoj Mitrovici, počeće 10. juna.

Milisav Pajević

Danas je Svetski dan bez duvana

Svake godine, 31. maja, Svetska zdravstvena organizacija (SZO) i njeni partneri obeležavaju Svetski dan bez duvana, koji je ove godine posvećen povezanosti između duvana i bolesti srca i krvnih sudova.

U skladu s tim, ovogodišnja globalna kampanja se obeležava pod sloganom „Duvan slama srca“.

Duvan ubija više od sedam miliona ljudi širom sveta svake godine i odgovoran je za oko 12 odsto ukupnog broja smrtnih ishoda u populaciji starijoj od 30 godina.

Od pomenutog broja, čak oko 890.000 smrtnih slučajeva registruje se među nepušačima, odnosno posledica je nevoljne izloženosti duvanskom dimu.

Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svetu – od njih svake godine umre 17 miliona ljudi, a za oko dva miliona, odnosno preko 10 posto ovih smrtnih ishoda, odgovoran je upravo duvan.

Udeo kojim se meri uticaj duvana na smrtni ishod od kardiovaskularnih bolesti zavisi i od mnogih drugih doprinosećih faktora, te dosta varira i u zavisnosti od dela sveta, odnosno stepena razvoja posmatrane zemlje ili regiona.

U prilog tome, važno je imati u vidu činjenicu da od 1,1 milijarde pušača širom planete, oko 80 odsto njih živi u nerazvijenim delovima sveta ili u zemljama u razvoju.

Istovremeno, od preko 17 miliona osoba, koliko ih svake godine u svetu umre od kardiovaskularnih bolesti, najveći deo njih upravo je iz ovih (relativno) nerazvijenih područja.

Brojni su i nepobitni naučni dokazi koji ukazuju da upotreba duvana, ali i sama izloženost duvanskom dimu, predstavljaju jedan od glavnih uzročnika kardiovaskularnih bolesti, odmah iza povišenog krvnog pritiska. Dokazano je da čak i oni pušači koji konzumiraju manje od pet cigareta dnevno imaju značajno veći rizik da obole od koronarne bolesti srca.

Republika Srbija je Okvirnu konvenciju o kontroli duvana (Framework Convention on Tobacco Control (FCTC)) potpisala 2005. godine.

Milisav Pajević

Prinova u Beo zoo-vrtu: Rodila se Dušanka, ženka belog bizona, jedna u 10 miliona

Foto: Beo zoo vrt
Foto: Beo zoo vrt

U Beogradskom zoo-vrtu 28. maja rodio se američki beli bizon, rečeno je „Tanjugu“ u toj ustanovi. Ovaj događaj je prava retkost jer u proseku od 10 miliona mladunaca, rodi jedan bele boje.

Beogradski zoološki vrt je među retkima koji mogu da se pohvale da imaju belog bizona. Reč je o tradicionalno svetoj životinji indijanskih plemena.

Veterinar „Vrta dobre nade“ Jožef Ezved rekao je Tanjugu da je beba teška oko 40 kilograma i svetle je boje, netipične za bizone, ali da nije u pitanju genetska greška.

Prema njegovim rečima, najverovatnije će se zvati Dušanka, jer je rođena drugog dana proslave velikog hrišćanskog praznika Duhovi.

Izvor: RTS

Održana završna konferencija projekta Forest Flow

Foto: Vode Vojvodine
Foto: Vode Vojvodine

Završna konferencija projekta „Obnova infrastrukture za obranu od poplava i uspostava prekograničnog sustava za zaštitu ljudi i prirodnih dobara od poplava“ (Forest Flow), na kome je JVP „Vode Vojvodine“ jedan od partnera, održana je u Vinkovcima, 29. maja 2018. godine. Projekt Forest Flow, ukupne vrednosti oko 1.400.000 evra sufinansiran je iz IPA programa prekogranične saradnje HrvatskaSrbija za period 2007 – 2013. godine.

Projekt je započeo 13. avgusta 2016, a trajaće do 12. avgusta 2018. do kada je planirano da budu gotove sve predviđene aktivnosti. Ovo je zajednički poduhvat srpskih i hrvatskih institucija zaduženih za upravljanje šumama (vodeći partneri su JP „Vojvodinašume“ i Hrvatske šume d.o.o.), upravljanje vodama i zaštitom od poplava (JVP „Vode Vojvodine“ i Hrvatske vode) i institucija nadležnih za podizanje svesti o poplavama i zaštiti od poplava (Institut za razvoj i međunarodne odnose i Institut za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu).

Projekt Forest Flow pokrenut je zbog poplava koje su se dogodile u Srbiji i Hrvatskoj u maju 2014. godine. Budući da prirodni vodotoci i postojeći odvodni sistemi nisu imali sposobnost preneti višak vode, posledice obilnih kiša bile su razorne, pa i dalje imaju uticaj na privredu, životnu sredinu i život ljudi u poplavljenom području.

Foto: Vode Vojvodine

JVP „Vode Vojvodine“ je u okviru projekta saniralo oko 16.000 metara kanalske mreže i 4.000 metara pristupnog puta sa cevastim propustima koji pripadaju sistemu za navodnjavanje Lipac. U cilju povećanja zaštite od poplava postavljene su dve automatske stanice na reci Bosut, kojima se omogućuje svakodnevna razmena podataka o visini reke Bosut. Prikupljeni podaci posebno su korisni za kontrolu i koordiniranje interventnih aktivnosti u slučaju poplava.

Ovim projektom predviđena je obnova stacionažnih belega na Savskom nasipu u oba pogranična područja. U Srbiji je postavljeno 162 oznake, na svakih pola kilometra. One su izrađene od limene ploče i postavljene na metalni stub na visinu otprilike 80 cm i ubetonirane u betonski temelj.

U okviru završne konferencije izvedena je i pokazna vežba sa tehnikama izrade nasipa i zaštite stambenih objekata od poplavnih voda na nasipu u Moroviću.

Stručnjaci iz „Vode Vojvodine“ i Hrvatskih voda su lokalnom stanovništvu i predstavnicima lokalne samouprave simulirali dolazak visokog vodenog talasa, koji bi uzrokovao rast vode od jedan metar u toku 24 sata na odgovarajućoj lokaciji u Moroviću.

Učesnici su upoznati s ostalim uobičajenim situacijama koje se često javljaju za vreme visokih vodostaja reka, a prikazan je i način izgradnje nasipa za zaštitu stambenih objekata za vreme poplava.

Izvor: Vode Vojvodine

Održana konferencija “Intenziviranje planiranja i primene energetskih projekata”

Foto: Vlada AP Vojvodine

 

Foto: Vlada AP Vojvodine
Foto: Vlada AP Vojvodine

U organizaciji Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, u skupštini Vojvodine održana je druga po redu konferencija o energetskoj efikasnosti na temu: “Intenziviranje planiranja i primene energetskih projekata“.

Cilj konferenciji bio je podizanje horizontalne i vertikalne komunikacije između različitih institucija, gradova i opština institucija i privrednih subjekata.

Podatak da je u prošlom veku populacija porasla preko tri puta, a potreba za energentima preko 30 puta, jasno govori da su pred nama veliki izazovi kada je reč o energetskoj efikasnosti. Naša zemlja suočena je i sa izazovima zaštite životne sredine u primeni energenata, te su konferencije poput ove, na kojima se ističu primeri dobre prakse, od velikog značaja.

– Same mere energetske efikasnosti podrazumevaju pre svega da se zadrži postojeći standard i komfor uz sporovođenje samih mera, a neophodnost toga jeste i to da su vrata i prozori stari preko 20, 30 godina, svaki drugi tako da ćemo se svi zajedno potruditi i sa regionalnom privrednom komorom, klasterima, udruženjima, institucijama da zajednički izađemo i ponudimo krajnjim potrtošačima neke informacije i oko finansiranja i sporovođenja mere energetskih institucija, kaže Nenad Grbić, pokrajinski sekretar za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj.

Konferencija je zamišljena kao “tačka susreta” predstavnika lokalnih samouprava kao korisnika investicija, institucija i kompanija koje se bave investiranjem, pratećim poslovima u okviru priprema, ugovoranja, same realizacije i na kraju kontrole poslova energetske efikasnosti, a iskustva su osim aktera iz Srbije preneli učesnici iz Mađarske, Slovačke, Češke i Slovenije.

– Mi smo sad uspostavili kontakte i evo ovo smo zajedno planirali sa Pokrajinskim sekretarijatom za energetiku jer neminovno ono što se desilo u drugim zemljama desiće se i kod nas. Napraviće se fondovi, doći će pare kako to sad čudno izgleda, sad smo skeptici, ali jednostavno ne može se zaobići da se ne reši energetska efikasnost ove zemlje i mi to hoćemo spremni da dočekamo, istakao je Zoltan Zavargo, predsednik klastera Enef, Novi Sad.

U okviru konferencije održane su dve sesije. Prva je bila posvećena povećanju konkurentnosti srednjih, malih i mikro preduzeća kroz klasterizaciju, izvrsnost i umrežavanje, a druga modelima i iskustvima lokalnih samouprava, koje koriste sredstva za energetsku efikasnost, fondovima, ESCO kompanijama, poslovnim bankama, ostalim investitorima i ugovoračima javno-privatnog partnerstva.

Milisav Pajević

Poljski premijer obećao oštre mere protiv spaljivanja otpada na deponijama

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Poljski premijer Mateuš Moravjecki obećao je danas oštre mere u borbi protiv ilegalnih požara na deponijama od kojih nastaje opasan dim, uključujući otpad koji privatne kompanije uvoze iz drugih zemalja radi reciklaže.

Moravjecki je rekao da spaljivanje otpada “uništava zdravlje” Poljaka i poljske dece i da će “učiniti sve da se ta praksa prekine”.

On je na konferenciji za novinare u Varšavi naveo da su blagi propisi doprineli tom problemu i dodao da je ministru za zaštitu životne sredine dao zadatak da u naredne dve nedelje pripremi novi zakon u cilju “eliminacije tih patologija”.

Poljske televizijske stanice prikazale su snimke ogromnih oblaka dima iznad različitih deponija, dok vatrogasci nastoje da obuzdaju vatru.

U mnogim slučajevima lokalnim meštanima je savetovano da ne izlaze iz domova i drže zatvorene prozore, a zbog dima sa deponije zatvorena je i jedna osnovna škola u centralnom delu zemlje.

Ministar unutrašnjih poslova Poljske Joakim Brudzinski rekao je da se privatne kompanije pretvaraju da uvoze otpad iz inostranstva radi reciklaže, a da zapravo ogromne količine opasnog smeća nekontrolisano ulaze u Poljsku.

On je naveo da medju smećem ima medicinskog otpada, masti, ulja i drugih hemikalija.

Brudzinski je naveo da je ta situacija nastala pošto je Kina zatvorila vrata za otpad iz Evrope.

Izvor: Zelena Srbija

Mališani vožnjom bicikala obeležili „Dan izazova“

Photo: Pixabay
Photo: Pixabay

Više od 500 mališana iz svih vrtića kraljevačke Predškolske ustanove „Olga Jovičić Rita“ juće je vožnjom bicikala ulicama Kraljeva učestvovalo u manifestaciji „Dan izazova“, koja se kao dan rekreacije tradicionalno obeležava poslednje srede u maju i to u 70 država sveta.

Start „biciklijade“ bio je ispred Duhovnog centra „Sveti vladika Nikolaj Velimirović“, a osim vaspitača predškolcima su se ovom prilikom pridružili i članovi ovdašnjih biciklističkih klubova, preduzeća i institucija, kao i volonteri Crvenog krsta.

Milisav Pajević

Počeo proces prinudne naplate 2,6 milijarde dolara od Gasproma

Ukrajina je počela prinudnu naplatu 2,56 milijardi dolara od Gasproma, po odluci Stokholmskog suda od 28. februara ove godine, zamrzavanjem akcija kompanije “Severni tok 2” u Švajcarskoj, javilja agencija Interfaks.

Predsednik Ukrajine Pjotr Porošenko je saopštio da je počela prinudna naplata 2,56 milijardi dolara od Gasproma na osnovu rešenja Stokholmske arbitraže.

– Proces prinudne naplate 2,6 milijarde dolara od Gasproma prešao je u praktičnu fazu – danas je počeo proces u kom će se staviti opterećenje na akcije i ostalu imovinu Gasproma u drugim evropskim zemljama, između ostalog u Švajcarskoj, Velikoj Britaniji i Holandiji, navodi pres-služba ukrajinskog predsednika, preneo je Sputnjik.

Portparol kompanije “Severni tok 2” Jens Miler je rekao za agenciju Tas, da je 29. maja 2018. godine ta kompanija, sa sedištem u Cugu u Švajcarskoj, “dobila nalog o zamrzavanju imovine zbog potraživanja duga od Gasproma“.

– Zamrzavanje imovine ‘Severnog toka 2‘ neće uticati na poslovanje kompanije, naveo je on.

Iz Gasproma su međutim, kako prenosi Tas, rekli da nisu dobili nikakvo zvanično obaveštenja da je ukrajinski Naftogas pokrenuo izvršni postupak po presudi stokholmske arbitraže, ali da imaju saznanja da ukrajinska kompanija preduzima takve radnje u Švajcarskoj.

Gasprom je svestan da Naftogas Ukrajina preduzima akcije na teritoriji Švajcarske za izvršenje presude Arbitrže u Stokholmu od 28. februara 2018. godine, donete u sporu vezanom za ugovor o tranzitu, saopštio je ruski gasni holding.

Ističući da Gasprom nije dobio nikakav zvanični dokument o tome i da komentar mogu dati “nakon što temeljno prouče dokument kada on formalno bude primljen”, iz holdinga su poručili da će braniti svoja prava u skladu sa važećim zakonima.

Švajcarski izvršitelji su u utorak uveče posetili sedište kompanije “Severni tok” u Švajcarskoj, rekla su za Tas s dva nezavisna izvora, a to je ruskoj agenciji potvrdio i jedan izvor u Gaspromu.

Arbitraža u Stokholmu je u decembru i februaru donela odluku o sporovima između Gasproma i Naftogasa u vezi sa ugovorima za snabdevanje i tranzit gasa i obavezala rusku kompaniju da isplati oko 2,6 milijardi dolara kompenzacije ukrajinskoj strani zbog neisporučivanja gasa.

Gasprom je ocenio da su te odluke napravile disbalans u korist Kijeva, a u martu se ruska kompanija žalila na presudu arbitraže švedskom sudu i obavestila Naftogas o početku postupka za raskid ugovora.

Milisav Pajević

Štafeta u trci protiv zagađenog vazduha predata u ruke trkača

Photo-illustration: Pixabay

Međunarodno udruženje atletičara (International Association of Athletics Federations, IAAF) pridružilo se snagama Ujedinjenih nacija za borbu protiv zagađenja vazduha koje, prema izveštaju Svetske zdravstvene organizacije (SZO), na godišnjem nivou ubije 7 miliona ljudi. Još poraznije je saznanje da čak 91 odsto čovečanstva udiše vazduh koji ne zadovoljava propisane standarde SZO. Saboraštvo podržano je i od strane Koalicije za klimu i čist vazduh (Climate and Clean Air Coalition, CCAC).

Foto-ilustracija: Pixabay

Ključni ciljevi saradnje IAAF, UN i CCAC su:

  • stvaranje mreže za praćenje kvaliteta vazduha koja bi obuhvatila otprilike 1000 trkačkih staza širom sveta, u periodu od pet godina,
  • rad sa međunarodnim nevladinim organizacijama kako bi se kreirala baza podata o stanju vazduha u realnom vremenu,
  • kreiranje mreže za nadzor kvaliteta vazduha u gradovima koja bi pomogla profesionalnim trkačima i amaterima da izaberu najpogodnije doba dana za upražnjvanje ove sportske aktivnosti,
  • udruživanje sa lokalnim i nacionalnim vlastima kako bi se bolje razumeli efekti stanja vazduha na kvalitet života u ljudskim zajednicama,
  • proučavanje uzročno-posledičnog odnosa kvaliteta vazduha i performansi sportista i
  • predvodnička uloga u kampanjama za čist vazduh na globalnom nivou.

Trčanje okuplja više od pola milijarde ljudi širom naše planete i nijedan drugi sport nema jednako velik opseg kao atletika. Iz tog razloga, doprinos trkačkih udruženja stvaranju svesti o uticaju zagađenja vazduha na zdravlje je nemerljiv. Procenjuje se da 6 odsto svetske populacije od 7,6 milijardi ljudi redovno trči, a očekuje se da će u narednih nekoliko godina ovaj broj skočiti na 10 odsto.

Međunarodno udruženje atletičara proširiće svoju posvećenost zaštiti životne sredine i na smanjivanje plastičnog otpada na budućim sportskim događanjima.

Predsednik IAAF, Sebastijan Ko, izjavio je ovim povodom: “Drago nam je da udružimo snage sa Programom Ujedinjenih nacija za zaštitu životne sredine kako bismo podigli svest i sakupili podatke koji će našim sportistima i zajednicama širom sveta pomoći da se dohvate u koštac sa ovim tihim ubicom. Nadamo se da će većem interesovanju vlada, političkih vođa i javnosti više zainteresovati za temu koja se odražava na svaki njihov udah.”

Jelena Kozbašić

Srbija za odlaganje opasnog otpada godišnje izdvaja 20 miliona evra

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan izjavio je danas da je u selu Vukićevica kod Obrenovca pre dva dana pronađeno i izvađeno više od 25 tona otpada za koji se pretpostavlja da je kancerogen i opasan.

Trivan je prilikom obilaska lokacije u tom mestu u izjavi za novinare rekao da se pretpostavlja i da opasan otpad zakopavaju registrovane firme koje su zadužene za njegovo skladištenje, transport i zbrinjavanje, i najavio da će u narednim danima nekima od njih biti zabranjen rad.

Srbija za odlaganje opasnog otpada, kako je naglasio, godišnje izdvaja 20 miliona evra, i taj novac ne odlazi za zbrinjavanje otpada, već u nečiji džep, a toksičan otpad završi u našoj okolini, zemljištu, hrani i vodi.

Goran Trivan je dodao da inspekcija proverava sve firme koje rade na zbrinjavanju opasnog otpada, kojih je registrovano 113, a u funkciji između 15 i 20, naglasivši da je sprečena nova ekološka katastrofa.

U međuvremenu, kako je rekao, sud u Obrenovcu je vodio proces u kojem je prvookrivljeni provostepenom presudom osuđen na četiri i po godine zatvora i novčanom kaznom od 600.000 dinara, a drugooptuženi na godinu i šest meseci zatvora i novčanom kaznom od 250.000 dinara za opasan otpad koji je u februaru takođe pronađen u Vukićevici.

Ministar Trivan  je podvukao da je ovo prvi put da u Srbiji neko odgovara za zločin prema životnoj sredini, i dodao da će resorno ministarstvo nastaviti sa otkrivanjem nelegalno zakopanog opasnog otpada za koji se sumnja da ga još ima u Vukićevici i okolini.

Prema njegovim rečima, svi oni koji budu vršili ovakvu vrstu kriminala prema životnoj sredini, ali i svojim i našim životima, moraju da budu osuđeni.

Trivan je naglasio da mora da postoji nulta tolerancija na tako nešto, jer ako bismo to tolerisali imali bismo sve lošiji kvalitet života.

On je podsetio na to da je do sada u Srbiji otkriveno više od 110 tona opasnog otpada koji je uskladišten u skladu sa zakonom, te da će on biti prerađen ili u Srbiji ili izvezen u inostranstvo, a novac za to će obezbediti lokalna samouprava ili Ministarstvo.

Milisav Pajević

Antić: U Srbiji pokrenut snažan investicioni ciklus u sektoru energetike

Foto: srbija.gov.rs

 

Foto: srbija.gov.rs

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić izjavio je danas da je u Srbiji pokrenut snažan investicioni ciklus u sektoru energetike, koji je vredan više od tri milijarde evra, a obezbediće dugoročnu energetsku bezbednost zemlje.

Antić je, otvarajući konferenciju “Investicije i novi kapaciteti – garant energetske bezbednosti“, rekao da će do 2025. godine biti uloženo više milijardi evra u nove projekte i da se sve čini da naša zemlja u budućnosti ostane energetski bezbedna.

On je rekao da je energetska bezbednost jedno od ključnih pitanja naše države, ali i pitanje koje dominira u svim zemljama i političkim i geopolitičkim razmatranjima, kao i u EU.

Antić je naveo da naša zemlja, takođe, stavlja u prvi plan pitanje energetske bezbednosti.

Milisav Pajević

Crna Gora spremna za proces transpozicije i implementacije pravnih tekovina EU

 

Foto: http://www.mrt.gov.me
Foto: http://www.mrt.gov.me

Treća sednica Upravnog odbora za praćenje revizije i sprovođenja Nacionalne strategije za transpoziciju, implementaciju i primenu pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i klimatskih promena s Akcionim planom za period 2016-2020. nedavno je održana u prostorijama Ministarstva održivog razvoja i turizma Crne Gore.

Na sednici je predstavljen Nacrt revidiranog Akcionog plana, koji daje osvrt na ključne rezultate postignute u prethodnom periodu, kao i rokove u pogledu preostalih obaveza vezanih za proces transpozicije i implementacije pravne tekovine EU za svih deset podoblasti.

Nacrt uključuje i planove za jačanje administrativnih kapaciteta usklađene sa važećim strateškim, planskim i programskim dokumentima, kao i prioritetima i smernicama definisanim Startegijom proširenja za Zapadni Balkan i Izveštajem Evropske komisije o napretku Crne Gore za 2017. godinu.

Cilj revidiranog Akcionog plana je definisanje realnih rokova za realizaciju preostalih obaveza, kako bi u procesu izveštavanja ka Evropskoj komisiji bio prepoznat napredak kroz postignut visok stepen realizacije, što u krajnjem vodi otvaranju Poglavlja 27 i postizanju punopravnog članstva u Evropskoj uniji.

Nacionalna strategija za transpoziciju, implementaciju i primjenu pravne tekovine EU u oblasti životne sredine i klimatskih promena s Akcionim planom, koja je predstavljala početno merilo za otvaranje Poglavlja 27Životna sredina i klimatske promene je usvojena u julu 2016. godine i njome je predviđena revizija Akcionog plana kako bi se strateške obaveze i rokovi prilagođavali aktuelnoj situaciji i postignutom stepenu usklađivanja nacionalnih propisa sa pravnom tekovinom EU.

Milisav Pajević

Vladan Vasić, Gradonačelnik Pirota: Piroćanci se diče svojim gradom

Foto: Kabinet gradonačelnika

Vladan Vasić biran je tri puta za predsednika Opštine Pirot, a nakon izbora 2016. godine, s obzirom na to da je Pirot neposredno pre toga dobio status grada, izabran je za prvog gradonačelnika. Tokom njegovog dosadašnjeg predsedavanja opštinom učinjen je značajan pomak u izgradnji infrastrukture, pa su Piroćanci dobili sportsku halu, zatvoreni bazen, nove fabrike i mostove, a kej i trgovi su uređeni baš kako dolikuje gradu koji pretenduje da postane značajna turistička destinacija. Njemu je pak najbitnije da su Piroćanci počeli da se diče svojim gradom.

EP: Da li Vam imponuje što su Vam Piroćanci ukazali poverenje četvrti put i čime mislite da ste najviše zaslužili njihove simpatije?

Vladan Vasić: Više puta sam isticao da je pobeda na izborima u malim sredinama – podvig, dve pobede – veliki uspeh, tri – neverovatne, a četiri – gotovo nemoguće. Zahvalan sam Piroćancima na tome što veruju mom timu i meni.

EP: Poslednja „zelena” vest koja nam je stigla iz Pirota bila je o izgradnji postrojenja za sekundarnu separaciju otpada na Regionalnoj deponiji. U kojoj fazi se nalazi ovaj projekat?

Vladan Vasić: Planiramo da postrojenje za sekundarnu separaciju na Regionalnoj sanitarnoj deponiji bude završeno do kraja 2018. godine. Veći deo opreme je nabavljen, i to iz sopstvenih sredstava. Predstoji nam izgradnja hale. Iako se uglavnom oslanjamo na opštinski budžet, očekujemo da deo novca pristigne i iz raspoloživih fondova. Postrojenje za sekundarnu separaciju ima veliku važnost za Pirot, pre svega zato što će se reciklaža smeća komercijalizovati, a rok za eksploataciju postojeće deponije značajno produžiti. On je trenutno oročen na sredinu 2021. godine.

EP: Pirotske škole važe za najsavremenije u našoj državi. U nekima od njih uvedeno je grejanje na biomasu. Da li možete da nam kažete nešto više o ovome? Koliko je izvodljivo da se čitava opština greje na ovaj „ekološki” način i da li imate planove koji idu u tom smeru?

Vladan Vasić: Od ove zime četiri škole i jedan vrtić u Pirotu greju se na biomasu. Projekat je realizovan zahvaljujući javno-privatnom partnerstvu koje je, prema mojim saznanjima, pionirski poduhvat u Srbiji. Uloženo je oko 80 miliona dinara a troškovi lokalne samouprave bili su minimalni. Prednosti su višestruke. Biomasa je lokalno dostupno gorivo, samim tim znatno jeftinije od lož-ulja ili mazuta. Procenjuje se da će ostvarena ušteda premašiti 30 odsto. Ono što se ne može izraziti ni u procentima ni u novcu jeste zdravija životna sredina. Ne bi trebalo izgubiti iz vida ni upošljavanje lokalne radne snage za pripremu biomase. U krajnjoj liniji, novac ostaje u našem gradu. Otkako su ugašene sve male kotlarnice u gradu i uz izgradnju centralne energane „Senjak” koja toplotnom energijom snabdeva sve korisnike daljinskog grejanja, stvoren je bitan preduslov da se krene u sledeću fazu – da se ceo grad greje na biomasu, umesto na mazut. Započeli smo ovaj projekat i trenutno je u izradi studija izvodljivosti. Krajnji cilj je zdravija okolina i jeftinije grejanje za sve korisnike.

Foto: Kabinet gradonačelnika

EP: Izjavili ste da želite da Pirot postane prvi „zeleni” grad u Srbiji. Da li vam je titula nadohvat ruke ili imate konkurenta u Srbiji? Da li uopšte pratite ekološke aktivnosti u drugim gradovima?

Vladan Vasić: Tačno je da želimo da postanemo „zeleni” grad ali nije nam najvažnije da li ćemo biti prvi. Više bismo voleli da budemo jedan od mnogih „zelenih” gradova u Srbiji jer će veće učešće doprineti zadovoljavajućem efektu. Druge opštine i gradove ne posmatramo kao konkurente već kao saradnike. Sva pozitivna iskustva su dobrodošla a i mi smo na raspolaganju da prenesemo naša saznanja. Zaposleni u Gradskoj upravi kontaktiraju sa kolegama u drugim gradovima i opštinama, idu na seminare a na nekima su čak i u ulozi predavača.

EP: Početkom 2018. godine bili su raspisani prvi konkursi za dodelu sredstava iz pretpristupnih fondova Evropske unije za ruralni razvoj (IPARD) primarno namenjeni investicijama u opremu i mehanizaciju za prerađivačku industriju i primarnu proizvodnju. Budući da domaći poljoprivrednici mahom ne raspolažu informacijama o dostupnim sredstvima niti imaju znanja za pripremu projekata na lokalnom nivou, da li im pružate neku vrstu sistemske pomoći?

Vladan Vasić: U pirotskom kraju nema mnogo poljoprivrednika koji ispunjavaju uslove za IPARD pa se lokalna samouprava više fokusira na program mera podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju koji se finansira iz budžeta grada. Država je predvidela da obuku i stručnu pomoć za konkurisanje za IPARD sredstva obavlja regionalna Poljoprivredna savetodavna stručna služba (PSSS) koja posluje u sklopu Ministarstva poljoprivrede i čiji su savetodavci već bili na seminarima. Stručna služba za poljoprivredu u Gradskoj upravi upućena je u uslove za korišćenje sredstava iz IPARD-a kako bi poljoprivrednicima pružila osnovne informacije o programu ali i kako bi sa njim uskladila lokalni program podsticaja što je jedan od uslova, predviđen Zakonom o podsticajima u poljoprivredi, da bi se od Ministarstva poljoprivrede dobilo pozitivno mišljenje. Inače, služba za poljoprivredu Gradske uprave organizuje edukacije u saradnji sa savetodavcima PSSS, na kojima se pored ostalog govori i o IPARD fondovima.

EP: Tokom prošle godine, Pirot je bio domaćin dva značajna događaja za očuvanje životne sredine, Klimatona i Naučne konferencije o vodama i upravljanju čvrstim i opasnim otpadom. Koji je vaš stav o njihovoj ulozi o informisanju građana o bitnosti rešavanja problema klimatskih promena? Da li smatrate da vaši sugrađani imaju dovoljno razvijenu svest o potrebi očuvanja životne sredine i na koji način grad planira u budućnosti da doprinese aktivnijem učešću građana u rešavanju ekoloških izazova?

Vladan Vasić: Održavanje ova dva značajna događaja u Pirotu predstavlja priznanje našem gradu. Oni su umnogome doprineli informisanju Piroćanaca. Klimaton 10 je prvi događaj ovakve vrste koji je održan van Beograda. Srpska prestonica je bila domaćin prethodnih devet manifestacija. Događaj je održan u okviru prošlogodišnje Noći istraživača. Bilo je reči o Poglavlju 27, obnovljivim izvorima energije, klimatskim promenama i uticaju malih hidroelektrana na floru i faunu.

Naučna konferencija o vodama i upravljanju čvrstim i opasnim otpadom jedan je od najbitnijih naučnih skupova ovakve vrste u Srbiji. U Pirotu se sastalo oko 200 stručnjaka iz Srbije i inostranstva. Ciljevi događaja bili su razmena znanja i iskustava iz oblasti očuvanja životne sredine a pre svega vode kao jednog od najvažnijih prirodnih resursa.

Piroćanci su imali priliku ne samo da slušaju već i da učestvuju na ova dva skupa što je u velikoj meri doprinelo boljoj informisanosti. Generalno, „ekološka” svest nije na potrebnom nivou, ni u Pirotu ni u čitavoj Srbiji. Neophodna je saradnja lokalnih i republičkih institucija na polju edukacije građana ali i oštrija kaznena politika za sve one koji zagađuju životnu sredinu. Kroz saradnju i finansiranje projekata nevladinih organizacija koje se bave ekologijom, svake godine se na posredan ili neposredan način nastoji da se uključe i građani u očuvanje prirode.

Foto: Kabinet gradonačelnika

Vladan Vasić je rođen 1971. godine u Pirotu. U svom rodnom gradu završio je osnovnu i srednju školu, a u Nišu je diplomirao na Elektronskom fakultetu. Radio je kao sistem inženjer u računskom centru fabrike „Prvi maj“, a od 2000. godine je odbornik u Skupštini opštine Pirot. Prvi put je izabran na mesto predsednika opštine Pirot pre petnaest godina, a danas sa mesta gradonačelnika utiče na razvoj svog grada.

EP: Čime Pirot privlači turiste? Šta biste vi pokazali svojim gostima?

Vladan Vasić: Pirot privlači turiste gastronomijom, prirodom i ljudima. Zahvaljujući velikom broju lokalnih specijaliteta, Pirot je pre dve godine dobio priznanje kao turistička destinacija Evrope od izuzetnog značaja za gastronomiju. Kao ljubitelj Pirota svojim gostima pokazao bih mnogobrojne izvore, reke, vodopade, vrhove Stare planine, pešačke i biciklističke staze. Između ostalog, Pirot je primamljiv turistima i zbog idealnih uslova za lov i ribolov. Njih je sve više: broj noćenja u Pirotu u 2016. godini iznosio je 28 hiljada, a u 2017. porastao je na 42 hiljade. Ljudi sa specifičnim dijalektom, nasmejani i gostoljubivi, brzo se dopadnu turistima.

EP: Kakvi su planovi razvoja opštine u 2018. godini i gde će biti najveći fokus uprave?

Vladan Vasić: Dalji planovi su da nastavimo ulaganje u infrastrukturu u svim delovima grada i stvorimo još povoljniji privredni ambijent za poslovanje i ugodniju atmosferu za život ljudi sa adekvatnim sportskim, kulturnim i turističkim sadržajima. Trudimo se da razvijemo pogodnu klimu za razvoj IT sektora u gradu. Važna nam je i komunalna infrastruktura pa ćemo u toj oblasti staviti prioritet na prečistač otpadnih voda kako bismo postali ekološki napredna sredina. Od najvećeg značaja nam je ulaganje u mlade i briga o svakom pojedincu u Pirotu.

Intervju vodila: Jelena Kozbašić

Ovaj intervju je objavljen u Magazinu Energetskog portala pod nazivom ODRŽIVI RAZVOJ, marta 2018.

Održana obuka „Energija u mojoj zajednici“

Foto: BOŠ
Foto: BOŠ

Obuka za organizacije civilnog društva i medije pod nazivom „Energija u mojoj zajednici“ održana je prošle nedelje u Sremskim Karlovcima.

Tema dvodnevne obuke bila je lokalna energetika, kako je razumemo, kako funkcioniše i kako da ovu temu približimo što širem broju ljudi.

Obuka je održana u Ekološkom centru Radulovački, uz prisustvo predstavnika organizacija civilnog društva i medija iz različitih krajeva Srbije: Arilja, Priboja, Prijepolja, Paraćina, Niša, Vranja, Užica, Pančeva, Beograda, Tutina, Lazarevca, Vrbasa.

Nakon uvodnih obraćanja organizatora usledila su predavanja o tome zašto nam je značajna lokalna energetika, stanju lokalne energetike u Srbiji uz poseban osvrt koliko nas košta neefikasna lokalna energetska politika i ko pokriva te troškove.

O energetici na lokalnom nivou, povezanosti potrošnje energije sa klimatskim promenama i životnom sredinom i tome koliko smo blizu ili daleko od razvijenih država u tom pogledu, govorila je Mirjana Jovanović iz Beogradske otvorene škole.

Aleksandar Macura iz RES fondacije posebno se osvrnuo na suprotstavljenost mnogobrojnih uloga koje gradovi i opštine igraju na polju energetike, pre svega kada je grad ili opština istovremeno i potrošač i proizvođač energije, ukoliko poseduje sistem daljinskog grejanja.

Dr Olivera Janjić iz Zavoda za javno zdravlje Užice pojasnila je posledice zagađenja vazduha po zdravlje ljudi. Usled neefikasnog korišćenja energenata i specifičnih geografskih uslova u nekim gradovima u Srbiji često dolazi do povećanog zagađenja vazduha, ovaj problem najvidljiviji je tokom zimskih meseci kada je grejanje iz individualnih ložišta i najčešće.

Milica Stojanović iz Centra za istraživačko novinarstvo, pojasnila je kako funkcioniše lokalna energetika, ko plaća za subvencije koje idu lokalnim toplanama, na primeru Majdanpeka ali slična situacija je u većini jedinica lokalne samouprave u Srbiji.

O tome koliko su gradovi i opštine odmakli u boljem upravljanju energijom kroz energetski menadžment govorio je Ognjan Pantić iz Beogradske otvorene škole, koji je potom pozvao učesnike obuke da se uključe u traženje podataka o potrošnji energije i troškovima, kroz korišćenje alata za praćenje potrošnje, na kojem su zajednički radili BOŠ i RES fondacija.

Prvi dan obuke završen je izlaganjem Nikole Blagojevića iz Pokreta gorana Vojvodine, koji je, predstavljajući aktivnosti svoje organizacije, podvukao značaj i potencijal civilnog društva, da kroz aktivnosti zagovaranja i obrazovanja doprinese lokalnom održivom razvoju.

Tokom drugog dana obuke učesnici su imali priliku kroz niz pokazno radioničarskih vežbi da se još bolje upoznaju sa lokalnom energetikom ali i da razviju veštine kako komunicirati probleme lokalne energetike kroz medije. Nikola Vujović član sekretarijata Mreže dobre energije predstavio je kako bi jedan energetski pokazno – informacioni sistem trebao da funkcioniše da bi zadovoljio potrebe građana i unapredio energetsku efikasnost.

U delu vezanom za ekološko novinarstvo i lokalnu energetiku, Biljana Kuzmanović urednica Užičke republike press, dala je uputstva kako jedna vest o lokalnoj energetici treba da izgleda i podelila je iskustva iz svoje dugogodišnje prakse. Na kraju obuke učesnici su kroz interaktivnu radionicu primenili stečena znanja iz oblasti energetike i novinarstva, da bi analizirali i kreirali medijski sadržaj.

Tokom neformalnog dela programa, sem druženja i razmene informacija, učesnici su imali priliku da posete Karlovačku gimnaziju, najstariju gimnaziju na prostoru Srbije i da probaju lokalne specijalitete. Program je završen vožnjom brodićem po Dunavu uz posetu zaštićenim predelima Karlovačkog dunavca.

Obuku su organizovale Beogradska otvorena škola, Pokret gorana Vojvodine, RES fondacija, koje zajednički deluju u Mreži dobre energije. Obuka je organizovana u okviru projekta „Energija zajednice“, koji je podržan od strane Fonda braće Rokfeler.

Milisav Pajević

 

Zajednička sednica radnih grupa Nacionalnog konventa o EU za Poglavlje 27 i Poglavlje 15

Foto: Nacionalni konvent
Foto: Nacionalni konvent

U utorak, 29. maja u Zelenom salonu Narodne skupštine održana je zajednička sednica radnih grupa Nacionalnog konventa o Evropskoj uniji za Poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promene i Poglavlje 15 – Energetika pod nazivom „Alternativna tehnološka rešenja u sektoru energetike u kontekstu uticaja klimatskih promena i zagađenja u Srbiji“.

Na zajedničkoj sednici razgovaralo se o nalazima Talanoa dijaloga i uticajima sektora energetike, zatim o novim tehnološkim rešenjima za obnovljive izvore energije, kao i o pregledu sektora saobraćaja.

Grupa naučnika i profesora sa Univerziteta u Rejkjaviku, predstavila je svoja istraživanja i dostignuća primene geotermalne energije, koja su u mnogome uticala na uspešan oporavak ove države.

Na sastanku je uspostavljena i grupa za monitoring i uključivanje javnosti, posebno civilnog sektora u poglavlje Transport.

Sastanak je organizovao CEKOR iz Subotice gde su po prvi put spojene dve radne grupe Nacionalnog konventa.

Milisav Pajević