Home Blog Page 1095

Iako predstavljamo tek 0,01% živih bića, ljudi krivi za nestanak 83% divljih sisara

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Novo istraživanje pokazalo je da je čovečanstvo istovremeno i beznačajan i najznačajniji faktor života na Zemlji. Beznačajan – kvantitetom, najznačaniji – uticajem.

Svetska populacija od 7,6 milijardi ljudi čini tek 0,01 odsto svih živih bića na planeti. Najveći udeo imaju biljke, čak 82 odsto. Prati ih osetno malobrojnija grupa bakterija – 13 odsto, a preostalih 5 delimo mi, ljudi, sa insektima, gljivama, ribama i životinjama.

U okeanima živi tek 1 odsto “Zemljana” – većina se naselila na kopnu (86%) ili u zemlji – 13 odsto ukupnog broja živih organizama, uglavnom bakterije smeštene duboko ispod površine.

Ipak, iako nas u odnosu na ostatak ima prilično malo, kroz istoriju smo odgovorni za nestanak 83 odsto divljih i 80 odsto morskih sisara, 15 odsto riba i polovine biljnih vrsta, tvrde istraživači.

Saznanja naučnika otkrila su da je 70 odsto sveukupnog ptičjeg fonda na svetu – živina, a 60 odsto sisara – stoka, uglavnom svinje i goveda, 36 odsto ljudi, a tek 4 – divlje životinje.

Izraelski profesor Ron Milo izjavio je da zapanjujuće kako u dokumentarcima o divljini viđamo mnogobrojna i ogromna jata ptica različitih vrsta, a analize su pokazale da je daleko više pripitomljenih nego divljih. – Definitivno je upečatljiva nesrazmera među živim svetom na Zemlji. Kada slažem puzle sa svojim kćerkama, uglavnom je prikazan slon pored žirafe i nosoroga. Realna slika bila bi slagalica sa tri krave i kokoškom, kazao je Milo. Podstaknut rezultatima studije, Milo je odlučan da promeni svoju ishranu.

Iako smo nadmoćniji u odnosu na sva ostala bića s kojima delimo planetu, zanimljivo je da je kombinovana težina virusa, kao i crva, tri puta veća od kombinovane težine ljudi. Ribe su teže 12 puta, gljive 200, bakterije 1200, a biljke – neverovatnih 7500.

Amerikanac Pol Falkovski istakao je dve ključne tačke iz izveštaja naučnika. – Prvo, ljudi su izuzetno efikasni u izrabljivanju prirodnih resursa. Na svim kontinentima, ljudi su uklonili, ili čak iskorenili, mnoge divlje sisare kako bi sebi obezbedili hranu ili zadovoljstvo. Drugo, biomasa kopnenih biljaka preovladava na globalnom nivou, a većina je dolazi u obliku drveća, rekao je Falkovski.

Jelena Kozbašić

 

Saksije sa cvećem duž auto-puta i u najprometnijim beogradskim ulicama

Foto: JKP Zelenilo Beograd
Foto: JKP Zelenilo Beograd

Radnici JKP Zelenilo-Beograd postavili su ovog proleća u najprometnijim beogradskim ulicama viseće saksije sa cvećem na stubove javne rasvete, a trenutno je u završnoj fazi njihovo postavljanje na deonici Autoputa, od petlje „Lasta“ do aerodroma Nikola Tesla. Po okončanju radova, koji se inače, po prvi put obavljaju na autoputu kroz Beograd, u dužini od 22 kilometra, ovaj pravac biće ukrašen tako što će na ukupno 492 stuba javne rasvete biti postavljene ukupno 984 saksije sa cvećem.

Do sada je na potezu od Mostarske petlje do Sava centra postavljeno 96 saksija na 48 rasvetnih stubova, od Sava centra do druge petlje kod Arene 104 saksije na 52 stuba, na potezu od aerodroma Nikola Tesla do Autoputa postavljeno je 66 saksija sa muškatlama na 33 stuba, a na pravcu od benzinske pumpe „Zmaj“ do druge petlje Arena postavljeno je 186 saksija na 93 stuba rasvete. Da bi se biljke bolje održale, obezbeđen je i potrebni sistem za zalivanje.

Foto: JKP Zelenilo Beograd

Početkom naredne nedelje počeće pripremni radovi i za postavljanje saksija sa cvećem, ugradnju nosača i zalivnih sistema u razdelnoj traci autoputa, na deonici od mosta Gazela do petlje „Lasta“ gde će biti postavljeno još 320 saksija sa dekorativnim biljkama.

Svi radovi obavljaju se u fazama kako se ne bi usporavao saobraćaj na autoputu i kako radovi ne bi ometali kretanje Beograđana kroz grad.

U proteklom periodu još nekoliko ulica u Beogradu oplemenjeno je na ovaj način. Ulica Kneza Miloša ulepšana je sa 202 saksije sa muškatlama na 101 stubu rasvete. Muškatle će cvetati i u Bulevaru oslobođenja koji će krasiti 96 saksija sa ovim cvećem, a Beogradsku ulicu 44. U Ruzveltovoj ulici postavljeno je 58 saksija sa berberisom i sezonskim cvećem, a ista kombinacija biljaka je i u ulici Mije Kovačevića gde su postavljene 62 saksije na 31 stubu javne rasvete.

Izvor: JKP Zelenilo-Beograd

Počeo remont pruge Požarevac-Majdanpek

Foto: Železnice Srbije
Foto: Železnice Srbije

Remont pruge PožarevacMajdanpek, u dužini od 90 kilometara, počeo je 21. maja u železničkoj stanici Požarevac, a rok za završetak je 180 dana.

Radove izvodi “Infrastruktura železnice Srbije“, a njima će biti obuhvaćena: zamena šina, pragova i tucanika, zamena kolosečne rešetke, mašinsko rešetanje i regulisanje koloseka. Tokom remonta maksimalno će se koristiti materijali preostali prilikom remonta pruge sa koridora. Za materijal koji nedostaje sredstva će biti obezbeđena prodajom starog gvožđa.

Nakon završetka radova vreme putovanja vozova sa sadašnjih 4 sata, skratiće se na 75 minuta, dok će opterećenje pruge biti povećano sa 16 na 22,5 tone po osovini.

Pruga Požarevac – Majdanpek povezuje se sa Koridorom 10 u stanici Mala Krsna i od izuzetnog je značaja za privredu ovog dela Srbije. Za ovaj železnički pravac vezani su značajni privredni sistemi: Luka Prahovo, RTB Bor, rudnici Majdanpek, Kaona i Kostolac, Stig i železara Smederevo.

Izvor: Železnice Srbije

 

Akcija kontrole propisnog držanja i čuvanja životinja u Paraćinu

Nakon obilaska svih mesnih zajednica u gradskom delu opštine Paraćin, u okviru akcije ovogodišnje kontrole propisnog držanja i čuvanja životinja i analize prikupljenih podataka na terenu koja je u toku, uslediće još jedan obilazak gradskih domaćinstava čiji vlasnici nisu bili na svojim adresama tokom prve kontrole.

Poštujući obaveze čuvanja u skladu sa propisima, veliki broj građana javlja se opštinskom Kol centru za potvrde, sa kojima, kod ovlašćenih veterinarskih ustanova, besplatno može da registruje i vakciniše svoje pse.

Posle obavljene prve vakcinacije i čipovanja, vlasnici u Kol centru preuzimaju tablice sa natpisima “čuvaj se psa” ili “opasan pas”, uz obavezu da ih istaknu na kapijama dvorišta, odnosno vratima stambenih objekata.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

EU standardi i sistem zaštite voda u Srbiji

Photo: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Debata “Monitoring podzemnih i površinskih voda – EU standardi i sistem zaštite voda u Srbiji“ održana je juče u Smederevu.

Na debati su učestvovale tri profesorke univerziteta, doktorke Vesna Ristić-Vakanjac sa Rudarskog-geološkog fakulteta, Mirjana Bartula sa Fakulteta za primenjenu ekologiju „Futura“ i Darja Žarković sa Beogradske politehnike.

Čitava ministarstva, agencije, instituti, zavodi imaju u svom delokrugu rada i monitoring podzemnih i površinskih voda. Neki se time bave sistematično, neki sporadično, vrlo seriozno ili onoliko koliko ih na to obavezuje naziv institucije i plan rada, ali nije da ih nema. Naprotiv. Problem je što ne čine lanac, pre je reč o pojedinačnim karikama, koje se retko prepliću, ali im se zato neretko nadležnosti poklapaju.

Da sve bude gore, i da je lanac, on ne bi imao logičan nastavak, da neko na njegovom kraju sabere sve te rezultate, zaključke i preporuke i da u skladu sa njima deluje na zaštiti ili barem prezervaciji trenutnog stanja. A to je jedna od preporuka Okvirne direktive o vodama, jednog od dokumenata koji nam je ispuniti ako hoćemo u Evropsku uniju. I sam naziv debate je uostalom “Monitoring podzemnih i površinskih vodaEU standardi i sistem zaštite voda u Srbiji“. Barem da se zatečeno stanje ne pogoršava.

Prof. dr Vesna Ristić-Vakanjac je iznela podatak da se više od 80 posto Srbije vodom za piće snabdeva iz podzemnih izvora i vodotokova. To još ne znači da o tako bitnom resursu brinemo na adekvatan način, u ovom slučaju da ga nadgledamo, kako bismo, na osnovu monitoringom dobijenih podataka, mogli da ga zaštitimo.

Još je gore stanje kada su u pitanju površinske vode, tek tridesetak procenata je pod nekim vidom monitoringa, a poražavajući podatak jeste da više od 90 odsto gradova nema nikakav sistem prečišćavanja otpadnih voda. Sve to završava u površinskim vodama, koje su pa povezane sa onim podzemnim, iz kojih se snabdevamo – vodom za piće!

Na čelu sa Beogradom, čije sve otpadne vode, kanalizacija dvomilionskog grada, sa pride industrijom, završava bez ikakvog prečišćavanja u Savi i Dunavu. Nije nam, da budemo malo sebični, što ugrožavamo druge članice EU nizvodno, Rumuniju i Bugarsku, nego nam je do nas – veliki deo toga, verovatno, stigne i do Smedereva.

Debata “Monitoring podzemnih i površinskih vodaEU standardi i sistem zaštite voda u Srbiji“, koja je održana u Smederevu, deo je serije događaja koje Evropski pokret u Srbiji i Fakultet političkih nauka organizuju u ukupno 17 gradova Srbije, u saradnji sa Evropskim pokretom u Srbiji iz Sremske Mitrovice i Evropskim pokretom u Srbiji iz Kraljeva.

Izvor: Podunavlje.info

Milisav Pajević

Izložbe Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u Prirodonaučnom muzeju Makedonije

Foto: http://www.pzzp.rs
Foto: http://www.pzzp.rs

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode otvorio je prošlog petka dve prirodnjačke izložbe u Prirodonaučnom muzeju Makedonije u Skoplju i to: izložbu „Stene – skrivene boje i oblici” autora Darka Timotića, dipl. geologa za paleontologiju iz PZZP i izložbu fosila „Rađanje Fruške gore” autora dr Ivana Dulića, geologa – paleontologa iz NIS-a.

Na otvaranju izložbe, dr Metodije Velevski – direktor Prirodonaučnog muzeja Makedonije istakao je svoje veliko zadovoljstvo što je obnovljena saradnja između muzeja i Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, dve veoma bitne i srodne prirodnjačke institucije.

Naveo je da je ovo uzvratna izložba jer se Prirodnonaučni muzej iz Skoplja predstavio u Novom Sadu u 2017. godini sa takođe dve izložbe: „Priroda Makedonije na poštanskim markama” i „Živi fosili Ohridskog jezera“.

– Priroda je ta koja nas spaja i neka ovo bude samo početak naše plodne saradnje, istakao je Velevski.

Posetiocima se potom obratila direktorica Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode dr Biljana Panjković i istakla da Zavod neguje uspešnu saradnju sa muzejom u Skoplju već decenijama i da je ovo samo nastavak saradnje. Pozdravila je predstavnike Ambasade Srbije u Makedoniji, sve goste i zaposlene u Muzeju u Skoplju. Istakla je da Zavod ima dugu tradiciju u organizovanju edukativnih sadržaja, izložbi i promocija i da godišnje ima veliku posetu dece i studenata, preko 35000 posetilaca.

Na samoj postavci prisutnima su se obratili i autori izložbi. Darko Timotić je naveo da je izabrao najinteresantnije primerke stena i minerala koje je stavio ispred objektiva fotoaparata, kako bi nam prikazao lepotu koja je skrivena od oka običnog posmatrača.

Odabrane fotografije pobuđuju maštu i teraju na razmišlјanje o nastanku stena i minerala. Na fotografijama su pokazani primerci stena, mineral i dragog kamena iz celog sveta sa posebnim akcentom na primerke sa lokaliteta u Srbiji. Jedan od najpoznatijih lokaliteta je „Kozije brdo” koji se nalazi u granicama NP „Fruška gora”.

Ovom izložbom se publici prikazuje geodiverzitet sa umetničke tačke gledišta. Izložba povećava zainteresovanost pojedinaca, kao i šire zajednice, za upoznavanje sa mineralima, stenama i fosilima, što doprinosi većem interesu za pojave u prirodi i njihovo očuvanje.

Dr Ivan Dulić je makedonskoj publici predstavio preko 230 fosilnih rodova i vrsta, fosilnih ostataka marinske i slatkovodne faune (školјke, puževi, korali, brahiopode i ježevi gornje krede i neogena), kopnene vegetacije oligocena i donjeg miocena kao i ostatke pliocenskih sisara.

Pored fosilnog materijala prikazani su i preseci magmatskih, metamorfnih i sedimentnih stena, koje govore o geološkoj građi Fruške gore.

Izložba će biti otvorena do 10. septembra ove godine.

Milisav Pajević

Stiglo 500 aplikacija za IPARD fondove, prvi ugovori za sredstva oko 10. juna

Foto-ilustracija: Pixabay

Očekujemo da će prvih petnaestak ugovora za korišćenje bespovratnih sredstava iz IPARD fondova biti potpisani oko 10. juna, rekao je juče ministar poljoprivrede Branislav Nedimović.

Foto-ilustracija: Pixabay

On je podsetio da Srbija dobija 175 mil EUR bespovratne pomoći od EU za IPARD program, i da je Srbija nakon “osam godina mučenja” uspela da dobije akreditaciju.

– U ponedeljak je potpisan i finansijski sporazum sa EK, sada je sve spremno i ako sve bude kako treba prvih petnaestak ugovora imaćemo potpisano oko 10. juna – najavio je Nedimović za TV Prva.

On je naveo da je stiglo 500 aplikacija za nabavku traktora, mehanizaciju, opremu za prerađivačku industriju i podsetio da su zemlje iz okruženja na prvim konkursima imale svega 50 do 70 aplikacija.

Kako kaže, poljoprivreda je ponovo u fokusu, krenulo se sa podizanjem sistema za navodnjavanje, sistemima za protivgradnu zaštitu, data je mogućnost mladim poljoprivrednicima da pokrenu svoje biznise.

Izvor: eKapija

Riznica amino-kiselina otkrivena u eliksiru od divlje jabuke

Za potvrdu lekovitih svojstava zaboravljene vrste drveta koja je gotovo istrebljena iz Evrope zaslužna je, kako to često biva, obična slučajnost. Kada je Života Nikolić prilikom posete 2012. godine svom rodnom kraju u blizini Vrnjačke Banje bezuspešno pokušavao raznim kupovnim preparatima da pobedi virus gripa kako bi mogao da otputuje nazad u Ameriku, gde je tada živeo, igrom slučaja dobio je preporuku da isproba i domaće „sirće” od divlje jabuke. Prezdravivši u svega par sati, ukrcao se u avion rešen da učini sve kako bi preparat od ove zapostavljene i nejestive voćke bio priznat i dostupan kao univerzalna „hitna pomoć” kod nas i širom sveta.

Uzorak „sirćeta” koje mu je povratilo snagu nije zaboravio da ponese. Po povratku u svoj dom u Teksasu, Života je poslao malu količinu ovog preparata na analizu u laboratoriji u Dalasu. Odatle su ga vrlo brzo pozvali da im objasni sastav ove tečnosti. Nisu mogli da poveruju da, osim šećera koji ubrzava fermentaciju, ništa nije dodavano u preparat budući da veliki broj amino-kiselina u slobodnom stanju nije moguće dobiti bez dodavanja drugih supstanci. Života nije bio ništa manje iznenađen otkrićem. Shvatio je da zapravo uopšte nije reč o sirčetu, već o eliksiru. To je u njemu pobudilo radoznalost ali i preduzetnički duh. Sasvim dovoljno za prvi korak.

Već 2013. godine vratio se u Srbiju u nameri da otkupi divlje jabuke i napravi lekoviti eliksir koji bi prodavao po Americi. Godina je bila izuzetno rodna i vrlo brzo se među skupljačima u okolini Vrnjačke Banje pročulo o „Amerikancu” i njegovom planu, pa je naposletku prerađeno 500 tona divljih jabuka i Života je dobio prve količine svog eliksira i čaja.

– U našem proizvodu od divlje jabuke nalazi se 16 amino-kiselina – 8 su esencijalne a 8 neesencijalne. Možemo da utičemo na promer i količinu, pa amino-kiseline možemo povećati ili smanjiti shodno potrebama. Slobodne amino-kiseline razlikuju se od amino-kiselina u proteinima baš zato što nisu međusobno vezane a zahvaljujući tome one u našem organizmu drugačije i brže deluju. One su zapravo kiseline za hitnu pomoć jer kad dođe do povrede, one stupaju na scenu i ubrzavaju zaceljenje. U ovome je vrednost našeg proizvoda – kaže Života naglašavajući da „proizvodnja” preparata nije kratkotrajan ni uvek siguran posao budući da je potrebno 300 dana za fermentaciju jabuke, te da od trenutka branja plodova do dobijanja gotovog proizvoda prođe celih godinu dana, a količina plodova trenutno isključivo zavisi od vremenskih uslova i rodnosti godine. Životin cilj je da očuva divlju jabuku kao sortu i da ga vremenski uslovi ne ometaju u njenom gajenju, stoga planira da napravi rasade.

Ovu sortu jabuke gotovo su sasvim istrebili u Nemačkoj, Švajcarskoj i Austriji, jer je u šumi potpuno beskorisna – nema vrednost ni kao drvo niti kao voćka. Jedino Rumuni sade divlju jabuku. Na Karpatima gde duvaju jaki vetrovi oni pošumljavaju oblast ovom vrstom jer jedino ona može da opstane u surovoj klimi. Za divno čudo, ona se kao vrsta kod nas očuvala. Ima je i u Makedoniji, Bosni, Bugarskoj. Ali kod nas ne samo da se očuvala, već nigde ne raste toliko kao u našoj zemlji.

Interesantno je da plod divlje jabuke ne može da se ucrvlja ni da istruli jer sadrži kiselinu koja služi kao prirodni konzervans a ujedno i kao prirodna zaštita od mušica i crva. Iako ova jabuka nije za jelo, ponekad njeni smrznuti plodovi na zemlji predstavljaju pravu gozbu za ogladnele šumske životinje.

Za razliku od svog pitomog srodnika, divlja jabuka ima od 8 do 10 odsto šećera a koncentracija zavisi od mnogobrojnih faktora – od godine, padavina, nadmorske visine i dr. Baš zato što ne sadrži puno šećera koji bi ometao proces stvaranja amino-kiselina, divlja jabuka sa obiljem divljih kvasaca nastavlja da „živi” čak i u pakovanjima Životinih preparata. Zato on svoje proizvode naziva živom tečnošću.

– Divlja jabuka je samoodrživa vrsta. U sebi poseduje sve za sopstveni opstanak. Odatle i njen neverovatan sastav i delotvornost. Podrazumeva se da divlju jabuku nije potrebno prskati. Jednostavno nema nikakve potrebe za tim. S druge strane, mi još ne vidimo pravi efekat prekomernog prskanja pitomog voća. Možda tek za pedesetak godina uvidimo pravu razmeru nekontrolisane upotrebe hemijskih preparata. Verujem da ima i toga da ljudi ne čitaju uputstvo za upotrebu kad koriste insekticide i druge hemikalije, ali ako nađete mrtve vrapce ispod trešnje koju ste isprskali sredstvom kupljenim u poljoprivrednoj apoteci, jasno je da nije problem samo u promeru, koncentraciji i lošem rukovanju. Mislim da takav preparat ne bi smeo da bude uopšte u prodaji – upozorava Života i navodi da bi trebalo da imamo više poverenja prema znanju koje se prenosi s kolena na koleno u odnosu na uvozne preparate.

Priredila: Tamara Zjačić

Tekst je prvobitno objavljen u Magazinu Energetskog portala pod nazivom ODRŽIVI RAZVOJ, marta 2018.

Ka boljem upravljanju električnim i elektronskim otpadom u Srbiji

Foto: http://www.srbija.gov.rs
Foto: http://www.srbija.gov.rs

U Beogradu je juče potpisan Sporazum o saradnji Ministarstva zaštite životne sredine sa NALED-om, Nemačkom razvojnom saradnjom (GIZ), kompanijama Gorenje i Koka-kola HBC, na realizaciji projekta “Ka boljem upravljanju električnim i elektronskim otpadom u Srbiji”.

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan objasnio je tom prilikom da pomenuti dokument predviđa formiranje jedinstvenog registra uvoznika i proizvođača elektronskog otpada i unapređenje procedura za prikupljanje i reciklažu tih vrsta otpada u lokalnim samoupravama.

Trivan je istakao da je motiv potpisivanja pomenutog sporazuma da se uvede red i obezbedi fer poslovanje, jer bez uređenog sistema, nema reda, a bez reda, nema zdrave životne sredine.

Koliko je važno doneti zakone, još je važnije obezbediti ravnopravne uslove rada i utvrditi koji proizvođači e-otpada plaćaju naknadu, a koji ne, ukazao je ministar Trivan.

Upravljanje otpadom prvi je prioritet Ministarstva zaštite životne sredine, a činjenica da je potpisan sporazum samo je jedna stepenica više ka rešavanju tog problema, rekao je Trivan, ocenivši da je životna sredina pitanje svih pitanja, te da ona uvek mora biti ispred nečijih ličnih interesa.

Goran Trivan je upozorio na to da nije moguće da profit bude važniji od životne sredine, i dodao da ćemo zbog toga ubuduće biti manje popustljivi prema onima koji ugrožavaju životnu sredinu.

S obzirom na to da nijedna zemlja nema dovoljno kapaciteta da se sama izbori sa otpadom, on je naveo da je važna saradnja sa drugim zemljama, ali i učenje na primerima onih zemlja koje su u zaštiti životne sredine dvadeset godina ispred nas.

Ministar je izrazio zahvalnost Nemačkoj koja je poslednjih godina mnogo uložila u Srbiju, ali i NALED-u koji postaje važna karika u društvu.

Predstavnik Ambasade Nemačke u Srbiji Katrin Čiganovski rekla je da ta zemlja podržava reforme u Srbiji na putu ka Evropskoj uniji, dodavši da se procenjuje da će Srbiju sprovođenje reformi u oblasti životne sredine koštati više od 15 milijardi evra.

Od 2000. godine GIZ podržava Srbiju u oblasti održivog ekonomskog razvoja, oblasti dobre uprave i zaštite životne sredine, pri čemu je za zaštitu životne sredine izdvojeno milijardu evra od početka saradnje, ukazala je Čiganovska.

U evropskom izveštaju za Srbiju, kako je navela, posebno je kao problem naglašeno pitanje separacije otpada i recikliranja, u čemu će Nemačka biti partner našoj zemlji.

Generalni direktor Gorenja i član Upravnog odbora NALED-a Stanka Pejanović rekla je da je cilj potpisanog sporazuma da se sakupe svi oni koji imaju obavezu za plaćanje naknade.

Milisav Pajević

Kanadski investitor u junu otvara novi rudnik u Boru

Foto: Wikimedia
Foto: Wikimedia

Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da će u junu biti raspisan tender za strateškog partnera za RTB Bor, kao i da će početkom istog meseca u Boru biti otvoren novi rudnik.

– Biću u Boru već početkom juna na otvaranju novog rudnika, velike investicije kanadske kompanije. Mi ćemo u junu, ako ne i ranije, raspisati i tender za strateškog partnera za RTB Bor – rekla je Brnabić novinarima u Zaječaru nakon obilaška pivare u tom gradu.

Kako je rekla, očekuje se da, ako tender bude uspešan, to može najmanje jedan procentni poen da utiče na rast i zapošljavanje.

Brnabić je istakla da je veoma važan ravnomeran regionalni razvoj, kao i da je činjenica da istok zaostaje za prosečnim BDP-om i standardom, što mora da se promeni.

Izvor: eKapija

Uskoro nacrt rada na pregovaračkoj poziciji za Poglavlje 27

Foto: ekologija.gov.rs
Foto: ekologija.gov.rs

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan izjavio je juče da će nacrt rada na pregovaračkoj poziciji za Poglavlje 27, koje se odnosi za zaštitu životne sredine, biti gotov u roku od nekoliko nedelja.

Trivan je istakao da će se nakon utvrđivanja tog nacrta stupiti u pregovore sa Direktoratom za zaštitu životne sredine, kako bi se videlo da li u tom dokumentu nešto treba izmeniti, objasnivši da će od te procedure zavisiti vreme otvaranja Poglavlja 27.

– U decembru kada smo bili u Briselu, komesar za zaštitu životne sredine Karamen Vela nam je rekao da su u potpunosti spremni da nam pruže svaku vrstu pomoći, istakao je ministar.

Goran Trivan je preneo da je komesar Vela proučio našem timu da ne žuri i ne brza sa otvaranjem Poglavlja 27, s obzirom na to da se, prema oceni Evropske unije, radi o najkomplikovanijem i najdelikatnijem poglavlju za Srbiju.

Milisav Pajević

Na svakih dva minuta ugine jedan delfin ili kit

Foto: WWF Adrija
Foto: WWF Adria

Delfini i kitovi fascinantne su životinje koje neprestano pobuđuju maštu ljudi, čemu svedoči sve veći broj turista koji dolaze na more s ciljem posmatranja ovih veličanstvenih stvorenja. Oni su među najznačajnijim životinjama na našoj planeti i igraju ključnu ulogu u očuvanju zdravlja morskih ekosistema, a time i ljudskog zdravlja. Ipak, zbog visokog nivoa krivolova širom sveta, svaka dva minuta strada jedan delfin ili kit.

Povodom Međunarodnog dana biodiverziteta, WWF je objavio izveštaj izrađen u saradnji sa Konvencijom o migracionim vrstama, koje otkriva velike izazove sa kojima se bore naučnici i stručnjaci kako bi smanjili krivolov i garantovali opstanak delfina i kitova. Izveštaj naglašava potrebu povećanja javnog pritiska na donosioce odluka i ribarsku industriju, kako bi zaštitili delfine i kitove za generacije koje dolaze.

Delfini i kitovi imaju snažan uticaj na ekosisteme u kojima žive, tako da njihovo značajno smanjenje broja može imati katastrofalne efekte na ove ekosisteme. Kitovi su vrhunski predatori, tako da su ekološki važni jer skladište i prenose hranljive materije (posebno ugljenik i azot) i energiju unutar i između ekosistema. Svake godine više od 300.000 delfina i kitova zapetlja se i udavi u ribolovnim mrežama. Samo u Peruu zbog unošenja ribolovnog pribora i mreža godišnji strada između 15.000 i 20.000 delfina i kitova.

Foto: WWF Adria

Napuštanje neodrživih ribolovnih praksi i usvajanje efikasnijih mjera i tehnoloških rešenja jedina je garancija smanjenja krivolova. Prema izvještaju, najnaprednija rešenja uključuju razvoj alternativne opreme za postojeće metode ribolova kao što su mreže i efikasno upravljanje morskim zaštićenim područjima, uključujući prostorno i vremensko ograničenje ribolovnih aktivnosti.

– Ovaj izveštaj potvrđuje da već postoji nekoliko metoda i tehnologija sa potencijalom za značajno smanjenje krivolova kitova i delfina čiji je značaj za biodiverzitet nemereljiv. Nadamo se da će izvještaj ukazati na ovo goruće pitanje i ohrabriti lidere i relevantne ribarske rukovodioce širom svijeta da ih usvoje što pre. Nemamo vremena za gubitak – rekao je Patrik Krstinić, stručnjak za zaštitu mora u WWF Adriji.

Foto: WWF Adrija

Postoje i pozitivni primeri, kao što su Sjedinjene Američke Države, koje su se odlučno isprečili krivolovu na delfine i kitove. Novi američki Zakon o zaštiti morskih sisara (MMPA) obavezuje svaku državu koja izvozi ribu u SAD da svoje propise o zaštiti morskih sisara uskladi sa onima u SAD-u. Budući da je američko tržište jedno od najvećih za uvoz ribe na svetu, novo pravilo moglo bi pozitivno uticati na standarde ribolova u glavnim izvoznim zemljama, uključujući Kanadu, Čile, Kinu, Japan i Meksiko (http://wwf.panda.org/wwf_news/?325351/US-Cetacean-bycatch-reduction-Measures-Investigations).

Iako se na prvi pogled čini da su “obični” građani nemoćni da pomognu ovim morskim sisarima, to nije slučaj. Naime, odabirom održivih proizvoda ribarstva doprinosite oporavku ribljeg fonda i zaštiti morskih sisara kao što su delfini i kitovi. Četvrtu godinu za redom, WWF sprovodi projekat Fish Forward, čiji je cilj edukacija potrošača da biraju proizvode održivog ribarstva, uz jednostavan online vodič www.kojuribukupiti.org.

Izvor: WWF Adria

Podržani projekti lokalnog značaja za opštinu Paraćin

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Posle detaljnih procena o ispunjavanju složenih uslova organizacija civilnog društva koje su projektima lokalnog značaja za opštinu Paraćin, aplicirale za sredstva ReLOad – Regionalnog programa lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu, koji opština Paraćin sprovodi sa UNDP Programom Ujedinjenih Nacija za razvoj, objavljivanja zvanične rang liste odobrenih, u Kragujevcu je organizovana svečanost potpisvanja ugovora o odobrenim grantovima, po sprovedenom javnom konkursu.

Opština Paraćin, jedna je od pet izabranih lokalnih samouprava u Srbiji, za finansiranje i sprovođenje programa u cilju unapređenja mehanizama transparentne raspodele budžetskih sredstava predviđenih za finansiranje projekata od javnog interesa organizacija civilnog društva.

Među 11 nevladinih organizacija, odnosno udruženja građana iz Paraćina i jednog iz Beograda, koji su se javili na konkurs, uslove za finansiranje projekata od šireg značaja za građane opštine Paraćin, ispunili su Srpsko društvo za vanredne situcije za projekat “Očistimo Paraćin – ozdravimo Paraćin” i Društvo učitelja opštine Paraćin za projekat “Pametno leti – letnje kreativne radionice za mlade”.

Potpisivanju ugovora UNDP-a i organizacija civilnog društva, o korišćenju sredstva za projekte u cilju zadovoljavanja potreba lokalnih zajednica, prisustvovali su predstavnici Delegacije EU u Srbiji, Programa UN za razvoj, lokalnih timova, pet gradova i opština koje sprovode program i civilnog društva.

Po konkursu je ove godine 17 organizacija dobilo sredstva, a po programu koji inače traje dve godine, 2019. biće sproveden još jedan konkurs.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Izrada Federalne strategije životne sredine za narednih deset godina

Foto: http://fbihvlada.gov.ba
Foto: http://fbihvlada.gov.ba

Federalna ministarka okoliša i turizma Edita Đapo održala je redovan godišnji sastanak s većim brojem organizacija iz nevladinog sektora koje se bave pitanjima iz zaštite životne sredine i upoznala ih o radu i dostignutim rezultatima Federalnog ministarstva u protekloj godini.

Jedan od osnovnih prioriteta ovog Ministarstva je izrada Federalne strategije životne sredine za narednih deset godina.

Na osnovu pregovora koje je ministarka obavila s međunarodnim donatorima, izrada ove strategije će biti realizovana uz finansijsku podršku Švedske agencije za međunarodni razvoj i saradnju (SIDA) od 500.000 KM, uz tehničku pomoć REC-a za BiH.

Federalna ministarka je prisutne informisala o unapređenju zakonskog okvira u domenu zaštite životne sredine i dobrobiti koju ovi zakoni donose za privredu i građane. Predloženi Zakon o zaštiti okoliša, koji je u parlamentarnoj proceduri, skraćuje proceduru potrebnih dozvola za privredne subjekte, ali i pooštrava zahteve za zaštitu životne sredine i zdravlja građana.

U izradi je novi Zakon o zaštiti zraka, a doneseni su i novi pravilnici kojima je umnogome unapređen proces monitoringa vazduha i ograničenja štetnih emisija.

Federalna ministarka je pojasnila izmene u Zakonu o upravljanju otpadom i izradu novih uredbi koje će unaprediti oblast upravljanja otpadom, te prevenirati i redukovati zagađenja zemlje i vode koje je rasprostranjeno u Federaciji BiH usled nekontrolisanog odlaganja otpada.

U cilju transparentnog rada i utroška budžetskih sredstava, Đapo je prezentovala projekte koje je sufinansiralo resorno Ministarstvo s ciljem poboljšanja rada zaštićenih područja i regionalnih deponija. Prisutni su upoznati i s projektima koje je Federalno ministarstvo predložio za finansiranje iz IPA II sredstava.

Federalna ministarka Đapo je govorila i o izradi Strateške studije uticaja na životnu sredinu za ispitivanje i eksploataciju gasa i nafte, koja se prvi put radi u Bosni i Hercegovini.

Razgovarano je i o dozvolama koje nisu odobrene usled nekvalitetno i nepropisno urađenih studija uticaja na životnu sredinu, što je naišlo na podršku i odobravanje prisutnih zbog podizanja standarda u pogledu očuvanja ljudskog zdravlja i životne sredine.

Milisav Pajević

22. maj: 25 godina delovanja na polju zaštite biološke raznovrsnosti

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Povodom 25 godina UN Konvencije o biološkoj raznovrsnosti koja je usvojena u Najrobiju, 22. maja 1992. godine, Sekretarijat Konvencije poziva članice da obeleže Svetski dan biološke raznovrsnosti podsećanjem na 25 godina delovanja na polju zaštite biodiverziteta.

Tokom 2017. godine zaštićena su 3 parka prirode i jedan spomenik prirode na teritoriji Republike Srbije, ukupne površine 84000 ha, što je povećanje za oko 15% u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupna površina zaštićenih prirodnih dobara iznosi oko 662.435 ha, što predstavlja 7.48 % teritorije Republike Srbije. Ukupno 459 zaštićenih površina i dobara nalazi se pod zaštitom države.

Prostornim planom Republike Srbije (“Službeni glasnik RS”, broj 88/10), predviđeno je da do 2021. godine oko 12% teritorije Srbije bude pod nekim vidom zaštite.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

Koliko su stanovnici širom Evrope zadovoljni čistoćom svojih gradova?

Foto: Eurostat
Foto: Eurostat

„Uopšteno govoreći, da li ste veoma zadovoljni, prilično zadovoljni, prilično nezadovoljni ili uopšte niste zadovoljni čistoćom vašeg grada?“ Ovo pitanje postavljeno je stanovnicima u 109 evropskih gradova 2015. godine.

Među tim gradovima, Ventspils u Litvaniji se pojavio na vrhu sa skoro svih (99 odsto) stanovnika koji su odgovorili da su bili vrlo ili prilično zadovoljni čistoćom svog grada. Ventspils je pratio još jedan litvanski grad Valmiera (97 odsto), Oviedo u Španiji i grad Luksemburg ( 95 odsto), prenosi Eurostat.

Kako kažu, informacije za ovu vest su zasnovane na indikatorima istraživanja percepcije koje je izradila Evropska komisija.

Među prestonicama EU najzadovoljniji su stanovnici Luksemburga i Beča. Što se tiče glavnih gradova EU, rezultati pokazuju značajne razlike zadovoljstva, sa nivoima od 9 odsto do 95 odsto.

Najmanje 80 odsto stanovnika bilo je veoma ili prilično zadovoljno čistoćom svog grada u Luksemburgu (95 odsto), Beču (90 odsto), Ljubljani (88 odsto), Rigi (81 odsto) i Helsinkiju (80 odsto).

Foto: Eurostat

Za razliku od toga, samo 9 odsto stanovnika u Rimu smatra svoj grad dovoljno čist. Manje od polovine stanovništva bilo je zadovoljno čistoćom svog grada i u Bratislavi (28 odsto), Sofiji (29 odsto), Bukureštu (37 odsto), Madridu (38 odsto), Budimpešti (39 odsto), Atini (41 odsto), Berlin (45 odsto), Brisel (47 odsto) i Pariz (49 odsto).

Izvor: Danas