Home Blog Page 1034

Ilegalne aktivnosti ugrožavaju “Savski nasip”

Foto: facebook/savskinasip
Foto: facebook/savskinasip

Iz udruženja “Savski nasip”, koje se protivi nelegalnoj gradnji na levoj obali Save u Beogradu stiglo je dramatično saopštenje o problemu koji su uočili pre izvesnog vremena.

“Poštovani, želimo da vam ukažemo na vrlo opasnu pojavu vode koje izvire iz savskog nasipa u bloku 45. Po svoj prilici nasip je probušen i kroz njega su provučena vodovodna creva do splavova, pa se neko od ovih creva u nekom trenutku probušilo.

Ovaj nasip brani od poplava više od 100 hiljada ljudi u savskim blokovima. Prema našim stručnim izvorima nasip se ne sme bušiti jer to povećava verovatnoću sufozije (urušavanje nasipa usledi ispiranja zemlje) koja je čest uzrok probijanja nasipa. Ova voda već izvesno vreme pravi baru u bloku 45, ali smo pre par dana utvrdili da voda izvire iz zemlje gornjeg dela nasipa.

Nepoznati ljudi, neformalno obučeni (u šorcevima i kupaćim kostimima), koji sigurno nisu iz nadležnih organa, su probušili par rupa na nasipu posle naše objave ovog problema na društvenim mrežama. Naša pretpostavka je da traže mesto gde je crevo probušeno. U ovom trenutku i te rupe su ispunjene vodom. Ovo je indikacija da je nasip ozbiljno oštećen i ugrožen. Zato bi bilo važno da posvetite pažnju ovom problemu.

Mi smo prijavili problem Beokomu. Beogradski vodovod i kanalizacija (BVK) se proglasio nenadležnim, i prebacio problem na inspekciju. Moguće je da su BVK i Srbijavode dozvolili da vodovodna creva prolaze kroz nasip, jer smo našli šaht sa vodomerima iz koga creva idu kroz nasip, mada šaht izgleda amaterski.

Teško je shvatiti da je BVK dozvolio da se nasip buši zbog splavova, kada je bušenje nasipa vrlo opasno za više od 100 hiljada ljudi u savskim blokovima koje nasip brani od poplava. Više o problemu koji je ilustrovan slikama i video prilogom možete naći na našoj facebook stranici @savski_nasip.”

Milan Zlatanović

Nedeljni pregled eko-vesti iz sveta

Foto-ilustracija: Pixabay

Ćao svima! Kako ste?

Ovonedeljnim blog postom osvrnuću se na nedelju iza nas i ekološke uspehe koje su postigli ljudi na različitim meridijanama, ali i nedela koja su neki drugi počinili prema životnoj sredini. Pa da počnemo…

Da li ste čuli za fleksitarijanizam?

Ovo je način ishrane koji uzima maha među ljudima, a najlakše ga je opisati kao fleksibilni (labavi) vegetarijanizam. Njegovi pobornici unose meso, ali u smanjenoj količini. Fleksitarijanci nailaze na osudu vegetarijanaca, koji su u odnosu na njih radikalniji i odlučniji da ne konzumiraju mesne specijalitete. Ipak, čak i kada nije potpun, bojkot mesa pozitivno se odražava na naše životno okruženje. Jedan od najefikasnijih načina da smanjite svoj ekološki otisak je upravo da iz svog dnevnog menija odstranite mesne proizvode. Neke organizacije procenjuju da sektor stočarstva može biti odgovoran za čak 51 odsto globalne emisije štetnih gasova s efektom staklene bašte. Prednosti smanjenog unosa mesa neće osetiti samo naša planeta, već i vaš organizam. Zdravstveno stanje će vam se poboljšati kroz smanjen rizik od dijabetesa, raka i srčanih bolesti. Da li ćete se prikloniti ovom eko i zdravstvenom trendu?

Nižem nivou proizvodnje ugljen-dioksida svoj doprinos daće i stanovnici Kalifornije. Krajem avgusta, zakonodavci su izglasali odluku da do 2045. godine Kalifornija 100 odsto struje crpi iz obnovljivih izvora. Čeka se još zeleno svetlo senata. Put održivoj energetskoj budućnosti ova američka savezna država počela je da utire još u maju kada je propisala da sve novoizgrađene kuće i zgrade na svojim krovovima treba da imaju solarne panele. I društvena mreža Fejsbuk pridružila se zaokretu ka 100 odsto čistoj energiji. Njihov rok je nešto kraći od kalifornijskog: 2020. godina.

Još jedna eko-pobeda je činjenica da se Evropom vozi više od milion električnih automobila.

Južno od nas, na Novom Zelandu, lokalne vlasti u selu Omaui donele su naizgled neobičnu, i surovu, odluku – da zabrane mačke. Na listu nepoželjnih stanovnika Omauija mačke su dospele zato što saučestvovale u izumiranju 9 vrsta ptica na ostrvu, a u sadašnjoj situaciji predstavljaju rizik za istrebljenje još 33. Ipak, njihove „smrtonosne“ šape ne smetaju Novozelanđanima. Oni ih uzgajaju u čak 48 odsto svojih domaćinstava – što čini ovu državu „državom s najvišom stopom vlasništva nad mačkama“. Da li će se propis Omauia odraziti na umanjenje mačjeg fonda Novog Zelanda, ostaje nam da vidimo u budućnosti.

Naučna istraživanja otkrila su nam još tmurnih činjenica o zagađenju vazduha – ne samo da nam ono prosečno skraćuje životni vek za jednu godinu, već nam povećava šanse za demenciju.

Svetska fondacija za prirodu (World Wildlife Fund, WWF) obelodanila je da su japanski kitolovci od početka godine u zaštićenoj oblasti Antarktika ulovili čak 50 kitova. I ptice su bile žrtve nezakonitih ljudskih aktivnosti – krčenje šuma u Južnoj Americi koštalo je života čak 8 ptičjih vrsta.

Po prirodi nisam mračnjak, te post završavam veselom vešću.

Tim eksperata sa Univerziteta u Pretoriji je sproveo pionirsku, vantelesnu oplodnju velikih mačaka. Oni su seme mužjaka lava položili unutar lavice i nakon tri i po meseca ona je donela na svet dva zdrava lavića. Neki žuti magazini bi sledeću fotografiju objavili s opisom: “NEVEROVATNO: ISTOPIĆETE SE KADA VIDITE PRVE LAVIĆE IZ EPRUVETE!!! (FOTO)”. I zaista ne bi pogrešili. Istopićete se!

Foto: Univerzitet u Pretoriji (Vili Džejkobs)

Do sledećeg čitanja – pozić,

Jelena Kozbašić

Neverovatan uspeh za spas ugroženih velikih mačaka: Rođeni prvi lavići iz epruvete!

Foto: Univerzitet u Pretoriji

U Konzervacionom centru Ukutula u Južnoj Africi, rođeni su prvi lavići iz epruvete, a naučnici tvrde da je ovo neverovatan uspeh za spašavanje visoko ugroženih vrsta velikih mačaka.

Tim eksperata sa Univerziteta u Pretoriji je sproveo ovu pionirsku, vantelesnu oplodnju velikih mačaka. Oni su seme mužjaka lava položili unutar lavice i nakon tri i po meseca ona je donela na svet dva zdrava lavića.

Foto: Univerzitet u Pretoriji (Vil Džejkobs)

Naučnici kažu da postoje ogromne pretnje za divlje životinje zbog gubitka staništa, kao i drugih pritisaka stvorenih ljudskom aktivnošću koji takođe utiču na velike mačke. Zbog toga su mnoge vrste upisane kao ranjive ili ugrožene. Ipak, naučnici tvrde da ovo istraživanje može pomoći u borbi protiv izumiranja velikih mačaka.

“Da bismo imali priliku da stabilizujemo populaciju, čak i sa veštačkom oplodnjom, moramo imati potrebne tehnike i biti ispred vremena, kada je to potrebno”, kaže profesor Gansvint sa Univerziteta u Pretoriji.

Glavni istraživač projekta, doktorka Izabela Kalealta, se nada da, na osnovu ovog istraživanja, mogu nastaviti sa procedurom na nekim ugroženijim vrstama velikih mačaka, kao što su snežni leopard ili tigar.

Manje od 4.000 tigrova je ostalo u divljini u Aziji, manje od 7.000 snežnih leoparda u planinama centralne Azije, i oko 300 pirinejskih riseva u Španiji.

Na tlu Afrike postoji oko 18.000 lavova u divljini, zahvaljujući uspešnoj konzervaciji i uzgoju.

Izvor: Nacionalna geografija

Dvesta poznatih uputilo apel za spasavanje planete Zemlje

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Dvesta poznatih ličnosti iz sveta umetnosti, filma i nauke medju kojima su Pedro Almodovar, Alen Delon, Katrin Denev, Aniš Kapur, uputilo je danas apel za hitno spasavanje planete, što su nazvali “najvećim izazovom u istoriji čovečanstva”.

U uvodniku objavljenom u francuskom listu Mond (Le Monde) kao odgovor na poziv glumice Žilijet Binoš i astrofizičara Orelijena Baroa ovi umetnici, novinari, pisci, fotografi i naučnici ocenjuju da je “došlo vreme da se uozbiljimo”.

“Proživljavamo planetarnu kataklizmu”, navode potpisnici poziva pozivajući se na klimatske promene i smanjenje biodiverziteta širom planete.

“Suviše je kasno da se ništa ne bi dogodilo, urušavanje je u toku. Ali nije suviše kasno da se izbegne najgore. Suočeni s najvećim izazovom u istoriji čovečanstva političke vlasti treba da deluju čvrsto i odmah”, napisali su oni.

Kako su naveli neće se smatrati ozbiljnom ni jedna vlada kojoj spasavanje onog što se još spasti može ne bude istaknuto kao glavni cilj.

Poziv je izdat nekoliko dana posle ostavke francuskog ministra za životnu sredinu Nikolasa Iloa.

Brojni glumci i glumice potpisali su ovaj poziv, Izabela Adjani, Emanuel Bear, Izabel Iper, Izabela Roselini, Roman Diris, Džud Lo ali takodje i reditelji kao što su Olivije Asajas, Vim Venders, Dejvid Kronenberg, pevačica Marijan Fejtful, umetnica Sofi Kal, pisac Emanuel Karer i matematičar Mihail Gromov.

Izvor: Zelena Srbija

Indija: Prvi testni let aviona s pogonom na mlazno biogorivo

Foto-ilustracija: Pixabay

Niskotarifni avio-prevoznik SpajsDžet uspešno je obavio prvi testni let u Indiji s pogonom na mlazno biogorivo.

Foto-ilustracija: Pixabay

Let od grada Dehradun do indijske prestonice, Nju Delhija, trajao je skoro 45 minuta i obavljen je avionom Bombardije K400, prenosi Raša tudej.

U testnom letu je učestvovalo oko 20 ljudi, među kojima su bili i zvaničnici vazduhoplovnog regulatornog tela DGCA i rukovodioci SpajsDžeta.

Prema saopštenju kompanije, avion je koristio mešavinu od 75 odsto mlaznog goriva za gasne turbine (ATF) i 25 procenata biogoriva, koje je od biljke jatrofa (jatropha) razvio Indijski institut za naftu (IIP).

Iz SpajsDžeta navode da je prednost korišćenja biomlaznog goriva umesto goriva za gasne turbine (ATF) u tome što se smanjuje emisija ugljenika i povećava efikasnost potrošnje goriva.

Predsednik i generalni direktor avio-kompanije Adžaj Sing nazvao je ovaj let “istorijskim događajem”, ističući niske troškove biomlaznog goriva i značajno smanjenje emisije ugljenika.

“Biomlazno gorivo može da smanji našu zavisnost od tradicionalnog avio-goriva do 50 odsto po svakom letu i da snizi cene”, rekao je on.

Prema Međunarodnoj asocijaciji za vazdušni prevoz (IATA), avio-industrija učestvuje sa dva procenta u ukupnoj globalnoj emisiji gasova sa efektom staklene bašte. Ova asocijacija je postavila cilj da se do 2025. godine milijardu putnika prevozi avionima koji koriste mešavinu “obnovljive čiste energije” i fosilnih goriva.

Izvor: Nova ekonomija

Održana radionica „Na putu ka Inovacionoj Uniji: Evropska zakonska regulativa u oblasti hrane“

Foto: PKV

Sa ciljem da učesnike upozna sa osnovnim smernicama zakonske regulative u oblasti hrane i prehrambene industrije koja je na snazi u Evropskoj uniji (EU), radionica „Na putu ka Inovacionoj Uniji: Evropska zakonska regulativa u oblasti hrane“ održana je u sredu, 5. septembra 2018. godine u Privrednoj komori Vojvodine (PKV). Radionica je deo projekta „Inovativni ciklus razvoja prehrambenih proizvoda“, u organizaciji Naučnog instituta za prehrambene tehnologije Univerziteta u Novom Sadu i PKV, a koju je realizovala grupa stručnjaka iz irskog razvojnog instituta „Teagasc–Agriculture and Food development Authority“.

Foto: PKV

„Veoma nam je drago što možemo da pomognemo održavanje ove radionice sa relevantnim predavačima iz inostranstva. Izuzetno je važna oblast proizvodnje hrane i sve mogućnosti koje mogu da dovedu do bolje pozicije naših proizvođača u ovako važnom i osetljivom segmentu kao što je proizvodnja hrane, za nas su veoma bitne i zbog toga nam je ova radionica izuzetno značajna“, rekao je sekretar Udruženja industrije PKV mr Zoran Trpovski.

Dodao je da ovaj i slični projekti, treba dalje da doprinesu tome da se praksa kroz nas kompletno uskladi sa praksom EU, kako bi naše veoma kvalitetne i dobre firme u ovoj oblasti, kako kaže, bile još bolje. Projekat „Inovativni ciklus razvoja prehrambenih proizvoda“ sada je u trećoj godini realizacije, a na radionici bilo je reči o propisima koji regulišu primenu novih procesnih tehnologija i sastojaka, propisima koji regulišu bezbednost hrane, sa posebnim osvrtom na mikotoksine i hemijske rezidue, kao i na propise koji regulišu označavanje nutritivnih svojstava hrane.

„Tema radionice je primena i usklađivanje propisa u oblasti hrane, s obzirom da smo mi kao nauka u obavezi da razvijamo prehrambene proizvode koji će biti usklađeni sa svim regulativama. Istovremeno, tu smo da pružamo našoj industriji svu moguću podršku i odgovore na sva pitanja koja oni imaju kada je zakonska regulativa u pitanju, jer naši proizvođači sve više žele da plasiraju svoje proizvode na tržište Evropske unije“, istakla je naučni savetnik u Naučnom institutu za prehrambene tehnologije i koordinator projekta „Inovativni ciklus razvoja prehrambenih proizvoda“ dr Milica Pojić.

Foto: PKV

Prema njenim rečima, tehnologija u oblasti hrane veoma intenzivno se razvija, kao i nove procesne tehnologije, u formulaciji proizvoda se primenjuju novi sastojci i sirovine, a sve to, kako kaže, potrebno je na neki način deklarisati tako da odgovara svim propisima.

„Nama je kroz ovaj projekat bio i cilj da ostvarimo usku saradnju između nauke sa jedne strane i privrede sa druge, a regulatornih tela sa treće strane, jer svi imamo jedan cilj – da konzumiramo hranu koja će biti prvenstveno, zdravstveno bezbedna, zatim i kvalitetna po sastojcima koje sadrži“, naglasila je dr Milica Pojić.

Sva ova pitanja čine osnovni preduslov za osiguranje bezbedne i kvalitetne hrane u svim fazama proizvodnje i prometa, a i od velikog su značaja za srpske proizvođače hrane koji teže da plasiraju svoje proizvode na tržišta EU.

U cilju dugoročne podrške već postojećoj saradnji i produbljivanja odnosa između nauke i privrede, PKV i Naučni institut za prehrambene tehnologije u Novom Sadu, u junu ove godine, potpisali su Memorandum o saradnji.

BiH: Nestašica ogrevnog drveta u svim gradovima i opštinama u Unsko-sanskom kantonu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Na području svih gradova i opština u Unsko-sanskom kantonu trenutno vlada nestašica ogrevnog drveta.

Taj energent je na tržištu dostigao rekordnu cenu pa se metar kvalitetne bukve ili graba prodaje i po ceni od 100 i više maraka za kubni metar.

Ovoliku cenu trenutno plaćaju građani koji žive na području Cazina i Bihaća, dok se ona u Sanskom Mostu i Ključu kreće između 75 i 85 maraka.

“Ogrevno drvo postaje poput suvog zlata. Izgleda da će mnogi cvokotati ove zime”, kaže jedan Bišćanin koji je u potrazi za drvetom.

Na nabavku drva se čeka i u više drugih područja u BiH, pa se kupci već hvataju za glavu jer se boje da će hladnije dane dočekati bez ogreva.

Prema rečima dobavljača ogrevnog drveta, ovakva situacija do sada nije zabeležena, a kako se bliži sezona grejanja nije isključeno da će cene dodatno rasti.

“Potražnja je ogromna, a ja imam naručeno više stotina kubika drveta koje nisam u stanju da isporučim kupcima. Neke narudžbine vučem i po dva meseca i bojim se da neću sve moći na vreme ispoštovati”, kaže za “Nezavisne” Almir Čehić, koji se već dugi niz godina bavi ovim poslom.

Prema njegovim rečima, više je razloga koji su doveli do ovakve situacije, a jedan od njih je što je značajno povećan izvoz drveta za ogrev na inostrana tržišta, pre svega u Italiju.

“Sve je to dovelo do situacije da je manje ogreva za lokalno stanovništvo. Firme koje se bave sečom šume i s kojima sam do sada sarađivao isporučuju drvo za izvoz, a značajan deo ide i za proizvodnju peleta“, kaže Čehić.

Izvor: Nova ekonomija

Još jedna kotlarnica na biomasu u Priboju!

Foto: GIZ

Opština Priboj započela je izgradnju kotlarnice na drvnu sečku koja će obezbediti kvalitetnije i jeftinije grejanje pet javnih objekata u ovom gradu. Nova kotlarnica kapaciteta 1,8 MW snabdevaće dve osnovne i dve srednje škole i ambulantu Doma zdravlja, a trebalo bi da počne da radi u drugom delu aktuelne grejne sezone – saopšteno je na konferenciji za štampu održnoj u Priboju na mestu gradnje.

Foto: GIZ

“Izgradnja nove kotlarnice na drvenu sečku druga je faza našeg strateškog plana da u sistemu gradskog grejanja u Opštini Priboj zamenimo upotrebu fosilnih goriva biomasom i time građanima obezbedimo sigurnije, zdravije i jeftinije grejanje. Finansijsku podršku od 90 miliona dinara za izgradnju nove kotlarnice dobili smo od Kancelarije za upravljanje javnim ulaganjima Republike Srbije, a tehničku pomoć na projektu nam je pružila Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ,” rekao je medijima Saša Vasilić, zamenik predsednika Opštine Priboj.

U prvoj fazi projekta prelaska na upotrebu biomase u sistemu gradskog grejanja u Priboju, kotlarnica u starom delu grada, koja toplotom snadbeva školu, predškolsku ustanovu, kulturni centar i zgradu opštinske uprave, prešla je 2016. godine na upotrebu peleta. Iskustvo je pokazalo je da je ova promena donela značajne ekološke benefite građanima koji žive u užem gradskom jezgru gde su se čađ i zagađenje od grejanja ranije mogli videti i golim okom. Zahvaljujući nižoj ceni drvene sečke u odnosu na ranije upotrebljavani mazut, nova kotlarnica čija je gradnja upravo počela, pored ekoloških benefita, doneće i znatne uštede i uticati na ekonomski razvoj u lokalnoj sredini.

Foto: GIZ

“Ekološki aspekt prelaska na obnovljive izvore energije je nesumnjiv , ali ono što je takođe veoma bitno je da je biomasa energent koji se obezbeđuje u lokalnoj sredini. To znači da novac koji se izdvaja za energente ostaje na lokalu i dalje pospešuje održivi ekonomski razvoj te sredine”, objasnio je Rajner Šelhas (Rainer Schellhaas), stručni savetnik na projektu Nemačko-srpske razvojne saradnje.

Lokalna samouprava Opštine Priboj već duži niz godina aktivno učestvuje u realizaciji projekta „Razvoj održivog tržišta bioenergije u Srbiji“ u okviru Nemačko-srpske razvojne saradnje. Ova opština jedna je od 10 koje su prošle godine potpisale ugovor o realizaciji projekta prelaska gradske toplane sa fosilnih goriva na korišćenje biomase. Izgradnja nove gradske toplane počeće sledeće godine na jesen. Time će, rekao je Vasilić, u Priboju biti zaokružen sistem gradskog grejanja na biomasu.

Inače, ceo projekat prelaska 10 toplana u Srbiji na biomasu za koji tehničku podršku pruža Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ, a finansijsku Nemačka razvojna banka KfW, vredan je 27 miliona evra, od čega je 20 miliona evra kredit KfW-a, dva miliona grant ove banke, a pet miliona grant Vlade Švajcarske.

Rekordna proizvodnja Teslinog Modela 3 u avgustu

Foto: Tesla

Američki proizvođač u junu je kupcima iz SAD isporučio tek nešto više od 6.000 primeraka Modela 3, da bi u julu dostigao rekordnih 14.250 vozila, a u avgustu je prodajni rezultat ponovo nadmašen.

Foto: Tesla

Napori ljudi iz kompanije Tesla da se poveća proizvodnja najnovijeg modela urodili su plodom, pa je u avgustu isporučeno 17.800 primeraka Modela 3.

To je na samo najbolji mesečni prodajni rezultat Tesle u SAD, već i najveći broj prodatih vozila nekog električnog modela u jednom mesecu, u toj zemlji.

Posmatrano od početka godine, do danas je isporučeno 55.882 primerka Modela 3, što je najveća prodaja nekog automobila na struju u okviru jedne kalendarske godine.

Prethodni najbolji rezultat ostvario je Nissan koji je 2014. godine ukupno prodao 30.200 električnih automobila Leaf.

Teslin Model 3 poboljšaće sopstveni rekord, s obzirom da su do kraja godine ostala još četiri meseca.

U avgustu je osim 17.800 primeraka Modela 3 prodato i 2.625 limuzina Model S i 2.750 krosovera Model X.

Izvor: Nova ekonomija

Republika Srbija i Republika Koreja za kooperativne projekte u oblasti zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan, boravi u zvaničnoj poseti Republici Koreji, na poziv ministarke zaštite životne sredine Republike Koreje, Kim Eunkjung, i učestvuje u radu konferencije Globalni zeleni centar (Global Green Hub Korea), koja se održava od 5. do 7. septembra u Seulu.

Na jedanaestogodišnjici najveće korejske konferencije koja se fokusira na zelenu industriju, okupili su se ekološki svetski lideri, kako bi se povezali i identifikovali mogućnosti buduće saradnje.

Ministar Trivan obratio se prisutnim predstavnicima zemalja uvodnim obraćanjem, u ceremonijalnom delu otvaranja Konferencije.

Na marginama Konferencije, održani su bilataralni sastanci delegacija Republike Srbije i Republike Koreje, predvođene zamenikom ministra životne sredine Republike Koreje Cheon-gyu Park-om.

Razgovaralo se o prioritetnim oblastima saradnje između dve zemlje, posebno o investiranju u projekte upravljanja otpadom i otpadnim vodama, kao i u sferi kontrole aerozagađenja, zagađenja od poljoprivredne delatnosti, remedijacije zemljišta i klimatskih promena.

Ministar Trivan inicirao je saradnju između univerziteta i naučnih institucija u oblasti prostornog i urbanog planiranja, planiranja predela, razmenu znanja, iskustva, kao i učešće naših predstavnika na obukama i seminarima radi usvajanja znanja o novim tehnologijama u oblasti zaštite životne sredine.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan je juče u Seulu prilikom zvaničnog sastanka sa ministarkom životne sredine Republike Koreje Kim Eunkjung potpisao Memorandum o razumevanju i saradnji u oblasti zaštite životne sredine između dva ministarstva. Potpisivanje memoranduma predstavlja šansu i temelje na kojima Republika Srbija i Republika Koreja mogu razvijati kooperativne projekte u oblasti zaštite životne sredine.

Ključne poruke i predlozi saradnje Korejske strane, odnose se na saradnju u prenošenju iskustava u donošenju i izmeni zakona i propisa u oblasti zaštiti životne sredine, izgradnji okvirne strukture za upravljanje životnom sredinom, izradi i implementaciji srednjoročnih i dugoročnih sveobuhvatnih mera za očuvanje životne sredine, pružanju administrativne i finansijske podrške lokalnim vlastima za upravljanje životnom sredinom.

Ministar Trivan pozvao je predstavnike Ministarstva životne sredine Republike Koreje, predstavnike KOTR-e (Agencije za promociju trgovinskih investicija) i biznis sektora u zvaničnu posetu Republici Srbiji, kada bi se razgovaralo o konkretnim projektima i aktivnostima saradnje u partnerskom i otvorenom dijalogu.

Milisav Pajević

Crna Gora dobija prvi javni akvarijum

 

Foto: Enforma
Foto: Enforma

Idejno rešenje i glavni projekat za prvi javni akvarijum u Crnoj Gori, koji će u sklopu Morskog centra za očuvanje biodiverziteta biti izgrađen u kotorskom Institutu za biologiju mora, završeni su i u toku je revizija.

Ukoliko projekat dobije saglasnost, krajem sledeće nedelje trebalo bi da bude raspisan međunarodni tender za izbor izvođača radova.

Izgradnja akvarijuma, odnosno adaptacija oko 250 metara kvadratnih prostora u Institutu trebalo bi da počne u novembru, a akvarijum bi trebalo da bude u funkciji 4. juna naredne godine.

To je za Radio Jadran potvrdio direktor kotorskog Instituta, dr Mirko Đurović, navodeći da je izrada projekta poverena firmi Enforma iz Kotora u saradnji sa konsultantom Oscarom di Santom iz italijanske firme Panaqua, koja više od dve decenije gradi i održava akvarijume po Evropi. Površina prvog crnogorskog akvarijuma biće 250 metara kvadratnih.

Institutu za biologiju mora Univerziteta Crne Gore odobren je grant od pola miliona evra za osnivanje Morskog centra za očuvanje biodiverziteta – “Bokaaquarium”. Grant je odobrilo Ministarstvo spoljnih poslova Norveške. Ugovor o dodeli granta, vrednog oko 558 hiljada evra, potpisali su početkom decembra prošle godine rektor Univerziteta Crne Gore, Danilo Nikolić i ambasador Norveške u Crnoj Gori, Arne Sanes Bjornstad.

Akvarijum će se sastojati od četiri celine: ulaznog dela (prostorija A): Svetsko i Mediteransko more (akvarijumi 1-4), centralnog dela (prostorija B): Jadransko more i južni Jadran (akvarijumi 5-11), specijalnog dela (prostorija C): Bokokotorski zaliv (akvarijumi 12 i 13) i izlaznog dela (prostorija C): tropska mora (akvarijumi 14-16).

Prostor je zamišljen tako da u zatamnjenim prostorijama fokus bude na akvarijumima, što se postiže svetlosnim efektima.

Upečatljivi detalj enterijera predstavlja pod, predviđen da oponaša more, gde se tokom šetnje stvara utisak koračanja od plitke ka dubokoj vodi.

Zanimljivo je to da će pored standardnih akvarijuma, panela sa informacijama, izloženih raznih školjki i kamenja, najmlađi posetioci biti u prilici da koriste i “touch tank”, to jest, prostor gde će moći da ostvare kontakt sa određenim vrstama (školjkama, morskim zvezdama i sl.). Suvenirnica se takođe nalazi u izlaznim delu.

Đurović navodi da još uvek nije poznato koliko će ribljih vrsta biti izloženo u akvarijumima, ali će nastojati da se postavka ribljeg fonda konstantno menja i bude dinamična. Time će nastojati da posetioce uvek vraćaju u Institut, kako bi svaki sledeći put videli neku novu postavku.

Akvarijum će zaposliti četiri do pet novih radnika i vodiča, koji će se baviti akvaristikom i održavanjem tehničkog sistema.

Milisav Pajević

AP Vojvodina uložila više od 700 miliona dinara u vodosnabdevanje

 

Foto: Pokrajinska vlada
Foto: Pokrajinska vlada

Pokrajinska vlada u protekle dve godine investirala je više od 700 miliona dinara u izgradnju i rekonstrukciju vodovodne mreže u 55 sela u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini, izjavio je  predsednik Pokrajinske vlade Igor Mirović.

On je nakon obilaska radova na opremanju i povezivanju bunara na izvorištu „Irig“ i uručenja ugovora iz oblasti vodosnabdevanja, koje je upriličeno u Neradinu u opštini Irig, rekao da je to jedno od najvažnijih pitanja u Vojvodini jer, kako je istakao, i dalje veliki broj opština i naseljenih mesta nema kvalitetnu pijaću vodu.

– Politika Pokrajinske vlade je jasna. Cilj nam je da održimo nivo finansiranja u oblasti izgradnje i rekonstrukcije vodovodne i kanalizacione mreže u naseljenim mestima širom Vojvodine, naveo je Mirović.

U cilju povećanja kvaliteta vode i unapređenja vodosnabdevanja Pokrajinska vlada će naredne godine, kako je najavio, izdvojiti i značajnija sredstva u ove namene.

– Predstavnicima 20 lokalnih samouprava su uručeni ugovori za sufinansiranje projekta izgradnje, sanacije i rekonstrukcije vodnih objekata u javnoj svojini i objekata fekalne kanalizacije u vrednosti više od 350 miliona dinara i to je veoma značajno za Vojvodinu, kazao je predsednik Mirović.

Milisav Pajević

Ekološko pranje zuba: Oralna higijena bez plastičnog otpada u vidu četkica i tubi

Foto-ilustracija: Pixabay

Stomatolozi nam preporučuju da četkice za pranje zuba menjamo na svaka tri meseca. Ukoliko se pridržavamo njihovih saveta, na godišnjem nivou je svakom pojedincu neophodno ukupno četiri komada.

Imajući u vidu da nas na planeti ima gotovo 7 i po milijarde, u toku godinu dana na deponijama širom sveta završi otprilike 30 milijardi, većinom plastičnih, četkica za zube.

Foto-ilustracija: Pixabay

Ovi predmeti uglavnom nisu podobni za recikliranje zato što se sastoje od nekoliko posebnih materijala za proizvodnju dlačica i drški.

Isti je slučaj i sa tubama za paste.

Da bi se one napravile, potrebno je nekoliko slojeva sirovina različitog porekla. Reciklaža, ipak, nije nemoguća. Kako bi ambalaža bila prihvaćena u reciklažne pogone, ona treba da bude očišćena od ostataka proizvoda – u suprotnom je radnici odvajaju i bacaju među smeće što znači da automatski gubi pravo učešća u “kružnoj ekonomiji”, te svoj život završava na otpadu, iako prvobitno nije bila usmerena tamo. A budimo realni, da li ste uopšte ikada isprali ostatke proizvoda iz tube i namenili je za recikliranje?

Bacajući koru banane, sebe lišavate njenih dragocenih svojstava za ulepšavanje. Trljanjem zuba njenom unutrašnjom stranom svakodnevno, kroz dve nedelje imaćete blistaviji osmeh. Oralna higijena čovečanstva trenutno se bazira na plastici, a iako su njena “zelena” zamena (ili žuta?), banane nisu naša ključna preporuka. Ali jeste jedna druga biljkabambus.

Kao ekološka alternativa plastičnim četkicama za zube sugerišemo vam one od bambusovog drveta koje je biorazgradivo. Najbrže rastuća biljka na svetu ima antibakterijska svojstva i stoga njen uzgoj ne zahteva korišćenje pesticida. Najlon od kojeg se izrađuju vlakna za drvene četkice obično se takođe razlaže u prirodi, iako je dovoljno izdržljiv i trajan kao i kod plastičnih. Proizvođači nastoje da i pakovanje bude napravljeno od recikliranih materijala s istim karakteristikama. Mogu se naći i u našim drogerijama.

Kada je reč o pastama, postoji nekoliko načina na koji biste mogli da smanjite količinu plastičnog otpada svog doma – a da pri tom nemate neprijatan zadah. :)

Aquarian proizvodi prašak za pranje zuba s aromom cimeta, sladića, mente ili hibiskusa, Lush je izumeo pastu u obliku tabletica, baš kao i The Kind Lab.

Postoje i prirodni sapuni na bazi povrća kojima ljudi održavaju svoju usnu duplju i zube čistim. Kako su oni zbog svog agregatnog stanja upakovani u papir takođe su održivija opcija od pasti u tubama. Neka preduzeća, poput Rose of Sharon Acron, sapun prodaju u formi “čipsa”.

S obzirom na to da mnogi od navedenih artikala nisu dostupni na našem tržištu, otkrivamo vam nekoliko recepta za paste koje možete da napravite kod svoje kuće i da ih skladištite u staklenim teglama ili drugom odgovarajućem pakovanju.

1) Kokosovo ulje + ulje peperminta + stevia + soda bikarbona

2) Kokosovo ulje + ulje peperminta + stevia + soda bikarbona + glicerin

3) Kokosovo ulje + ulje peperminta + soda bikarbona + ksilitol (zaslađivač)

Jelena Kozbašić

Rekonstrukcija fekalne i kišne kanalizacije u Užicu

 

Foto: Grad Užice
Foto: Grad Užice

U toku su radovi na kompletnoj rekonstrukciji Ulice Kneza Lazara u Užicu

– Završena je izgradnja fekalne kanalizacije, narednih dana se očekuje da počnu radovi na izradi kišne kanalizacije, a zatim i radovi kompletnoj rekonstrukciji ulice sa novim asfaltnim zastorom, izradom ivičnjaka, rešetki i bubanj slivnika. Takođe, u planu je i zamena 15 vodovodnih priključaka, rekao je Nikola Maksimović direktor JP Užice razvoj.

Projektom je predviđeno da ulica ubuduće bude jednosmerna, da se proširi trotoar i omogući bolja veza sa Gradskom plažom.

Izvođači radova su JP „Niskogradnja“ i GP „Stabil Pro“, očekuje se da će radovi biti završeni u oktobru.

Vrednost ovih radova iznosi oko 40 miliona dinara, od kojih oko 10 miliona finansira JKP „Vodovod“ dok ostatak finansira Grad Užice.

Milisav Pajević

Akcija suzbijanja ambrozije u Novom Sadu u punom jeku

 

Foto: Javno komunalno preduzeće „Gradsko zelenilo“
Foto: Javno komunalno preduzeće „Gradsko zelenilo“

Akcija suzbijanja ambrozije u Novom Sadu nalazi se u  punom jeku.

Do sada je košenjem i herbicidima tretirano više od 50 odsto površina gde je primećen ovaj alergen, kažu u Javno komunalnom preduzeću „Gradsko zelenilo“.

Pojedine površine, preporukama ekipa za monitoring ( PMF – Departman za biologiju i Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu) radnici „Gradskog zelenila“ mehanički su obradili jednom, a pojedine dva puta. Veliku pomoć u bržem i efikasnijem ispunjavanju obaveza na terenu „Gradskom zelenilu“ pružio je Grad Novi Sad, obezbedivši nabavku modernih mašina koje zamenjuju veliki broj terenskih radnika.

Trenutno su u toku radovi na preko 800.000 kvadratnih metara, a najviše posla ima na prostoru urbanih celina, Šangaju, Pejićevim salašima, Klisi, Adicama, Novom naselju i duž nasipa oko Kanala Dunav-Tisa-Dunav. Javno komunalno preduzeće „Gradsko zelenilo“, zajedno sa Departmanom za biologiju i ekologiju Prirodno-matematičkiog i Poljoprivrednim fakultetom u Novom Sadu apeluje na poljoprivrednike da obrate pažnju na ambroziju na svojim parcelama i uklone je.

Milisav Pajević

NIS i Žitište sedam godina „Zajednici zajedno“

 

Foto: NIS
Foto: NIS

NIS-ov karavan društvene odgovornosti „Zajednici zajedno“ kojim predstavnici kompanije obilaze gradove širom Srbije, bio je juče u Žitištu.

Proslavom u Domu kulture u ovoj opštini obeleženo je sedam godina saradnje kompanije NIS i Žitišta.

Svi prisutni imali su priliku da se podsete velikog broja kulturnih, sportskih i ekoloških projekata koje je kompanija realizovala u opštini Žitište u tom periodu.

Neki od njih su rekonstrukcija kule „Dombačka“, podrška Udruženju „Urbani Banat“, podrška Fudbalskom klubu „Terekveš“, nabavka sportskih sprava u Osnovnoj školi „Sveti Sava“, kao i organizovanje mnogobrojnih manifestacija od velikog značaja za stanovništvo ove opštine.

Srđan Dragišić, direktor Centra za projektne delatnosti u Bloku „Istraživanje i proizvodnja“ u NIS-u je ovom prilikom izrazio zadovoljstvo višegodišnjom saradnjom kompanije i opštine Žitište i istakao dalja ulaganja u projekte koji unapređuju život ove lokalne zajednice.

– Posebno smo ponosni na činjenicu da je odnos koji imamo sa predstavnicima lokalnih vlasti i organizacija koje se nalaze na teritoriji opštine Žitište, prerastao u prijateljski. NIS je u proteklom periodu u opštinu Žitište investirao 25 miliona dinara, dajući podršku realizaciji 57 projekata koji su prepoznati kao značajni za razvoj i život zajednice. NIS i ove godine nastavlja sa programom „Zajednici zajedno“, a Žitište kao opština koja je od strateškog interesa za razvoj Naftne industrije Srbije, ostaje naš pouzdani partner u ovom programu, rekao je Srđan Dragišić.

Mitar Vučurević, predsednik opštine Žitište je istakao veliki značaj ulaganja kompanije NIS u lokalnu zajednicu u okviru programa „Zajednici zajedno“.

NIS je jedna od najuspešnijih kompanija u našoj zemlji, ali ono što je važnije je da je kompanija prepoznala značaj ulaganja u zajednicu u kojoj posluje, zbog čega predstavlja dobar primer svim kompanijama u Srbiji. Od 2012. godine kada je opština Žitište pristupila programu „Zajednici zajedno“, realizovani su projekti u oblasti kulture, sporta, nauke, socijalne i ekološke zaštite, uređeni su parkovi, sportski tereni, dečja igrališta. Naglasio bih da NIS ulaže u kvalitet života svih nas, ulaže u razvoj države, zbog čega nije samo veliki poslovni sistem, već i dobar korporativni građanin, bliski komšija i prijatelj, koji doprinosi razvoju sada 12 opština i gradova u Republici Srbiji. Radujemo se vašim uspesima, jer je uspeh NIS-a uspeh svih nas, kazao je Mitar Vučurević.

Opština Žitište je deveta „stanica“ NIS-ovog karavana društvene odgovornosti u okviru proslave jubileja saradnje sa 11 gradova i opština širom Srbije. Program „Zajednici zajedno“ postoji već 10 godina i NIS je kroz ovaj program, nastojeći da unapredi i osnaži zajednicu u kojoj posluje, u protekloj deceniji uložio više od milijardu dinara.

Realizovano je više od 900 projekata u 11 gradova i opština širom Srbije. Ove godine programu se pridružio i Požarevac, kao 12. lokalna zajednica.

Milisav Pajević