Home Blog Page 1029

Vozila se bicikla od Srbobrana do Beljanske bare

Foto: Opština Srbobran

 

Foto: Opština Srbobran

U Srbobranu je više od 200 ljubitelja vožnje biciklom, posebno onih najmlađih – učenika osnovnih škola, rekreativno se u koloni juče provozalo do Beljanske bare i nazad, i na taj način poslalo snažnu poruku o važnosti alternativnih vidova prevoza, ne samo bicikla, i potrebi smanjenja upotrebe vozila koja koriste fosilna goriva, poput automobila ili autobusa.

– Srbobran tradicionalno obeležava “Evropsku nedelju mobilnosti“, uz organizacionu podršku opštine Srbobran i Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj.

Foto: Opština Srbobran

Odziv je, kao i uvek, bio dobar i mislim da je važno da održimo kontinuitet promocije zdravih stilova života, kao što je biciklizam, ali i promocije Beljanske bare, koja ima veliki turistički potencijal, još uvek neiskorišćen do kraja.

Potrebno je raditi na tome kako bi dobili lep prostor za našu decu, za rekreativce, ali i za one koji se možda žele baviti i nekom drugom vrstom turizma ili sporta, rekao je Radivoj Debeljački, član Opštinskog veća i jedan od biciklista u koloni.

On se zahvalio i Javnom vodoprivrednom preduzeću “Vode Vojvodine” što je i ove godine obezbedilo dva čamca za plovidbu Beljanskom barom.

Milisav Pajević

Eko aktivizam mladih za izgradnju poverenja i zdraviju životnu sredinu u Zapadnom Balkanu

Foto: Grad Kragujevac

 

Foto: Grad Kragujevac

Grad Kragujevac domaćin je prve razmene mladih iz Tirane i Sarajeva, koju u okviru projekta “Eko aktivizam mladih za izgradnju poverenja i zdraviju životnu sredinu u Zapadnom Balkanu“ – YES4WB, realizuje Centar za ekološko obrazovanje i održivi razvoj (CEOOR) iz Kragujevca u saradnji sa partnerskim nevladinim organizacijama “Škola antišafizma“ iz Sarajeva i “People in focus“ iz Tirane.

Za mlade iz dva grada, njih 30-oro, koji su stigli sinoć, a danas i sutra će kroz radionice i stručne skupove diskutovati o zajedničkim ekološkim problemima u regionu, pomoćnik gradonačelnika za unutrašnju i međunarodnu saradnju Aleksandar Štajn, organizovao je prijem.

– Saradnja među mladim ljudima predstavlja jedan značajan deo međunarodne saradnje grada Kragujevca, i zbog toga smo srećni što možemo da podržimo ovu inicijativu mladih iz regiona, odnosno sa prostora koji ima zajedničku evropsku budućnost. S obzirom na to da su teme koje će se obrađivati tokom ovih susreta – zaštita životne sredine i ekologija, važne danas a sutra će biti još važnije, značajno je da se ovi mladi ljudi udružuju u odgovorima na izazove, a nije ni manje bitno stvaranje atmosfere tolerancije, uzajamnog poštovanja i razumevanja u regionu, izjavio je ovom prilikom Aleksandar Štajn.

Kroz radionice i uz pomoć eksperata mladi iz tri grada raspravljaće o klimatskim promenama, odlaganju otpada, biodiverzitetu, energetskoj efikasnosti i kvalitetu pijaće vode. Oni će predstaviti i ekološku sliku svojih sredina i najveće probleme sa kojima se susreću prilikom njihovih rešavanja, a razmenom iskustava i ideja pokušaće da dođu do zajedničkih rešenja kako bi životnu sredinu celog regiona Zapadnog Balkana, učinili zdravijom, čistijom i boljom za život.

Gosti će obići i Memorijalni kompleks Šumarice, a u Botaničkoj bašti biće zasađena tri drveta prijateljstva kao simbol udruživanja mladih sa istim ciljem a to je zdravije životno okruženje.

Naredni susret predviđen je za novembar u Sarajevu, a završna konferencija zakazana je u decembru u Tirani.
Inače, projekat “Eko aktivizam mladih za izgradnju poverenja i zdraviju životnu sredinu u Zapadnom Balkanu“, finansijski je podržala Regionalna kancelarija za saradnju mladih- RYCO.

Milisav Pajević

Najava planiranih aktivnosti za Evropsku nedelju mobilnosti

Foto: UNDP

Predstavnici Sekretarijata za saobraćaj Grada Beograda i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) najavili su planirane aktivnosti u okviru Evropske nedelje mobilnosti.

Foto: UNDP

Na konferenciji za medije prisutnima su se obratili Gordana Marković,  pomoćnica sekretara za saobraćaj Grada Beograda, Žarko Petrović, tim lider za vitalni razvoj Programa Ujedinjenih nacija za razvoj u Srbiji (UNDP), Pol-Anri Prese, šef službe za informisanje, komunikaciju i medije Delegacije EU u Srbiji i Ivan Karić, državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine.

Evropska nedelja mobilnosti organizovana je uz podršku Generalnog direktorata za mobilnost i transport Evropske komisije i obeležava se širom Evrope od 2002. godine od 16. do 22. septembra, a završava se događajem pod nazivom „Dan bez automobila“. Cilj kampanje je da podstakne gradove i opštine da uvedu i promovišu mere održivog saobraćaja i ponude svojim građanima alternative upotrebi automobila. Nedelja mobilnosti je svake godine posvećena određenoj temi u oblasti održive mobilnosti, a ovogodišnja tema i slogan „Kombinuj i kreći se!“ motivišu na korišćenje različitih opcija transporta.

„Ministarstvo zaštite životne sredine aktivno učestvuje u Panevropskom procesu životne sredine i zdravlja još od 2009. godine, čime smo se i zvanično obavezali da odredbe međunarodne deklaracije iz Amsterdama i Pariza, prenesemo u svoje zakonodavstvo. Ove godine će se ministar sa svojim saradnicima aktivno uključiti u vožnju biciklima Beogradom, kako bismo svojim primerom pokazali koliko podržavamo ovaj vid mobilnosti koji doprinosi zaštiti životne sredine i zdravlju građana“, istakao je državni sekretar Ministarstva zaštite životne sredine Ivan Karić.

Foto: UNDP

„Naši sugrađani imaće priliku da u narednom periodu koriste nove pešačke zone i zone usporenog saobraćaja u centru grada, zatim nove zone škola, nove biciklističke staze i parkinge za bicikle”, rekla je pomoćnica sekretara za saobraćaj Grada Beograda Gordana Marković. “Kako je ovogodišnja tema „Kombinuj i kreći se!“ koristimo ovu priliku da promovišemo sistem “Parkiraj i vozi se” u ulici Vladimira Popovića koji omogućava besplatno korišćenje parkirališta za vlasnike automobila ako poseduju personalizovanu „Bus Plus“ karticu sa važećom mesečnom kartom vozila i registrovali su se u korisničkim servisima JKP Parking servisa. Dvadeset drugog septembra na “Dan bez automobila”, organizovana je biciklijada od Bulevara Nikole Tesle (kod Brankovog mosta) do pešačke zone u Zemunu, kao i pešačka subota od Slavije do Trga Republike”, naglasila je pomoćnica gradskog sekretara za saobraćaj Gordana Marković.

“Ovogodišnja tema Evropske nedelje mobilnosti je multimodalnost u skladu sa sloganom „Kombinuj i kreći se!“ koja treba da podstakne građane da imaju aktivniju ulogu u održivom transportu. Sa malim promenama u navikama možete da budete zdraviji, živite duže, uštedite vreme i novac i unapredite životnu sredinu za sadašnje i buduće generacije. Evropska unija nastaviće da podržava napore Srbije da poboljša multimodalnost u transportu. Na primer, pre samo nekoliko nedelja, nov Žeželjev most, sagrađen iz sredstava Evropske unije, je otvoren i omogućava transport građana Novog Sada, Vojvodine i Srbije peške, biciklom, kolima ili vozom”, izjavio je Pol-Anri Prese, šef službe za informisanje, komunikaciju i medije Delegacije EU u Srbiji.

„Cilj projekta „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“ koji sprovodimo u saradnji sa Ministarstvom zaštite životne sredine i uz finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu, je uključivanje šire zajednice u osmišljavanje i sprovođenje klimatski pametnih i inovativnih rešenja za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte iz ključnih sektora, kao što je saobraćaj”, rekao je tim lider UNDP-a u Srbiji Žarko Petrović i dodao “Projekat promoviše održivu mobilnost kroz upotrebu električnih vozila, optimizovanje mreža biciklističkih staza zahvaljujući podacima mobilne telefonije, uvođenje brodova na solarni pogon za prevoz putnika prestoničkim rekama, ili zaobilaženje saobraćajne gužve korišćenjem mobilne aplikacije. Ponosi smo i na činjenicu da smo bili deo projekata “Podrška održivom saobraćaju u gradu Beogradu” kroz koji je Beograd 2012. godine zvanično pristupio Evropskoj nedelji mobilnosti.“

Kombinujte i krenite katamaranom „Panuka“ Tamišom i Dunavom

Foto: Pancevo.mojkraj.rs

 

Foto: Pancevo.mojkraj.rs

Pančevo se i ove godine priključilo obeležavanju Evropske nedelje mobilnosti, koja se na inicijativu Evropske komisije obeležava od 2002. godine, od 16. do 22. septembra.

Prvog dana manifestacije katamaranom „Panuka“ plovila su deca iz OŠ „Moša Pijade“ iz Ivanova, jer je ova škola pobednik 4. ciklusa eko-akcije „Sakupi i uštedi – vredi“.

U pitanju su učenici od 5. do 8. razreda kojima je ovo prvo putovanje katamaranom.

Deca su po prvi put imala prilike da vide Pančevo s reke, kao i pančevačke svetionike na ušću Tamiša u Dunav.

– Cela manifestacija odvija se pod sloganom “Kombinujte i krenite”! Sekretarijat za zaštitu životne sredine Gradske uprave grada Pančeva će Evropsku nedelju mobilnosti i ovoga puta obeležiti nizom akcija i događaja koji imaju za cilj afirmaciju alternativnih vidova prevoza: pre svega bicikla, ali i javnog prevoza, brodova… i naravno, pešačenja, kaže Gordana Vlajić iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine, koja je deci pričala o specifičnostima Tamiša i biljnog i životinjskog sveta, kaže da je tema ovogodišnje Evropske nedelje mobilnosti “Multimodalnost” odnosno višenamenost.

U okviru Evropske nedelje mobilnosti u tri osnovne škole biti postavljeni biciklofoni, trenažni bicikli koji su pre dve godine preuređeni tako da se okretanjem pedala mogu dopuniti mobilni uređaji.

Ovaj projekat je delo profesora i učenika Mašinske škole Pančevo, a na predlog Sekretarijata za zaštitu životne sredine Gradske uprave grada Pančeva.

Milisav Pajević

Američki tečni prirodni gas stiže u Nemačku

Američke kompanije očekuju da će najkasnije za četiri godine početi da isporučuju tečni prirodni gas Nemačkoj, što će biti izazov za Rusiju, koja trenutno pokriva 60 posto nemačkog uvoza gasa, izjavio je zamenik američkog ministra energetike Den Bruilet.

– Američki tečni prirodni gas stiže u Nemačku. Pitanje nije da li, nego kada, rekao je Bruilet listu “Bild”.

Američki predsednik Donald Tramp u julu je optužio Njemačku da je “zarobljenik” Rusije zbog svoje energetske zavisnosti od te zemlje i zatražio da se obustavi rad na gasovodu “Severni tok 2” u Baltičkom moru.

Nemačka je odbacila kritike i saopštila da je otvorena za diverzifikaciju svojih energetskih resursa, sa napomenom da će prodaja biti regulisana ekonomskim uslovima.

Bruilet je priznao da će američki gas biti skuplji, ali je rekao da će, zbog njegovog prisustva, biti određena maksimalna cena koju će moći da naplaćuje ruski “Gazprom”.

– “Gazprom” neće moći da radi šta hoće, zato što će tu biti američki gas, rekao je američki zvaničnik, koji se prošle sedmice sastao u Berlinu sa američkih poslovnim liderima.

Ambasador SAD Ričard Grenel izjavio je “Bildu” da je kancelar Angela Merkel dala lična uveravanja Trampu da Nemačka želi da kupuje američki tečni gas.

Izvor: Energetika.ba / Klix

Milisav Pajević

Porasla potrošnja električne energije u Crnoj Gori

Foto: Elektropriveda Crne Gore

 

Foto: Elektropriveda Crne Gore

Domaćinstva u Crnoj Gori su u avgustu ove godine potrošila 123.732.747 kWh (kilovatsati) električne energije, što je 13,2 odsto više u odnosu na julsku potrošnju, odnosno 0,04 posto više u odnosu na potrošnju ostvarenu tokom avgusta 2017. godine.

Prosečan avgustovski račun za električnu energiju za domaćinstva na nivou Crne Gore (ukoliko se izuzmu neočitana merna mesta u objektima koji nisu stalno nastanjeni) iznosi 39,74 evra.

Domaćinstva u Pljevljima beleže najnižu prosečnu potrošnju od 23,33 evra, dok je najveća potrošnja prethodnog meseca očitana u Ulcinju  gde su domaćinstva u proseku potrošila električne energije u vrednosti od 74,85 evra.

Elektroprivreda Crne Gore je pokrenula akciju “Podijelimo teret 6”, za sva domaćinstva koja imaju dug po osnovu utrošene električne energije, bez obzira na visinu duga, kao i sva domaćinstva kojima ističu postojeći ugovori sklopljeni u akciji “Podijelimo teret 4” pre dve godine.

Sva zainteresovana domaćinstva akciji se mogu priključiti tokom septembra, oktobra i novembra. Uslov za potpisivanje Sporazuma o izmirenju duga je da su plaćena tri poslednja računa. Prilikom potpisivanja Sporazuma, nema nikakvog učešća, a postojeći dug domaćinstva mogu otplaćivati na sledeći način: Ukoliko je dug manji od 440 evra, iznos duga deli se sa 20 evra i na taj način dobija broj rata; Ukoliko je dug već od 440 evra, dug se otplaćuje u 22 mesečne rate u fiksnom iznosu od 20 evra.

Od trenutka potpisivanja Sporazuma, prestaje dalji obračun zatezne kamate.

Da bi Sporazum ostao na snazi, svakog meseca mora se redovno plaćati i tekući račun. Akciji se mogu priključiti i domaćinstva koja su isključena sa distributivne mreže, kao i domaćinstva koja žele da reprogramiraju već potpisane klasične protokole, navedeno je u saopštenju Elektroprivreda Crne Gore.

Milisav Pajević

Prva biciklistička staza od reciklirane plastike otvorena u Holandiji (VIDEO)

Foto: KWS

U Holandiji je otvorena prva biciklistička staza na svetu u potpunosti napravljena od reciklirane plastike, što za cilj ima smanjivanje miliona tona odbačene plastike svake godine.

Foto: KWS

Biciklistička staza duga trideset metara, u 1.300 godina starom gradu Zvoleu na severu Holandije, sadrži količinu plastike ekvivalentnu 500.000 čepova boca, pa se procenjuje da je dva ili tri puta izdržljivija od tradicionalnih staza.

Osam miliona tona plastičnih boca, ambalaže i ostalog otpada završi u okeanu svake godine ubijajući morski život i ulazeći u ljudski lanac ishrane, navodi Program UN za životnu sredinu.

Projekat je prvi veliki korak prema održivim saobraćajnicama budućnosti napravljenim od recikliranog plastičnog otpada, rekli su u izjavi idejni tvorci staze An Kudstal i Simon Joritsma.

Vodeći stručnjak za zaštitu životne sredine Gus Velders pozdravio je novu inicijativu holandske inženjerske firme KWS, kompanije za proizvodnju cevi Wavin i francuske naftne kompanije Total, rekavši da je to “pozitivan korak” prema ponovnoj upotrebi odbačenih materijala.

Međutim, Ema Pristland, aktivistkinja “Prijatelja zemlje”, tvrdi da primarno rešenje plastičnog zagađenja leži u prevenciji nepotrebne upotrebe.

“Upotreba plastike za izgradnju biciklističkih staza može pomoći pri sklanjanju plastike iz odlagališta, ali još je nejasno šta se događa s tom plastikom, kada se istroši površina staze”, rekla je Pristland Fondaciji Tomson Reuters.

Gradovi poput Londona, Amsterdama i Pariza traže načine prelaska na cirkularnu ekonomiju. Pod time se podrazumevaju: ponovna upotreba proizvoda, delova i materijala, sprečavanje stvaranja otpada ili zagađenja, kao i korišćenje manje novih sredstava i energije.

Holandska Vlada je obećala da će prepoloviti upotrebu sirovina do 2030. godine, kao i da će ubrzati prelaz prema cirkularnoj ekonomiji.

Otvaranje druge biciklističke staze u selu Gitorn na severoistoku Holandije, očekuje se u novembru.

Izvor: b92

Automobil parkiraj, okolinu sačuvaj

Foto: Udruženje parkirališta Srbije
Foto: Udruženje parkirališta Srbije

Udruženje parkirališta Srbije uz podršku Ministarstva zaštite životne sredine i Privredne komore Srbije, 22. juna 2018. u Novom Sadu, pokrenulo je kampanju „AUTOMOBIL PARKIRAJ, OKOLINU SAČUVAJ” sa ciljem podizanja svesti u javnosti o uticaju saobraćaja na životnu sredinu i značaju podsticanja i razvoja eko mobilnosti kod nas.

Foto: Udruženje parkirališta Srbije

Kampanja se organizuje u saradnji sa predstavnicima lokalnih samouprava i lokalnih parking preduzeća koji će predstaviti planove i aktivnosti koje preduzimaju za razvoj održivog saobraćaja, kao što su izgradnja zelenih garaža, promovisanje biciklističkog saobraćaja kroz projekte „Parkiraj i bicikliraj“, „Parkiraj i vozi“, upotrebu električnih automobila i postavljanje punjača na pristupačnim lokacijama u garažama i na parkinzima kao i niz drugih aktivnosti.

Foto: Udruženje parkirališta Srbije

Kampanjom će biti obuhvaćeni svi veći regionalni centri u Republici Srbiji, a želja nam je da u projekat uključimo i sve zainteresovane sredine kako bi smo sa ciljevima kampanje upoznali što veći broj građana.

Udruženje parkirališta Srbije je osnovano 18. decembra 2001. godine od strane ovlašćenih preduzeća, koja se bave organizovanjem parkiranja u gradovima Republike Srbije. Za sedamnaest godina postojanja uspeli smo da značajano doprinosemo razvoju parking delatnosti kod nas i unapređenju rada naših članica. Danas Udruženje parkirališta Srbije okuplja trideset i sedam članica javno-komunalnih parking preduzeća iz Srbije i regiona, a kao punopravna članica Evropske parking asocijacije u prilici je da ostvaruje i značajnu međunarodnu saradnju.

Vlada Crne Gore utvrdila Plan za razvoj i uređenje prostora Skadarskog jezera

Foto: Pixabay

 

Foto: Pixabay

Vlada Crne Gore je na 89. sednici utvrdila Predlog Odluke o donošenju Prostornog plana posebne namene Nacionalnog parka ”Skadarsko jezero”.

Osnovni cilj izrade Plana bio je da se usklađivanjem sa aktuelnim propisima i standardima i opredeljenjima Prostornog plana Crne Gore, stvore formalne i planske pretpostavke za osmišljen razvoj, organizaciju i uređenje prostora Skadarskog jezera, u skladu sa osnovnim razvojnim opredeljenjima i principima održivog razvoja.

Plan je definisao osnovni koncept namene prostora, ranga centara i infrastrukturne opremljenosti koji će omogućiti zaštitu i valorizaciju prirodnih potencijala u funkciji održivog razvoja. U tom smislu poseban značaj ima plansko povezivanje predmetnog prostora sa centrima neposrednog okruženja.

Plan sadrži i detaljne razrade za pojedine zone i lokalitete, čime se obezbeđuju preduslovi za realizaciju investicionih projekata i uređenje prostora na lokacijama koje zahtevaju trajne promene u prostoru.

Milisav Pajević

Funkcioneri i zaposleni Gradske uprave Beograda čistili deo desne obale Dunava

Foto: Grad Beograd

 

Foto: Grad Beograd

Povodom Svetskog dana čišćenja Grad Beograd se prošle subote priključio akciji nekoliko nevladinih organizacija i pomogao organizaciju akcije čišćenja koja se odvijala na 10 lokacija.

Funkcioneri i zaposleni u Gradskoj upravi čistili su deo desne obale Dunava, od Hotela Jugoslavija do Ušća.

Član Gradskog veća, Vladimir Jestratijević, istakao je da se sličnim akcijama dan obeležava u mnogim državama u interesu zaštite životne sredine.

Akciji su se priključili sekretarka za zdravstvo Vera Dražić i vršilac dužnosti sekretara za poslove odbrane, vanrednih situacija, komunikacije i koordinaciju odnosa sa građanima Darko Glavaš.

Jestratijević je istakao da su nevladine organizacije “Let’s do it Serbia“, „JCI“ i “Trash Hero Beograd” su se obratile kabinetu gradonačelnika Beograda, kao i mnogim gradovima u Srbiji, sa molbom da se priključe akciji u cilju uspešne realizacije i poboljšanja kvaliteta životne sredine u Beogradu.

Foto: Grad Beograd

– Kabinet gradonačelnika je prosledio poziv Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, koji je obavestio sve gradske sekretarijate uz poziv da se priključe akciji. Dobili smo lokaciju od hotela Jugoslavija do Ušća, dužine oko 1.800 metara. Zaposleni u Gradskoj upravi uz pomoć penzionera i drugih udruženja, organizovali su se i došli u velikom broju. Narednih godina očekujemo masovnije učešće, bolju organizaciju i odziv. Zaposleni i funkcioneri u Gradu Beogradu uz pomoć i podršku penzionera i građana Beograda ulažu napor da naš grad bude čistiji i zdraviji za život, rekao je Jestratijević.

Akcija datira iz 2008. godine iz Estonije, sprovodi se u više od 150 zemalja, od 10 do 12 časova sinhrono u svim državama. Cilj je da se pokaže da se zajedničkom akcijom može umnogome doprineti čistijoj i zdravijoj životnoj sredini.

U akciji su pored zaposlenih i funkcionera Gradske uprave grada Beograda, učestvovala Udruženja penzionera Novog Beograda i Zemuna, Udruženje Svibor, Udruženje učesnika radnih akcija, kao i građani Novog Beograda i Zemuna.

Milisav Pajević

Uređen Park prirode „Jegrička“ u Temerinu

Foto: JVP „Vode Vojvodine“

 

Foto: JVP „Vode Vojvodine“

Povodom „Svetskog dana čišćenja“, JVP „Vode Vojvodine“ i Arhus centar iz Novog Sada, u partnerstvu sa Erste bankom, organizovali su veliku akciju u Parku prirode „Jegrička“.

Obraćanjem Aleksandra Kocana, ispred JVP „Vode Vojvodine“, Ane Devetak iz Erste banke i Darije Šajin iz Arhus centra, započeta je ova izuzetno značajna akcija koja je trajala od 10 do 17 časova.

U uređenju Info centra „Jegrička“ u Temerinu, učestvovalo je oko 230 volontera Erste banke i radnika JVP „Vode Vojvodine“, a među njima je bilo i 60 mališana.

Tokom prepodneva su zasađene sadnice hrasta lužnjaka, postavljene nove info table i mobilijari, ofarbani su ograda i drveni mostić preko Jegričke.

U dvorištu Info centra postavljena je mreža za odbojku, a na dečijem igralištu nove penjalice za decu.

Sa edukativne staza, dužine tri kilometra, vodene površine i obale uklonjen je otpad, orezane su divlje invazivne biljne vrste i grmlje. Volonteri su na kraju postavili i 20 klupa i okrečili fasadu Info centra.

Svetski dan čišćenja“ je najveća globalna akcija ove vrste i održava se u preko 150 zemalja širom sveta.

Cilj akcije nije samo čišćenje nego razvijanje svesti populacije o upravljanju otpadom.

Izuzetno je bitno da kao pojedinci, ali i kroz organizacije i institucije, počnemo svakodnevno da brinemo o zaštiti prirode, najvećeg blaga koje nam je povereno na čuvanje.

Milisav Pajević

Gradi se odbrambeni bedem na koritu reke Crnice kod Paraćina

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U Paraćinu se gradi odbrambeni bedem na koritu reke Crnice i tako se reguliše rečni tok u dužini od deset i po kilometara.

U toku su zemljani radovi koji prethode podizanju zaštitnog betonskog bedema.

Odbrambeni zid biće dislociran od korita što predstavlja i dodatnu zaštitu.

U blizini nekadašnje fabrike štofa već je postavljen zid visine 80 centimetara.

Opština Paraćin je po sporazumu sa JP “Srbijavode” bila zadužena za rešavanje imovinskih odnosa. Radovi na koritu Crnice počeli su avgusta prošle godine.

Na pojedinim deonicama izmuljena je reka, rekonstruisano i produbljeno rečno korito.

Biće postavljeni i montažni bedemi. Radovi na koritu reke Crnice vredni su četiri miliona evra, finansira ih Evropska unija, preko austrijske razvojne agencije. a plan je da do sredine naredne godine Paraćin bude zaštićen i od neplaniranih velikih voda.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Milisav Pajević

U akciji “Let’s do it, Montenegro!” očišćeno Cetinje

Foto: ADP-Zid
Fotot: ADP-Zid

U akciji  “Let’s do it, Montenegro!“, kojom je obeležen Svetski dan uklanjanja otpada, na Cetinju je oko 300 građana učestvovalo i čistilo svoju životnu sredinu.

Organizator akcije je ADP Zid.

Akcija čišćenja je počela u dvorištu nekadašnjeg Austrougarskog poslanstva, a sekretar Sekretarijata za kulturu i mlade Stanko Marković, je kazao da Prestonica Crne Gore poklanja veliku pažnju očuvanju i zaštiti životne sredine pa u lokalnoj upravi čine sve da grad bude čistiji.

Koordinatorka Dragana Kaluđerović kaže da je cilj akcije okupljanje na lokalnom nivou, kako bi se jeci podigla svest o očuvanju životne sredine.

– Bitno naglasiti da su nas podržale škole, pre svega Osnovne škole “Njegoš” i ”Lovćenski partizanski odred”, kao i Srednja stručna škola i Gimnazija. Oni su zajedno sa ostalim učesnicima akcije po grupama čistili naselja “Luke Ivaniševića”, “Kongo”, “4. jul” i “Gipos” kao i Orlov krš, Letnju pozornicu i Njegošev park”, istakla je Kaluđerović.

Milisav Pajević

Ivan Karić: Srbija ima tri velika izazova u pregovorima sa Evropskom unijom

Foto: Milisav Pajević

 

Foto: Milisav Pajević

– U pripremi Pregovaračke pozicije imamo tri velika izazova, a  to su: prvo administrativni kapaciteti, koji su, nažalost, nedovoljni kako u samom Ministarstvu zaštite životne sredine, tako i u opšte, i na to su nam iz Evropske komisije sugerisali.

Drugi je finansiranje životne sredine, kao najznačajnija i najneophodnija karika u čitavom procesu. Bez jasnog finansiranja nema popravljanja stanja kvaliteta životne sredine, nema zelene privrede, zelene ekonomije, nema promene stanja životne sredine. Iz Evropske komisije od nas očekuju da budžetski Zeleni fond Republike Srbije radi u punom kapacitetu i obimu i po logici koja je potpuno ekološka i ekonomska.

Treći izazov je  predostrožnost i inspekcijski nadzor u životnoj sredini. Iz Evropske unije očekuju da osnažimo, osposobimo inspekciju kako bi ona bila efikasna i delotvorna. To su izazovi koji nam predstoje i na kojima moramo svakodnevno raditi ukoliko želimo da napredujemo u oblasti zaštite životne sredine, kaže Ivan Karić,   državni sekretar u Ministarstvu zaštite životne sredine i predsednik Pregovaračke grupe za Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promene.

Milisav Pajević

Kratka istorija Evropske organizacije za nuklearna istraživanja

Foto-ilustracija: Pixabay

Nakon šest godina pridruženog članstva, Republika Srbija uskoro postaje punopravni član Evropske organizacije za nuklearna istraživanja (CERN). Srbija se tim činom praktično vraća u zajednicu koju je, kao deo nekadašnje SFRJ, osnovala sredinom 20. veka. Sa sadašnje 22 članice, CERN je postao svojevsrna država fizičara i bez sumnje, vodeća naučna institucija u Evropi, jedna od retkih gde naš kontinent u naučnom pogledu prednjači u odnosu na Ameriku. Iznenadićete se, ali osnovna zamisao na kojoj je ova organizacija izgrađena nije bila potraga za najdubljim tajnama Univerzuma, nego miran razvoj posleratne Evrope koja se prvo ujedinila oko fizike, a potom oko ekonomije. Kada je CERN nastao? Kako se u njemu razvijala teorija elementarnih čestica? Kada su podignuti tako moćni akceleratori?

Foto-ilustracija: Pixabay

9. DECEMBAR 1949.
Francuski fizičar Luj de Brolj na konferenciji u Lozani, u Švajcarskoj, izlaže svojim evropskim kolegama odvažnu ideju da Evropa napravi svoju naučnu organizaciju koja bi mogla da se nosi sa fizikom Sjedinjenih Američkih Država i Sovjetskog Saveza. Ideja će se potom razvijati, da bi tri godine kasnije 11 evropskih zemalja formiralo Evropski savet za nuklearno istraživanje (Conseil européen pour la recherche nucléaire, CERN) kao privremeno telo koje će graditi novu ustanovu.

29. SEPTEMBAR 1954.
Na šestom sastanku ovog Saveta, u Parizu 12 najjačih evropskih država među kojima je i Jugoslavija (kao jedina zemlja koja nije deo zapadnog bloka) potpisuje konvenciju o osnivanju Evropske organizacije za nuklearna istraživanja. Privremeni savet je time rasformiran, ali njegov akronim, CERN, zadržan, da bi ostao u upotrebi sve do danas.

11. MAJ 1957.
Na lokaciji kod Ženeve u Švajcarskoj podiže se CERN-ov prvi ubrzivač, odnosno akcelerator elementarnih čestica – Sinhrociklotron od 600 MeV. O dodeli zemljišta za CERN građani kantona Ženeva inače su odlučili referendumom 4 godine ranije sa 16.539 glasova ZA i 7.332 glasa PROTIV izgradnje CERN-a.

3. MAJ 1976.
Nakon što je u CERN-u izgrađen prvi zaista veliki akcelerator dužine 7 km, poznat kao Super Proton Sinhroton (SPS), ova mašina počinje da ubrzava snopove protona. Sa rekordnim brojem magneta, SPS će dugo biti vodeći svetski akcelerator i poslužiće za istraživanje sveta unutar atomskog jezgra.

20. JANUAR 1983.
Tim koji predvode fizičari Karlo Rubija i Simon van der Mir pomoću SPS akceleratora dolazi do jednog od najvećih otkrića 20. veka – u CERN-u otkrivaju postojanje takozvanih W i Z bozona. Ove čestice predstavljaju prenosioce slabe interakcije i njihovo je otkriće postavilo temelj za današnji Standardni model fizike elementarnih čestica koji objašnjava strukturu materije u Univerzumu.

8. FEBRUAR 1988.
Kao najveći građevinski poduhvat u Evropi tog doba, završava se izgradnja akceleratora nazvanog Large Electron-Positron Collider (LEP). Ova ambiciozno zamišljena mašina, zakopane je 100 m ispod Ženeve i predstavlja prsten dužine 27 km. Tunel je iskopan sa greškom od samo jednog centimetra. Nakon što LEP bude korišćen i ugašen deceniju kasnije, u ovom istom tunelu će biti izgrađen najmoćniji akcelerator današnjice – LHC.

20. DECEMBAR 1990.
Pokušavajući da reši naizgled trivijalan zadatak prenosa velikog broja podataka iz CERN-a, ser Tim Berners Li smišlja osnovni koncept današnjeg interneta – url, http i html protokole. Rađa se web. Tako će info.cern.ch postati prvi web sajt ikada napravljen.

15. SEPTEMBAR 1995.
U sudarima na jednom od brojnih, manje poznatih akceleratora u CERN-u, u eksperimentu koji traje tri nedelje, nastaje prva antimaterija koju je čovek napravio. Prvi antiatomi vodonika, odnosno antivodonici živeli su 40 milijarditih delova sekunde.

10. SEPTEMBAR 2008.
U 10 sati i 28 minuta, snop protona će po prvi put proći kroz 27 kilometara dug akceleratorski tunel novog, najmoćnijeg postrojenja koje je čovek ikada napravio. Nazvanog Large Hadron Collider, na LHC-u se snopovi protona ubrzavaju pomoću superprovodnih magneta koji su inače najhladnija tačka u Sunčevom sistemu, da bi se pri sudarima snopova dostizala najviša temperatura u svemiru.

4. JUL 2012.
Rezultati koje će dva najveća međunarodna tima koja rade u CERN-u, kolaboracije ATLAS i CMS, ovog jutra objaviti na konferenciji u Melburnu, obići će kao udarna vest čitavu planetu: potvrđeno je postojanje takozvane Božje čestice, Higsovog bozona.

Izvor: Nauka kroz priče

Skoro trećina površine Zemlje treba da bude pod zaštitom kako bi se sprečila masovna izumiranja

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Ovo će biti teško za postići, ali je izvodljivo.

Dva vodeća naučnika izdala su apel o zaštiti planete od ljudskih aktivnosti kako bi se izbegla masovna izumiranja. Oni smatraju da su trenutni nivoi zaštite ni približno dovoljni i veruju da bi svetski lideri trebalo da se ujedine i zaštite barem 30% zemljine površine do 2030. godine.

Glavni naučnik Udruženja nacionalne geografije, Džonatan Baili i biolog sa Kineske akademije, Japing Žang, objavili su rezultate svojih istraživanja u magazinu Science. Oni tvrde da je ovaj cilj apsolutni minimum a da bi idealno bilo kada bismo do sredine sledećeg veka stavili polovinu Zemlje pod zaštitu. “Sve ispod ovih napora dovešće do ugrožavanja zdravlja i dobrostanja budućih generacija.”

I dalje nemamo dovoljno informacija i znanja o velikom broju vrsta i ulogama koje one imaju u održavanju balansa ekosistema. Ono što je sigurno jeste da je trenutno 3.6% površine okeana i 14.7% zemlje koja je pod zaštitom apsolutno nedovoljno za dalji opstanak velikog broja vrsta.

Naučnici upozoravaju na “biološki armagedon” zbog velikog broja izumrlih vrsta koje su posledica zagađenja i klimatskih promena.

Takođe, prema procenama, veliki deo zaštićenih područja je uprkos zaštiti pod velikim pritiskom od ljudskih aktivnosti. Jedna trećina zaštićenih područja na svetu čini nacionalne parkove, a 2.3 miliona kvadratnih kilometara biva ugroženo zbog ljudskih aktivnosti poput izgradnje infrastrukture i urbanizacije.

Na konferencij za zaštitu biološkog diverziteta, koja je održana u Nagoji 2010. godine , vlade sveta složile su se da zaštite 10% obalne i morske površine i 17% kopna u narednoj deceniji. Kada se svetski lideri butu ponovo okupili u Pekingu 2020. godine biće jasno da novi ciljevi moraju da budu daleko ambiciozniji.

Milan Zlatanović

Izvor: independent