Home Blog Page 1028

Antić: Ugovor sa kompanijom “Ziđin” sigurna budućnost RTB-a i Bora

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

 

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić veruje da je potpisivanje ugovora sa kompanijom “Ziđin” najvažniji korak za Bor.

– On definiše dobru, sigurnu budućnost RTB-a, 5.000 zaposlenih, ali i čitave istočne Srbije, uzimajući u obzir značaj RTB-a za taj region Srbije, ali i čitavu industriju zemlje. Očekujemo da zbog investicija od milijardu i 260 miliona dolara RTB plus 200 miliona dolara za rešavanje dugova, RTB značajno poveća svoju proizvodnju – duplira je nakon tri godine, nakon šest je uveća tri do četiri puta, što će imati izuzetan uticaj na naš ukupan rast, BDP, kazao je Antić.

Ministar je rekao da je “Ziđin” dužan da do kraja godine uplati minimum 100 miliona dolara, a oni su se obavezali da će uplatiti 350 miliona dolara i odmah otplatiti sve dugove RTB-a i započeti investicije.

– Prve tri godine očekuje se otvaranje novog rudnika Cerovo, modernizacija i unapređenje proizvodnje u postojećim rudnicima Majdanpek, Krivelj, Borska jama, modernizacija flotacija i, konačno, dodatne investicije u uvećanje kapaciteta topionica i fabrike sumporne kiseline, naveo je Antić. 

Ministar očekuje da će ova investicija omogućiti stabilan rast, ali i sigurna radna mesta. Antić ističe da će to doneti značajne prihode i profite RTB-a, što je za Srbiju i sve njene građane izuzetno značajno, jer Srbija ostaje vlasnik 37 odsto u RTB-u, i iz pozicije gde je RTB generisao decenijama ozbiljne gubitke, mi ćemo imati situaciju u kojoj će ta kompanija poslovati sa profitom a 37 odsto tog profita ići će u budžet Srbije.

Razgovaralo se i sa kompanijom China Machinery Engeneering Corporation o dinamici završavanja elektroenergetskog bloka Kostolac.

– Oni su naš dugogodišnji partner. Razvijaju projekat Kostolac, novi blok B-3. Prethodno su radili modernizaciju blokova B-1 i B-2. Napravili smo presek svih tih aktivnosti, konstatovali da je u ovom trenutku važno da se blok B-3, najveći energetski objekat koji se gradi u Srbiji u poslednje tri decenije, snage 350 megavata završi u kvalitetu i roku koji je definisan. Kineska strana se obavezala, dobili smo čvrsto obećanje da će obaviti posao na vreme i da će blok do kraja 2020. biti na mreži, istakao je Antić.

Potpisani su i određeni dokumenti sa kompanijom Power China koja treba da pravi toplodalekovod između Obrenovca i Novog Beograda.

– To je projekat vredan oko 227 miliona dolara. Pre svega se razgovaralo, tokom ovih susreta, o finansijskoj kosntrukciji koja treba da obezbedi početak izgradnje projekta. Imali smo sastanak sa Eksim bankom na tu temu, pri čemu se sa predstavnicima kompanije Power China razgovaralo i o izgradnji obilaznice, jer su partneri sa azerbejdžanskom kompanijom, zaključio je Antić.

Milisav Pajević

Kuba zainteresovana za saradnju sa Srbijom u oblasti zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je juče sa ambasadorom Republike Kube u Beogradu Gustavom Tristom del Todom o mogućnostima saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine.

U srdačnom razgovoru je konstantovano da tradicionalno dobri prijateljski odnosi dve zemlje predstavljaju dobru osnovu za saradnju u oblasti zaštite životne sredine.

Ministar Trivan je istakao da je Republika Kuba, nama važna prijateljska zemlja, sa kojom možemo razviti saradnju u zaštiti životne sredine jer je ta oblast od prioritetnog značaja obema zemljama, posebno kada je reč o biodiverzitetu.

– Srbija pripada jednom od najznačajnijih centara biodiverziteta u Evropi i važno nam je da očuvamo i održivo koristimo biološku raznovrsnost koja je od nacionalnog značaja kao i da povećamo površinu i broj zaštićenih područja.

Razmena naučnih i stručnih ekoloških znanja može biti dragocena u saradnji dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine i prirode, rekao je Trivan.

Ambasador Gustav Tristo del Todo ukazao je da je Kuba iskreni prijatelj Srbije i da se dobri bilateralni odnosi i potencijali dve zemlje mogu proširiti na saradnju u oblasti zaštite životne sredine za koju je Kuba veoma zainteresovana. Ambasador je uputio poziv ministru Trivanu da poseti Kubu.

Tokom susreta je dogovoreno da se u međusobnoj korespodenciji nadležnih državnih organa i ministarstava pripreme i ugovore okviri saradnje ministarstava zaštite životne sredine Srbije i Kube, memorandum o saradnji dva ministarstva i konkretan plan razmene stručnjaka i studenata koji se bave životnom sredinom.

Ovom prilikom je izražena zahvalnost kubanskoj strani na njihovoj kontinuiranoj podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu Republike Srbije.

Milisav Pajević

Čestice iz zagađenog vazduha otkrivene u placentama trudnica

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Naučnici su otkrili prve dokaze da čestice iz zagađenog vazduha putuju kroz pluća trudnih žena i talože se u placentama.

Već je dobro poznato da zagađen vazduh šteti nerođenim bebama ali sam proces toga kako nastaje oštećenje i dalje nije jasan. Nova studija, u kojoj su učestvovale majke koje žive u Londonu, otkrila je čestice čađi u placentama beba a naučnici pretpostavljaju da su dospele i u organizam beba.

“Ovo je zabrinjavajući problem, postoji velika povezanost sa zagađenim vazduhom i negativnim efektima na bebu,” rekla je Dr Lisa Mijašita, jedna od naučnica koje su učestvovale u studiji.

Niz prethodno obavljenih istraživanja pokazao je da zagađeni vazduh drastično povećava rizik od prevremenog rođenja bebe kao i da je povezan sa manjom težinom novorođenih beba. Ovo potvrđuje da zagađeni vazduh postaje katastrofa za zdravlje ljudi kao i za zdravstvo. Kako su se više bavili temom, istraživači su zaključili da zagađeni vazduh podrazumeva više od „problema za pluća“. Studija iz 2016. godine otkrila je da zagađeni vazduh utiče na smanjenje inteligencije a štetne čestice iz vazduha otkrivene su i u ljudskom mozgu.

U novoj studiji, praćene su trudnoće pet žena koje su nepušači i koje su rodile zdrave bebe. Istraživači su izolovali određene ćelije koje su prva linije odbrane organizma i koje u sebe upijaju štetne čestice i bakterije. Daljim ispitivanjima zaključili su da postoji veliki broj čestica koje su iste poput čestica čađi i smoga koje se lepe za pluća.

Raniji eksperimenti na životinjama su takođe dokazali da štetne čestice iz vazduha nakon udisanja, kroz krvotok dospevaju u placentu.

„I dalje nismo sigurni da li te štetne čestice mogu da dospeju u organizam fetusa, ali svakako, čim završavaju u placenti jasno je da imaju negativan uticaj na fetus“, rekao je član tima.

Istraživanje će biti prezentovano na ovogodišnjem kongresu Evropskog respiratornog društva u Parizu.
Ovo bi trebalo da podigne svest o štetnosti zagađenog vazduha u javnosti i zdravstvenim radnicima . Potrebni su nam bolji zakoni o čistom vazduhu jer su posledice zagađenog vazduha već jasne.

Izvršni direktor Unicefa, Antoni Lejk nedavno je upozorio na opasnosti zagađenja: „Ne samo da polutanti štete razvijanju pluća kod nerođenih beba, već trajno oštećuju njihove mozgove u razvoju i samim tim njihovu budućnost.“

Milan Zlatanović

Izvor: theguardian

U Vrbasu se razgovaralo o primeni Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu

Foto: Ekološki pokret Vrbasa

 

Foto: Ekološki pokret Vrbasa

Sastanak radne grupe Konventa za Poglavlje 27 – oblast zaštita životne sredine i klimatske promene održan je juče u hotelu u Vrbasu.

Sednica je bila posvećena traženju preporuka za prepreke i izazova koje Srbija ima da primeni ekološko zakonodavstvo, i to naročito sa aspektom na lokalni nivo.

Uvodničar sastanka bio je Sreten Đorđević, jedini specijalizovani advokat za ekološke sporove u Srbiji.

Diskutovalo se o predlogu izmena Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu, i predlozima i sugestijama šta bi smo u trenutnoj političkoj, i administrativnoj klimi/kapacitetima mogli učiniti za bolje učešće građana u odlučivanju i za bolje stanje životne sredine i zdravlje građana.

Razgovaralo se o spremnosti i kapacitetu organizacija civilnog društva da većom primenom ekološke regulative, dođu do kvalitetnijih rezultata na terenu. Iskazana je velika potreba za angažovanjem stručnih lica, pre svega pravnih eksperata u odbrani ugroženog javnog interesa u oblasti životne sredine.

Foto: Ekološki pokret Vrbasa

Ekološki aktivisti i ugroženi građani po Srbiji mogli su s mnogo većim šansama sprečiti gradnju objekata sa štetnim uticajem, da su znali za postojanje Zakona o proceni uticaja na životnu sredinu, čija primena omogućava preventivno delovanje u ranoj fazi odlučivanja, i kroz javne uvide, žalbe i predstavke, sprečavanje izdavanja dozvole ili barem vraćanje na prvostepeno odlučivanje, moglo se čuti na Sastanku radne grupe Konventa za Poglavlje 27.

Sastanak radne grupe Konventa za Poglavlje 27 – oblast zaštita životne sredine i klimatske promene organizovali su CEKOR i Ekološki pokret Vrbasa pod podrškom sledećih projekata: „CO-SEED: Civil society acts for environmentally sound socio-economic development“, Nacionalni Konvent o EU, i Program podrške civilnom društvu u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji (CSOnnect) koji implementira REC.

Milisav Pajević

Nelegalna seča šuma opasna po životnu sredinu

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Nelegalna seča šuma postala je svakodnevna pojava u pirotskom okrugu, tvrde građani dok iz policije i JP “Srbija šume” ističu da je broj šumskih krađa manji nego prošle godine, a tome je doprinela primena novog Zakona o šumama.

Ni mnogo više kazne nisu sprečile nelegalnu seču šume, posebno sada u sezoni.

Meštani pirotskih sela kažu da šumokradice obično rade noću, u grupama, i da najčešće seku šumu na imanjima čiji vlasnici ne žive u Pirotu, državnu i crkvenu.

U JP “Srbija šume” u Pirotu naglašavaju da su ove godine zabeležili 40-ak slučajeva bespravne seče i transporta drveta. Švercovano drvo je zaplenjeno i biće prodato na licitaciji.

Jedini dokaz da su drva legalno posečena je žig “Srbija šuma”.

On je jedinstven i mora ga imati 70 odsto posečenih stabala.

Ekološki aktivisti upozoravaju da nelegalne seče šuma treba suzbiti, jer ovo krivično delo, pored materijalne štete za vlasnika, ima veoma negativan uticaj na životnu sredinu.

Milisav Pajević

Dodeljene prve licence za gazdovanje šumama u Srbiji

Foto: JP Vojvodinašume

 

Foto: JP Vojvodinašume

U organizaciji Komore inženjera šumarstva Srbije, prošlog petka su na svečanosti u prostorijama Komore, dodeljene prve licence za obavljanje stručnih poslova u gazdovanju šumama u Srbiji.

Licence su dodeljene članovima Stručnog odbora komore koji su 4. jula ove godine položili stručni ispit za sticanje licence.

Predsednik Komore inženjera šumarstva, Aleksandar Vorkapić uručio je prvu licencu predsedniku Stručnog odbora Komore i redovnom profesoru Šumarskog fakulteta u Beogradu, dr Miloradu Daniloviću.

Svečanoj dodeli licenci  prisustvovao je i v.d. direktor Uprave za šume, Saša Stamatović, kao i članovi Upravnog odbora Komore.

V.d. direktor Uprave za šume, Saša Stamatović je čestitao članovima Stručnog odbora na dodeljenim licencama i ocenio da je uvođenje licenci za obavljanje stručnih poslova u gazdovanju šumama prekretnica u šumarstvu Srbije, dok je predsednik Komore, Aleksandar Vorkapić istakao da su ovo prve licence, a da se do kraja godine očekuje da će  ukupno 200 diplomiranih inženjera šumarstva položiti stručni ispit i dobiti licence.

Milisav Pajević

Paraćin planira da više od 8000 svetiljki zameni LED rasvetom

Foto: ESCO ELIOS

 

Foto: ESCO ELIOS

Na sednici Opštinskog veća Paraćina, koja prošle nedelje održana, bio je predlog projekta javno-privatnog partnerstva na rekonstrukciji javnog osvetljenja, koji je podnela firma “Esko Elios” iz Novog Sada.

Predstavnici ove firme predstavili su najvažnije delove svog projekta, a na sličnima već rade u desetak opština u Srbiji.

Ponudili su zamenu više od 8.000 postojećih svetiljki na teritoriji opštine Paraćin led rasvetom, koja troši daleko manje struje, a iz uštede u struji tokom više godina će se obaviti zamena kompletne javne rasvete, tako da Opština Paraćin ni dinar ne mora da investira unapred, a sav rizik je na privatnom partneru.

Tokom razgovora o ovom projektu, Aleksandar Milojković, direktor Direkcije za izgradnju izneo je nekoliko zamerki koje će novosadska firma razmotriti, pa će se na narednim sednicama Opštinskog veća Paraćina odlučivati po ovom pitanju.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Info-energetski Paraćin“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2018. godini.

Milisav Pajević

Rekonstrukcija i dogradnja postrojenja fabrike vode na Cerovića brdu kod Užica

Foto: Grad Užice

 

Foto: Grad Užice

Na fabrici vode „Petar Antonijević“ na Cerovića brdu kod Užica uveliko traje druga faza radova na rekonstrukciji i dogradnji postrojenja.

Za ovu fazu radova, koja košta 309,8 miliona dinara, oko 20 miliona dinara obezbedio je Grad Užice iz svog budžeta, a 290 miliona finansira Vlada Republike Srbije preko Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

– U ovoj fazi je predviđena rekonstrukcija svih objekata sa opremom koja se nalazi unutra, a koji su preostali iz prve faze radova, u delu starog taložnika i filterskog postrojenja. Predmet izvođenja su i elektro radovi koji će objediniti kompletan sistem i prve i druge faze i starog sistema u sistem centralnog upravljanja i nadzora nad kompletnim instalacijama od akumulacije Vrutci do izlaska čiste vode ka potrošačima, rekao je Zoran Radibratović tehnički direktor MPP Jedinstvo.

Firma MPP Jedinstvo će po rečima Radibratovića, raditi i rekonstrukciju vodozahvata na akumulaciji Vrutci, odnosno vršiće zamenu kompletne zatvaračnice i rekonstrukciju usisnog dela jednog od tri vodozahvata koji je van funkcije.

Biće kompletno zamenjene i elektroinstalacije i automatika koja će biti povezana sa sistemom na postrojenju na Cerovića brdu, a rok za završetak ovih radova je 3. decembar ove godine.

Milisav Pajević

Beč kao istraživački centar

Foto: Tirza Podzeit
Foto: Tirza Podzeit

Beč je centar austrijske istraživačke scene: bečki univerziteti, istraživački instituti i preduzeća zapošljavaju 40.000 zaposlenih. Samo industrija grada Beča godišnje ulaže 100 miliona evra u istraživanje.

Za vreme nedavno održanog „Bečkog istraživačkog festivala“ u okviru projekta „Creau“ posetioci su mogli i sami  besplatno da testiraju inovacije.

„Zašto su bakterije na koži važne za život?“, „Kako funkcioniše robotska koža?“ i „Kako arheolozi mogu da istražuju zemlju, a da ne kopaju?“ – samo su neka od pitanja kojima su se posvetili istraživači u Beču, zaposleni na univerzitetima, institutima i u inovativnim bečkim preduzećima.

Foto: Christian Husar

Projekat „Creau“ (Creative Au) je poslednji put predstavljen u takvom izdanju, gde se učestvovalo, isprobavalo i učilo na četrdeset radnih stanica, među koje spadaju i autobus bez vozača, kao i inteligentna proteza za ruku koja može da veže pertle ili čak da igra igricu kojom se upravlja mislima.

„Ovim istraživačkim festivalom želimo da pokažemo da možemo biti deo svetske zajednice u toj oblasti“, objašnjava član gradskog veća za privredu Peter Hanke. „Bečki istraživački festival“ organizovala je Bečka privredna komora u saradnji sa Udruženjem industrijalaca Beča i Gradskim saobraćajnim preduzećem.

Važni koraci prema razvoju održivog turizma u NP Una

Foto: WWF

Na sajmu Ekobis predstavljena je web stranica Turističkog klastera Una, a njegovu važnost prepoznali su direktor Nacionalnog parka Plitvička jezera i voditelj TK Hercegovina.

Foto: WWF

U Bihaću je u subotu završio 16. Međunarodni sajam  ekologije – EKOBIS 2018.  U okviru sajma održan je i panel „Gastro turizam – Nove mogućnosti razvoja turizma u BiH“ tokom kojeg je predstavljena i web stranica i 14 novih turističkih paketa Turističkog klastera Una (TK Una). Pored toga, potpisan je sporazum o saradnji između jedina dva turistička klastera u Bosni i Hercegovini – TK Hercegovina i TK Una.

Foto: WWF

„Klasterizacija je jedini način opstanka i konkurentnosti na tržištu. Ovaj trend je već odavno zahvatio Evropu i mi moramo to pratiti. Oni koji ne budu radili zajedno, teško da će imati prolazak na tržištu”, tvrdi Stjepan Primorac, voditelj TK Hercegovina, koji se i osvrnuo na  buduću saradnju između TK Una i TK Hercegovina. „Sarađujemo od početka tj. još od vremena kad se osnivao TK Una. Dosada se ta saradnja zasnivala na nekoj verbalnoj vezi a sada, kad TK Una već ima neke zavidne rezultate, krećemo ka praktičnoj saradnji. Prva takva saradnja dogodiće se u okviru regionalnog EU projekta BACCAR. Već sredinom sledećeg meseca ova dva naša klastera zajednički će krenuti na studijsko putovanje u Istru i Italiju, a nakon toga slede i nastupi na jesenjim i prolećnim turističkim sajmovima“, najavljuje Primorac.

Nakon završetka panela, učesnici i posetioci sajma imali su priliku uživati u delikatesima tradicionalne kuhinje na štandu TK Una. Kuvar Rihard Skopljak pripemio je mnogobrojne i svima već dobro poznate đakonije. „To je bio tek jedan od načina kako želimo unaprediti ponudu članova klastera. Želimo poboljšati gastro ponudu, ne samo ukusom, već i načinom predstavljanja te ponude,“ objašnjava Zrinka Delić iz WWF-a, voditeljka projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude – terenski projekt Una“.

Foto: WWF

Upriličena je i terenska prezentacija nekih od 14 novih turističkih paketa TK UNA. Predstavnici turističkih agencija i gosti iz susednih NP Plitvice i TK Lika imali su prilku uživati u seoskom doručku u etno selu Čardaklije, probati rakiju Turističkog centra Neron, videti smeštajne kapacitete naselja Natura Art i  Japodskih otoka, slapove Štrbački i Milančev buk te izradu tradicionalnih suvenira udruženja žena Kulen Vakuf.

„NP Una je biser koji treba njegovati i razvijati i u cilju zaštite prirode i zaštite prirodnih staništa. Što se tiče razvoja turizma naravno je da NP UNA pokretač a tu bih posebno pohvalio aktivnosti koje provode WWF i TK UNA koji su okupili aktere u turizmu i koji pokazuju kako svatko može imati koristi od zaštićenog područja,“ dojmovi su Tomislava Kovačevića, direktora NP Plitvice, koji ovom području predviđa blistavu budućnost.

Foto: WWF

“Mislim da je pred vama jedno uspešno razdoblje stvaranja ali i učenja. Ovo područje još nije dovoljno prepoznato i sledećih pet godina predviđam velik napredak. NP Una i NP Plitvice imaju potpisan ugovor o saradnji i ja ću svakako podržati sprovođenje tog sporazuma. To neće biti samo saradnja dva parka kao zaštićenih područja već i saradnja između turističkih destinacija Lika i Unasana. Ove destinacije stvaraju jedinstven prsten zaštićenih područja u Evropi i bogate su vodenim resursima, to treba znati pokazati svetu ali i pre svega očuvati“ zaključio je Kovačević.

TK Una osnovan je u okviru provođenja regionalnog projekta “Zaštićena područja za prirodu i ljude“ (PA4NP) koji sprovodi WWF Adria a finansiran je od strane Švedske razvojne agencije (SIDA).

Svetska banka spremna da pomogne i podrži Srbiju da unapredi oblast zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je juče sa članovima delegacije Svetske banke koju je predvodio Sameh Vahba, direktor Globalne prakse za urbanistički i teritorijalni razvoj, upravljanje rizicima od nepogoda i otpornost na katastrofe.

Razgovor je bio posvećen mogućnostima saradnje sa ovom međunarodnom finansijskom institucijom, u kontekstu globalnih ekoloških izazova i neophodnosti unapređenja zaštite životne sredine Srbije.

– Ministarstvo je postiglo dobre rezultate u oblasti zaštite životne sredine u poslednjih godinu dana zahvaljujući profesionalnom i odgovornom pristupu problemima, ali za postizanje svih ciljeva je neophodna izgradnja materijalnih i kadrovskih kapaciteta, i tu su svaka pomoć i inicijativa dobrodošli, istakao je ministar Trivan.

Direktor Sameh Vahba ukazao je na globalni značaj rešavanja pitanja boljeg upravljanja čvrstim otpadom i prerade otpadnih voda.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

On najavio objavljivanje publikacije koja između ostalog, sadrži procenu da, ukoliko se nastavi sa sadašnjim praksama u upravljanju čvrstim otpadom, do 2050. godine biće 70 odsto više otpada u svetu, a da će se narodi u Africi, severnoj Aziji pa i Evropi suočiti sa svojevrsnom krizom plastike.

On je ukazao na instrumente Svetske banke za pomoć zemljama u postizanju ekoloških ciljeva: boljeg upravljanja otpadom, prerade otpadnih voda, održivosti gradova, itd.

– Postoje različite mogućnosti za investiranje sredstava u zaštitu životne sredine, i Svetska banka će pružiti pomoć i podršku Srbiji da unapredi oblast zaštite životne sredine, istakao je Vahba.

Ministar Trivan je, nakon što su njegovi saradnici predstavili konkretne rezultate u oblasti upravljanja otpadom i strateškog planiranja, izrazio spremnost za uvažavanje sugestija i ostvarivanje saradnje koja će doprineti boljoj životnoj sredini i zdravijoj budućnosti Srbije.

Milisav Pajević

U Pekingu potpisan Ugovor o preuzimanju RTB “Bor”

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

 

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Ugovor o strateškom partnerstvu između Vlade Republike Srbije i RTB “Bor” i kompanije “Ziđin” juče je u Pekingu potpisao je ministar energetike i rudarstva Aleksandar Antić.

Ugovor o preuzimanju RTB “Bor” je investicija od 1.460 milijardi dolara, koliko će stići u Bor u narednih šest godina.

– Sa novim partnerom RTB “Bor” će postati rudarski gigant u ovom delu Evrope. Veliki dan za razvoj srpske privrede, rekao je ministar Aleksandar Antić.

Milisav Pajević

EBRD će investirati u zelenu ekonomiju i poboljšanje životne sredine Srbije

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

 

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je sa direktorkom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Srbiju i region Zapadnog Balkana Žužanom Hargitaj o saradnji i projektima, u cilju unapređenja zaštite životne sredine u Srbiji i regionu.

Ministar Trivan je rekao da naša zemlja u oblasti zaštite životne sredine zaostaje 25 godina u odnosu na razvijene evropske zemlje, ali da ulaganja u životnu sredinu mogu voditi Srbiju putem razvoja i napretka. Podsetio je da su i druge zemlje pre Srbije bile suočene sa mnogim sličnim problemima i da su se približile EU zahvaljujući pomoći EBRD.

– Saradnja sa EBRD svih ovih godina je bila odlična i EBRD je partner koji će snažno podržati sve što nam je prioritetno, od pitanja otpadnih voda, komunalnog otpada do Vinče koja je na neki način postala paradigma onoga što je borba za zdravu životnu sredinu i naše saradnje sa EBRD, rekao je ministar Trivan.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Direktorka EBRD Žužana Hargitaj kazala je da je EBRD opredeljen da u središte aktivnosti stavi investicije koje doprinose poboljšanju životne sredine.

Ona je ukazala da će EBRD trećinu ukupnih sredstava planiranih za različite projekte u Srbiji opredeliti za investicije u zelenu ekonomiju.

Navela je da će se program Zeleni gradovi, koji pruža podršku gradovima u rešavanju sistemskih problema, kao što su kvalitet vazduha, energetska efikasnost, komunalni otpad, prerada vode, preko Beograda proširiti i na druge gradove u Srbiji.

Sagovornici su se saglasili da je ključ razvoja u dobrim projektima za šta je neophodna projektno-tehnička dokumentacija što će se operacionalizovati kroz nadležne sektore Ministarstva zaštite životne sredine.

Milisav Pajević

Pametni kućni sistemi dovode održivost u Togo

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Kompanija Clean utility BBOXX je omogućila pristup obnovljivoj energiji više od 12 000 ljudi u afričkoj državi Togo.

U decembru 2017. godine ova kompanija se udružila sa vladom ove države u nameri da poboljšaju cene električne energije, i pospeše njenu pristupačnost, naročito u ruralnim delovima.

Oni su razvili pametni kućni sistem sa solarnim panelima koji omoguća da se sa panelima i baterijama upravlja iz daljine što drastično produžava život baterije i čini iskustvo potrošača mnogo boljim.

Cilj kompanije je da omogući upotrebu električne energije za više od 2 miliona stanovnika do 2022. godine.

Neki od noviteta kompanije jesu mogućnosti plaćanja preko mobilnog telefona i električni uređaji na solarnu energiju poput ventilatora.

Mansor Hamjun, direktor kompanije izjavio je: “Nedopustivo je da u 2018. godini neke države u Africi poput Toga imaju pokrivenost električnom energijom ispod 50%.”

“Energetsko siromaštvo je problem našeg doba i neophodno je rešiti ga što pre.”

Milan Zlatanović

Izvor: energylivenews

Male hidroelektrane u fokusu RENEXPO sajma u Bosni i Hercegovini

Foto: Renexpo

Peti međunarodni sajam energetike, voda i životne sredine – RENEXPO® BiH, u Sarajevu će 24. i 25. oktobra biti glavna platforma za sastanke biznis lidera, donosilaca odluka, domaćih i stranih stručnjaka u oblasti obnovljive energije, energetske efikasnosti, upravljanja vodama, ekologije i ekonomije.

Foto: RENEXPO BIH

Ove godine organizator sajma, nemačka grupacija REECO, najavljuje nove aktere na BiH tržištu, sa kojima se stručnjaci i privrednici mogu upoznati u sajamskoj ekspoziciji ili kroz konferencijsku prezentaciju.

Očekuju nas prezentacije 80 kompanija, u sajamskoj ekspoziciji i konferencijskom programu. Učesnici sajma RENEXPO® BiH dolaze iz 25 evropskih i svetskih zemalja, regije i Bosne i Hercegovine.

Foto: RENEXPO BIH

Ulaz je slobodan za posetioce sajma uz registraciju putem linka: http://www.cloud.dow-media.com/de/freeticket_bih/?L=0&c=UkVFQ08gR3J1cGEgZG9v.

Bosnu i Hercegovinu očekuju značajna ulaganja u oblasti zelene energije, nakon usvajanja energetske strategije, a time i više zainteresovanih da tehnološka rešenja, proizvode i usluge ponude tržištu BiH. Najznačajniji akt u proteklih nekoliko godina će biti predstavljen učesnicima sajma i konferencije, kao i novi modeli finansiranja EE projekata.

Konferencijski program ide u korak sa potrebama tržišta. Male hidrocentrale, pored oprečnih stavova, zauzimaju najveću pažnju učesnika – struke, investitora i proizvođača opreme. Na sajmu se mogu upoznati vodeći, svetski proizvođači turbina, kao što su Andritz Hydro SAS, CINK Hydro-Energy k.s., Koessler GmbH & Co KG, Hydroplan UK.

Konferencija RENEXPO® će ponuditi najnovije tržišne informacije, rešenja za unapređenje infrastrukture vodosnabdevanja i odvodnje otpadnih voda, a finansijske planove u ovoj oblasti će predstaviti Svetska banka.

Strateški projekti, investicioni okvir, uvid u dva najnačajnija sektora održivog razvoja – voda i energetika su teme sastanaka, sajamskog i konferencijskog programa, sa kojima se bolje možete upoznati putem stranice: www.renexpo-bih.com.

Radi se mapa rizika od poplava i klizišta

Photo: Pixabay

 

Foto: Pixabay

Direktor vladine Kancelarije za javna ulaganja Marko Blagojević izjavio je danas da je u toku izrada mapa rizika, koje će omogućiti predviđanje eventualnih poplava i omogućiti bolje urbano planiranje.

Blagojević je, uoči početka Balkanske konferencije o razumevanju rizika, rekao da je u toku snimanje terena iz aviona, a zatim se na osnovu tih snimaka prave trodimenzionalne mape, uz pomoću kojih se predviđa plavljenje, kao i gde sme, a gde ne sme da se gradi.

Za snimanje terena obezbeđena je oprema iz donacije EU, koja je vredna preko milion evra, a samo ulaganje u digitalno modeliranje terena iznosi dva miliona evra, rekao je on.

Već par meseci avion Vojno-geografskog instituta nadleće Srbiju i snima teren.

Podsetio je da je katastar klizišta urađen za deo teritorije Srbije, za koji važi pretpostavka da je u velikoj meri izložen riziku od klizišta, poput Kolubarskog regiona.

Blagojević je rekao da su mape klizišta pokazale da ih ima oko 30.000 i da je trećina zemlje pod rizikom od klizišta.
Ukazao je i da je Srbija danas nekoliko džinovskih koraka dalje od mesta na kojem je bila 2014. godine, kada su nas zadesile velike poplave i da je bezbednija od poplava i spremnija za reagovanje u vanrednim situacijama.

Istakao je da se prevencija ne radi preko noći i kao primer naveo izgradnju 20 kilometara dugog nasipa na teritorijama opština Šabac i Bogatić, gde je samo za građevinske radove potrebno između godinu i po i dve godine, a za pripremu maltene isto toliko.

Takođe, kao primer je naveo i to da je studija pokazala da je za smanjenje rizika od poplava u kolubarskom slivu, potrebno oko 200 miliona evra, a za to bi nam, kaže, čak i da sada imamo potreban novac, trebalo skoro 20 godina.

Milisav Pajević