Home Blog Page 1030

BH Komitet učestvovao na 47. Međunarodnom veću za velike električne sisteme CIGRE

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

 

Foto: Federalno ministarstvo zaštite životne sredine i turizma

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo juče je u Sarajevu primila delegaciju BH Komiteta CIGRE, na čelu s predsednikom Edhemom Bičakčićem,  koji su je upoznali o odlukama 47. Međunarodnog veća za velike električne sisteme CIGRE, održanog u Parizu od 26. do 31. avgusta ove godine.

Jedna od tema zasedanja veća, na kojem je prisustvovalo više hiljada delegata i stručnjaka i više od 300 kompanija je „Budući održivi energetski sistem“, što je  podstaknuto potrebom ograničivanja globalnog zagrevanja na temperature „znatno ispod“ dva stepena Celzijusa.

U radu ovog skupa bosansko-hercegovački stručnjaci su prezentovali referat o primeni savremenih tehnoloških rešenja u povećanju pouzdanosti rada termoelektrane Kakanj.

Ministarka Đapo je prihvatila poziv da sa Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH učestvuje na Prvom  naučno-stručnom savetovanju BH K/O CIRED u Mostaru od  14. do 16. oktobra ove godine, na kojem će između ostalog biti predstavljen projekat „Snabdevanje toplotnom energijom iz TE Kakanj za područje do/i Sarajeva”.

Reč je o projektu kojeg vlasti do sada nisu prepoznale, a koji bi značio sigurno snabdevanje Sarajeva toplotnom energijom ali i zaštitu životne sredine i poboljšanje kvaliteta vazduha.

Prema rečima federalne ministarke veoma je važno da nauka i stručnjaci izvrše tehničku i ekonomsku analizu ovog projekta i daju smernice za budući rad na nastavku njegove realizacije, saopšteno je iz Federalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma BiH.

Milisav Pajević

Danas prva jesenja „Cvetna pijaca” u Novom Sadu

Foto: Pokret gorana Novog Sada

 

Foto: Pokret gorana Novog Sada

Prva jesenja „Cvetna pijaca” održava se danas na platou ispred SPENS-a, a sa njom je počeo jesenji ciklusa Novosadskih cvetnih pijaca, koje Pokret gorana Novog Sada organizuje već petnaestu godinu sa ciljem da svi Novosađani/ke i posetioci Novog Sada na jednom mestu pronađu sve što im je potrebno za uređenje njihovih vrtova, balkona i domova.

Tokom prve Novosadske cvetne pijace, posetioci imaju raznovrsnu jesenju ponudu cveća, sadnica, opreme za hortikulturu kao i med i pčelinje proizvode i zdravstveno-bezbednu hranu.

Pokret gorana Novog Sada se potrudio da građani i građanke na jednom mestu po povoljnim cenama nađu veliki izbor cveća, sadnica i opreme za hortikulturu, kao i zdrave hrane, meda i poneki ukras koji će krasiti domove posetilaca cvetnih pijaca.

Milisav Pajević

Svaki sedmi čovek na planeti je pušač

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Svaki sedmi čovek na planeti danas je pušač, a svaka peta smrt od uzroka koji su mogli da se izbegnu izazvana je pušenjem. Kampanje protiv pušenja i mere zabrana pomažu da se ova pretnja smanji – dovele su promene u cenama cigareta, ali i u pušačkim navikama širom zapadnog sveta.

Međutim, okolnosti se dramatično razlikuju u različitim delovima sveta. U zemljama Afrike i Azije broj pušača raste, u Skandinaviji korisnici cigareta prelaze na tradicionalni duvanski proizvod koji se naziva snus, a u Velikoj Britaniji pušači uz podršku države masovno prelaze na elektronske cigarete, dok su na Tajlandu, Australiji i u Brazilu ove tehnološke alternative cigareti protivzakonite.

Mada deluju kao tekovina ovog veka, antipušačkih pokreta bilo je mnogo kroz istoriju. Pomalo neobično, ali u savremenom svetu uzeli su maha u nacističkoj Nemačkoj kada je pušenje povezano za rakom pluća i drugim bolestima, a vlast proglasila pušenje lošim i štetnim, pretnjom za rasu, boreći se protiv njega na svim poljima.

Istoričari su opisali borbu tokom tridesetih i četrdesetih godina 20. veka kada je Nemačka zabranjivala pušenje na javnom mestu, reklamiranje duvana, kao i pušenje za žene, pokušavajući da kroz tu borbu dostignu rasnu i telesnu čistotu.

Tokom 20. veka, sve države su usvojile nekakvu antipušačku politiku, da bi, sa sve jasnijim čiinjenicama koje povezuju sagorevanje cigarete sa opakim bolestima, u 21. veku zabrana pušenja bila usvojena i u zemljama sa dugom duvanskom tradicijom. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) propisala je ambiciozan cilj da se broj aktivnih pušača smanji ispod 20 odsto odrasle populacije.

Obično se smatra da se konačni prelom na putu ka ovom cilju dogodio u maju 2009. godine, kada je u Severnoj Karolini, tradicionalnom centru američke duvanske industrije usvojen zakon kojim više nije bilo dozvoljeno pušiti cigarete u javnom prostoru. Međutim, danas u SAD ipak puši oko 40 miliona ljudi, broj pušača više ne raste, ali se i ne smanjuje. Zato, nekoliko miliona ljudi pokušava da pronađe alternativu pušenju u proizvodima koji nisu cigarete, ali sadrže nikotin.

U Evropi cilj WHO nije dostignut, a država koja je u tome otišla najdalje je Švedska gde, po podacima iz 2016. godine, puši samo oko 9 odsto odrasle populacije. Zanimljivo je da u Švedskoj ima više žena pušača (10%), nego muškaraca (8%). Razlog za to je što Švedska podržava prelazak sa cigareta koje sagorevaju na tradicionalni skandinavski proizvod snus, koji više koriste muškarci. No, diskusija o tome da li je ova alternativa zdravija izaziva brojne kontroverze.

U Velikoj Britaniji je posebno razvijeno gledište da „treba pomoći ljudima koji ne mogu da prestanu“, što je zvanična doktrina Kraljevskog lekarskog koledža (ekvivalent lekarskim društvima u drugim zemljama). U knjizi pod nazivom „Smanjivanje štete kod nikotinske ovisnosti“, britanski Kraljevski lekarski koledž navodi da „sam nikotin nije posebno opasan i ako se nikotin može pružiti u formi koja je prihvatljiva i podobna kao zamena za cigarete, mogu se spasiti milioni života“.

Ovakav odnos stručne zajednice, kao i politika koja se sprovodi kroz subvencije i podršku preduzetnicima, dovela je do bujanja takozvanih vejp-šopova i masovnog korišćenja elektronskih cigareta u Velikoj Britaniji. Afirmisan je znak koji se postavlja na javna mesta „E-cigarete su dobrodošle“. Ne samo da se ovaj oblik uzimanja duvana promoviše, nego pušači u Velikoj Britaniji mogu da dobiju trenera o trošku države koji će im pomoći da pređu na elektronske cigarete.

U Japanu konvencionalne elektronske cigarete nisu toliko raširene, ali je zato posebno popularna nova tehnlogija zagrevanja duvana. Nakon što se prvo pojavila na japanskom tržištu, odnedavno je popularna u mnogim zemljama Evrope, pa tako i u Srbiji. Ova tehnologija podrazumeva korišćenje savremenog uređaja koji omogućuje zagrevanja duvana, čime se zamenjuje sagorevanje i smanjuje količina dima.

Istovremeno, u državama kao što su Tajland, Brazil i Australija politika prema pušenju je sasvim drugačija, a eletronske cigarete su čak zakonom zabranjene. U nekim državama u razvoju se ne razmišlja o tehnološkim alternativama, ali ni o zabrani cigareta – neke od afričkih država beleže značajan rast prinosa od akciza i poreza na duvan, tako da nisu motivisane da ukinu tu vrstu prihoda.

Izvor: Nauka kroz priče

Zaštita ozonskog omotača “Ostanite COOL i samo napred”

Ministarstvo zaštite životne sredine obeležava 16. septembar, Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača, u cilju podsećanja na dan kada je u Montrealu 1987. godine otvoren za potpisivanje Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač.

Jedan od velikih uspeha Montrealskog protokola jeste njegova univerzalna ratifikacija, kojom se svih 197 zemalja članica (sve zemlje UN i Evropska Unija) obavezalo da sprovodi aktivnosti i mere kojima će se sprečiti dalje oštećenje ozonskog omotača.

Zahvaljujući dosadašnjim naporima zemalja potpisnica protokola, kao i zahvaljujući jedinstvenom mehanizmu za njegovo sprovođenje, Montrealski protokol se pokazao kao jedan od najuspešnijih međunarodnih ugovora iz oblasti zaštite životne sredine.

Ono što je važno je da su zemlje potpisnice protokola uspele da smanje ukupnu potrošnju supstanci koje oštećuju ozonski omotač na globalnom nivou i samim tim omogućile obnovu ozonskog omotač, što je i naučno potvrđeno.

Takođe, naučno je procenjeno da će se do sredine ovog veka ozonski omotač vratiti u stanje kakvo je bilo pre 80-tih godina prošlog veka.

Republika Srbija je ratifikovala Bečku konvenciju o zaštiti ozonskog omotača („Sl. list SFRJ“, broj 1/90) i, uz nju Montrealski protokol o supstancama koje oštećuju ozonski omotač („Sl. list SFRJ“, broj 16/90 i „Sl. list SCG“, broj 24/04), sukcesijom 2001. godine, kao i četiri amandmana na protokol.

Prošle godine, Montrealski protokol je proširen novim amandmanom, tzv. Kigali amandman. Ovim amandmanom u protokol su uvedeni fluorovani gasovi sa efektom staklene bašte (HFC supstance), koji se koriste kao alternativa za supstance koje oštećuju ozonski omotač i koji, iako nemaju štetan efekat na ozonski omotač, imaju veliki potencijal globalnog zagrevanja i samim tim veliki uticaj na klimatske promene.

Svoje preuzete međunarodne obaveze Republika Srbija ispunjava kroz rad Nacionalne ozonske kancelarije u okviru Odeljenja za zaštitu vazduha i ozonskog omotača, Sektora za upravljanje životnom sredinom Ministarstva zaštite životne sredine, uz podršku implementacionih agencija UNIDO-a (Organizacija UN za industrijski razvoj i UNEP-a (Program UN za životnu sredinu).

U cilju prenošenja poruke o značaju i zaštiti ozonskog omotača, ove godine će se pod sloganom Ostanite COOL i samo napred (Keep cool and carry on), u našoj zemlji obeležiti Međunarodni dan zaštite ozonskog omotača uz aktivno učešće predstavnika Ministarstva i zainteresovane javnosti na radnom sastanku u Nacionalnom parku „Đerdap“, koji se održava 22. i 23. septembra ove godine.

Milisav Pajević

Crna Gora Evropsku godinu kulturne baštine obeležila na Prokletijama

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

 

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore obeležilo je Evropsku godinu kulturne baštine na prostoru zaštićenog područja NP Prokletije pod nazivom „Kod katuna”.

– U cilju promocije katuna kao dela kulturnog koda koji je ostavio duboki trag u našem društvenom i istorijskom biću, na Bogićevica-Bajrovića katunu, 13. septembra, organizovana je manifestacija autohtone gastronomske ponude Nacionalnog parka sa akcentom na prezentaciji jarduma specijaliteta od ovčijeg mleka,” navodi se u saopštenju Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore.

Foto: Nacionalni parkovi Crne Gore

– Obeležavanjem Evropske godine kulturne baštine u NP Prokletije želeli smo obogatiti sadržaj promotivnih događaja na prostoru ovog zaštićenog područja uključivanjem kulinarske baštine u savremenu turističku ponudu”, kazao je direktor NP Prokletije Admir Lalić.

Savremeni posetilac, osim što želi da upozna prirodne i kulturne vrednosti destinacije koju posećuje, isto tako, želi da sazna mnogo više o tradiciji i običajima tog kraja.

Učesnici manifestacije imali su priliku da degustiraju domaće autohtone proizvode i specijalitete, da uživaju u ukusima Katunske trpeze pripremljene po starim proverenim receptima.

Zainteresovani građani pešačili su planinarsko-pješačkom stazom do Hridskog jezera, uz stručnog vodiča i imali priliku da čuju interesantne legende i priče plavsko-gusinjskog kraja i ujedno uživaju u prirodnim lepotama NP Prokletije, navedeno je u saopštenju Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore.

Milisav Pajević

Apatin dobija tri solarna autobuska stajališta

Na konkursu raspisanom od strane Pokrajinskog sekretarijata za energetiku za dodelu bespovratnih sredstava za unapređenje bezbednosti saobraćaja i korišćenja obnovljivih izvora energije (solarne), Opština Apatin je konkurisala i dobila bespovratna sredstva u vrednosti od tri miliona dinara što pokriva troškove tri autobuska stajališta koja će biti postavljena u Prigrevici, Sonti i Svilojevu.

Naime solarna autobuska stajališta su sa solarnim panelima koji napajaju kompletnu opremu na stajalištu, a to je osvetljenje uređaj za sos pozive, video nadzor, punjače za mobilne telefone, osvetljenje reklamnog panoa kao i uređaj za merenje brzine vozila koji nije u osnovnom paketu ali postoji hardverska i softverska podrška na stajalištu za njegovo postavljanje.

– Ono što je bitno za sela je i to da ćemo raditi dva atarska puta, jedan u Prigrevici i jedan u Sonti. Radićemo na rekonstrukciji vrtića u Prigrevici i priču koja se već dugo ponavlja a to je vodovod od Prigrevice do Svilojeva za čega su dobijena sredstva od Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu u visini od oko 17 miliona dinara, a ostatak će finansirati opština Apatin,  kazao je Jevto Milojević, pomoćnik predsednik opštine Apatin za investicije.

Milisav Pajević

Jedinstveni projekat srpskog inovatora: Prva ekološka solarna toplana

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

U selu Badnjevac kod Kragujevca na imanju od dva hektara nalazi se neobični metalni objekat, pronalazak profesora u penziji Vladana Petrovića. Postrojenje privlači veliku pažnju – kako prolaznika, tako i medija, ali i investitora iz inostranstva.

S ciljem da pokaže kako je besplatno grejanje moguće, Petrović je pre nekoliko godina u svom dvorištu, napravio sunčeve koncentratore, prenose srpski mediji.

Iako u Srbiji niko nije zainteresovan za njegov patent, strane kompanije itekako jesu.

Proizvod, koji ne postoji na svetskom tržištu, razvio je kako bi prikupljao energiju Sunca i pomoću nje proizvodio grejanje i električnu energiju – bez ikakvih troškova.

Foto: YouTube (screenshot)

Petrović se već godinama bavi inovatorstvom, a pre svega je fokuiran na razvoj moderne tehnologije koja crpi obnovljive izvore energije. Njegov portfolio uključuje više od 20 izuma.

Nemačka kompanija iz Drezdena je već otkupila njegov patent za akumulator toplote, a interesovanje su pokazale i firme iz Sjedinjenih Američkih Država i istočnjačkih zemalja. Izumitelj ovog jedinstvenog sistema ipak želi da se on proizvodi i u Srbiji, ali za sada nijedna od domaćih kompanija nije pokazala interesovanje.

Profesor Petrović naglašava da Sunce predstavlja ogroman energetski potencijal, koji moramo naučiti kako da iskoristimo.

 

Invazivne biljne vrste u Srbiji predstavljene na 7. Balkanskom botaničkom kongresu

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

 

Foto: Zavod za zaštitu prirode Srbije

Na 7. Balkanskom botaničkom kongresu – 7 BBC 2018 koji se danas završava u Novom Sadu i koji je okupio botaničare balkanskih zemalja i istraživače flore Balkana učestvovalo je oko 400 naučnika istraživača iz svih botaničkih disciplina.

U okviru plenarnih predavanja i naučnih sesija prezentovani su radovi u čijem su fokusu Balkansko poluostrvo i njegovo bogatstvo flore.

Učesnici skupa imali su priliku da posete zaštićena područja: Nacionalni park „Fruška Gora“, Specijalni rezervat prirode “Deliblatska peščara“, Specijalni rezervat prirode „Okanj bara“, Park prirode „Rusanda“, Park prirode „Slano Kopovo“, Specijalni rezervat prirode „Obedska bara“ i Specijalni rezervat prirode “Zasavica“.

Predstavnik Zavoda za zaštitu prirode Srbije botaničar mr Verica Stojanović predstavila je temu Invazivne biljne vrste u Srbiji i susednim zemljama (Invasive Plant Species in Serbia and Neighbouring Countries), rad autora V. Stojanović, I. Živanović i I. Bjedov.

U cilju upoznavanja učesnika Kongresa sa bogatstvom biljnih vrata naše zemlje, Zavod za zaštitu prirode Srbije je za sve učesnike obezbedio publikaciju Biljne vrste od međunarodnog značaja u Srbiji (autori: V. Stojanović, S. Rilak, I. Jelić, R. Perić, M. Sabovljević, P. Lazarević), koja je prevedena za potrebe održavanja Kongresa.

Poster prezentaciju Invazivne vrste u Srbiji i susednim zemljama možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević

 

EPS najavio plan za modernizaciju firme „Kolubara Metal”

Foto: EPS

 

Foto: EPS

Prilikom obilaska proizvodnih pogona kolubarine organizacione celine „Metal” Milorad Grčić, v.d. direktora JP EPS je rekao da je EPS započeo modernizaciju RB „Kolubara”, a krajni cilj je da „Kolubara Metal” bude na visoko tehnološki razvijenom nivou,tako da bude moguće da se u samom EPS-u napravi rotorni bageri i dodao da „Kolubara Metal” ima svoje mesto u budućnosti kao najbolja metalska firma u Srbiji i na Balkanskom poluostrvu.

− Ideja nam je da možemo sami, svojom pameću i opremom, da izgradimo kompletan bager glodar u nekom narednom periodu. Mislimo da to nije mnogo daleko i da ćemo za oko pet godina moći da se pohvalimo da nam ne treba pomoć sa strane, rekao je Grčić.

Prvi korak u modernizaciji je nabavka robota za zavarivanje, vrednosti 24 miliona dinara. Reč je o prvom robotu u RB „Kolubara”, koji radi na zavarivanju papuča na bageru.

Robot čak sedam ili osam puta smanjuje brzinu varenja papuče bagera. Do 30 odsto je smanjeno i vreme koje se potroši za pripremu papuče za varenje. Nedavno je nabavljen i testiran a sada je već u punoj upotrebi.

U „Metalu” su istakli i važnost prese koja je jedinstvena u Srbiji zbog mogućnosti savijanja profila od 50 milimetara čeličnog lima. Grčić je najavio plan za modernizaciju „Metala” u narednim godinama i rekao da je u ovaj deo EPS-a nedavno zaposlena mlada devojka, trećeplasirana na svetskom takmičenju u zavarivanju u Tokiju.

Grčić je obišao i novi monitoring centar u RB „Kolubara”, koji će biti veoma važan za podizanje bezbednosti u čitavom kolubarskom basenu.

Završena je prva faza radova, vrednosti između 45 i 47 miliona dinara, a trenutno 120 kamera pokriva delove RB „Kolubara”. Plan je da do kraja 2020. godine u sistemu radi oko 400 kamera, kojima će biti pokriveni svi vitalni delovi „Kolubare”, čime se olakšava rad zaposlenima, podiže bezbednost i sprečavaju krađe materijalnih dobara.

− Investiramo u sve delove sistema, podižemo efikasnost i unapređujemo poslovanje. Deo tog ciklusa je i zapošljavanje mladih stručnjaka, u toku je konkurs za prijem 163 stručnjaka i očekujemo da ćemo dobiti najbolje mlade inženjere koji će nastaviti da doprinose modernizaciji i uvođenju najmodernijih tehnologija, rekao je Grčić.

Miodrag Ranković, predsednik Sindikalne organizacije „Kolubara”, pozdravio je investicioni ciklus sa ciljem modernizacije opreme u „Kolubari” i podsetio na važnost sistema za bezbednost elektro-energetske sigurnosti.

Milisav Pajević

Ekološko društvo Dragačevo obeležilo 20 godina postojanja i rada

Foto: Glas zapadne Srbije

 

Foto: Glas zapadne Srbije

U ponedeljak, 10. septembra navršilo se tačno 20. godina od osnivanja Ekološkog društva Dragačevo u Guči.

Ekološko društvo Dragačevo je udruženje građana, osnovano 10. septembra 1998. godine u Guči, sa programom obnove, zaštite i razvoja prirodnog, kulturnog i duhovnog nasleđa.

– Ekološko društvo Dragačevo je organizovano preko Skupštine, Izvršnog i Nadzornog odbora a aktivnosti je realizovalo preko svojih organizacionih jedinica: Odeljenja Društva u šest dragačevskih sela: Markovica, Donja Kravarica, Goračići, Viča, Kaona i Gornji Dubac, Informatičko – telekomunikaciono – uslužnih centara: Teledom Guča, Teledom Lučani i Telekoliba Kotraža, Humanitarne sekcije ”Zvončica”, Poslovnog centra Dragačeva i Kulturno – umetničkog društva Dragačevo, kaže Dušan R. Ivanović, predsednik Izvršnog odbora Ekološko društvo Dragačevo.

On dodaje da je kao i svaka organizacija, koja ima širok program delovanja, susretala se sa brojnim problemima u radu. Bilo je potrebno vreme da se u sredini razbiju predrasude o misiji same organizacije, jer je dugo vremena doživljavana na potpuno pogrešan način.

– Društvo se borilo sa neinformisanošću, neznanjem, starim navikama, a uprkos tome, svojim radom formiralo je sopstveni identitet. Problema ima i danas, i vezani su za uslove rada, finansiranje programa, lokalne pojedinačne otpore raznih interesnih grupa, ističe Ivanović.

Pored svega, danas je Ekološko društvo Dragačevo najmasovnije udruženje građana u Dragačevu sa zaokruženom registracijom i poslovanjem.

Za proteklih 20 godina rada, Ekološko društvo Dragačevo je realizovalo mnogobrojne programe, projekte i aktivnosti a više o tome pročitajte ovde.

Milisav Pajević

Akcija “Letʼs Do It Montenegro” na Skadarskom jezeru

Foto: nparkovi.me

 

Foto: nparkovi.me

U okviru akcije “Letʼs Do It Montenegro” kojom se obeležava Svetski dan uklanjanja otpada, Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore u saradnji sa ADP „ZID”-om organizuje akciju čišćenja na prostoru Nacionalnog parka Skadarsko jezero.

Pored redovnih aktivnosti Nacionalnog parka na uređivanju prostora, akcija čišćenja će se organizovati danas, na više lokacija u granicama i van granica Parka.

– Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore pridružuje se akciji uređivanja prostora koju organizuje ADP „ZID” u okviru ʼLets Do it Montenegroʼ u kojoj će učestvovati zaposleni iz Uprave JPNPCG i svih pet organizacionih jedinica nacionalnih parkova. Našim učešćem želimo da doprinesemo globalnoj akciji koja ima za cilj uklanjanje otpada i zaštitu prirode i životne sredine, kao i da podstaknemo predstavnike lokalnih uprava i zajednica da se u što većem broju pridruže zaposlenima iz Parkova u ovoj akciji toga dana, kao i u svim narednim, kazao je direktor JPNPCG Elvir Klica povodom organizovanja akcije.

Kako bi povećali motivaciju građana da se u što većem broju odazovu i na odgovoran način doprinesu zaštiti životne sredine, osim kroz podršku zaposlenih, JPNPCG se priključuje akciji obezbedivši nagrade za najaktivnije učesnike i koordinatore akcije, kao što su rafting rekom Tarom, krstarenje Skadarskim jezerom, poseta Parkovima i Centrima za posetioce.

Akcija čišćenja se realizuje u sklopu svetskog pokreta „Let’s do it”, u svim gradovima Crne Gore i u još 150 država sveta. Svetski dan uklanjanja otpada  organizovaće se danas kada će milioni ljudi iz 150 zemalja učestvovati u čišćenju puteva, parkova, plaža, šuma i rečnih obala.

Cilj Svetskog dana uklanjanja otpada je bolje upravljanje otpadom i podizanje lokalne i globalne svesti o značaju pravilnog odlaganja otpada.

Milisav Pajević

Zoran Radojičić: Naš cilj je da Beograd postane ”Zelena prestonica Evrope”

Foto: Grad Beograd

 

Foto: Grad Beograd

Gradonačelnici Beograda i Ljubljane, prof. dr Zoran Radojičić i Zoran Janković, potpisali su juče pismo o saradnji i prenošenju znanja i iskustava između dve prestonice, a u vezi kandidature Beograda za “Zelenu prestonicu Evrope”.

Prema Radojičićevim rečima, cilj pisma o saradnji je da Beograd dobije status ”Zelene prestonice Evrope”.

– Ljubljana će nam preneti svoja iskustva što će nam pomoći za ostvarivanje ciljeva, odnosno da dobijemo kandidaturu. Ljubljana je 2016. dobila ovu prestižnu nagradu. Beograd ima ogroman potencijal da takođe dobije priznanje za koje će se, ove godine kandidovati, najavio je Radojičić.

Ljubljana je četiri puta aplicirala za nagradu i tek iz četvrtog puta je dobila.

– Želim da istaknem da ćemo uložiti sav napor da dobijemo taj status, kao i da ćemo ove godine konkurisati za tu poziciju, ali ćemo ukoliko ne uspemo, biti uporni i narednih godina da dostignemo naš cilj da Beograd postane ”Zelena prestonica Evrope”, dodao je Radojičić.

Milisav Pajević

Agenda održivog razvoja mora biti sprovedena na celovit način

 

Foto: UN Serbia

Ministar bez portfelja u Vladi Republike Srbije zadužen za demografiju i populacionu politiku Slavica Đukić Dejanović izjavila je juče da je Agenda 2030 suštinska komponenta globalnih napora u cilju pozitivne transformacije savremenog sveta.

Đukić Dejanović, koja je i predsednik Međuresorne radne grupe za sprovođenje Agende 2030 u Republici Srbiji, istakla je na subregionalnoj konferenciji o napretku u implementaciji tog dokumenta da je Srbija među prvima formirala telo za sprovođenje Agende, u decembru 2015. godine.

– Partnerstvo i saradnju celokupne međunarodne zajednice, na različitim nivoima, a posebno regionalnom i subregionalnom, sagledavamo kao preduslov da Agenda održivog razvoja bude sprovedena na celovit način u svim njenim dimenzijama – ekonomskoj, socijalnoj i ekološkoj, naglasila je ona.

Šef Delegacije EU u Republici Srbiji Sem Fabrici istakao je da su napredak ka ostvarenju ciljeva održivog razvoja sadržanih u Agendi 2030 i EU integracije neodvojivi procesi, budući da su oni deo jedne iste reforme koju svaka od zemalja treba da sprovede za sebe.

– Podrška EU Srbiji, kroz IPA fondove, funkcioniše dvojako: kroz promociju reformi neophodnih za buduće članstvo u EU, i promociju održivog razvoja u skladu sa Ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih nacija, napomenuo je Fabrici.

Agendu UN o održivom razvoju do 2030. godine je usvojilo više od 150 država u septembru 2015. godine u sedištu UN u Njujorku.

Agenda obuhvata ključne elemente poput ekonomskog rasta, socijalne inkluzije, zaštite životne sredine, institucionalnog razvoja i saradnje.

Ciljevi održivog razvoja koji su objedinjeni u Agendi predstavljaju univerzalan poziv na delovanje kako bi se rešavali globalni izazovi, okončalo siromaštvo, zaštitila planeta i svakome obezbedilo da uživa u miru i prosperitetu.

Ciljeva održivog razvoja ima 17, a uz svaki od njih je utvrđeno i više konkretnih zadataka (ukupno 169) koje treba ostvariti do 2030. godine.

Milisav Pajević

Papagaj iz poznatog crtanog filma “Rio” proglašen izumrlom vrstom

Foto: pixabay
Foto: pixabay

U poznatom crtanom filmu „Rio“, papagaj vrste Spiks makao (Cyanopsitta spixii) pod imenom Blu, leti od Minesote skroz do Rio de Žaneira jer je poslednja muška jedinka svoje vrste i tamo upoznaje Džul, poslednju ženku. Oni se zaljube, dobije mlade i film se završava srećnim krajem sa nadom da će se njihova vrsta oporaviti. U pravom svetu doduše, Blu je zakasnio.

Nova studija udruženja za konzervaciju ptica, BirdLife International, otkrila je da je u poslednjih nekoliko godina više vrsta ptica izgubilo svoju bitku za opstanak. Našalost, jedna od tih vrsta je i Spiks makao. Ova vrsta se sada smatra izumrlom u divljini a samo nekoliko primeraka živi u zatočeništvu.

Velika većina istrebljenja ptica u ovom veku desila se na izolovanim ostrvima a pet od osam iz ove studije je na području Južne Amerike od kojih je četiri u Brazilu. Ovo je tragični dokaz uticaja deforestacije u ovom delu sveta.

Zbog klimatskih promena izazvanih ljudskim faktorom, mahnite ekspanzije urbanih predela kao i deforestacije mnoge vrste primorane su ili da se prilagode ili da izumru. Evolutivne promene koje su se odigravale u periodima od stotinu hiljada godina sada se događaju rapidno i to pred našim očima. Borci za konzervaciju prirode rade neumorno kako bi zaštitili životinjske vrste od novonastalih pretnji.
Iako se svi nadamo da će se njihovi napori isplatiti, nažalost, ovu vrstu papagaja naša deca moći će da upoznaju samo na filmskom platnu.

Milan Zlatanović

Izvor: cbsnews

rEKOnstruisana nekadašnja zgrada Beobanke!

Foto: Jelena Kozbašić
Foto: Jelena Kozbašić

Ćao svima, kako ste?

Godine 1960. na adresi Zeleni venac 18, za potrebe građevinske firme “Energoprojekt”, sagrađen je kompleks objekata, čiji je idejni tvorac bila arhitektkinja Milica Šterić. Sve do 1982, kada se “Energoprojekt” izmestio na Bulevar Mihajla Pupina, ovde su na posao odlazili njegovi inženjeri i arhitekte. Tada je njihovo dotašnje radno mesto “palo u ruke” bankara “Beobanke”.

Dvadeset godine kasnije, “Beobanka” je otišla u stečaj i višespratnica na Zelenom vencu je utihnula. Godinama je stajala prazna, a današnji izgled dobila je 2007. kada je uklonjena fasada. Od zgrade je ostao tek armiranobetonski skelet. Iako kostur obično označava kraj života, kostur nekadašnje “Beobanke” polako oživljava.

Do februara 2017. godine zdanje je bilo napušteno, a tada se u njegovim zidinama otvorio projektantski biro nemačke kompanije “Stattwerk” u čijem je ono sada vlasništvu.

Pretraga pojma rekonstrukcija u rečnicima dovešće vas do sledećeg objašnjenja – zidanje iznova, preziđivanje, ponovno uspostavljanje. Na taj način je i građevina na Zelenom vencu prethodnog vikenda postala jedan korak bliže svom konačnom vaskrsnuću u zelenom ruhu.

Foto: Jelena Kozbašić

U saradnji sa umetničkim kolektivom “Street Smart”, “Stattwerk” je stavio svoje zidove na raspolaganje mašti umetnika i očima sugrađana.

“Street Smart” i “Stattwerk” organizovali su 8. i 9. septembra festival ulične umetnosti “rEKOnstrukcija”. Kako za nekoliko godina u tom prostoru treba da nikne eko-centar, naglasak rekonstrukcije bio je upravo na ekologiji.

Zainteresovani Beograđani svedočili su stvaranju 13 murala i 3 prostorne instalacije uživo. Programom festivala bio je obuhvaćen i dizajnersko-ekološki market, kreativne radionice za decu i odrasle i DJ program, a svi sadržaji bili su besplatni.

Foto: Jelena Kozbašić

Osnivačice i organizatorke “rEKOnstrukcije” su Jana Danilović i Tamara Marković iz “Street Smart” ekipe. I bukvalno i metaforički, njihove udružene snage “zašarenile” su sivilo naše prestonice.

Dvostruka agentkinja Jana Danilović, organizatorka i učesnica, podelila je sa mnom svoje utiske nakon održanog festivala, najpre iz prve perspektive. “Čini mi se da je festival potvrdio ono što smo mi kao organizatorski tim intimno osećali i što nas je suštinski i pokrenulo na ovu akciju – da postoji potreba za velikom, javnom akcijom oslikavanja u samom centru grada”, rekla je.

“Broj učesnika i posetilaca kao i povratne informacije koje dobijam potvrđuju da su umetnici i Beograđani itekako prepoznali nas koncept kao blizak i zajednički, te da građani i građanke uličnu umetnost doživljavaju kao zajedničko kulturno dobro, a ne kao nešto strano i nepoželjno. Mislimo da je to jako važno i dragoceno, jer je street art suštinski demokratična umetnička praksa – namenjena je i pripada svima, te nas stoga podrška i pozitivni komentari posetilaca čine jako srećnim i ohrabruju da nastavimo da radimo u smeru koji je ovaj festival postavio”, zaključila je Jana.

Foto: Jelena Kozbašić

A šta kaže Jana Danilović kao umetnica? Otkud nadahnuće za njen slikarski doprinos “rEKOnstrukciji”? “Sam prostor zgrade je izuzetno inspirativan i u kontekstu ulične umetnosti i grafita ima bogatu istoriju. Atmosfera i ‘scenografija’ tog monumentalnog prostora predstavlja zaista poseban ‘začin’ radovima.”

Koji od nastalih dela joj je omiljeni? “Smatram da je besmisleno pokušavati da odredim makar i ličnog favorita, jer su učesnici festivala umetnici potpuno različitih senzibiliteta, likovnih jezika i ličnih pečata, ali bez lažne diplomatičnosti želim da istaknem da su zaista svi murali i intervencije, bez izuzetka, izvanredni! To me kao jednu od organizatorki čini neverovatno ponosnom i zahvalnom učesnicima, a kao nekoga ko je i sam crtač ispunjenom što sam deo pre svega kvalitetne, a onda i šarolike i raznovrsne scene.”

Iako Jana nema svog miljenika, ja svog imam. Entoni Bruks autor je murala čoveka koji sedi zavaljen u ležaljci i uživa u cigareti. Ili bar pokušava.

Foto: Jelena Kozbašić

Značenje svog rada, Entoni je objasnio na sledeći način:

“Potrudio sam se da ostanem dosledan svom umetničkom izrazu, a ideja koja se krije iza ovog konkretnog murala bila je podstaknuta samom temom ‘gradske oaze’. Odrastao sam u blizini Čikaga u Americi, a poslednje dve godine proveo sam većinom u Beogradu, te sam kada mi je Jana pomenula temu zamislio svojevrsnu betonsku džunglu. Tek poneko parče zelenila, okruženo betonom u stanju raspadanja, a ljudi ipak uspevaju da pronađu zadovoljstvo. Vođen ovim konceptom, uobrazio sam čoveka koji se sunča u svom malom dvorištu pokušavajući da uz pomoć veštačkog osvetljenja uzgoji biljku čija je jedina hrana – upravo on. Pokretačku snagu ovoj slici pružio je svakako i sam događaj, ali sam ostao veran početnoj zamisli.”

Foto: Jelena Kozbašić

Njegov omiljeni mural naslikao je Zez. “Poruka sa kojom se poistovećuje mnogo ljudi širom naše planete. Dopada mi se i njegov jednostavan ali ilustrativan stil”, rekao je Entoni o svom kolegi.

Kada je reč o samom festivalu, uživao je. Posebno je pohvalio poruku i otvorenost manifestacije za sve zainteresovane. “Umetnost je namenjena javnosti, a ako istovremeno služi valjanoj svrsi, to je uvek dobra stvar.”

Edukativni umetnički programi koji su se odvijali u istom prostoru pararelno sa oslikavanjem bili su takođe posećeni i na poseban način obojili festivalsku atmosferu.

U nadi da će ovo biti tek prvi u nizu događaja u kojem možemo da posmatramo pravac u kojem inspiracija odnosi četku umetnika,

 Jelena Kozbašić

Inovacije i znanje od ključnog značaja za održivi razvoj

Foto: EU info centar

 

Foto: EU info centar @EUICBG

Predsednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić poručila je danas da su smanjenje siromaštva, kvalitetnije obrazovanje, zdrava životna sredina, podizanje ekonomije i jačanje institucija najvažniji ciljevi održivog razvoja.

Brnabić je, otvarajući subregionalnu konferenciju o napretku u implementaciji Agende 2030, istakla da, iako težnje za njihovo ostvarenje mogu delovati utopijski, moramo nastaviti da idemo ka društvu u kojem niko neće biti isključen i zaboravljen.

Ona je naglasila da su ciljevi održivog razvoja osmišljeni kao ideja vodilja za one koji nastoje da poboljšaju živote ljudi, da bi svet koji ostavljamo budućim generacijama bio bolji od ovog u kojem danas živimo.

Prema njenim rečima, ciljevi su globalni, ali su putevi ka njihovom ostvarenju drugačiji u svakoj zemlji, a sprovođenje je zajednički posao Vlade, civilnog društva, akademske zajednice, lokalnih zajednica i međunarodnih institucija.

Premijerka je, u tom smislu, naglasila da je Srbija među prvima u decembru 2015. godine formirala Međuresornu radnu grupu za sprovođenje Agende 2030, a da je Skupština Srbije takođe među prvima u svetu uradila procenu mogućnosti za realizaciju ciljeva i formirala fokus grupu koja nadgleda rad Vlade u ovoj oblasti.

Foto: EU info centar@EUICBG

Vlada Srbije, kako je dodala, posebnu pažnju posvećuje obrazovanju, ekonomskom razvoju i smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte i merama prevencije i adaptacije na klimatske promene.

Brnabić je kao uslov za izgradnju moderne Srbije navela modernu ekonomiju, i dodala da država posle perioda fiskalne konsolidacije nastavlja ekonomske reforme.

Premijerka je ponovila da je reforma obrazovanja ključni prioritet Vlade, odnosno da se mladi osposobe za kritičko mišljenje i analitičko razmišljanje bez obzira na posao kojim će se baviti.

Znanje, kreativne ideje i inovacije su od ključnog značaja za naš brzi i održivi razvoj, poručila je ona, ukazavši na to da je želja da se ekonomija transformiše u ekonomiju zasnovanu na inovacijama i modernim tehnologijama.
Prema njenim rečima, u toku je izrada nacrta zakona o klimatskim promenama, kao i projekat o povećanju otpornosti lokalnih samouprava na klimatske promene.

Foto: EU info centar@EUICBG

Takođe, u izradi je i nacrt nacionalnog plana za odbranu od suše, a Vlada stimuliše otvaranje podataka javnih institucija kako bi oni mogli dalje da se koriste za stvaranje novih rešenja i usluga, dodala je ona.

Premijeka je precizirala da je i pridruženje EU od velikog značaja za napredak Srbije i čitavog Zapadnog Balkana, jer se Agenda 2030 i Strategija razvoja Evrope i Jugoistočne Evrope do 2020. godine u velikoj meri preklapaju.

Konferenciju o napretku u implementaciji Agende 2030, koja se održava u Palati Srbija, organizuje Vlada Srbije, uz podršku tima Ujedinjenih nacija u Srbiji i Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ).

Skup je okupio predstavnike vlada država regiona, privatnog sektora, međunarodnih institucija, a poseban fokus biće na socijalnoj inkluziji i održivom razoju, kao i promociji tržišne ekonomije.

Agendu UN o održivom razvoju do 2030. godine je usvojilo više od 150 država u septembru 2015. godine i ona obuhvata ključne elemente poput ekonomskog rasta, socijalne inkluzije, zaštite životne sredine i drugo.

Milisav Pajević