Klimatske promene prete peščanim plažama – polovina može nestati do 2100?

Klimatske promene i porast nivoa mora trenutno su toliko ozbiljni da ukoliko se nastave sve peščane plaže na svetu će nestati do 2100. godine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Alexandre Perotto)

Čak i ako čovečanstvo drastično smanji zagađenje iz fosilnih goriva, više od trećine peščanih plaža na svetu će nestati, što će veoma dramatično uticati na život ljudi u priobaljima i ekonomije brojnih zemalja, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Nature Climate Change.

„Peščane plaže su često poslednja linija odbrane od obalskih oluja i poplava i bez njih će uticaj ekstremnih vremenskih prilika biti još gori“, rekao je predvodnik studije Mikalis Vusdukas, stručnjak sa Istraživačkog centra Evropske komisije.

Bogatije zemlje već planiraju velike odbrambene sisteme, ali većina drugih zemalja ne mogu da preduzmu takve inženjerske poduhvate, što zbog logističkih, što zbog finansijskih razloga.

Australija bi mogla da bude najteže pogođena sa više od 15.000 kilometara peščanih plaža koje će potencijalno nestati u narednih 80 godina. Slede je Kanada, Čile i Sjedinjene Američke Države.

Peščane plaže čine trećinu globalne obale, veoma često u gusto naseljenim područjima.

Gradnja, porast nivoa mora, učestalije oluje, uragani i tajfuni i smanjeni priliv sedimenta zbog pregrađivanja reka – glavni su razlozi erodiranja peščanih obala.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ethan Robertson)

Model RCP8,5 kako je naslovljen najgori slučaj, podrazumeva da će se emisija ugljen-dioksida nastaviti nesmanjenim tempom, kao i da će atmosferski nivo gasova sa efektom staklene bašte rasti zbog topljenja permafrosta iz kojeg se oslobađaju zarobljene zalihe ugljen-monoksida.

Po ovom scenariju, svet će izgubiti 50 odsto peščanih plaža do 2100. godine – oko 132.000 kilometara. Čak i do sredine veka, bilo bi izgubljeno 40.000 kilometara.

Prema modelu RCP4,5 čovečanstvo bi uspelo da zauzda povećanje prosečne temperature na oko tri stepena Celzijusa, što je opet iznad granice od dva stepena postavljene Pariskim klimatskim sporazumom.

Iako mnogo blaži, model RCP4,5 i dalje predviđa gubitak 95.000 kilometara obale do 2100. godine, a najveći deo u narednih 30 godina.

Izvor: RTS

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti