Između održivosti i sigurnosti: Da li širiti kapacitet NE Krško

Foto-ilustracija: Unsplash (Jakob Madsen)

Nuklearna elektrana Krško (NEK) nije samo prva elektrana tog tipa u bivšim socijalističkim zemljama našeg regiona, već važna komponenta energetske strategije dve države – Slovenije i Hrvatske.

Uz kapacitet da proizvede električnu energiju za više od milion i po domaćinstava, ova nuklearna elektrana izdržava test vremena od osamdesetih godina prošlog veka, obezbeđujući proizvodnju 24 sata dnevno.

Za Sloveniju i Hrvatsku, NEK predstavlja značajnu tačku u njihovoj energetskoj strategiji. Dok 20 odsto potrošnje električne energije u Sloveniji pokriva NEK, u Hrvatskoj je to 16 odsto njihovih potreba. Sa prosečnom godišnjom proizvodnjom od 5,7 milijardi kilovat-sati električne energije, NEK je postao bitan izvor energije za obe nacije, govore podaci navedeni na sajtu elektrane.

Izgradnja drugog bloka smatrala se vrlo značajnom za buduće stabilno snabdevanje Slovenije električnom energijom proizvedenom u zemlji, kako bi se efikasno suočila sa izazovima energetske tranzicije, stajalo je u saopštenju kompanije pre oko dve godine, kada je dozvola za izgradnju drugog bloka bila tema.

Međutim, u Sloveniji se sada razmatra proširenje kapaciteta ovog projektovanog drugog bloka NE Krško sa 1.100 MV na 2.400 MV, prema izveštajima tamošnjih medija. Dok konačna odluka ne bude doneta i potencijalni referendum održan, reakcije susednih zemalja su podeljene. Iz Austrije, na primer, trenutno ne dolazi podrška ovom poduhvatu, što nije prvi put. Pre određenog vremena je takođe bilo reči od strane nekih političara ove zemlje o tome kako treba razmotriti zatvaranje elektrane koja radi već 40 godina, naročito u periodu jakih zemljotresa koji su pogađali Hrvatsku. 

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (Ajay Pal Singh Atwal)

Nedavno je Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja Slovenije izvršilo procenu uticaja na životnu sredinu kako bi Nuklearnoj elektrani Krško (NEK) bio dozvoljen nastavak rada, i ustanovljeno je da će još 20 godina proizvoditi energiju, međutim, da li će se širiti njeni kapaciteti, sledeće je pitanje.

Kroz godine, upravljanje nuklearnim otpadom postalo je sve racionalnije. Neke zemlje već su rešile problem trajnog odlaganja nisko i srednje radioaktivnog otpada. Prva trajna odlagališta visokoradioaktivnog otpada uskoro će biti izgrađena u zemljama poput Finske, Švedske, SAD-a, Japana i Rusije.

Uzimajući u obzir sve faktore – značaj OIE, čiste energije, količine energije koju proizvode ove elektrane, ali s druge strane argumente protivnika nuklearnoj energiji – poput rizika koji je u prošlosti ostavio ogroman trag, na ovu temu su debate neminovne. 

Energetski portal

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti