Čemu se pripisuje ponovni rast zagađenja vazduha u Beogradu?

Foto: Beoeko (screenshot)

Na sajtu Beoeko, namenjenom informisanju o kvalitetu vazduha u Beogradu, vazduh je na osnovu merenja 27. marta u podne ocenjen kao jako zagađen. Taj nivo zagađenja može da prouzrokuje zdravstvene tegobe i kod zdrave populacije i u osetljivim grupama – kod starih, dece i ljudi sa oboljenjima srca i pluća.

Posebno je povišena koncentracija sitnih zagađujućih PM 10 i PM 2,5 čestica. Njihove prihvatljive vrednosti se kreću do 90 μg⁄m3 (PM 10), odnosno do 40 μg⁄m3 (PM 2,5), stoji u zvaničnoj dokumentaciji Agencije za zaštitu životne sredine. One su jutros višestruko premašene na svim mernim stanicama u glavnom gradu na kojima se meri nivo PM čestica – Stari grad, Novi Beograd, Mostar i Vračar.

Najdramatičnija odstupanja zabeležena su u Starom gradu – 438 μg⁄m3 PM 10 i 138 μg⁄m3 PM 2,5 – i na Vračaru – 450 μg⁄m3 PM 10 i 140 PM 2,5.

Odakle dolazi zagađenje?

Ministarstvo zaštite životne sredine sa Goranom Trivanom na čelu insistira na tezi da je saobraćaj jedan od glavnih neprijatelja čistog vazduha. Usled predostroznošti države i društva zbog pandemije, on je smanjen. Postavlja se pitanje odakle onda loš kvalitet vazduha.

Andrej Šoštarić iz sektora za kontrolu kvaliteta vazduha u Gradskom zavodu za javno zdravlje povećanje zagađenja u vidu PM čestica u poslednja 24 sata objašnjava vremenskim prilikama. „Podsećam da smo u utorak imali prvu pravu zimu u gradu – pad temperature, pojava snega. Osim toga, zbog mera u cilju sprečavanja širenja koronavirusa građani veliki deo dana provode kod svojih kuća i to je povezano jedno sa drugim. Aktiviran je veliki broj individualnih ložišta, a i Beogradske elektrane vrše celodnevno grejanje. Takav ambijent dovodi do toga“, kazao je on za Danas.

Pored uobičajenih izazova za kvalitet vazduha u Beogradu, kao što je blizina velikih zagađivača i termoelektrana, deponiju u Vinči je ponovo zahvatio požar, saopštila je inicijativa Ne davimo Beograd. U prilog njihovim tvrdnjama idu i svedočenja mnogih Beograđana da su sinoć osetili miris piljevine.

Inicijativa je još jednom iznela zahtev gradskim i republičkim organima da hitno i bez odlaganja preduzmu mere za smanjenje zagađenja koje su im uputili još 31. oktobra 2019. godine i koje je podržalo više od 15.000 građana i građanki, podsetivši da ovaj gorući problem u Srbiji oduzme oko 6.500 života godišnje.

Ono što dodatno plaši članove Ne davimo Beograd u trenutku KOVID-19 je da su brojne studije ukazale vezu između zagađenja i bolesti disajnih puteva, te ukazale da je izloženost zagađenju vazduha snižavalo mogućnost oporavka kod pacijenata sa upalom pluća, a samim tim i tragičnih ishoda bolesti izazvanih ovim virusom.

Oglasilo se i Ministarstvo

„Specifičnost trenutnog aerozagađenja u zemlji je to što u masi PM-a dominiraju krupnije čestice, dok su čestice do PM 2,5 manje zastupljene, što nije bio slučaj do sada“, stoji u saopštenju Ministarstva zaštite životne sredine.

„Nakon identifikacije mogućih izvora zagađenja, lokalnih i onih iz okruženja, kao i analize osnovnih meteo parametara, posebno brzine i pravca vetra, može se pretpostaviti da je dominantan izvor pored individualnih ložišta i resuspendovana prašina, koja i inače u naseljenim mestima spada u veće zagađivače. S obzirom na to da su padavine koje smo imali prethodnih dana sve polutante iz vazduha spustile na zemlju, topljenjem snega i sušenjem površine tla, jak vetar doveo je do reemisije, odnosno ponovnog vraćanja PM čestica u prizemnom sloju atmosfere“, dodaje se i najavljuju analize sadržaja čestica koje će dati tačniju i lakšu procenu pojedinih izvora zagađenja. O tome će takođe javnost biti obaveštena.

Ministarstvo je procenilo da će se stanje vazduha popraviti sa očekivanom promenom meteoroloških uslova. Savet lekara je da se manje vremena provodi napolju.

Jelena Kozbašić

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti