Home Blog Page 94

Nova 32 kilometra brze saobraćajnice do Golupca počinje sa upotrebom

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Despeyroux)

Nedavno je otvoren deo nove brze saobraćajnice, od auto-puta do Požarevca i od Velikog Gradišta do Golupca, u dužini od 32 kilometra. Kineski izvođač radova je najavio da će cela brza saobraćajnica do Golupca, sa još oko 36 kilometara, biti završena do kraja ove godine.

U Braničevskom okrugu svečano je otvoren 21 kilometar na prvoj deonici brze saobraćajnice, od mosta preko reke Jezava (na drugom kilometru od naplatne stanice Požarevac) do kraja obilaznice oko Požarevca, kao i 10,85 kilometara na trećoj deonici – od početka obilaznice oko Velikog Gradišta do mesta Ponikve – što ukupno iznosi 31,85 kilometra puta.

Ukupna dužina brze saobraćajnice je 67,94 kilometra, a nakon puštanja u rad nastavlja se sa izgradnjom preostalih delova trase.

Predsednik Srbije najavio je na otvaranju deonice Dunavskog koridora da će najkasnije u februaru ili martu sledeće godine biti otvoren ceo koridor.

Ambasador Kine u Srbiji Li Ming rekao je da od maja 2024. godine, od kada je predsednik Kine Si Điping posetio Srbiju, Kina i Srbija zajedničkim snagama sprovode aktivnosti koje su rezultat te posete.

Pročitajte još:

Od Beograda do Golupca za sat i 20 minuta

Izgradnjom Dunavskog koridora, povezuju se Požarevac, Veliko Gradište i Golubac sa Beogradom, čime će se skratiti vreme putovanja od Beograda do Golupca na sat i 20 minuta.

Brza saobraćajnica je projektovana za računsku brzinu od 100 kilometara na sat.

Na deonici 1 završeno je 14 objekata, od kojih su četiri mosta, tri pločasta propusta, i sedam nadvožnjaka, a najduži je most preko Velike Morave, dužine 355 metara. Takođe, završene su četiri kružne raskrsnice i tri petlje.
Na deonici 3 predviđeno je puštanje u saobraćaj deo trase od početka obilaznice oko Velikog Gradišta do mesta Ponikve u dužini od 10,85 kilometara trase.

Na tom delu trase nalazi se šest objekata – dva mosta, dva nadvožnjaka i dva mosta-prolaza, a od kojih je najduži most preko reke Pek, dug 202 metra. Takođe, završene su i četiri kružne raskrsnice.

Deonice kroz brojeve

Na obe deonice, u nasip je ukupno ugrađeno 1.378.407 kubnih metara materijala, 237.000 tona asfalta, 468.177 metara kubnih kamena, 2.675 tona čelika, 21.627 kubnih metara betona, 131 km elasto-odbojne ograde, 66 kilometara žičane ograde.

Gradnja brze saobraćajnice je počela u novembru 2021. godine, a radovi su vredni 337 miliona evra.

Izvođač radova je kineski “Šandong”, a podizvođači su firme iz Srbije.

Izvor: RTS

Volvo Trucks na sajmu Bauma u Minhenu: Nova vozila i tehnologije koje podržavaju put ka nultim emisijama

Foto: Volvo truck

Volvo Trucks dolazi na Bauma 2025 sajam kako bi pokazao svoju odlučnost da dekarbonizuje transport u građevinskoj industriji. Volvo će predstaviti širok asortiman proizvoda i tehnologija koje omogućavaju održivi transport – danas i u budućnosti.

Na Bauma izložbi, Volvo će pokazati kamione sa baterijskim električnim pogonskim sistemima, vodoničnim gorivnim ćelijama i obnovljivim gorivima poput biogasa u motorima sa unutrašnjim sagorevanjem. Ove tehnologije čine trostruki strateški pristup kompanije ka postizanju nultih emisija do 2040. godine i omogućavaju građevinskoj industriji da postigne održivi transport, kako sada, tako i u budućnosti.

Lider u električnim vozilima za građevinski sektor

Foto: Volvo truck

Volvo je globalni lider u segmentu baterijskih električnih kamiona, sa tržišnim udelom od 51 odsto u Evropi, 40 odsto u Severnoj Americi i sa više od 4.900 isporučenih električnih kamiona širom sveta, od kojih su mnogi namenjeni kupcima u građevinskoj industriji. Volvo je započeo serijsku proizvodnju električnih kamiona još 2019. godine, a portfolio proizvoda kompanije omogućava dekarbonizaciju celokupnog transportnog toka u građevinskoj industriji: kamioni za transport, betonske mešalice, betonske pumpe, kiperi, dizalice i kamioni sa prikolicama. Na Baumi će Volvo prikazati kamione na svom štandu, ali i na štandovima svojih kupaca.

„Veoma sam ponosan što imamo najširu ponudu električnih kamiona za građevinsku industriju. Preduzetnik danas može kupiti gotovo svaki model Volvo kamiona kao električni i biti siguran da će on pružiti odličnu produktivnost i performanse“, kaže Rodžer Alm, predsednik Volvo Trucks-a.

„Električni transport je vrlo pogodan za segment građevine jer nudi nulte emisije izduvnih gasova i mnogo manju buku. To je dobro za ljude koji žive u blizini gradilišta, dobro je za ljude koji rade na gradilištu, a naravno i za klimu.“

Pored električnih pogonskih sistema, Volvo će takođe govoriti o svojoj ponudi kamiona koji mogu koristiti obnovljiva goriva kao što su biogas i HVO (hidrogenizovano biljno ulje). Svi Volvo kamioni su sertifikovani za HVO i biodizel B100.

„Imamo široku ponudu rešenja za nulte emisije, što znači da možemo podržati naše kupce bez obzira na to gde se nalaze na svom putu ka dekarbonizaciji. Naši kamioni koji mogu koristiti biogas, biodizel ili HVO odlične su opcije za kupce koji žele da počnu smanjivati CO2 odmah“, kaže Rodžer Alm.

 Kompletno rešenje sa kamionima i mašinama sa nultom emisijom štetnih gasova

Foto: Volvo truck

Na izložbi Bauma 2025, Volvo će takođe prikazati svoju jedinstvenu sposobnost da omogući potpuno fosilno čist rad gradilišta, zahvaljujući ponudi kamiona i građevinskih mašina bez štetnih emisija.

„Imamo jedinstvenu poziciju jer smo partner koji može ponuditi i vrhunske kamione i vrhunske mašine za građevinsku industriju. Verujemo da je ova mogućnost kompletnog rešenja atraktivna za mnoge kompanije“, kaže Rodžer Alm.

Volvo modeli izloženi na Baumi sastojaće se od 2 kamiona:

  • Volvo FH Electric, 6×2 kamion sa dizalicom
  • Volvo FMX Electric 6×4 kamion sa trostranim kiperom.

Posetioci Baume mogu pronaći Volvo štand u hali C6. Konferencija za novinare Volvo Trucks-a biće održana ujutro, 8. aprila.

Volvo Trucks i Putzmeister će zajedno otkriti specijalnu električnu primenu na štandu Putzmeister u hali B6, 7. aprila.

Volvo električni kamioni biće takođe prikazani na štandovima drugih partnera kao što su Liebherr, Meiller, MTS, Putzmeister i Schwing Stetter.

Izvor: Volvo Trucks

Ograničen napredak EU prema ekološkim ciljevima

Foto-ilustracija: Freepik (AI)

Procena Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) donosi pregled napretka u ostvarivanju ciljeva postavljenih u okviru 8. Programa akcije za životnu sredinu (EAP), koji predstavlja okvir za ekološku politiku EU do 2030. godine. Napredak se meri kroz 28 ključnih pokazatelja i ciljeva, koji obuhvataju oblasti poput klimatske neutralnosti, resursne efikasnosti, obnove biodiverziteta i smanjenja zagađenja.

Izveštaj ukazuje na to da Evropska unija još uvek nije na putu da postigne mnoge od postavljenih ciljeva, pri čemu je napredak u poređenju sa prethodnim izveštajem iz 2023. godine ograničen. Ovi rezultati naglašavaju hitnu potrebu za odlučnim delovanjem kako bi se osigurala dosledna implementacija politika Evropskog zelenog dogovora i ostvarenje ciljeva do 2030. godine. U proceni napretka koristi se sistem od četiri ocene: na putu, verovatno na putu, verovatno van puta i van puta.

Klimatske promene

U oblasti ublažavanja klimatskih promena, analizirana su dva ključna cilja. Smanjenje neto emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG) za najmanje 55 odsto do 2030. godine, u odnosu na nivoe iz 1990. godine, procenjeno je kao verovatno na putu. S druge strane, cilj povećanja neto uklanjanja emisija putem ugljeničnih rezervoara u sektoru LULUCF (korišćenje zemljišta, promene u korišćenju zemljišta i šumarstvo) na -310 miliona tona CO₂ ekvivalenta do 2030. godine ocenjen je kao van puta, što ukazuje na potrebu za hitnim merama kako bi se osigurala njegova realizacija.

U oblasti prilagođavanja klimatskim promenama, oba analizirana cilja – smanjenje ukupnih finansijskih gubitaka od vremenskih i klimatskih nepogoda, kao i smanjenje površina pogođenih sušom i gubitkom produktivnosti vegetacije – ocenjena su kao verovatno van puta.

Cirkularna ekonomija i smanjenje otpada

U domenu regenerativne cirkularne ekonomije, oba cilja su procenjena takođe kao verovatno van puta. Ovo se odnosi na potrebu za značajnim smanjenjem materijalnog otiska EU kroz smanjenje količine sirovina potrebnih za proizvodnju, kao i na značajno smanjenje ukupne količine otpada do 2030. godine.

Zagađenje i kvalitet životne sredine

U oblasti nula zagađenja i okruženje bez toksičnih materija, procene su podeljene. Dok je cilj smanjenja prerane smrtnosti usled zagađenja vazduha za 55 odsto do 2030. godine, u odnosu na nivoe iz 2005, ocenjen kao na putu, drugi cilj – smanjenje gubitaka nutrijenata za najmanje 50 odsto u sigurnim podzemnim vodama – procenjen je kao verovatno van puta.

Pročitajte još:

Biodiverzitet i ekosistemi

Oblast biodiverziteta i ekosistema beleži četiri cilja, a svi su ocenjeni kao verovatno van puta. Prva dva odnose se na zakonsku zaštitu najmanje 30 odsto kopnenih i morskih područja EU do 2030. godine. Treći cilj se tiče zaustavljanja opadanja populacija običnih ptica, dok četvrti obuhvata povećanje stepena povezanosti šumskih ekosistema radi stvaranja ekoloških koridora i povećanja otpornosti na klimatske promene.

Proizvodnja i potrošnja

Oblast pritisaka na životnu sredinu i klimu povezanih sa proizvodnjom i potrošnjom beleži možda i najlošije rezultate. Od pet ciljeva, tri su ocenjena kao verovatno van puta, dok su dva van puta. Van puta su ciljevi udvostručavanja odnosa cirkularne upotrebe materijala do 2030. godine u odnosu na 2020. godinu i povećanja površine organske poljoprivrede na 25 odsto ukupnog poljoprivrednog zemljišta EU do 2030. godine.

Održivi način života i planetarne granice

U oblasti života u skladu sa planetarnim ograničenjima, od šest ciljeva, tri su ocenjena kao verovatno van puta – obezbeđenje nulte neto konverzije zemljišta do 2050. godine, smanjenje nestašice vode i smanjenje ekoloških nejednakosti kroz pravednu tranziciju. Pozitivniji rezultati beleže se kod dva cilja koji su na putu, a odnose se na povećanje udela zelene ekonomije i zelenih poslova. Međutim, cilj značajnog smanjenja ekološkog otiska potrošnje u EU označen je kao van puta.

Pogodni uslovi

Poslednja oblast odnosi se na pogodne uslove, gde je postavljeno pet ciljeva, a ova kategorija beleži najbolje ocene u odnosu na prethodne oblasti. Procena pokazuje da su dva cilja na putu – povećanje nivoa eko-inovacija kao pokretača zelene tranzicije i povećanje ulaganja domaćinstava, preduzeća i vlada u sprečavanje, smanjenje i eliminaciju zagađenja i drugih oblika degradacije životne sredine. Ciljevi koji se odnose na povećanje izdavanja zelenih obveznica kako bi se podstaklo javno i privatno finansiranje zelenih investicija, kao i na povećanje udela ekoloških poreza u ukupnim prihodima od poreza i socijalnih doprinosa, ocenjeni su kao verovatno na putu. Jedini cilj koji je procenjen kao verovatno van puta jeste smanjenje subvencija koje su štetne po životnu sredinu, posebno subvencija za fosilna goriva, uz preporuku za njihovo što brže ukidanje.

Energetski portal

Novi pogledi kompanija – investiranje u solare

Foto: Ceefor

Pod uticajem globalnih dešavanja, zabrinutosti oko inflacije i energetskih dilema, privredni akteri traže razumne puteve ulaganja. Implementacija solarnih sistema sve češće postaje odabrani put ulaganja, što nije samo korak ka energetskoj nezavisnosti već i važan segment ekonomske strategije tih privrednih aktera. Takvo shvatanje postaje sve prihvaćenije i u Srbiji, gde solarni paneli postepeno dobijaju na značaju, i to kao vid investicione prilike koja obećava ne samo ekološku prednost i satisfakciju, već i isplativu računicu. To je deo priče koja čini solarnu energiju sve privlačnijom opcijom za one koji traže dugoročne uštede i dobro energetsko rešenje, s obzirom na to da solarni paneli mogu rezultirati znatnim smanjenjem računa za električnu energiju.

Kako kompanije sve više prepoznaju vrednost solarnih investicija koje doprinose smanjenju zavisnosti od tradicionalnih izvora energije, tako je i jedan od projekata kompanije CEEFOR potvrdio tezu da interesovanje raste i u našoj zemlji.

Projekat o kome je reč i čija je projektno-tehnička dokumentacija poverena inženjerima CEEFOR-a jeste solarna elektrana ,,BAT Vranje”, koja će biti smeštena na krovovima objekata fabrike, sa planiranom odobrenom snagom od 910 kW. Postrojenje će biti opremljeno sa 1.800 fotonaponskih panela proizvođača „Luxor Solar”, dok će svaki panel biti pojedinačne snage od 545 Wp.

Za pretvaranje proizvedene jednosmerne električne energije u naizmeničnu koristiće se ukupno 46  invertora proizvođača „Fronius”, sa dva različita nivoa snage – 29 invertora sa pojedinačnom snagom od 20 kW i zbirnom nominalnom snagom od 580 kW, te 17 invertora sa pojedinačnom snagom od 15 kW i ukupnom snagom od 255 kW.

U FOKUSU:

Procena proizvodnje

Tehnički aspekti projekta pažljivo su planirani kako bi se izvelo najoptimalnije rešenje. Projektovanje solarne elektrane, oblast u kojoj kompanija CEEFOR već godinama pokazuje zašto stiče poverenje klijenata, podrazumeva i procenu buduće mesečne i godišnje proizvodnje električne energije, uz maksimalno iskorišćavanje postojećih resursa i uslova, kao i minimalizaciju operativnih troškova.

Kada je u pitanju ovaj projekat, očekivana godišnja proizvodnja iznosila bi 1.181.092,4 kWh, što bi trebalo da obezbedi značajne uštede u potrošnji električne energije iz mreže.

Foto: CEEFOR

Kako je već poznato, proizvodnja električne energije nije konstantna tokom cele godine, već varira, što je karakteristično za ovaj vid obnovljivih izvora energije. Kao što je to slučaj na našem podneblju, tokom letnjih meseci očekuje se poprilično veća proizvodnja, dok je tokom zimskih meseci proizvodnja prirodno niža zbog kraćeg trajanja dana i manjeg broja sunčanih sati uopšte. Na primer, vrhunac proizvodnje procenjen je za jun, kada bi trebalo da iznosi i preko 150.000 kWh, dok bi najniža proizvodnja dolazila u decembru, prema proceni, nešto iznad 34.000 kWh.

Proizvedena energija koristiće se kako za internu potrošnju, tako i za plasman u distributivnu mrežu, po principu kupac-proizvođač.

Model prozjumera, odnosno potrošača koji istovremeno proizvodi električnu energiju, od kada je dobio svoj zakonski status – pokazao se kao dobar podsticaj za uvođenje solarnih sistema u Srbiji, kako za pojedince, tako i za kompanije. Tom zakonskom promenom kompanijama je omogućeno da imaju status prozjumera, što je, usled rastuće cene električne energije, svih napredaka u solarnoj industriji i klimatskih ciljeva koji su nam pred vratima, postalo značajno pitanje.

Kompanija CEEFOR, s druge strane, prepoznata je među mnogima koji su uvideli vrednost ovih investicija i koji su pokazali spremnost da iskoriste moć sunca na najbolji način – kao pouzdan partner na tom putu.

Priredila: Milica Vučković

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Prijava na obuku za pravljenje kućica i pakovanje hrane za ptice

Foto-ilustracija: Unsplash (jen-dries)

Caritas Šabac, Crveni križ Tuzlanskog kantona i Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije pozivaju zainteresovane da se prijavite za jednu od dve obuke za pravljenje kućica i pakovanje hrane za ptice, u okviru projekta Eko turizam u prekograničnom području između Srbije i Bosne i Hercegovine – posmatranje ptica u prekograničnom području. Jedna radionica će se održati u Bogatiću (Srbija) 4. i 5. marta, a druga u Živinicama (BiH) 6. i 7. marta 2025. godine.

Obuka je namenjena osobama iz projektnog područja: u Srbiji to su opštine Bogatić, Šabac, Loznica i bliska područja, a u Bosni i Hercegovini Tuzlanski kanton odnosno gradovi Tuzla, Kladanj, Živinice i Banović. Prilikom prijavljivanja prednost imaju osobe koje pripadaju ugroženim grupama, nezaposlena lica, korisnici usluga socijalne zaštite i članovi poljoprivrednih gazdinstava. Cilj obuke je da se 30 osoba iz prekograničnog područja Srbije i BiH obuči za samostalnu izradu kućica i pakovanje hrane za ptice, stvarajući prilike za nove poslovne mogućnosti i dugoročnu dostupnost proizvoda na tržištu.

Obuka u Bogatiću će se održati 4. marta 2025. i 5. marta 2025. Zainteresovani kandidati mogu da se prijave putem mejla s.lozanovic@caritas-sabac.rs ili telefonom na broj +381 60 30 65 461.

Obuka u Živinicama će se održati 6. marta 2025. i 7. marta 2025. Zainteresovani kandidati mogu da se prijave putem mejla tk@ckfbih.ba.

Pročitajte još:

Konkurs za prijave je otvoren do 28. februara 2025, a broj mesta je ograničen.

Nakon zatvaranja konkursa, polaznicima će biti dostavljena detaljna agenda obuke.

Projekat je podržan kroz Treći poziv IPA Programa prekogranične saradnje Srbije i Bosne i Hercegovine 2014- 2020 i sufinansiran od strane Evropske unije, uz finansijsku podršku Ministarstva finansija, Sektor za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava EU (CFCU).

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije 

Energetska budućnost Adria regiona u fokusu Samita u Porto Montenegru

Foto: ESG Adria Samitu

Energetska budućnost regiona Adria naći će se u centru pažnje na predstojećem ESG Adria Samitu, regionalnom poslovnom događaju koji će od 9. do 11. aprila 2025. godine okupiti vodeće stručnjake iz oblasti biznisa, održivog razvoja u Tivtu i ugostiti više od 700 učesnika iz 20 zemalja sveta.

ESG Adria Samit organizuju Sustineri Partners i Porto Montenegro, u partnerstvu sa Vladom Crne Gore i pod pokroviteljstvom Predsednika Crne Gore. Regionalni samit, koji se održava treću godinu zaredom u Crnoj Gori, postao je vodeća platforma za diskusiju o održivosti, okupljajući visoke državne zvaničnike, biznis lidere, investitore, stručnjake za održivi razvoj, profesore, novinare, kao i predstavnike međunarodnih finansijskih institucija i civilnog društva.

„Profesor Ian Goldin sa Univerziteta Oksford govoriće o globalnim izazovima i potrebi za strateškim promenama, ističući povezanost globalizacije i održivog razvoja. Benedikt Franke, direktor Minhenske konferencije o bezbednosti, osvrnuće se i na bezbednosne aspekte energetske tranzicije, dok će Ines Rocha iz Međunarodne finansijske korporacije (IFC) govoriti o važnosti održivih investicija. Leo Johnson, predavač na Univerzitetu Oksford i predsednik Savetodavnog veća PwC UK, baviće se pitanjima inovacija i transformativnog liderstva, dok će Lord Kulveer Ranger, član Doma lordova Ujedinjenog Kraljevstva i nekadašnji član kabineta gradonačelnika Londona Borisa Džonsona, kao i tima koji je realizovao „London Oystercard”, govoriti o digitalnoj transformaciji. Samit će okupiti više od 100 uglednih govornika, lidera i stručnjaka iz regiona i sveta, koji će podeliti svoja znanja, iskustva i najbolje prakse o ključnim izazovima i prilikama u oblasti održivog razvoja”, poručuju organizatori.

Biljana Braithwaite, osnivačica i izvršna direktorka Sustineri Partners, organizatora ESG Adria Samita, naglašava da „region ima jedinstvenu priliku da spoji ambiciju i priliku kako bi postao lider u zelenoj tranziciji”. Ona upozorava na potrebu prilagođavanja lokalnih ekonomija standardima EU, posebno u kontekstu Mehanizma za prekogranično prilagođavanje emisija ugljenika (CBAM).

„Održivost nije samo ekološka potreba, već i ekonomska prilika koja donosi stabilnost i konkurentsku prednost”, ističe Braithwaite.

Ovogodišnji samit stavlja poseban akcenat na ključne teme kao što su održivo finansiranje, energetska tranzicija, razvoj ekološki odgovorne infrastrukture, tehnološke inovacije, cirkularna ekonomija i razvoj otpornosti na klimatske rizike. Publika će imati priliku da čuje brojne stručnjake iz različitih sektora, uključujući predstavnike Evropske komisije, Svetske banke, ministre energetike zemalja Zapadnog Balkana i lidere Energetske zajednice.

„Samit će takođe pružiti priliku za umrežavanje i razmenu iskustava među ključnim donosiocima odluka iz regiona i sveta”, dodaje Braithwaite. Organizatori ističu da će posebna pažnja biti posvećena kreiranju konkretnih zaključaka i preporuka za vlade i poslovni sektor kako bi se ubrzala energetska tranzicija u regionu.

S ponosom najavljujemo da će Energetski Portal i ove godine biti medijski partner ESG Adria Samita, gde zajedno pokrećemo diskusije o budućnosti u kojoj će energetski sektor regiona Adria biti održiviji, otporniji i inovativniji, uz podršku lidera, stručnjaka i zajednice spremnih da prihvate promene neophodne za očuvanje okoline i jačanje ekonomije.

Energetski portal

Završene druge aukcije za OIE: Rezultat novih 10 zelenih elektrana

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

U drugom krugu aukcija za dodelu tržišnih premija za projekte obnovljivih izvora energije (OIE) koje je u novembru 2024. raspisalo Ministarstvo rudarstva i energetike, investitori su prijavili 41 projekat. Ponuđena kvota od 424,8 MW za elektrane na sunce i vetar značajno je premašena i ukupan kapacitet elektrana koje su dobile podsticaje je 645 MW, a ukupna planirana vrednost investicija iznosi 782 miliona evra.

„Drugi krug aukcija bio je izuzetno uspešan, i po kapacitetima, i po ponuđenim cenama, ali i po tome što će sva električna energija iz elektrana koje dobiju podsticaje pripasti Elektroprivredi Srbije za potrebe snabdevanja naše privrede i građana. Za vetroelektrane je prijavljeno sedam projekata, dok su za solare stigle 34 prijave. Ponuđena kvota je u potpunosti iskorišćena, a kapaciteti koji će biti izgrađeni su 645 MW, odnosno imaćemo 10 novih elektrana na vetar i sunce. Ponuđene cene su veoma konkurentne tj. 50.9 evra po megavat-času za solar i 53.5 evra po megavat-času za vetar što je značajno ispod nivoa tržišnih. Ovo prema našem modelu podsticaja znači da ne očekujemo da će biti subvencionisanja elektrana, već će uglavnom one vraćati ekstra profit državi dokle god su tržišne cene veće od onih koje su ponudili pobednici aukcija”, rekla je Dubravka Đedović Handanović, ministarka rudarstva i energetike, povodom završenih aukcija.

Ukupna vrednost investicija koje će se realizovati je 782 miliona evra, što će značajno doprineti privrednom rastu u ovoj i narednoj godini, navela je ministarka.

„Nove elektrane na vetar i sunce doneće veću energetsku sigurnost jer su za sve projekte investitori ponudili da proizvedena energija bude otkupljena za snabdevanje domaćih potrošača u narednih 15 godina.  Drugim rečima, zelena energija ostaje u Srbiji i neće se izvoziti na druga tržišta”, dodala je Đedović Handanović.

Pročitajte još:

Ministarka je istakla da su dobijene cene na aukcijama izuzetno povoljne.

„Očekujemo da će osim zelene energije i sigurnijeg snabdevanja država, odnosno EPS, imati i finansijske koristi”, rekla je ona.

Đedović Handanović je podsetila da i sama država tj. „Elektroprivreda Srbije” ulaže u izgradnju kapaciteta iz obnovljivih izvora energije.

„Vetropark Kostolac i solarna elektrana Petka biće na mreži već ove godine ali ćemo u naredne tri godine izgraditi i 1 GW samobalansiranih solarnih elektrana sa baterijskim skladištima”, rekla je ona.

Naglasila je i da je veliko interesovanje investitora potvrda dobrih uslova za ulaganje u Srbiji i pokazuje da zakonodavni okvir u oblasti OIE obezbeđuje ravnotežu između sigurnosti investicija i energetske sigurnosti.

Foto-ilustracija: Unsplash (chuttersnap)

„Pored domaćih investitora, na ovim aukcijama pobednici su i investitori iz, NR Kine, SAD-a i Francuske. To pokazuje da je Srbija globalno prepoznata kao dobra destinacija za ulaganje, što će mnogo značiti u ostvarivanju naših strateških ciljeva u procesu energetske tranzicije. Sa započetim i planiranim investicijama javnog i privatnog sektora u prethodne dve godine, možemo reći da smo na dobrom putu da ostvarimo naš cilj da do 2030. godine svaki drugi proizvedeni megavat-sat bude iz obnovljivih izvora”, navela je ministarka.

Trogodišnji plan sistema podsticaja koji je Vlada usvojila 2023. godine predviđa dodelu tržišnih premija za 1.300 MW za proizvođače iz obnovljivih izvora energije. U prvom krugu aukcija koje su uspešno sprovedene u 2023. godini, ukupni instalisani kapacitet elektrana koje će se naći na mreži do kraja naredne godine je 715 MW.

Tržišna premija je podsticaj za proizvodnju električne energije kojom država štiti proizvođača od promene tržišnih cena u odnosu na cenu koju proizvođač ponudi na aukciji tako što isplaćuje razliku između ponuđene cene na aukciji i tržišne cene. Ako tržišne cene budu veće od ponuđene cene proizvođača na aukciji, proizvođač će razliku platiti državi. Referentna tržišna cena za obračun tržišne premije je cena električne energije na srpskoj berzi (SEEPEX).

Izveštaj o ispunjenosti kvalifikacionih uslova za solarne i vetroelektrane dostupan je ovde.

Energetski portal

Šta donosi promena poziva na broj na računu za struju

Foto-ilustracija: Pixabay

Elektroprivreda Srbije uvodi promene u načinu izdavanja računa za električnu energiju. Ključno je uvođenje promenljivog poziva na broj.

Prema novom sistemu, poslednje četiri cifre poziva na broj će označavati godinu i mesec obračunskog perioda. Na primer, poziv na broj za račun iz januara 2025. godine će završavati sa „2501”.

EPS je uvođenjem promene poziva na broj završio sa praksom saldiranja dugova, odnosno omogućio potrošačima jasniji uvid u to koji obračunski period plaćaju, kaže Jovan Vujasinović, stručnjak za energetiku.

„Potrošači će tačno znati koji račun plaćaju i za koji mesec”, objašnjava Vujasinović.

Kao značajnije izdvaja postojanje veb-portala EPS-a putem kojeg potrošač može da elektronski prati istoriju plaćenih računa i gde se dobija jasan uvid u osnovne podatke o potrošnji.

Pročitajte još:

Bilo bi dobro kada bi se portal EPS-a proširio, kao što je u Evropi u poslednjih 15-20 godina, da potrošači vide podatke svoje potrošnje na 15-minutnom nivou, ne samo na mesečnom nivou već, smatra Vujasinović.

Stručnjak za energetiku kaže da bi na taj način potrošač imao uvid u profil svoje potrošnje i mogao na precizan način da ustanovi gde može lako da smanji račun – poput pomeranja potrošnje bojlera.

Ekonomista Ervin Pašanović objašnjava da je važno da budemo uključeni u nove trendove.

„Moramo da naučimo da čitamo veb-portal Elektroprivrede i svih ostalih komunalnih usluga”, kako kaže da se „uđe u 21. vek sa strujom”.

Izvor: RTS

Banski dvor u Banja Luci mesto za razmenu ideja ka energetski održivoj budućnosti

Foto: Balkan Solar Summit

Balkan Solar Summit 2025, prepoznat kao događaj koji okuplja najuticajnije lidere, investitore i stručnjake iz oblasti energetike, počinje 27. februara u Banja Luci.

Summit je postao sinonim za vrhunsku organizaciju, inspirativne susrete i atmosferu koja podstiče stvaranje novih prilika i partnerstava. U Banskom dvoru, pažljivo kreiranom za kvalitetne razgovore i povezivanje, prisutni će imati priliku da razmene ideje i grade energetski održivu budućnost. Ako donosite važne odluke u energetskom sektoru ili planirate ulaganje, ovo je događaj koji treba da ispratite.

„Balkan Solar Summit nije samo konferencija – ovo je prilika za povezivanje sa liderima industrije, donosiocima odluka, investitorima i pionirima u sektoru obnovljivih izvora energije, mesto gdje nastaju inovativni projekti i gde se donose ključne odluke za budućnost tržišta. Svake godine pomeramo granice i ove godine očekujemo još veći uticaj, više prilika za poslovno umrežavanje i, naravno, nezaboravnu atmosferu. Zahvalni smo svim partnerima i učesnicima koji prepoznaju značaj ovog događaja i raduju nas susreti koji nas očekuju u Banja Luci!”, istakla je Milena Mijatović, direktorka Summita.

Pročitajte još:

Organizatori su se pobrinuli da, osim vrhunske diskusije, organizuju i nezaboravno druženje. Nakon dinamičnog prvog konferencijskog dana, sve učesnike očekuje EFT Networking Party, a za fenomenalnu atmosferu biće zadužen bend Soulfingers, koji garantuje veče ispunjeno vrhunskom muzikom, pozitivnom energijom i networkingom.

Interesovanje je veće nego ikada, a broj preostalih kotizacija je ograničen. Ako još niste obezbedili svoje mesto, prijavite se odmah i budite dio najvažnijeg energetskog okupljanja u regionu.

Prijave i detalji na: www.solarsummit.ba.

Energetski portal

Energetski bilans za 2025: Srbija povećava proizvodnju solarne i vetroenergije

Foto-ilustracija: Pixabay (distelAPPArath) - kontra-garancije

U 2025. godini očekuje se rast proizvodnje energije iz pojedinih obnovljivih izvora, ali će ukupna količina energije iz svih obnovljivih izvora zajedno biti nešto manja nego u 2024. godini, navedeno je u Energetskom bilansu za 2025.

Naime, očekuje se povećanje proizvodnje iz vetra, sunca, biogasa i otpada, dok će istovremeno doći do blagog smanjenja proizvodnje iz drugih obnovljivih izvora, poput biomase i hidroenergije. Zbog toga je ukupna planirana proizvodnja energije iz obnovljivih izvora u 2025. godini 2,770 miliona tona ekvivalenta nafte (Mtoe), što je dva odsto manje u odnosu na procenjeni nivo za 2024. godinu, koji iznosi 2,824 Mtoe.

U ukupnoj domaćoj proizvodnji primarne energije za 2025. godinu, obnovljivi izvori čine 29 odsto, dok je njihov udeo u 2024. godini procenjen na 30 odsto. Najveći udeo u obnovljivim izvorima energije i dalje ima čvrsta biomasa (61 odsto), zatim hidropotencijal (30 odsto), dok energija vetra učestvuje sa pet odsto. Ostali izvori, poput biogasa, solarne energije, industrijskog i komunalnog otpada, deponijskog gasa i geotermalne energije, čine preostalih četiri odsto.

Planirano je značajno povećanje korišćenja energije vetra, koje će u 2025. godini iznositi 1.639 GWh, što je za 17 odsto više u odnosu na procenjenu vrednost za 2024. godinu (1.396 GWh). Takođe, korišćenje solarne energije planirano je na nivou od 119 GWh, što predstavlja rast od tri odsto u odnosu na 2024. godinu, dok će korišćenje biogasa porasti za sedam odsto, sa 0,024 Mtoe na 0,025 Mtoe.

Pročitajte još:

Proizvodnja geotermalne energije u 2025. godini ostaje na istom nivou kao i 2024. godine, iznoseći 0,0015 Mtoe, pri čemu se koristi isključivo za grejanje. Planirana proizvodnja obnovljivog industrijskog otpada ostaje nepromenjena na 0,0011 Mtoe, dok će proizvodnja obnovljivog komunalnog otpada porasti za 21 odsto, sa 0,0268 Mtoe u 2024. na 0,0323 Mtoe u 2025. godini.

Ukupna domaća proizvodnja prirodnog gasa u 2025. godini iznosiće 283,440 miliona kubnih metara, što je za šest odsto manje od procenjene proizvodnje u 2024. godini. Ostatak potrebnih količina, čak 90 odsto, biće obezbeđen iz uvoza, ukupno 2.430,870 miliona kubnih metara.

Planirani uvoz električne energije iznosi 5.664 GWh, što je za 14 odsto manje nego u 2024. godini, dok se izvoz planira na nivou od 6.147 GWh, što predstavlja pad od 11 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Energetski portal

Vazduh u zatvorenom prostoru može biti zagađeniji nego na otvorenom

foto-ilustracija: Pixabay/Pexels

Ljudi mogu biti izloženi zagađenom vazduhu unutar svojih domova, čak i ako je spoljašnji kvaliteti vazduha dobar, otkriva novo istraživanje.

Istraživači sa Univerziteta u Birmingenu koristili su niskobudžetne senzore i inovativne tehnike tokom dvonedeljne analize kako bi uporedili čestice u tri domaćinstva – otkrivši da su nivoi zagađenja u svakom domu bili viši i promenljiviji nego spoljašnji nivoi.

Pronađene su značajne razlike u nivoima čestica između tri kuće, pri čemu je jedan dom devet puta premašio 24-časovni limit PM2.5 prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) – što naglašava važnost praćenja kvaliteta unutrašnjeg vazduha.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Scientific Reports, a ovo je drugi rad programa za postdiplomske studente koji se bave pitanjem zagađenja vazduha pod nazivom McCall MacBain Clean Air Fellows.

„Studija je pokazala potrebu za praćenjem zagađenja vazduha u zatvorenom prostoru, jer ljudi mogu imati nezdrav vazduh kod kuće čak i ako je spoljašnji vazduh dobar”, kaže Ketrin Ratboun, koautorka i saradnica za čisti vazduh.

Pročitajte još:

Istraživači su identifikovali pet različitih faktora koji doprinose PM česticama u unutrašnjim prostorima – dva koja se odnose na aktivnosti unutar kuće, poput povećanog kretanja stanara, i tri koja su povezana sa spoljnim faktorima, kao što je ventilacija iz kuhinje obližnjeg restorana. Otkrili su da su veće čestice (PM10) imale tendenciju da brže padnu u poređenju sa manjim česticama (PM1, PM2.5).

Univerzitet u Birmingenu je na čelu istraživanja uzroka i posledica zagađenja vazduha po ljudsko zdravlje u Velikoj Britaniji i širom sveta. Birmingen ima više od 100 istraživača koji proučavaju čist vazduh kroz svojih pet fakulteta.

Štetni mirisne sveće

Unošenje osveživača vazduha, rastopina od voska, sredstava za čišćenje podova, dezodoranasa i sličnih hemikalija dovodi do toga da se vazduh brzo puni nanočesticama, koje su dovoljno male da uđu duboko u pluća, otkriveno je kroz niz istraživanja. Vosak i drugi mirisni proizvodi otpuštaju terpine, hemijske komponente odgovorne za miris. S obzirom na to da sadrže veću koncentraciju mirisnih ulja nego mnoge sveće, oni emituju više terpena u unutrašnji vazduh.

Energetski portal

Toplane Srbije: Rast cena gasa ugrožava poslovanje sistema daljinskog grejanja

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Članovi Upravnog odbora Poslovnog udruženja „Toplane Srbije” održali su vanrednu sednicu u Zrenjaninu na kojoj su razgovarali o važnim infrastrukturnim projektima, poskupljenju energenata, njihovim zalihama i sigurnosti snabdevanja, navodi se u saopštenju grada.

Dejan Stojanović, direktor Poslovnog udruženja „Toplane Srbije”, kazao je da je glavna tema sastanka rast cene gasa od početka ovog grejnog perioda, od 2024 – 2025. godine.

„Ono što je važno istaći to je da je cena prirodnog gasa za toplane koje koriste prirodni gas, a to je dominantan energent – oko 80 odsto energije se proizvodi iz prirodnog gasa, od početka grejnog perioda do poslednjih računa koje smo dobili, taj rast iznosi negde 26,5 odsto”, rekao je Stojanović.

On je istakao da toplane treba da zauzmu zajednički stav i da su već stupili u kontakt sa nadležnim Ministarstvom rudarstva i energetike kako bi pronašli rešenje za trenutne izazove. Naglasio je da su mnoge toplane već na ivici nelikvidnosti, što predstavlja ozbiljan problem.

Pročitajte još:

Takođe je ukazao na to da, čak i kada bi sada podneli zahtev za korekciju cena, prema važećoj metodologiji za određivanje cena snabdevanja toplotnom energijom krajnjim kupcima, nove cene bi mogle biti realizovane tek za dva do tri meseca. To je posledica zakonskih procedura, uključujući one propisane Zakonom o zaštiti potrošača. Zaključio je da je poslovanje sistema daljinskog grejanja ozbiljno i dugoročno ugroženo.

Kada je reč o  zalihama i sigurnosti snabdevanja, Stojanović je rekao da tu nema nikakvih problema, ali da toplane finansijski deo zaista opterećuje.

„Druga važna tačka koja će danas biti na dnevnom redu jesu međunarodno preuzete obaveze o naplati po potrošnji. Zrenjanin je taj problem rešio davno, Šabac, Niš i još nekih petnaestak gradova, ali podsetiću da uredba o naplati po potrošnji, koja je republički proces, je u pravnom prometu Republike Srbije još od 2015. godine, tako da imamo preuzete obaveze i moraćemo da se sa njima usklađujemo. Nekakav zahtev je, otprilike, da se 40 odsto konzuma do kraja 2026. godine naplaćuje prema potrošnji, ali to se odnosi na ukupni konzum, kako na stambeni tako i na poslovni prostor”, dodao je on.

Energetski portal

Usvojen Plan prevencije stvaranja otpada u Srbiji

Foto: EP

Na predlog Ministarstva zaštite životne sredine, Vlada Republike Srbije usvojila je Plan prevencije stvaranja otpada u Republici Srbiji, jedan od strateških dokumenata iz ove oblasti koji ima cilj da podstakne razvoj zelenih tehnologija, novih industrija i mogućnosti zapošljavanja u sektoru reciklaže, popravci i održivom dizajnu proizvoda, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Prema rečima Irene Vujović, ministarke zaštite životne sredine, ovim planskim dokumentom biće uspostavljen sveobuhvatan okvir za praćenje napretka Srbije u ispunjenju ciljeva u oblasti prevencije stvaranja otpada i održivog razvoja.

„Odredili smo ciljeve i prioritetne oblasti za prevenciju stvaranja otpada, kao i mere za njegovo sprovođenje za period 2025-2030. godine. Prevencijom stvaranja otpada podstičemo održivo korišćenje resursa, kao i smanjene potrebe za sirovinama i energijom, što će pozitivno uticati na životnu sredinu. Smanjenjem količina generisanog otpada, smanjuju se emisije zagađujućih materija i efikasnije se štite zemljišta i vode”, rekla je Vujović.

Pročitajte još:

Ona je istakla da efikasna prevencija stvaranja otpada može da upotpuni i ojača i druga planska dokumenta koja se odnose na upravljanje otpadom i primenu principa cirkularne ekonomije.

„Istraživanje i razvoj u oblasti čistijih proizvoda i tehnologija koji stvaraju manje otpada, efikasnije korišćenje resursa i održivo upravljanje materijalom važni su faktori za uspeh strategija prevencije stvaranja otpada, koje je važno primeniti na svim nivoima – od lokalnog do nacionalnog. Ono što nam predstoji jeste i rad na podizanju svesti građana, preduzetnika, pravnih lica i lokalnih samouprava o načinima održivog života, kako bismo sve ohrabrili da usvoje ekološki prihvatljivo ponašanje za dobrobit čitave zajednice”, rekla je Vujović.

Energetski portal

Nova generacija automobila na vodonik od 2026.

Foto: Promo/Tojota

Treća generacija sistema gorivnih ćelija (3rd Gen FC System) koju je razvila „Tojota“,  najavaljena je kao deo kontinuiranih napora ka ostvarivanju vodoničkog društva. Predstavljanje ovog sistema je najavljeno na Međunarodnoj izložbi vodonika i gorivnih ćelija (H2 & FC EXPO), koja se upravo održava u Tokiju.

Kako navode, novi FC sistem je dizajniran da zadovolji specifične potrebe komercijalnog sektora, pružajući istu izdržljivost kao konvencionalni dizel motori. Pored toga, novi sistem donosi značajna poboljšanja u performansama, uključujući efikasnost goriva i značajno smanjenje troškova u odnosu na prethodnu verziju.

Pored putničkih vozila, treća generacija biće proširena za upotrebu u teškim komercijalnim vozilima, a planirano je da bude predstavljena na tržištima uglavnom u Japanu, Evropi, Severnoj Americi i Kini najranije 2026. godine.

„Tojota“ vidi vodonik kao važan izvor goriva u nastojanju ka postizanju ugljenične neutralnosti i aktivno sarađuje sa partnerima iz različitih industrija. Kako bi ubrzali prihvatanje tehnologije gorivnih ćelija i uspostavljanje vodoničkog društva, neophodan je kontinuirani razvoj tehnologije gorivnih ćelija, a ovaj 3rd Gen FC sistem predstavlja značajan korak u tom pravcu.

Pročitajte još:

„Tojota“ je 2014. godine lansirala MIRAI, vozilo sa gorivim ćelijama (FCEV), a od tada je prodala oko 28.000 vozila u više od 30 zemalja i teritorija.

Prema „Tojoti“, novi FC sistem je manji, lakši, pouzdaniji i efikasniji u odnosu na prethodnu verziju.

Ovom modelu poboljšana je izdržljivost do dva puta u poređenju sa prethodnom generacijom, što omogućava izdržljivost uporedivu sa dizel motorima i dizajn bez potrebe za održavanjem. Efikasnost goriva je 1.2x veća nego kod prethodne generacije, što omogućava 20 odsto duži domet vozila. Inovacije u dizajnu ćelija i proizvodnim procesima omogućile su smanjenje troškova.

Za putnička vozila, poboljšana efikasnost goriva omogućava veći domet, što doprinosi većem poverenju u tehnologiju. Za teška komercijalna vozila, novi FC sistem pruža izdržljivost uporedivu sa dizel motorima i visoku snagu. Dodatno, dizajniranje sistema u kompaktnijem obliku olakšava njegovu integraciju u različita komercijalna vozila.

Energetski portal

Stočarstvo u Srbiji posrće, ocenjuju analitičari: Strategiju ne čita ni onaj ko treba da je primeni

Foto-ilustracija: Unsplash (Ryan Graybill)

Broj goveda u Srbiji smanjen je skoro za četiri odsto, dok je broj svinja, ovaca i živine u porastu, govore najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku. Agroekonomski analitičar Goran Đaković ističe da je u srpsko stočarstvo u padu od 2022. godine i da je stanje ozbiljno loše. Sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije Nenad Budimović kaže da se negativan trend u Evropskoj uniji reflektovao na Srbiju, iako su razlozi za to različiti.

Povodom novih informacija Republičkog zavoda za statistiku o stanju stočarstva u Srbiji, agroekonomski analitičar Goran Đaković opisuje da se 2022. godine desio pad poljoprivredne proizvodnje u stočarskoj proizvodnji.

Navodi da je izgubljeno preko 50.000 goveda, a da je preko 10 odsto svinja izgubljeno, što je kasnije otišlo na 17 odsto i da se negativni trend i dalje nastavlja.

S druge strane, ocenjuje da postoji ogroman rast u realnom budžetu poljoprivrede – za milijardu evra.

„I kada pogledate takav jedan budžet, mislite, poljoprivrednicima je super. A zapravo to nije tako. Znači, subvencije su pogrešno raspoređene, subvencije kasne”, smatra Đaković.

Đaković podseća da je 20. februar, a da nema javnog poziva za subvencije po hektaru.

„To su glavne subvencije koje poljoprivrednici dobijaju, iako sam ja načelno protiv tog vida subvencionisanja, ali ako već imamo tu subvenciju i ako znamo da će da bude. Nema je, a prošle godine je bio javni poziv 1. februara”, naveo je gost Jutarnjeg programa.

Na pitanje da prokomentariše broj ovaca i živine, Đaković je istakao da je to ono što je potrebno i govedarstvu i svinjarstvu.

„Što se ovaca tiče, iz svog iskustva mogu da kažem da je tu jako stabilna situacija. Vi imate 10.000 dinara po grlu ovce, imate stabilne koliko toliko cene, tražnju dobru i naravno da će se održavati ta proizvodnja uz blagi rast. To je ono što treba zapravo i ovima koji se bave svinjarstvom i govedarstvom”, naveo je agroekonomski analitičar.

Pročitajte još:

Šta se dešava u Evropi

Sekretar Udruženja za stočarstvo i preradu stočarskih proizvoda Privredne komore Srbije Nenad Budimović objašnjava da je u poslednje dve godine broj svinja u Evropi pao za otprilike tri miliona komada, a broj goveda za oko 1,8 miliona komada.

Tumači da su podaci o povećanju svinjarskoj proizvodnji u Srbiji povezani sa onima koji se bave intenzivnom stočarskom proizvodnjom.

„Kompanije koje ulažu i u genetiku, i u ishranu, i u reprodukciju, dale su rezultate. Znači dalo je rezultata da imamo više broj živorođene prasadi po leglu i jednostavno to je razlog povećanja. Oscilacije su od godine do godine na nekih možda 7-8 odsto, ali pričamo o nekoj nekoj perspektivi koja treba da doprinese stabilnoj proizvodnji, prvenstveno za sopstvene potrebe, a potom i za eventualne tržišne viškove koje bi se plasirali kroz više faze proizvodnje na inostrano tržište”, naveo je Budimović.

„Strategija postoji, napisana je pre par godina”

U vezi sa sprečavanjem daljeg pada broja goveda u Srbiji, objasnio je da je govedarska proizvodnja najzahtevnija u stočarstvu i u ekonomskom i u organizacionom smislu.

„Najsporiji je obrt kapitala. Kada se uloži u govedarsku proizvodnju čeka se više od dve godine, na primer do prvog litra mleka”, navodi kao prvu važnu stavku dodavši da je planiranje ključno.

Druga važna stavka, prema mišljenju Budimovića, jeste da treba razdvojiti proizvodnju u centralnoj i južnoj Srbiji i Vojvodini, zato što je potpuno drugačija organizacija i oko ishrane i proizvodnje kabaste hrane i tako dalje.

„Strategija postoji, napisana je pre par godina, treba je dobro razmotriti i primenjivati”, naveo je sagovornik u Jutarnjem programu RTS-a.

Đaković se osvrnuo na temu, dodavši da je Evropska unija tokom jučerašnjeg dana objavila strategiju za razvoj privrede do 2040. godine.

„Oni tačno navode šta će i kako, u kom smislu da razviju. Mi našu strategiju imamo, verujem da ni ministar nije pročitao, pošto kad je bio predsednik svojevremeno u poseti jednoj mlekeri, on nije ni znao koliko su subvencije za mleko, tako da ne očekujem ni da zna šta u toj strategiji piše”, istakao je Đaković.

Ističe da se iz problema u stočarstvu izlazi kroz dobro osmišljene subvencije i da se ne mogu davati svakome.

„Kad ulažemo novac, da tačno znamo zbog čega ga ulažemo, gde ga ulažemo i šta ćemo mi od toga da dobijemo. Znate, milijardu evra uopšte nije mala cifra za jednu zemlju kao što je Srbija”, naveo je Đaković i rekao da .

Kaže da je potrebno prilagoditi mere regionalno i da ne može svako da se bavi svačime.

„Da znamo gde se proizvodi masovno stočarstvo, ako je to Pešter, Pešter, i onda dodamo njima više. Ako je ratarstvo dominantno negde, onda subvencionišemo ratarstvo. Ako je voćarstvo, onda voćarstvo, recimo Čačak, okolina i neki pogodni drugi kraj, i da se zna tačno”, rekao je sagovornik RTS-a.

„Ako imate pola hektara, odete lepo kod notara, registrujete tih pola hektara i registrujete poljoprivredno gazdinstvo i vi ste poljoprivrednik, pa da dobijete subvenciju”, pojašnjava situaciju uz komentar da inspektori nema šanse da provere da li su subvencije bile opravdane.

Izvor: RTS

Klimatska kriza i društvena nepravda: Ko zaista plaća cenu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Dulana Kodithuwakku)

Dok klimatske promene postaju sve vidljivije i intenzivnije, jasno je da ne pogađaju sve ljude podjednako. Oni koji su najmanje doprineli ekološkoj krizi najčešće snose njene najteže posledice. Istorijski marginalizovane grupe – siromašni, žene, osobe sa invaliditetom, imigranti i obojeni ljudi – suočavaju se sa najvećim rizicima, a njihova sposobnost prilagođavanja često je ograničena sistemskim nepravdama.

U mnogim slučajevima, najugroženije su zajednice koje žive u neformalnim naseljima – mestima gde često nedostaje osnovna infrastruktura poput stabilnih stambenih objekata, kanalizacije i pristupa čistoj vodi. Više od milijardu ljudi širom sveta živi u takvim naseljima, a mnogi od njih su već sada suočeni sa posledicama klimatskih promena koje donose suše, poplave i toplotne talase.

Džojselin, jedna od domaćina podkasta SistemShift koji je pokrenula nevladina organizacija Greenpeace, ističe da klimatski šokovi dolaze na već postojeće sisteme ugnjetavanja, čineći ih još razornijima za one koji su već društveno i ekonomski ugroženi.

„To je poput ogromne strukture koja na kraju ne utiče samo na klimatske promene u ovim zajednicama, već svi problemi mnogo više pogađaju siromašne, a samim tim i crnačku i autohtonu populaciju, jer većina njih živi u siromaštvu”, konstatovao je gost podkasta Lali Riaskos, jedan od mladih ekoloških aktivista iz Kolumbije.

Globalni jug, u kojem se nalaze mnoge najsiromašnije zemlje, već plaća ogromnu cenu, a marginalizovane zajednice u tim regionima vode borbu za opstanak.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bruno Thethe)

U Brazilu, stanovnici favela ne samo da emituju najmanje zagađenja, već su i prvi na udaru klimatskih katastrofa. Njihova realnost je surova: poplave koje odnose improvizovane domove, suše koje ugrožavaju izvore hrane i zagađenje koje dodatno narušava zdravlje. Ipak, finansijska sredstva potrebna za njihovu zaštitu nisu im dostupna. Prema istraživanjima, 492 milijarde dolara godišnje gubi se zbog zloupotrebe poreza, dok bi upravo taj novac mogao finansirati ključne projekte prilagođavanja.

„Zašto bi zajednice na globalnom jugu morale da plate cenu problema koji nisu izazvale, dok su oni, koji su od toga profitirali, najzaštićeniji?”, pita se Karl Šliter, jedan od voditelja podkasta.

Dok političari i velike korporacije odlažu konkretne akcije, ljudi na terenu već preduzimaju mere. Marginalizovane zajednice ne čekaju spas – one već razvijaju sopstvene strategije prilagođavanja.

„U Brazilu, najugroženije zajednice, poput favela, najmanje zagađuju, ali su one te koje plaćaju cenu, bukvalno, svojim životima. Jedan praktičan primer onoga što radimo u zajednici jeste mapiranje rizika. Sa dolaskom leta i obilnih kiša, formirali smo grupe koje identifikuju područja podložna poplavama i klizištima. To nam pomaže da napravimo planove evakuacije i označimo sigurne rute, pokazujući gde potražiti sklonište u slučaju vanredne situacije. Iako imamo malo resursa, ovaj zadatak obavljamo zajedničkim snagama”, kaže mladi aktivista iz Brazila, Mateus Fernandes.

Vlade i međunarodne organizacije imaju odgovornost da slušaju i podrže lokalne inicijative, a njihova iskustva i znanja moraju biti prepoznata i podržana kroz zvanične politike. Kako klimatske promene postaju sve ozbiljnije, uključivanje ugroženih zajednica u donošenje odluka o klimatskoj adaptaciji postalo je neizostavna moralna obaveza, jer klimatska kriza nije samo ekološki problem – to je i pitanje pravde.

Milena Maglovski