Home Blog Page 96

Kipar i Egipat potpisali sporazum za izvoz gasa na evropski kontinent

Photo-illustration: Unsplash (Mo Gabrail)

U Kairu je potpisan sporazum između Egipta, Kipra i italijanskog energetskog giganta Eni, kojim se predviđa razvoj i izvoz gasa iz kiparskog nalazišta Kronos na evropska tržišta kroz infrastrukturu Egipta. Ceremonija potpisivanja održana je tokom otvaranja sajma energetike u Egiptu.

Sporazum predstavlja značajan korak u kreiranju energetskog centra na istočnom Mediteranu, koristeći postojeću infrastrukturu Egipta, dok Kipar pozicionira kao proizvođača i izvoznika gasa, kako je navedeno na zvaničnoj stranici Enija.

Sporazum takođe definiše strukturiran plan za brz razvoj gasnog nalazišta Kronos, koje se nalazi van obale Kipra. Gas će biti transportovan u Egipat na obradu u postojećim postrojenjima na gasnom polju Zohr, pre nego što bude prosleđen u postrojenje za LNG u Damijeti i izvezen na evropska tržišta, navodi se na sajtu Vlade Egipta.

Pročitajte još:

Gasno polje Kronos, otkriveno 2022. godine, nalazi se u bloku 6 ekskluzivne ekonomske zone Kipra i sadrži više od tri biliona kubnih metara gasa.

Eni, koji deluje na Kipru od 2013. godine, upravlja blokom 6 sa 50 posto udela, zajedno sa blokom 8, a ima udele i u blokovima 7 i 11.

Izvršni direktor Enija, istakao je da sporazum omogućava brzu komercijalizaciju kiparskog gasa, poboljšavajući energetsku sigurnost i konkurentnost snabdevanja. Eni je inače prisutan u Egiptu od 1954. godine. Kompanija je trenutno vodeći proizvođač u zemlji, sa sopstvenom proizvodnjom od oko 280.000 barela nafte dnevno u 2024. godini. Eni posluje u Egiptu preko svoje potpuno vlasničke podružnice IEOC i drži 50 odsto udela u Damietta LNG postrojenju.

Energetski portal

Leko: Balkan Solar Summit fokusiran na izazove u oblasti OIE i dekarbonizaciju

Foto: Balkan Solar Summit
Foto: Balkan Solar Summit

Balkan Solar Summit okupiće stručnjake, poslovne lidere i donosioce odluka iz više zemalja sveta, kako bi zajednički predložili način kako da izgradimo održivu energetsku budućnost. Konferencija će biti održana 27. i 28. februara u prestižnom prostoru Banskog dvora u Banja Luci.

Na ovogodišnjem Balkan Solar Summitu ključne teme su veliki energetski projekti iz OIE u regionu, podela rizika u strukturiranju projekata (razvoj, izgradnja, finansiranje i otkup energije), integracija OIE u elektroenergestki sistem sa rešenjima za skladištenje, stabilnost i sigurnost energetskog sistema, CBAM, kao i aktuelnosti na tržištu električne energije.

Pored navedenih tema, biće obrađeno još dosta drugih, kao i zanimljivosti vezane za energiju iz obnovljivih izvora. Kompletan program Samita svi zainteresovani mogu videti na web sranici www.solarsummit.ba. Ervin Leko, programski direktor Balkan Solar Summita, pojasnio nam je šta će sve dešavati tokom ova dva dana konferencije.

Koje stručnjake možemo očekivati na ovogodišnjoj konferenciji?

– Sa zadovoljstvom mogu reći da smo osigurali najveća imena iz polja energetike, bolje reći iz oblasti obnovljivih izvora energije kako iz regiona, tako i šire. Glavni kriterijum kod odabira je bio da su moderatori i panelisti osobe iz realnog sektora sa ostvarenim referencama u svojim karijerama, te da su se dokazali do sada aktivnim učestvovanjem na mnoštvu međunarodnih konferencija, gde su predstavili svoje projekte. Među panelistima imamo predstavnike iz svih zemalja regiona, kao i predstavnike zemalja EU, pa i dalekog Japana. Već do danas, petnaestak dana pre početka Samita, svoje učešće su i dolazak na Samit potvrdili predstavnici kompanija iz 15 zemalja, što nam je dokaz da smo pogodili sa programom samita, temama i odabirom moderatora i panelista.

Pročitajte još:

Šta očekujete od Balkan Solar Summit 2025?

Cilj ovogodišnjeg Samita je predstaviti presek trenutnog stanja u regionu kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, sa posebnim naglaskom na položaj Bosne i Hercegovine na putu dekarbonizacije elektroenergetskog sektora u regionu. Takođe razmeniće se stručna mišljenja o ključnim problemima na putu dekarbonizacije, predstaviće se mnoštvo kako završenih projekata, tako i novih projekata koji su na putu da uskoro budu na mreži, razgovaraće se o zakonskoj i drugoj regulativi u regionu, nedostatku iste kako bi se ubrzale aktivnosti na novim MW iz obnovljivih izvora, pričaćemo o preprekama za strane investitore, o metodama finansiranja i drugom. Sve navedeno ima za cilj da na kraju otvori put ka novim projektima i novim partnerstvima.

Koliko ovaj događaj doprinosi povezivanju kompanija i sklapanju saradnji?

Balkan Solar Summit, kao najveći regionalni događaj kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, je već poslednjih godina mnogo doprinio na regionalnoj saradnji, jer ovde su prisutni stručnjaci i sa zapada i sa istoka i sa severa i sa juga, stručnjaci koji nemaju nikakvih barijera niti predrasuda, samo imaju jedan cilj, a to je postizanje nulte emisije ugljenika (net-zero) do sredine 21. veka i što stabilniji i sigurniji energetski sistem, kao i što  kvalitetniju električnu energiju za krajnjeg potrošača. Tokom i nakon prošlogodišnjeg samita sa zadovoljstvom mogu reći da je uspostavljeno niz poveznica što je na kraju dovelo do novih investicija u regionu i dolaska novih investitora.

Kakve konkretne rezultate očekujete da proizađu iz ovog dvodnevnog događaja ?

– Nabrojaću samo neke konkretne rezultate koje očekujemo od Samita:

Učenici iz različitih sektora će stvoriti nove poslovne kontakte i partnerstva, što može dovesti do budućih saradnji i zajedničkih projekata. Prezentacije i paneli o uspešnim projektima mogu pomoći investitorima da prepoznaju atraktivne mogućnosti ulaganja u solarne i obnovljive projekte u regionu. Diskusije o regulativama mogu rezultirati predlozima za poboljšanje zakonodavnog okvira koji podržava razvoj obnovljivih izvora, što u svakom slučaju može dovesti do povoljnijeg poslovnog okruženja.

Učenici samita mogu steći nova znanja, što će im omogućiti da bolje implementiraju aktivnosti oko obnovljivih izvora energije u svojim kompanijama. Očekujemo da samit svakako doprinese većoj svesti o važnosti i značaju korišćenja obnovljivih izvora energije.

Samit može poslužiti kao platforma za dalju saradnju među državama u regionu, organizacijama i privatnim sektorom u cilju zajedničkog rešavanja izazova u industriji obnovljivih izvora energije. Povećano ulaganje u solarne i druge projekte iz obnovljivih izvora energije može doprineti rastu lokalne privrede kroz stvaranje radnih mesta i razvoj novih tehnologija.

Ovi rezultati mogu imati dugoročne pozitivne posledice za region, potičući održivi razvoj i smanjenje emisija gasova staklene bašte, čime se doprinosi globalnim naporima u borbi protiv klimatskih promena, što nam je svima prioritetni zadatak u vremenu ispred nas.

Koji panel po Vašem mišljenu će privući najviše interesovanja i zašto?

– Teško mi je sada tačno odgovoriti na Vaše postavljano pitanje, jer ja sam uveren da će svi paneli privući maksimalno interesovanje, jer najveće interesovanju inače u energetici privlače ljudi iz realnog sektora, stručnjaci sa realnim i dokazanim referencama. Kao moje favorite mogu navesti panel na kojem će se predstaviti veliki projekti u regionu koji su završeni i koji već proizvode obnovljivu energiju, znači stručnjaci će nam predstaviti na koje probleme su nailazili kod razvijanja projekata i na šta trebaju najveću pažnju obratiti investitori na razvoju i izgradnji svojih budućih projekata. Takođe, imamo panel koji će razmatrati uticaj primjene EU CBAM regulative na proces dekarbonizacije u sektoru električne energije na Zapadnom Balkanu. Očekujemo da od najkompetentnijih osoba dobijemo odgovore na pitanja: „Da li CBAM ima potencijal da deluje podsticajno ili će kao mera biti destimulativan za sam proces dekarbonizacije u energetskom sektoru?” i „Koji su implementaciono primenjivi i ostvarivi scenariji i okviri za efikasnu dekarbonizaciju elektro energetskog sektora na Zapadnom Balkanu?”.

Pored navedena dva panela, panel tržišta električne energije uvek privlači najveće interesovanje. Drugoga danasamita takođe očekujemo maksimalan interes za panele, budući da smo programom predvidjeli dve zanimljive teme na panelima: Energy Storage Systems, kao i sigurnost i stabilnost energetskog sistema u uslovima tranzicije na obnovljive izvore energije.

Intervju vodila: Jasna Dragojević

Najveći avion na svetu prevoziće lopatice vetroturbina duže od fudbalskog terena

Promo: RADIA

Energija iz vetra ima nedovoljno iskorišćen potencijal, za čije puno oslobađanje je potreban, između ostalog, i dalji razvoj infrastrukture. Putevi kojima se prevoze lopatice vetroturbina neretko su nepogodni za njihov transport, zbog ograničene širine, a posebno na delovima gde se nalaze tuneli, mostovi i veće krivine. Najveći raspon lopatica koji u ovom trenutku može da se prevozi putevima nije duži od 70 metara.

Efikasnost proizvodnje energije iz ovog izvora zavisi i od dužine samih lopatica. To znači da povećanje efikasnosti rada vetroturbina zahteva i produžavanje njenih lopatica. Kako bi se omogućilo da one u budućnosti dostignu dužinu i preko 100 metara, potrebno je pronaći drugačiji način njihovog transporta.

Jedno od mogućih rešenja dolazi u obliku inovativnih tehnologija, kao što je WindRunner – najveći avion na svetu, dizajniran za prevoz ovih ogromnih lopatica. Ovaj avion omogućiće transport lopatica dužine do 105 metara, što je, poređenja radi, duže od standardnog fudbalskog terena.

Pročitajte još:

WindRunner moći će da sleti na polupripremljene zemljišne staze koje su duge 1.800 metara, što je značajno kraće od standardnih pista. Zahvaljujući takvom dizajnu, lopatice vetroturbina moći će da se isporuče gotovo direktno do mesta njihove instalacije.

Najveći avion ikada izrađen bio je Antonov An-225, dizajniran za transport tereta, sa zapreminom teretnog prostora od oko 1.160 kubnih metara. Međutim, kada bude završen, WindRunner će pomeriti granice mogućeg, sa zapreminom od neverovatnih 8.200 kubnih metara, kako je saopšteno na zvaničnom sajtu kompanije Radia, koja razvija ovaj revolucionarni avion.

Katarina Vuinac

Otkriven zakopani otpad na odlagalištu Kostak u Sloveniji

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Na području Centra za upravljanje otpadom Kostak u Krškom, započelo je detaljno iskopavanje nakon što su preliminarna merenja pokazala sumnjive koncentracije materijala u tlu. Inspekcijska akcija završila je otkrićem raznolikog otpada zakopanog duboko u zemlji.

Kostak je vodeće komunalno i građevinsko preduzeće u Sloveniji, sa sedištem u Krškom, koje pruža širok spektar usluga. Među njihovim glavnim projektima su gradnja hidroelektrana na reci Savi, razvoj centra za upravljanje otpadom koji uključuje sortirne linije za komunalni otpad i proizvodne linije za alternativna goriva, kao i izgradnja pokrivenih kompostišta. Osim toga, Kostak proizvodi sekundarne sirovine za industriju, kao što su plastika, papir, karton, metali i staklo.

Prva faza iskopavanja, koja je započela 27. januara i nastavila se 7. februara 2025. godine, otkrila je slojeve koji uključuju folije, ambalažu, tekstil, bolnički otpad i mešani komunalni otpad na dubinama između 3,60 i 5,50 metara. Ovi nalazi podstakli su Inspektorat za okoliš i energetiku (IRSOE) na proširena iskapanja koja obuhvataju površinu od približno 1.500 kvadratnih metara.

Pročitajte još:

Istraživanja su prvenstveno pokrenuta nakon što su merenja Geološkog zavoda Slovenije (GeoZS) izvedena 17. decembra 2024. nisu pružila jasne pokazatelje o prisutnosti otpada, što je zahtevalo daljnje proaktivne korake IRSOE da utvrdi stvarno stanje.

S obzirom na pronađeni otpad i njegov potencijalni uticaj na okoliš, zakon o zaštiti okoliša predviđa oštre mere. Članak 247. ovog zakona omogućava inspektorima da narede izradu programa za otklanjanje nepravilnosti i, ako je potrebno, uklanjanje celog odlagališta od strane operatera. 

Energetski portal

Vrnjačka Banja raspisala tender za izradu studije o eksploataciji termomineralnih voda

Foto: Wikipedia (Jelenasunjevaric)

Opština Vrnjačka Banja objavila je tender za izradu Studije hidrodinamičkog režima eksploatacije termomineralnih voda na teritoriji ove opštine.

Projektni zadatak uključuje da se uradi nulto stanje kvaliteta i kvantiteta izvorišta podzemnih voda uz opisivanje svih izvorišta i bušotina, a takođe je potrebno sprovoditi i monitoring kvantiteta i kvaliteta podzemnih izvorišta i površinskih voda u području zona sanitarne zaštite – na svaka tri meseca uraditi izveštaj.

Pored toga, treba uraditi program obaveznih mera za zaštitu izvorišta podzemnih i površinskih voda sa definisanim rokovima sprovođenja i definisanim odgovornim ustanovama i pravnim licima za sprovođenje.

Dalje, navodi se da je potrebno da se uradi i katastar zagađivača podzemnih i površinskih voda, kao i izveštaj o stanju i obuhvatu vodovodne, fekalne kanalizacione i atmosferske kanalizacione mreže u području zona sanitarne zaštite.

Pročitajte još:

Kao još jedan zadatak, ističe se da je potrebno da se sprovede procena ugroženosti kvaliteta podzemnih i površinskih voda usled dostignutog stepena urbanizacije i projekcija ugroženosti kvaliteta podzemnih i površinskih voda usled planirane urbanizacije. Kao razlog, navodi se da se prema Planu generalne regulacije i dalje smanjuju sadašnje zelene površine u drugoj zoni sanitarne zaštite izvorišta i povećava gustina naseljenosti novom izgradnjom.

Za navedeni program mera i radova obavezno je da se donosi tromesečni izveštaj, a njega, kao i monitoring i nulto stanje, mora da uradi ovlašćeno pravno lice, kao i licencirani stručnjaci hidrogeološke, hidrograđevinske, tehnološke, zdravstvene i drugih struka.

Maksimalni rok za izvršenje predmetne usluge je 12 meseci.

Energetski portal

Finska gradi prvu fabriku za održiva avio goriva

Foto: www.ouka.fi

U oblasti Oulu, na severu Finske  biće izgrađena fabrika za proizvodnju vodonika i sintetičkih goriva sa godišnjim kapacitetom proizvodnje od 80.000 tona e-SAF (održiva avio goriva na bazi električnog vodonika).

To je ujedno i prva fabrika u Finskoj za proizvodnju SAF (održiva avio goriva). Procenjena vrednost projekta iznosi 1,4 milijarde evra, a očekuje se da će stvoriti 250 novih radnih mesta. Dvogodišnji ugovor o saradnji je potpisala francuska kompanija Verso Energy i Grad Oulu.

Potpisivanje ugovora o saradnji znači da će Grad Oulu nastaviti sa planiranjem industrijske zone zelene tranzicije u lučkoj oblasti Oulu.

Saradnja, takođe jača i status Grada Oulu kao ključnog centra za vodonik u nordijskim zemljama. Fabrika za rafinaciju vodonika biće najveća takve vrste u Finskoj do sada.

„Finska je vrlo atraktivna zemlja za proizvodnju e-SAF, a lokacija u Oulu ima sve kvalitete da bude veoma konkurentna na evropskom nivou. Veoma smo počastvovani poverenjem koje su nam ukazali izabrani predstavnici Oulua. Saradnja sa Gradom Oulu i Lukom Oulu bila je ključna za razvoj ovog projekta, koji će omogućiti Finskoj da pokaže potencijal za pomirenje stvaranja radnih mesta, industrijskog rasta i održivog razvoja”, rekao je Antoan Uar, direktor Verso Energy.

Pročitajte još:

Proizvodnja sintetičkih goriva kompanije Verso Energy zasniva se na proizvodnji obnovljivog vodonika na licu mesta, kao i biogenog ugljen-dioksida koji se prikuplja iz fabrika papira i celuloze u blizini lokacije.

„U Finskoj, proces planiranja zone može teći paralelno sa planiranjem projekta kompanije, što nudi veću fleksibilnost u poređenju sa nekim drugim zemljama. Obim ulaganja potrebnih za industrijske projekte zelene tranzicije je toliko značajan da ovakav postepeni angažman pomaže projektima da lakše napreduju ka konačnoj odluci o investiciji”, rekao je Marko Kilpelajnen, direktor Službe za urbanu sredinu Grada Oulu.

Ugovor o saradnji između Verso Energy i Grada Oulu potpisan je na godišnjem Northern Power poslovnom forumu, koji je okupio 450 stručnjaka iz industrije vodonika.

Energetski portal

Karbon menadžment: trošak ili investicija u održiv biznis?

Foto-ilustracija: Pixabay (CapeCom)
Foto: ljubaznošću Maje Petrović

Klimatske promene više nisu daleka pretnja, već svakodnevna stvarnost koja oblikuje poslovna okruženja. Od ekstremnih vremenskih nepogoda do promena u očekivanjima potrošača i investitora, posledice klimatskih promena utiču na sve, od malih preduzeća do velikih korporacija. U ovom kontekstu, karbon menadžment ili upravljanje ugljenikom izdvaja se kao neizostavan alat za odgovorno poslovanje, ali i prilika za inovacije, rast i otpornost. Ipak, često se postavlja pitanje: šta zapravo predstavlja karbon menadžment? Da li je to samo još jedna nametnuta birokratska obaveza ili ključ za održivu budućnost?

Evropska unija, kao globalni lider u borbi protiv klimatskih promena, uvela je niz regulativa koje od kompanija zahtevaju odgovorno upravljanje emisijama. Karbon menadžment podrazumeva sistematsko merenje, smanjenje I neutralizaciju emisija ugljen-dioksida i drugih gasova koji doprinose globalnom zagrevanju.

U EU, ovaj koncept postaje sve značajnija obaveza za kompanije, naročito kroz regulative koje propisuju praćenje emisija, usklađivanje sa ciljevima održivog razvoja i transparentno izveštavanje. U srcu ovog pristupa leži moćna ideja: ono što možemo da izmerimo, možemo da kontrolišemo sa preciznošću i oblikujemo sa vizijom.

Još 1992. godine, na Konferenciji Ujedinjenih nacija o životnoj sredini i razvoju (UNCED) u Rio de Žaneiru, usvojena je Okvirna konvencija o klimatskim promenama (UNFCCC), čime su postavljeni temelji za globalnu borbu protiv klimatskih izazova. Pet godina kasnije, Kjoto protokol je uveo prve pravno obavezujuće ciljeve za smanjenje emisija, dok je Evropska unija 2005. godine lansirala Evropski sistem trgovine emisijama (ETS), čiji je princip „ograniči i trguj” stvorio nove prilike za ulaganja u čiste tehnologije i inovacije. Kruna ovih napora bio je Pariski sporazum iz 2015. godine, kojim je zacrtan cilj ograničenja globalnog zagrevanja na 1,5 stepeni Celzijusa. Ova istorijska prekretnica danas definiše poslovne strategije, jer klimatska odgovornost nije samo ekološka obaveza, već ključ za konkurentnost i dugoročnu održivost.

Pored ETS-a, Evropski zeleni dogovor iz 2019. godine predstavlja temelj za prelazak na ekonomiju sa niskim emisijama ugljenika. Ciljevi su ambiciozni – smanjenje emisija za najmanje 55 odsto do 2030. godine i postizanje klimatske neutralnosti do polovine 21. veka. Kao podrška ovim ciljevima, uveden je Mehanizam za prilagođavanje ugljenika na granicama (CBAM), koji sprečava „curenje ugljenika” kroz nametanje taksa na emisije ugrađene u uvezene proizvode iz zemalja sa slabijim standardima za zaštitu životne sredine.

U FOKUSU:

Mehanizam prekograničnog usklađivanja (cene) ugljenika (CBAM), koji je stupio na snagu 1. oktobra 2023.  godine, postavlja nove standarde za fer konkurenciju na evropskom tržištu. Trenutno fokusiran na izveštavanje o emisijama za ključne industrije poput cementa, čelika, aluminijuma, đubriva i električne energije, CBAM od 2026. godine uvodi obavezu plaćanja taksa na osnovu prijavljenih emisija. Ovaj mehanizam ne samo da izjednačava uslove između proizvođača već i vrši pritisak na zemlje van EU da unaprede svoje ekološke standarde. Suština uspešne primene CBAM-a leži u preciznom proračunu emisija gasova sa efektom staklene bašte (GHG proračun), koji detaljno mapira svaki korak vrednosnog lanca – od proizvodnje do transporta. Za kompanije širom sveta ovo nije samo regulatorni izazov već i prilika za inovacije koje redefinišu održivo poslovanje.

Foto-ilustracija: Pixabay (Gerd Altmann)

Uz to, Direktiva Evropske unije o korporativnom izveštavanju o održivosti (CSRD) donosi važnu promenu u načinu na koji kompanije pristupaju odgovornom poslovanju. Sa primenom koja u nekim slučajevima počinje već u fiskalnoj 2024. godini, ova regulativa obuhvata oko 50.000 kompanija koje posluju na berzi ili imaju značajne poslovne aktivnosti u EU. CSRD uvodi najstrože standarde za transparentno izveštavanje o održivosti, stavljajući u prvi plan ne samo usklađivanje s propisima već i strateško razmišljanje o tome kako održivost može postati ključni izvor vrednosti u sve zelenijem globalnom poslovnom okruženju.

Ipak, za mnoge karbon menadžment ostaje nejasan koncept, često viđen kao dodatni trošak, a ne prilika. Šta on zaista znači, ko je dužan da ga primenjuje i kako može doneti koristi za sve?

Za mnoge kompanije, posebno mala i srednja preduzeća, ključno pitanje nije samo usklađivanje s novim regulativama već i kako će one redefinisati svoje poslovanje. Dok su velike kompanije sa preko 500 zaposlenih već bile obavezne da izveštavaju o svojim emisijama prema Direktivi o nefinansijskom izveštavanju, od 2024. godine pravila postaju daleko rigoroznija. Nova direktiva o korporativnom izveštavanju o održivosti proširuje svoje zahteve na kompanije sa preko 250 zaposlenih, a do 2026. godine obuhvatiće i mala i srednja preduzeća sa uvrštenim akcijama na berzama, čime će značajno uticati na širi poslovni eko-sistem.

Međutim, ove promene nisu samo regulatorni izazov – one predstavljaju stratešku priliku za unapređenje operativne efikasnosti. Kompanije koje prepoznaju značaj preciznog merenja emisija često otkrivaju mogućnosti za optimizaciju troškova, bilo kroz energetski efikasne procese, prelazak na obnovljive izvore energije ili smanjenje industrijskog otpada. Primera radi, implementacija solarnih sistema ili uvođenje kružnih poslovnih modela ne samo da smanjuje operativne troškove već osigurava dugoročnu otpornost kompanije.

Pored finansijskih benefita, proaktivni pristup održivosti značajno doprinosi jačanju brenda i korporativne reputacije. Današnji potrošači zahtevaju veću transparentnost i sve češće biraju kompanije koje demonstriraju ekološku odgovornost. S druge strane, investitori sve češće favorizuju poslovne subjekte sa jasno definisanim strategijama održivosti, prepoznajući ih kao otpornije na tržišne rizike i promene u regulatornim okvirima. U svetu gde održivost postaje temelj konkurentnosti, mala i srednja preduzeća koja na vreme odgovore na ove izazove mogu se pozicionirati kao lideri u novoj, održivoj ekonomiji.

Maja Petrović

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Beogradski sajam turizma 2025: Nova energija za turističku industriju

Foto: Beogradski Sajam turizma

Pod sloganom „Jedna karta, bezbroj svetova”, 46. Međunarodni sajam turizma biće održan na Beogradskom sajmu od 20. do 23. februara 2025. godine. Ova prestižna manifestacija okupiće ključne aktere turističke industrije jugoistočne Evrope i sveta, otvarajući vrata novim poslovnim prilikama i partnerstvima.

Kao prvi značajan događaj u kalendaru Beogradskog sajma za 2025. godinu, Sajam turizma tradicionalno donosi talas sveže energije, umrežavanja i povezivanja profesionalaca iz različitih segmenata turističke industrije. Posetioci će imati priliku da istraže raznovrsne svetske destinacije, autentične smeštajne kapacitete i inovativne turističke ponude prilagođene savremenim trendovima, saopšteno je na sajtu Beogradskog sajma.

Međunarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme HORECA-OPREMA, koji ove godine slavi 20. izdanje, biće održan paralelno u halama 2A i 2C pod sloganom „Poslužite se”. Akcenat će biti na domaćim izlagačima, ali i na prisustvu relevantnih inostranih kompanija koje doprinose unapređenju ugostiteljske industrije – od hotelskog i restoranskog nameštaja do opreme za kuhinje, barove i restorane.

Pročitajte još:

Na ovogodišnjem Sajmu turizma očekuje se učešće vodećih turističkih agencija, hotela, vazduhoplovnih kompanija, turističkih centara i međunarodnih tur-operatora. Posetioci i učesnici moći će da istraže ponude turističkih destinacija iz Srbije i regiona, koji postaje sve značajnije emitivno tržište.

Prošlogodišnje izdanje sajma zabeležilo je preko 350 zakazanih B2B sastanaka, čime se potvrdila važnost ovog događaja kao jednog od ključnih mesta za sklapanje poslovnih ugovora u turizmu. Očekuje se da će i ove godine Sajam turizma privući veliki broj poslovnih gostiju i turista, stvarajući prilike za unapređenje regionalne i međunarodne turističke ponude.

Više o sajmu saznajte ovde.

Energetski portal

Mentorska i finansijska podrška inovatorima u poljoprivredi

Foto-ilustracija: Unsplash (no one cares)

Inovatori i preduzetnici u oblasti hrane i poljoprivrede imaju priliku da se prijave na programe podrške koje organizuju EIT Food, a koji su namenjeni razvoju i komercijalizaciji inovativnih rešenja u sektoru prehrambene industrije. Rok za prijave ističe 21. februara.

„Tražimo projekte koji doprinose održivosti prehrambenog lanca – od njive do trpeze. Ključna su rešenja za bolju iskorišćenost alternativnih proteina, smanjenje gubitaka hrane, efikasnije upravljanje vodama i navodnjavanje, razvoj regenerativne i precizne poljoprivrede, farm menadžment, kao i unapređenje kvaliteta proizvodnih procesa, ambalaže i bezbednosti hrane”, kaže Todo Terzić, menadžer za regulatornu reformu u NALED-u.

On navodi da je prehrambena industrija jedna od ključnih grana ekonomije u Srbiji koja u spoljnotrgovinskoj razmeni učestvuje sa 8,2 milijarde evra, ali da se inovatori u ovoj oblasti suočavaju s brojnim izazovima – od validacije tržišta do komercijalizacije. Statistika pokazuje da se samo 3,4 odsto startapa u EU bavi ovom industrijom, dok svega jedan od deset postane održiv biznis i dostigne višu fazu komercijalizacije.

Pročitajte još:

Program LAUNCH – Seedbed Incubator traje šest meseci i pomaže u identifikaciji komercijalnog potencijala inovacija, pružajući priliku za povezivanje sa kupcima, mentorsku podršku, učešće na evropskim networking događajima i finansiranje do 10.000 evra.

ACCELERATE – EIT Food Accelerator Network omogućava validaciju tehnologije i pripremu za komercijalizaciju, pružajući sredstva do 50.000 evra za implementaciju projekta, ekskluzivnu vidljivost kod partnera i grant od 3.000 evra za putovanja na networking događaje u Evropi.

SCALE – RisingFoodStars namenjen je startapima spremnim za skaliranje, nudeći pristup evropskoj mreži inovacija, vrhunsko mentorstvo i vidljivost na EIT Food flagship događaju NEXTBITE, uz mogućnost dodatnog finansiranja.

Podsetimo, NALED predstavlja  Srbiju u regionalnoj mreži Food habova koju je pokrenuo Evropski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), sa ciljem da se ubrzaju inovacije i u proizvodnji hrane i smanje emisije ugljen-dioksida, potrošačima pruže zdravije i pristupačnije opcije u ishrani i unapredi bezbednost hrane.

Prijave su otvorene putem linka www.eitfood.eu/entrepreneurship, a za dodatne informacije zainteresovani se mogu obratiti Todu Terziću (t.terzic@naled.rs) ispred NALED-a, kao EIT Food Huba za Srbiju.

Izvor: NALED

Nova generacija solarnih ćelija – potpuno reciklažne i ekološki prihvatljive

Foto-ilustracija: Pixabay (Michael_Pointner)

Istraživači sa Univerziteta Linkoping u Švedskoj razvili su revolucionarnu metodu reciklaže solarnih ćelija sledeće generacije, omogućavajući njihovu ponovnu upotrebu bez štetnih hemikalija. Ova inovacija, objavljena u časopisu Nature, mogla bi da reši problem elektronskog otpada i unapredi održivu energetsku tranziciju.

Za razliku od tradicionalnih silicijumskih panela, koji nakon isteka životnog veka završavaju na deponijama, nove perovskit solarne ćelije mogu se u potpunosti reciklirati, i to korišćenjem obične vode kao rastvarača. Još impresivnije, reciklirane ćelije zadržavaju istu efikasnost kao originalne – do 25 odsto pretvorene sunčeve energije u električnu.

Šta su perovskit solarne ćelije i zašto su superiornije?

Perovskit solarne ćelije su vrsta fotonaponskih ćelija napravljenih od perovskitnih materijala, koji imaju posebnu kristalnu strukturu pogodnu za visoku efikasnost pretvaranja sunčeve svetlosti u električnu energiju. Ove ćelije su lagane, fleksibilne i providne, što znači da se mogu koristiti na različitim površinama – od klasičnih solarnih panela do prozora i čak tekstila.

Za razliku od silicijumskih solarnih ćelija, koje zahtevaju visoke temperature i složen proces proizvodnje, perovskit ćelije mogu se proizvoditi jeftinije i uz manju potrošnju energije. Takođe, imaju potencijal da budu efikasnije u uslovima slabijeg osvetljenja, što ih čini idealnim za različite klimatske uslove.

„Moramo misliti na reciklažu prilikom razvoja novih tehnologija. Ako ne znamo kako ih ponovo iskoristiti, možda ih uopšte ne bismo smeli plasirati na tržište”, istakao je profesor Feng Gao sa Univerziteta Linkoping.

Pročitajte još:

Revolucionarna metoda reciklaže – bez štetnih hemikalija

Trenutne metode reciklaže perovskit ćelija koriste toksične rastvarače poput dimetilformamida, koji su štetni po životnu sredinu i zdravlje ljudi. Međutim, istraživači iz Linkopinga razvili su inovativan pristup koji koristi vodu kao jedini rastvarač.

Njihova metoda omogućava pažljivo razlaganje solarnih ćelija u vodi, pri čemu se svi ključni materijali – stakleni slojevi, elektrode, perovskitni slojevi i slojevi za transport naelektrisanja – mogu ponovo koristiti u novim ćelijama bez gubitka performansi. Ovaj proces ne samo da smanjuje količinu otpada, već i značajno smanjuje ekološki otisak proizvodnje solarnih panela.

Ovo otkriće dolazi u ključnom trenutku, jer se očekuje nagli porast potrošnje električne energije sa razvojem veštačke inteligencije i elektrifikacije transporta. Stručnjaci veruju da će ova tehnologija igrati ključnu ulogu u obezbeđivanju čiste energije u budućnosti, pod uslovom da se industrijski procesi prilagode masovnoj proizvodnji.

Milena Maglovski

Ulaganja u zelenu energiju: Korak ka održivom poslovanju i odgovornosti

Foto: NIS

Obnovljivi izvori energije imaju sve veću ulogu u energetskom miksu današnjice. Takođe, zakonska regulativa pojedinih zemalja značajno je pooštrena kada je reč o fosilnim gorivima i uticaju na životnu sredinu. Zbog toga energetska tranzicija i zelena energetika igraju sve značajniju ulogu. Kompanije koje prepoznaju značaj obnovljivih izvora energije i aktivno ulažu u njih ne samo da podržavaju borbu protiv klimatskih promena već i stvaraju konkurentske prednosti na tržištu.

Istovremeno, ulaganjem u zelenu energiju doprinosi se stvaranju zdravijeg i održivijeg okruženja, ali i stimuliše razvoj novih tehnologija i inovacija. Kroz ove aktivnosti, kompanije ne samo da unapređuju svoje poslovanje već i značajno doprinose očuvanju prirodnih resursa za buduće generacije. Njihovo strateško delovanje potvrđuje da su održivost i ekonomski razvoj nerazdvojni, a Zelena agenda predstavlja ključ za opstanak i napredak celokupnog društva.

U FOKUSU:

Ekološki orijentisane biznis inicijative

Zbog toga veliki broj energetskih kompanija realizuje značajne projekte iz oblasti obnovljivih izvora energije. Taj trend prate i domaće kompanije. Jedan od primera je i kompanija NIS, koja je u poslednje dve godine realizovala projekat izgradnje solarnih elektrana na svojim benzinskim stanicama i drugim objektima, poput fabrike vode „Jazak”. Kompanija NIS je posebno investirala u energetsku tranziciju, s fokusom na izgradnju kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Projekat je pre svega realizovan na benzinskim stanicama, tako da su solarni paneli do sada postavljeni na čak 45 lokacija. Ove elektrane godišnje proizvedu oko 1.600 MWh, što umanjuje troškove kompanije za električnu energiju za oko 230.000 evra.

Foto: NIS

Istovremeno, na ovim objektima značajno se smanjuje i emisija ugljen-dioksida – za čak 1.700 tona na godišnjem nivou. Kako u kompaniji NIS navode, razvoj inovativnih rešenja koja doprinose zaštiti životne sredine i istovremeno povećavaju energetske efikasnosti u domenu uštede energije jedan je od osnovnih elemenata strategije poslovanja kompanije. Od 2009. godine, kompanija je u ekološke projekte i biznis inicijative koje indirektno poboljšavaju ekološku sliku u našoj zemlji uložila preko 900 miliona evra, od čega je više od 130 miliona evra usmereno na ekološke inicijative. Samo u 2023. godini, u realizaciju ekoloških projekata uloženo je 801,8 miliona dinara.

Zahvaljujući značajnim investicijama u sprovođenje Zelene agende kroz biznis procese, NIS je protekle godine smanjio direktne emisije ugljen-dioksida za šest odsto. Pored toga, NIS kontinuirano unapređuje opremu i postrojenja s ciljem optimizacije potrošnje energije i smanjenja emisije štetnih gasova, ključnih uzročnika klimatskih promena. Tako je u Rafineriji nafte Pančevo pušteno u rad postrojenje za duboku preradu, čijim radom je ukinuta proizvodnja mazuta sa visokim sadržajem sumpora, što je dovelo do smanjenja emisije sumpor-dioksida za čak 98,8 odsto.

NIS

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Užice smanjuje zagađenje vazduha, ali ložišta i saobraćaj usporavaju dalji napredak

Foto-ilustracija: Freepik (frimufilms)

Grad Užice tokom prethodnih nekoliko godina uložio je značajna finansijska sredstva u mere energetske efikasnosti i mere za smanjenje aerozagađenja. Iako se i dalje beleži veliki broj dana sa prekoračenjem graničnih vrednosti zagađujućih čestica, merenja u periodu 2018-2024. godina pokazuju da se broj dana sa prekomernim zagađenjem vazduha smanjuje.

Pored mera koje grad preduzima, Dušanka Selaković, resorna većnica, ističe da je jednako važno da i sami građani daju svoj doprinos.

Kao jedan od razloga za prekoračenje graničnih vrednosti suspendovanih čestica, navode se niske temperature koje dovode do povećane potrošnje energenata u ložištima, a tome doprinosi i intenzivan saobraćaj. Prema merenjima sa merne stanice kod Javne garaže, ovaj grad je već prekoračio zakonom dozvoljenih 35 dana godišnje sa koncentracijom suspendovanih čestica PM10 iznad 50 µg/m3. Ipak kako naglašava Dušanka Selaković gradska većnica za zaštitu životne sredine i turizam, lokacija te merne stanice okarakterisana je kao saobraćajna i meri zagađenje pod direktnim uticajem saobraćaja.

„Na kvalitet vazduha u gradu Užicu utiču prvenstveno emisije zagađujućih materija iz kotlarnica i individualnih ložišta, saobraćaja i industrije. Prema rezultatima popisa iz 2022. godine, na teritoriji grada Užica ima 22.804 individualna stambena objekta koji nisu na sistemu daljinskog grejanja, od kojih preko 70 odsto kao osnovni energent za grejanje koristi drvo. Etažno grejanje postoji u 13.503 stambenih jedinica dok njih oko 9.000 nema nikakve instalacije za grejanje, 16.461 stanova greje se na čvrsta goriva, od čega  16.091 na drva i 370 na ugalj. Na gradskom području je 10.165 stanova koji se greju na čvrsta goriva, a 6.296 na seoskom”, rekla je Selaković.

Zbog toga je, naglašava, smanjenje zagađenja poreklom iz individualnih ložišta prioritet.

Pročitajte još:

U prethodnih deset Godina, za zamenu ložnih uređaja i mere energetske sanacije izdvojeno je preko 317 milona dinara, i realizovano 3.566 ugovora. Pored toga, u istoj meri se radilo i na energetskoj sanaciji javnih objekata ukupne površine 16.572,15 metara kvadratnih.

Pozitivan efekat primenjenih mera pokazuje i merno mesto ,,Biblioteka’’ u period od 2018.-2024 godine, gde se beleži se trend smanjenja broja dana sa prekoračenjem graničnih vrednosti od 94 u 2018. do 46 u toku prošle godine.  Smanjuje se i srednja godišnja vrednost suspendovanih čestica PM10 sa 45,5 u 2018. do 30,6 u prošloj godini, navodi se na sajtu Grada Užice.

Photo-illustration: Unsplash (Musa Haef)

Prema rečima resorne većnice, na smanjenju zagađenja iz saobraćaja bilo je najmanje pomaka, a svake godine se povećava broj automobila u gradu, a u odnosu na to i uticaj saobraćaja na zagađenje vazduha što i beleži automatska merna stanica.

Kako je istakla, urađena je revizija Plana kvaliteta vazduha grada Užica i ovaj dokument je još prošle godine dostavljen na saglasnost Ministarstvu zaštite životne sredine, a 12. februara su stigle i primedbe na dokument.

Nakon izmene dokumenta u skladu sa dostavljenim primedbama i dobijanja saglasnosti, ovaj starteški dokument biće dostavljen Skupštini Grada Užica na usvajanje, rekla je Selaković i dodala da ih očekuje još dosta posla, kako bi kvalitet vazduha u Užicu bio zadovoljavajući. To uključuje, pre svega, eliminisanje mazuta iz svih javnih kotlarnica, sprovođenje mera za smanjenje zagađenja vazduha iz saobraćaja ali i podizanje svesti građana koji svojim svakodnevnim odlukama utiču na kvalitet vazduha.

Energetski portal

Poziv za dostavljanje predloga za grant u okviru PROZHUM projekta

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije (DZPPS) obaveštava da je u okviru realizacije projekta PROZHUM – Zaštita i obnova močvarnih staništa na Mediteranu koji finansira Francuska agencija za razvoj (AFD), otvorena mogućnost dodele jednog granta u vrednosti do 10.000 evra.

Ovaj grant je namenjen osnaživanju lokalnih organizacija civilnog sektora koje se bave zaštitom životne sredine.

DZPPS poziva sve zainteresovane organizacije da im dostave svoje ideje za aktivnosti usmerene na zaštitu, monitoring i unapređenje vodenih staništa:

  • promocija korišćenja nauke u aktivnostima zaštite i obnove močvarnih staništa;
  • razvoj novih ideja za zaštitu i obnovu močvarnih staništa sa visokom vrednošću nasleđa.

Pročitajte još:

Primeri aktivnosti (nisu ograničavajući)

  • promocije promene ponašanja ljudi (nezakonito ubijanje ptica, krivolov, upravljanje otpadom ili održiva poljoprivreda);
  • istraživanje biodiverziteta nekog ugroženog vodenog staništa;
  • uspostavljanje lokalne organizacije, ključni partner u potrebama menadžmenta vodenih staništa;
  • transfer znanja i povećanje svesti o značaju vodenih staništa kod lokalnih institucija.

Za sva dodatna pitanja, kontakt imejl adresa: slobodan.markovic@pticesrbije.rs

Popunjen formular sa idejama možete poslati do 20.februara 2025. na imejl info@pticesrbije.rs.

Formular je dostupan ovde.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije

Globalni posmatrački centar za AI i energiju: IEA najavljuje novine dok Indija gradi najveći data centar

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske )

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) najavila je pokretanje Globalnog posmatračkog centra za veštačku inteligenciju i energiju za proleće, kako bi pratila sve veći uticaj izgradnje data centara na potrošnju električne energije. Tokom „AI Action Summita“ u Parizu, izvršni direktor IEA, istakao je da ubrzani rast veštačke inteligencije i digitalnih tehnologija zahteva hitnu koordinaciju među energetskim kompanijama, državnim institucijama i tehnološkim sektorom, kako bi se obezbedila stabilna i održiva energetska infrastruktura.

Prema podacima IEA, potražnja za električnom energijom u data centrima već sada iznosi 1,4 odsto ukupne globalne potrošnje, a očekuje se da bi do 2030. mogla dostići čak tri odsto. Jedan AI data centar u proseku može da potroši onoliko struje koliko i 100.000 domaćinstava. Birol, direktor IEA, upozorio je da bez adekvatnog planiranja i izgradnje nove energetske infrastrukture, postoji rizik da će mnogi AI projekti biti usporeni ili obustavljeni.

Pored sve većeg energetskog opterećenja, veštačka inteligencija donosi i velike mogućnosti za transformaciju načina na koji proizvodimo, trošimo i distribuiramo energiju. AI može da unapredi prognozu vremenskih uslova i efikasnost u razvoju novih tehnologija, uključujući nuklearnu energiju (uključujući male modularne reaktore) i geotermalna rešenja, kao i da optimizuje rad električnih mreža.

Pročitajte još:

Foto-ilustracija: Unsplash (jordan-harrison)

IEA u decembru prošle godine već je organizovala prvu globalnu konferenciju o energiji i veštačkoj inteligenciji, na kojoj su stručnjaci iz različitih sektora razgovarali o načinima kako AI može olakšati zelenu tranziciju i poboljšati efikasnost energetskih sistema. Uoči objavljivanja novog Specijalnog izveštaja o energiji i veštačkoj inteligenciji 10. aprila, dr Birol je potvrdio da će na isti datum biti pokrenut i novi „Opservatorijum za energiju, AI i data centre“, koji će javno pružati najdetaljnije dostupne podatke o globalnim energetskim potrebama AI tehnologija.

U Indiji je trenutno u toku izgradnja najvećeg data centra na svetu, čiji je cilj da omogući ogromne kapacitete za skladištenje, procesiranje i analizu podataka, a sve to radi razvoja veštačke inteligencije i drugih naprednih digitalnih tehnologija. Lokacija ovog data centra nalazi se u blizini Mumbaja, jednom od najvažnijih poslovnih i tehnoloških čvorišta Indije, te je na samitu direktor IEA pohvalio prisutnog premijera Indije za ovaj poduhvat.

Glavna svrha projekta jeste obezbeđivanje pouzdane IT infrastrukture koja će podržati eksponencijalni rast AI aplikacija, ali i da Indiji osigura stratešku prednost u globalnoj trci za tehnološkom inovacijom, privuče međunarodna ulaganja i otvori nova radna mesta u brzo rastućem IT sektoru.

Novi opservatorijum koji IEA planira da pokrene služi kao centralizovan i sveobuhvatan sistem za praćenje potrošnje energije u data centrima i uticaja veštačke inteligencije na energetsku infrastrukturu. To znači da će IEA prikupljati i analizirati detaljne podatke o tome koliko električne energije troše data centri u svetu, kako rastuća AI tehnologija utiče na globalnu tražnju za električnom energijom, kao i koji su najefikasniji modeli saradnje i inovacija u tom domenu, nakon što se projekat pokrene na proleće.

Energetski portal

Nuklearni reaktor – suverenitet jedne države

Foto-ilustracija: Pixabay (jp)

Potencijalni razvoj nuklearnog energetskog programa u Srbiji probudio je veliko interesovanje kada je prvi put spomenut kao mogućnost. Tema koja decenijama nije bila na dnevnom redu sada naširoko privlači pažnju društva – od naučnika, ekonomista, novinara, do šireg građanstva. Izmene Zakona o energetici koje, između ostalog, uključuju i ukidanje moratorijuma, odnosno zabranu izgradnje nuklearnog postrojenja, temelj su za dalje odluke.

Budući da bi struka trebalo da vodi glavnu reč kada se raspravlja o temi od nacionalnog značaja, dobili smo nešto detaljnija objašnjenja od Dr Slavka Dimovića, direktora Instituta za nuklearne nauke „Vinča” – najvećeg multidisciplinarnog instituta na Balkanu. Iako smo suštinski tek zagrebali temu, pokušali smo da približimo koje bi to optimalno rešenje bilo za Srbiju i kako se formira stručni kadar – prvenstveno nuklearni inženjeri.

Nuklearna energija za baznu potrošnju

Foto-ilustracija: Unsplash (dan-meyers)

Odabir nuklearne energije otvara širok spektar vitalnih pitanja, ali isto tako nudi preko potrebne odgovore. S jedne strane, u nuklearnoj energiji leži rešenje u postizanju klimatskih ciljeva i napuštanju fosilnih goriva, uz najveće smanjenje emisija CO2 u odnosu na druge energente. Ali, nuklearna energija ne nudi samo ekološke benefite i brže kretanje kroz zelenu tranziciju, već gradi stub energetske bezbednosti jedne zemlje, omogućavajući stabilno snabdevanje energijom, koja potom ne zavisi od promenljivih cena, vremenskih uslova i političkih neizvesnosti. Kako objašnjava Dr Dimović, zadati klimatski cilj zahteva napuštanje fosilnih goriva do 2050. godine, dok istovremeno potrošačko društvo iziskuje sve više električne energije. Srbija je u tom kontekstu u svojevrsnom lavirintu, gde pomenuti ciljevi vrše pritisak i na našu privredu koja, ukoliko ne bude pratila ove tokove, gubi konkurentnost. S druge strane, šanse da Srbija napusti ugalj i pritom ostane energetski bezbedna vrlo su male. Naša zemlja je u lošoj situaciji sa fosilnim gorivima, jer to što mi posedujemo i koristimo zapravo je lignit – niže energetske vrednosti i toplotne moći, lošiji čak i u poređenju sa drugim vrstama uglja. Domaće rezerve nisu kvalitetne, niti ih ima u dovoljnim količinama, a uvoz uglja nije dobro niti dugoročno rešenje. Kada se sve uzme u obzir, uz penale i pritiske koji čekaju domaću ekonomiju, rešenje za samosnabdevanje i „zeleniju” privredu nameće se samo po sebi – nuklearna energija.

U FOKUSU:

Ipak, često se kao mana istakne da nuklearni projekti imaju tendenciju probijanja rokova, daleko više nego ostali infrastrukturni projekti. Iako kašnjenje u realizaciji projekata nije neuobičajeno, posebno u našoj zemlji, kod nuklearnih elektrana problem predstavlja i prekoračenje budžeta, koje ponekad dostigne i dvostruki iznos prvobitnih procena. Čak je i u Finskoj izgradnja jednog od najvećih reaktora kapaciteta 1,6 GW trajala 16 godina, navodi kao primer naš sagovornik. Uprkos ovim izazovima, ne bi trebalo zanemariti brojne prednosti koje nuklearna energija pruža.

Nakon katastrofe u Černobilju 1986. godine, mnoge zemlje širom sveta pojačale su svoje propise i kontrole kada je reč o nivoima radioaktivnosti. U tom momentu, Jugoslavija je usvojila vrlo stroge zakone u vezi sa kontrolom radioaktivnosti, postavljajući granice koje su četiri puta niže nego što su bile američke. Iako smo u bivšoj državi imali izuzetne stručnjake, nasleđivanjem moratorijuma zaustavljena je svaka vrsta naučnog i tehnološkog napretka.

Energetska strategija Srbije

Foto-ilustracija: Pixabay (Dirk-Rabe)

Nacrt strategije za razvoj energetike u Republici Srbiji, koji je ove godine bio predmet javne rasprave, predviđa reforme u energetskom sektoru, koje uključuju postepenu implementaciju naplate za emisije gasova sa efektom staklene bašte, kao i ambiciozne ciljeve na polju OIE. Prema predviđanjima, do 2040. godine očekuje se da kapaciteti vetroelektrana i solarnih parkova dostignu preko 10 GW, a da oko 70 odsto energetskog miksa budu obnovljivi izvori energije. Otvorena je mogućnost razvoja nuklearne energije, iako je ovog puta ostala bez konkretnih i zadatih ciljeva. Odgovor Dr Dimovića na takve ambicije jeste da je realno računati na oko 30 odsto obnovljivih izvora u energetskom miksu Srbije – ne zbog nedostatka stručnog kadra, već posmatrano klimatski i meteorološki. Iako alternativne izvore energije i nuklearnu energiju ne treba upoređivati, s obzirom na to da su različite tehnologije, alternativni izvori treba da rade u simbiozi zbog sopstvenih performansi, dok nuklearna energija ima sposobnost da bude bazična i postojana. Tu se vraćamo na početak problema – najveći udeo proizvodnje električne energije u Srbiji čini ugalj, i čini se nemogućim u potpunosti ga napustiti i osloniti se isključivo na obnovljive izvore bez nekog krucijalnog energetskog rešenja, ali na pitanje da li bi trebalo da napustimo ugalj, odgovor je – da, smatra Dimović.

Kada govorimo o energetskim rešenjima, treba razmišljati u kontekstu deficita struje u Srbiji, koji je, kako je naveo sagovornik, oko 1,2 do 1,5 GW. Zbog toga, njegova preporuka ide u smeru kopiranja iskustva iz regiona, što smatra obično najpametnijim, jer se treba porediti sa zemljama u okolini, umesto sa Francuskom i Rusijom. Konkretno, Srbija je okružena ruskim reaktorima druge generacije, snage oko 1 GW. Reaktor druge generacije nalazio se i u Černobilju, ali sa grafitnim moderatorom, dok ga okolni reaktori nemaju jer su poboljšana verzija. Srbija pak može da računa na reaktore treće generacije, dok se trenutno u svetu razvija četvrta generacija torijumskih reaktora.

– Plan Srbije trebalo bi da se kreće u pravcu izgradnje jednog do dva konvencionalna reaktora snage 1,2 GW. Potencijalno drugo rešenje bili bi mali modularni reaktori, veličine tri do četiri naslagana frižidera, koji su snage do 300 MW i koje bismo mogli da instaliramo u napuštenim termoenergetskim postrojenjima – kaže naš sagovornik, iako prvu varijantu smatra najboljom za nas.

Priredila: Milica Vučković

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Zrenjanin, Žitište i Nova Crnja dobili kamione za odnošenje smeće

Foto: Wikipedia/Alexzr88

U Zrenjaninu je nedavno predsednica Pokrajinske vlade AP Vojvodine, zajedno sa pokrajinskim sekretarom za urbanizam i zaštitu životne sredine, uručila  ključeve novih komunalnih vozila predstavnicima Zrenjanina, Žitišta i Nove Crnje. Ova vozila, namenjena odnošenju smeća, deo su projekta za unapređenje upravljanja reciklabilnim otpadom.

U prostorijama JKP “Čistoća i zelenilo” tom prilikom je istaknuto da su vozila finansirana iz budžeta Pokrajinske vlade, uz doprinos lokalnih samouprava od 20 odsto. Ukupna investicija iznosi 60 miliona dinara, a planirano je i proširenje ovog projekta na druge opštine Vojvodine.

Pročitajte još:

Predsednica je naglasila važnost edukacije mladih generacija o očuvanju čistih gradova i opština, kao i pravilnom upravljanju otpadom, što je u skladu sa zakonom o zaštiti životne sredine i strategijom upravljanja komunalnim otpadom u pokrajini.

Nakon predaje ključeva, održan je radni sastanak u Gradskoj kući, gde su razmatrane pripreme za početak realizacije projekta Zrenjanin – Nacionalna prestonica kulture Srbije 2025. s obzirom da će 21. marta biti zvanično preuzeta titula od grada Užica.

Energetski portal