Home Blog Page 99

Izazovi u primeni ESG principa

Foto-ilustracija: : Pexels (Arthur Ogleznev)

U poslednjih nekoliko godina, sve se više govori o održivom poslovanju i integraciji ESG principa u poslovne modele preduzetnika i kompanija. Iako svest o značaju održivosti raste, implementacija ESG principa u Srbiji još uvek je u fazi razvoja, a mnogi preduzetnici suočavaju se s izazovima prilagođavanja novim tržišnim zahtevima. S obzirom na to da globalna ekonomija zahteva odgovorno poslovanje, raste pritisak na preduzetnike da se prilagode održivim praksama, što postavlja pitanje kako ubrzati proces integracije ESG faktora u poslovanje.

Iako preduzetnici u Srbiji prepoznaju značaj održivog poslovanja, implementacija ESG principa i dalje predstavlja izazov, posebno za malu i srednju privredu, kao i tradicionalne industrije. Velike kompanije, naročito one koje izvoze, brže implementiraju ove standarde, dok manji preduzetnici nailaze na prepreke poput nedostatka stručnosti i visokih početnih troškova. Privredna komora Srbije (PKS) igra ključnu ulogu u savetovanju preduzetnika o ESG standardima, organizovanju obuka i pružanju pravnih saveta. Iako je prepoznat značaj ESG faktora, potrebna su dalja ulaganja u specijalizaciju i jačanje kapaciteta za efikasniju implementaciju među preduzetnicima.

– Jedan od važnijih koraka bio je formiranje Responsible Business Huba, korisničkog servisa koji pomaže preduzetnicima da bolje razumeju zahteve tržišta EU i da se usklade sa zakonodavstvom vezanim za ESG. Kroz izradu ESG rečnika, prevođenje ključnih regulativa i obuke za preduzetnike, PKS pruža ključnu podršku u razumevanju tržišnih zahteva i novim zakonodavnim obavezama – objašnjava Tanja Lindell, iz Privredne komore Srbije.

U FOKUSU:

Foto: PKS

Zakonodavne promene u Srbiji svakako će ići u pravcu usklađivanja sa globalnim i EU regulativama u oblasti ESG standarda. Iako trenutni zakonodavni okvir nije dovoljno razvijen, postoji jasna potreba za uvođenjem novih zakonskih okvira koji će omogućiti bolju zaštitu životne sredine, unapređenje društvene odgovornosti i bolju upravljačku praksu. To podrazumeva usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa zaštitom ljudskih prava, radnim uslovima, sigurnošću na radu, kao i boljim upravljanjem, posebno u pogledu transparentnosti i etičkog poslovanja.

Pored toga, važno je preduzetnicima pružiti edukaciju i adekvatnu pomoć u implementaciji ESG principa, kao i olakšati prelazak na zelene poslovne modele kroz finansijske podsticaje i poreske olakšice. Kako bi se ubrzala zelena transformacija, potrebno je obezbediti odgovarajuće subvencije, obuke i savete preduzetnicima, ali i motivisati ih da nađu inovativna rešenja, koja će im omogućiti da postanu konkurentniji na globalnim tržištima.

– Preduzetnici, naročito oni koji izvoze, prepoznaju potrebu za održivim poslovanjem, dok mnogi još uvek oklevaju zbog izazova poput visokih početnih troškova i nedostatka svesti. Sektori poput energetike, poljoprivrede, proizvodnje i transporta pokazuju najveći potencijal za zelenu transformaciju, jer već postoje preduslovi za uvođenje zelenih tehnologija – dodaje Tanja Lindell.

Priredila: Milica Radičević

Tekst u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Novi Sad nastavlja akciju ozelenjavanja

Foto: Grad Novi Sad

Sadnja novog drveća nastavlja da unapređuje zelene površine Novog Sada. U Ulici Stanoja Stanojevića na Novom naselju zasađene su 44 sadnice likvidambra, dok je u Ulici Vojvode Šupljikca posađeno 42 stabla različitih vrsta. Ovoj ekološkoj akciji prisustvovali su Dejan Šijak, član Gradskog veća za komunalne i inspekcijske poslove, i Danijela Andrić, pomoćnica gradonačelnika, navedeno je u saopštenju Grada.

Kako je istakla Danijela Andrić, sadnja se sprovodi u periodu mirovanja vegetacije, od novembra do marta, kada odrasla stabla iz rasadnika dobijaju svoje stalno mesto u gradskim zelenim površinama.

Dejan Šijak naglasio je da je Grad Novi Sad posvećen očuvanju i unapređenju zelenila, te da će u narednim nedeljama biti posađeno još 620 stabala različitih vrsta, uključujući jablane, javore, lipe i četinare, kao i 450 sadnica ukrasnog šiblja.

Pročitajte još:

Pored drveća, posebna pažnja posvećena je i sadnji ukrasnog cveća. Krajem prošle godine, u sklopu sanacije javnih zelenih površina, na 27 lokacija posađeno je oko 2.000 stabala, od kojih su neka visoka čak šest metara. Takođe, u novembru je Limanski park obogaćen sa 40.000 lukovica lala i narcisa, koje će, kada procvetaju, svojim bojama podsećati na talase Dunava.

Zahvaljujući ovim aktivnostima, Novi Sad nastavlja da gradi svoj imidž zelenog i ekološki osvešćenog grada, a sadnja novih stabala i ukrasnog bilja biće nastavljena sve do kraja marta.

Energetski portal

Klimatske promene i niske otkupne cene uništavaju tržište meda

Foto-ilustracija: Pixabay (Stefan Schweihofer)

Promena klime, niža otkupna cena meda, veliki broj falsifikata na tržištu. Sve su to problemi s kojima se pčelari bore. Neki uspevaju da se održe, ali mnogi odustaju od proizvodnje. Pa je i na Sajmu meda u Beogradu, svake godine sve manje izlagača.

Falsifikovani med je nekada bio retkost. Sada dominira na tržištu. Za potrošače je poražavajući podatak da je tek u svakoj trećoj tegli pravi med. I to su podaci na svetskom nivou. Koji je med pravi, a koji veštački, ni stručnjaci ne mogu lako da procene, već samo uz laboratorijske analize.

„Nećete verovati da su ovi koji rade falsifikate kao čarobnjaci, prevare profesore koji se više od 30 godina bave pčelarstvom i medom kao što sam ja. Ja sam jednom prilikom u inostranstvu imao prilike da me čovek pita koji je to med, ja sam rekao koji je, a on kaže, profesore, to je čist falsifikat”, rekao je predsednik Srpskog društva za testiranje kvaliteta meda prof. dr Slađan Rašić.

Pročitajte još:

Pčelari se žale na nisku otkupnu cenu

Pre pet godina za kilogram meda otkupna cena je bila sedam evra, sada tri. I tu su opet u prednosti proizvođači falsifikata.

„Koriste se razne melase ili bombon sirupi i šta ja znam šta sve koriste, neke proizvode koji u nabavci koštaju 50 do 100 dinara, a ovamo izađu na tržište sa 400 do 500 dinara i onda mi nikada ne možemo da budemo konkurentni”, objasnio je Zoran Krstić, pčelar iz Vlasotinca.

Pčelari kažu da tegla prirodnog meda ne sme da košta manje od hiljadu dinara. U protivnom, proizvodnja se ne isplati.

„Poznajemo mnogo pčelara, posebno moj otac koji je dosta pčelara opčelario, ali nažalost veliki broj njih je posle nekoliko godina odustao jer je teško naći svoju računicu u svemu tome”, rekao je Đorđe Radovanović, pčelar sa Sokolskih planina.

Tekst u celosti pročitajte ovde.

Izvor: RTS

Električne tapete: Inovacija koja menja način grejanja domova

Foto: AI (ChatGPT)

Energetska efikasnost primenjuje se na brojne načine, od izolacije objekata, preko LED sijalica, do električnih uređaja visoke energetske klase. Kompanija sa sedištem u Romziju, u Hempširu, razvila je inovativno rešenje koje bi moglo dodatno doprineti dekarbonizaciji domova i smanjenju troškova energije. Reč je o električnim tapetama koje predstavljaju zamenu za tradicionalni sistem grejanja na gas.

Tajna efikasnosti ovih grejnih tapeta leži u bakarnim trakama obogaćenim grafenom ili ugljenikom, koje formiraju vrlo tanku, električno provodnu površinu sposobnu da emituje infracrvenu toplotu. Za razliku od klasičnih radijatora, koji prvo zagrevaju vazduh u prostoriji, infracrvena toplota koju emituju ove tapete funkcioniše slično sunčevim zracima – ne zagreva vazduh direktno, već zagreva površine, predmete i ljude, stvarajući prijatan osećaj topline.

Ove tapete postavljaju se na plafon, a njihovu energetsku efikasnost potvrđuje podatak da je za zagrevanje potrebno svega od jednog do tri minuta. Iz kompanije NextGen Heating, koja je razvila ovu tehnologiju, ističu da tapete omogućavaju dodatne prednosti. Naime, pomažu u smanjenju vlage i buđi, poboljšavajući kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru.

Pored prednosti kada je reč o energetskoj efikasnosti, postavilo se pitanje koliki je ekološki otisak ovog sistema kroz ceo životni ciklus. S obzirom na to da je projekat još u pilot fazi, prve procene su da se materijali poput grafena i bakra mogu reciklirati, čime se smanjuje otpad. Ipak, ostaju pitanja koja je potrebno dodatno analizirati, poput onog koliko je energije potrebno za samu proizvodnju električnih tapeta.

Pročitajte još:

Pilot projekat u Glazgovu

Prošle godine, Univerzitet u Glazgovu, Univerzitet Stratlajd, Zapadnoškotska stambena asocijacija (WSHA) i Gradsko veće Glazgova, uz finansijsku podršku Scotland Beyond Net Zero, koalicije stručnjaka za klimu i održivost sa škotskih univerziteta, pokrenuli su pilot projekat u Glazgovu kako bi se testirala efikasnost električnih tapeta. Pilot projekat sprovodi se u 12 stambenih objekata u tradicionalnim stambenim zgradama.

Univerzitet u Glazgovu izneo je podatak da su kuće u Škotskoj među najstarijim na svetu, a ujedno i najlošije izolovane u Evropi. Grejanje zgrada ukupnim emisijama ugljenika u Škotskoj i širom Ujedinjenog Kraljevstva doprinosi sa čak 36 odsto. Još jedan podatak pokazuje da prosečna kuća u ovom području toplotu gubi čak tri puta brže nego domovi u mnogim evropskim zemljama. Dodatno, 84 odsto domaćinstava koristi centralno grejanje koje se oslanja na fosilna goriva.

S obzirom na prethodno navedeno, Škotska je prošle godine uvela novi standard za grejanje u novogradnji, koji podrazumeva da novi objekti poseduju ekološki prihvatljive sisteme grejanja. Ovde se ogleda značaj pilot projekta, koji, ukoliko se pokaže dobrim, može da nastavi svoj dalji razvoj u pronalaženju načina za njegovu masovniju proizvodnju.

Iako je sprovođenje pilot projekta i dalje u toku, prvi rezultati pokazuju da su stanari pokazali pozitivne utiske.

Katarina Vuinac

Održivo poslovanje po meri kompanije ABB

Foto: ABB
Foto: ABB

U svetu u kom se poslovni uspesi često sukobljavaju s ekološkim izazovima, kompanija ABB pruža inspirativan primer kako odgovorno poslovanje može ići ruku podruku s očuvanjem životne sredine. Kroz inovativna rešenja, ABB je uspeo da spoji održivost i najnovija tehnološka dostignuća, omogućavajući industriji, energetskom sektoru i transportu da drastično smanje emisije i unaprede energetsku efikasnost.

O ključnim strategijama i viziji koje ABB opravdano čine liderom energetske efikasnosti, razgovarali smo sa Sandrom Vidal, menadžerkom za održivost, ABB Motion Southern Europe, i Milanom Jevremo vićem, direktorom lokalne poslovne jedinice Elektromotorni pogoni i upravljanje kompanije ABB Srbija.

Možete li detaljnije objasniti ABB-ovu posvećenost cirkularnoj ekonomiji? Koje korake preduzimate da biste poboljšali dugovečnost proizvoda, mogućnost reciklaže i efikasno korišćenje resursa?

Sandra Vidal: ABB-ova agenda održivosti čvrsto je integrisana u samu suštinu kompanijske misije, oslanjajući se na tri ključna stuba: omogućavanje društva s niskim emisijama ugljenika, očuvanje resursa i unapređenje društvenog napretka. Što se tiče stuba cirkularne ekonomije, naš cilj je da smanjimo otpad, zaštitimo vodu i biodiverzitet i odgovorno koristimo zemljište. S tim u vezi, posvećeni smo integraciji principa cirkularnosti u sve faze životnog ciklusa proizvoda, počevši od dizajna i nabavke, pa sve do proizvodnje, upotrebe i odgovornog završetka životnog veka proizvoda. Naša ambicija je da do 2030. godine najmanje 80 odsto našeg portfolija proizvoda i rešenja bude u skladu s cirkularnim principima, uz usmeravanje na minimizaciju otpada koji završava na deponijama. Takođe, ABB je tu da podrži svoje klijente u unapređenju njihove cirkularne ekonomije kroz inovativne tehnologije i rešenja, uključujući usluge modernizacije opreme, preuzimanja i reciklaže.

U FOKUSU:

ABB pomaže klijentima u smanjenju emisija ugljen-dioksida i posvećen je smanjenju sopstvenih emisija kroz ciljeve usklađene s inicijativom Science Based Targets (SBTi). Možete li nam ukratko predstaviti ovu inicijativu i objasniti kako je kompanija uskladila svoje poslovanje s njenim principima?

Sandra Vidal: Prvi stub naše ABB agende održivosti je stvaranje društva s niskim emisijama ugljenika, čime pokazujemo našu duboku posvećenost postizanju neto nulte emisije do 2050. godine. Partnerstvom s našim klijentima nastojimo da izbegnemo emisije štetnih gasova postavljanjem ambicioznih ciljeva koji su u skladu sa inicijativom za ciljeve zasnovane na nauci (SBTi). Međunarodna priznanja i validacija naših ciljeva dodatno osnažuju naš kredibilitet, potvrđujući našu posvećenost klimatskoj akciji i ističući našu ulogu u rešavanju hitnih izazova koje izazivaju klimatske promene s kojima se, nažalost, suočavamo ovih dana. Kako se naučna saznanja razvijaju, SBTi će ići u korak s tim, a ABB je spreman da nastavi saradnju s naučnicima kako bismo osigurali postavljanje značajnih ciljeva koji doprinose na relevantan i merljiv način.

Koliko su vaši klijenti uspeli da smanje ili izbegnu emisije ugljen-dioksida zahvaljujući ABB-ovim tehnologijama do sada? Imate li neke primere iz regiona?

Milan Jevremović: Naši klijenti moraju da vode svoje poslovanje konstantno na visokom nivou, dok istovremeno ispunjavaju sve zahtevnije ciljeve tržišta. Potrebno je da budu produktivniji i održiviji. A sada, moram reći, potrebno je da budu „čistiji i efikasniji” – i mi smo tu da im pomognemo da to postignu. ABB je aktivno učestvovao u mnogim takvim aktivnostima i projektima, posebno širom Evrope, u različitim sektorima. Istaći ću nekoliko primera: sarađivali smo sa vodećom energetskom kompanijom u Švedskoj kako bismo izbegli oko 100.000 tona emisije ugljen-dioksida godišnje kroz implementaciju ABB rešenja za pametne mreže i sistema za integraciju obnovljive energije. U Srbiji smo uključeni u nekoliko projekata u energetskom sektoru. Jedan od značajnih primera je hidroelektrana „Bajina Bašta”. Ugradnja statičkog frekventnog pretvarača pomaže da RHE „Bajina Bašta” ima efikasniji rad kroz više aspekata i da proizvede više zelene energije. U sektoru građevinarstva istakao bih pametne sisteme kućne automatike implementirane u novom rezidencijalnom naselju Novi Dorćol.

U sektoru data centara, Data centar u Kragujevcu odličan je primer gde su ABB rešenja za pametno napajanje značajno unapredila efikasnost i doprinela ukupnim performansama tog data centra. Iz regiona ističe se nedavni primer iz Mađarske, gde smo isporučili naše visokoefikasne IE5 sinhrone reluktantne motore i pogone za modernizaciju pumpnih aplikacija za fabriku vakcina GlaxoSmithKline. Ova modernizacija značajno je poboljšala energetsku efikasnost, a investicija će se isplatiti za samo dve godine. U Bugarskoj smo realizovali značajan projekat u fabrici „Aurubis”, gde smo imali trogodišnji ugovor za unapređenje energetske efikasnosti cele fabrike. Ovo je uključivalo više od 800 visokoekasnih motora i pogona, omogućavajući fabrici da vodi svoje operacije čistije i efikasnije. Gledajući unapred, naši planovi uključuju proširenje napora u oblasti proizvodnje zelenog vodonika. Ove inicijative ne samo da odražavaju ABB-ovu posvećenost inovacijama, već i našu odlučnost da ispunimo trenutne ekološke standarde, dok istovremeno postavljamo granice za osiguranje zelenije budućnosti.

Intervju vodila: Milena Maglovski

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODGOVORNO POSLOVANJE

Mađarska uvodi nove obaveze u oblasti energetske efikasnosti za određene sektore

Foto-ilustracija: Pixabay (qimono)

U Mađarskoj je od 1. januara 2025. godine stupila na snagu Izmena zakona o energetskoj efikasnosti, koje se odnose na preduzeća koja su u obavezi da sprovode energetski audit, Sistem obavezne energetske efikasnosti (EKR), data centre, kao i na sisteme za hlađenje i grejanje visokih kapaciteta.

Energetski audit je analiza potrošnje energije u firmama radi poboljšanja energetske efikasnosti. Do sada su morale da ga sprovode velike kompanije na svake četiri godine, ali od 2026. godine, obaveza će važiti za sve firme koje u proseku troše više od 10 TJ energije godišnje, odnosno oko 2781 MWh. Takođe, audit će obuhvatati tehnološku potrošnju, energetsku efikasnost zgrada i potrošnju energije u transportu. Novina je i obaveza izrade plana sprovođenja preporuka, koji će firme morati da objavljuju kao godišnji izveštaj na svom sajtu.

Izmene su sprovedene i u okviru Sistema obavezne energetske efikasnosti (EKR), prema kojima će od 2028. godine trgovci energijom biti u obavezi da ostvare uštede u iznosu od 0,5 odsto energije isporučene dve godine ranije, koristeći sertifikovane mere energetske efikasnosti. Ovo će povećati potražnju za sertifikovanim uštedama energije i verovatno uticati na rast cena. Takođe, određene mere više neće biti priznate kao uštede energije, uključujući dodavanje aditiva gorivu, optimizaciju pritiska u gumama, ugradnju ili zamenu aeratora za vodu i zamenu neadekvatnih svetlosnih tela u modernizaciji rasvete, navodi se na sajtu Ministarstva energetike Mađarske.

Pročitajte još:

Naredne izmene odnose se na pravila za pregled sistema za hlađenje, grejanje i ventilaciju snage veće od 290 kW, prošireni su. Zgrade koje nisu stambene, a koje imaju sisteme za upravljanje energetskom potrošnjom mogu biti oslobođene pregleda ako sistem omogućava stalni nadzor, praćenje analizu i unapređenje efikasnosti.

Na kraju, data centri sa snagom većom od 500 kW, biće u obavezi da do 15. maja svake godine dostave podatke o energetskoj potrošnji i relevantnim indikatorima u evropsku bazu podataka. Ova obaveza odnosi se pre svega na servere i povezane infrastrukturne sisteme.

Energetski portal

Početak izrade Nacrta zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine

Foto-ilustracija: Unsplash (Mike Benna)

Izrada Nacrta zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine, zvanično je počela, a istovremeno je Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo i Polazne osnove za izradu Nacrta zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine.

Zainteresovana javnost se poziva da do 28. februara 2025. godine dostavi pisane predloge i sugestije na Polazne osnove za izradu navedenog zakona, na priloženom obrascu za komentare.

Popunjeni obrazac potrebno je dostaviti na mejl  adresu: ippczakon@eko.gov.rs ili na adresu Ministarstva zaštite životne sredine, ul. Omladinskih brigada broj 1, 11070 Beograd, sa naznakom za Sektor za upravljanje životnom sredinom, Odeljenje za integrisane dozvole.

Kontakt osoba, određena za koordinatora konsultacija je Sara Rvović, državni službenik u Odeljenju za integrisane dozvole (broj telefina 011/2691-692)

Polazne osnove Nacrta zakona o integrisanom sprečavanju i kontroli zagađivanja životne sredine možete preuzeti ovde.

Obrazac za konsultacije možete preuzeti ovde.

Energetski portal

Šta predviđa desetogodišnji plan razvoja elektroenergetske mreže u Evropi?

Foto-ilustracija: Freepik (evening_tao)

Kako bi energetski sistem Evrope ispunio energetske i klimatske ciljeve EU i zemalja članica za 2030, 2040. i 2050. godinu, Evropska mreža operatora prenosnih sistema za električnu energiju (ENTSOE) predstavila je Nacrt Desetogodišnjeg plana razvoja mreže (TYNDP).

Novi TYNDP opisuje dalja ulaganja u evropski elektroenergetski sistem s ciljem smanjenja ukupnih troškova sistema. U izveštaju se navodi da bi svaki uloženi evro u elektroenergetsku infrastrukturu doneo uštedu veću od dva evra u troškovima sistema.

Elektroenergetski sektor se sve više oslanja na obnovljive izvore energije zbog rastuće potražnje za električnom energijom, što će zahtevati snažnu elektroenergetsku mrežu.

Da bi se ostvario energetski cilj za 2040. godinu, neophodna su dodatna ulaganja, uključujući povećanje kapaciteta za još 108 GW. Neizbežno je jačanje nacionalnih energetskih mreža kako bi se prilagodile promenama koje donosi novi energetski miks.

Pročitajte još:

Rješavanje potreba za prekograničnim kapacitetima do 2040. godine zahtevaće značajna pojačanja nacionalnih elektroenergetskih mreža.

Do 2050. godine, dodatnih 224 GW kapaciteta za prekogranični prenos energije i 540 GW kapaciteta za skladištenje predstavljali bi ekonomski efikasno rešenje.

„Ova ulaganja su ključna za podršku energetskoj tranziciji prema niskougljeničnom energetskom sistemu koji jača energetsku bezbednost i konkurentnost Evrope”, saopštio je ENTSOE.

TYNDP pokazuje da energetska tranzicija zahteva ne samo više prekograničnih interkonekcija, već i ubrzani razvoj nacionalnih mreža, koje će zahtevati značajna ulaganja. Nacrt plana uključuje analizu 178 projekata prenosa i 33 projekta skladištenja koji mogu doprineti napretku energetske tranzicije.

Nacrt plana je sada otvoren za javnu raspravu, a zainteresovane strane mogu dostaviti svoje mišljenje do 14. marta 2025. godine. Konačni izveštaj biće prosleđen Agenciji za saradnju regulatora energetskih tržišta (ACER), Evropskoj komisiji i zemljama članicama na mišljenje.

Javna radionica održaće se 27. marta 2025. godine.

Energetski portal

Šta sve Srbija ima, a nalazi se u upozoravajućim Crvenim knjigama

Photo-illustration: Pixabay

Crvene knjige riba i akvatičnih beskičmenjaka, koje je predstavio Zavod za zaštitu prirode Srbije, važna su polazna osnova za sve aktivnosti koje mogu da se preduzmu u cilju zaštite vodenih staništa i ugroženih vrsta riba i vodenih beskičmenjaka. Stručnjaci novim kapitalnim izdanjima upozoravaju na važnost očuvanja biodiverziteta Srbije.

U organizaciji Zavoda za zaštitu prirode Srbije i Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu održana je promocija monografija: Crvena knjiga faune Srbije V-Ribe i Crvena knjiga faune Srbije VI – Akvatični beskičmenjaci, u Biblioteci grada Beograda.

Promociji je prisustvovalo preko 150 učesnika, a u ime izadavača pozdravne reči održali su prof. dr Ljubiša Stanisavljević, dekan Biološkog fakulteta, Branka Vujović, izvršni direkrtor Zavoda za zaštitu prirode Srbije i dr Dragica Stanković, direktor Instituta za multidisciplinarna istraživanja Univerziteta u Beogradu.

Sadržaj i autore knjige predstavili su prof. dr Jasmina Krpo Ćetković i prof. dr Aleksandar Hegediš urednici Crvene knjige faune Srbije V – Ribe, i prof. dr Ivana Živić urednica Crvene knjige faune Srbije VI – Akvatični beskičmenjaci. O značaju knjiga govorila je recnzentkinja prof. dr Ljiljana Tomović.

Crvene knjige su najznačajnije publikacije u oblasti zaštite prirode, budući da na naučnoj osnovi i uz primenu metodologije utvrđene od strane Međunarodne unije za zaštitu prirode – IUCN, predstavljaju rezultate prikupljanja i analize podataka, procenu i ocenu ugroženosti populacija divljih vrsta biljaka i životinja.

Pored ocene ugroženosti, brojnosti i distribucije populacija, ove knjige sadrže i smernice i metode za rad na poboljšanju statusa ovih vrsta, tj. sprečavanju rizika od njihovog nestajanja.

Izrada nacionalnih crvenih knjiga spada u standarde savremene zaštite prirode.

Crvena knjiga faune Srbije V – Ribe rezultat je višegodišnjih terenskih i kabinetskih istraživanja 15 veoma kompetentnih ihtiologa iz nekoliko različitih institucija u Srbiji.

Ova knjiga prikazuje vredne podatke o rasprostranjenosti slatkovodnih vrsta riba u Srbiji, kao i procenu njihovog statusa ugroženosti baziranu na velikom broju prikupljenih podataka.

Pročitajte još:

Osim informacija o diverzitetu faune riba u Srbiji, i procene statusa ugroženosti vrsta, staništa riba kod nas, opisani su i faktori ugrožavanja i mere zaštite.

Posebni deo obuhvata pregled ugroženih vrsta riba u fauni Srbije, u kome je za 51 vrstu riba dato važeće naučno ime, taksonomski status, pregled osnovnih odlika (globalno i lokalno rasprostranjenje, opis vrste, populacione karakteristike, ekologija vrste, stanište, ribolovni značaj).

Knjiga je pisana dvojezično, na srpskom i engleskom jeziku, i bogato je ilustrovana kartografskim prikazima i fotografijama.

Autori su dr Aleksandar Bajić, mr Saša Branković, dr Gorčin Cvijanović, msr Laslo Galamboš, dr Aleksandar Hegediš, dr Milica Jaćimović, dr Jasmina Krpo-Ćetković, dr Saša Marić, dr Branko Miljanović, dr Dušan Nikolić, dr Nenad Sekulić, dr Stefan Skorić, dr Marija Smederevac-Lalić, dr Srđan Subotić, dr Željka Višnjić-Jeftić.

Urednici su prof. dr Aleksandar Hegediš i prof. dr Jasmina-Krpo Ćetković.

Izdavači su: Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Zavod za zaštitu prirode Srbije, Institut za multidisciplinarna istraživanja Univerziteta u Beogradu.

Crvena knjiga faune Srbije VI – Akvatični beskičmenjaci – sveobuhvatno je sintetičko delo iz oblasti očuvanja diverziteta faune akvatičnih beskičmenjaka Srbije. Delo je rezultat velikog zajedničkog napora hidrobiologa sa ciljem očuvanja raznovrsne faune različitih vodenih grupa beskičmenjaka i zaštite njihovih staništa.

Publikacija sadrži pregled ranijih istraživanja, opšti pregled raznovrsnosti slatkovodnih ekosistema, ali razmatra i nomenklaturu, taksonomiju i metodologiju ocene nivoa ugroženosti akvatičnih beskičmenjaka. Posebnost ove Crvene knjige je što se bavi problemima ugroženosti ekološki definisane grupe – akvatični beskičmenjaci, a ne pojedinačnim taksonomskim grupama.

U Crvenoj knjizi akvatičnih beskičmenjaka opisano je 100 vrsta, od tog broja,uzimajući u obzir samo 4 najugroženije kategorije prema IUCN kriterijumima, 87 vrsta u Srbiji ima status ugroženih vrsta.

Larve i adulti vodenih insekata (39 vrsta) i slatkovodni rakovi (32 vrste) su najugroženiji, a pored njih ugroženo je i 7 puževa, dve školjke, tri sunđera, tri oligoheta i jedna medicinska pijavica. Knjiga je pisana dvojezično, na srpskom i engleskom jeziku, i bogato ilustrovana kartografskim prikazima, fotografijama i crtežima.

Autori su dr Ivana Živić, dr Katarina Stojanović, dr Zoran Marković, Miloš Jović, dr Milenka Božanić, dr Dragana Miličić, dr Vanja Marković, dr Aleksandar Ćetković, Vukašin Gojašina, dr Ana Petrović, dr Simona Đuretanović, dr Branko Miljanović, dr Tamara Jurca, dr Jelena Tomović, dr Katarina Zorić, dr Stefan Anđus, dr Ana Atanacković, dr Boris Novaković, dr Matija Petković. Urednica je prof. dr Ivana Živić

Izdavači: Biološki fakultet -Univerzitet u Beogradu, Zavod za zaštitu prirode Srbije.

Crvene knjigesu vrsta polazne osnove za aktivnosti koje mogu da se preduzmu u cilju zaštite staništa i ugroženih vrsta.

Izvor: RTS

U drugom krugu aukcija za kapacitete iz OIE više od 40 prijava investitora

Photo-illutration: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (matt-artz)

Novi krug aukcija za dodelu tržišnih premija proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora u našoj zemlji, uspešno je završen. Rok za prijavu u fazi kvalifikacija istekao je 5. februara 2025. a kako smo pisali, definisani su minimalni kapaciteti i kvote u okviru aukcija. Za solarne elektrane, minimalni kapacitet predviđen za učešće u aukciji bio je 0,5 MW, dok je ukupna kvota iznosila 124,8 MW. Kada je reč o vetroelektranama, minimalni kapacitet bio je 3 MW, a kvota predviđena za ovaj izvor energije dostigla je 300 MW.

Rade Mrdak, savetnik ministarke rudarstva i energetike za obnovljive izvore energije, takođe je obavestio javnost da je završen drugi krug aukcija za dodelu tržišnih premija za solarne i vetroelektrane, ukupnog kapaciteta 424,8 MW. Kako je rekao za RTS, aukcije su privukle veliko interesovanje, što se vidi po dostavljenim ponudama od strane domaćih i međunarodnih investitora.

Prema njegovim izjavama, interes je bio izuzetno visok, čak sa tri puta većom ponuđenom snagom od dostupnih kvota.

Pročitajte još:

Nakon prikupljanja ponuda, sledi detaljan pregled dokumentacije i imenovanje projekata koji će ući u uži izbor, a ceo proces će biti potpomognut naprednim softverskim rešenjima. Mrdak je istakao da se prilikom rangiranja uzimaju u obzir ne samo cene ponuda već i spremnost investitora da svoje kapacitete stave na raspolaganje srpskom tržištu.

Cilj je podsticati proizvodnju povoljne električne energije koja ostaje unutar zemlje, kako je objasnio i naglasio savetnik.

Posebno je zanimljiva veća zainteresovanost za izgradnju solarnih elektrana, 33 prijave u ovom krugu, u poređenju sa devet iz prethodnog. Broj prijava za vetroelektrane ostao je isti kao i prošle godine, sa sedam prijava.

Mrdak je naglasio da se, uz državne podsticaje, i domaći i strani investitori aktivno uključuju u izgradnju novih kapaciteta iz obnovljivih izvora, kako se navodi na sajtu Vlade. Prema najnovijim informacijama, Srbija trenutno ima 11 vetroelektrana kapaciteta 608 MW i 179 solarnih elektrana kapaciteta 182 MW.

„Ako tu dodamo i prozjumere onda imamo više od 4.000 malih solarnih elektrana. Kada su u pitanju rezultati prvih aukcija, na mreži imamo 115 MW dok u naredne dve godine očekujemo još 600 MW“, rekao je savetnik ministarke.

Odgovarajući na pitanje o mogućnosti Srbije da do kraja decenije ostvari cilj od 45 odsto električne energije iz obnovljivih izvora, Mrdak je optimističan, i naglašava da imamo dobre šanse.

Energetski portal

Belgija odstupa od napuštanja nuklearne energije

Foto-ilustracija: Unsplash (boudewijn-huysmans)

U Belgiji je dugi niz godina postojala zabrana izgradnje novih nuklearnih reaktora i politika postepenog ukidanja i gašenja svih nuklearnih jedinica, iako je u međuvremenu dolazilo do izmena i produžavanja radnog veka određenih reaktora.

Zemlja ukupno poseduje pet nuklearnih reaktora: Doel jedinice 1, 2 i 4 i Tihange jedinice 1 i 3, sa ukupnim kapacitetom od približno 4 GW.

Trenutna Belgijska vlada planira promenu politike u vezi sa ukidanjem nuklearne energije. Nova politička struja najavila je nameru da produži rad dva postojeća reaktora za dodatnih deset godina, nakon već dogovorenog produžetka od deset godina koji je dogovoren 2023. godine, te je izrazila interesovanje za izgradnju sasvim novih reaktora.

Pročitajte još:

U skladu sa novom energetskom strategijom koja je planirana, fokus će biti stavljen na investicije u obnovljive izvore, razvoj nuklearne energije i postizanje niskougljeničnog energetskog miksa. Da bi se ova strategija realizovala, neophodno je brzo ukinuti postojeću zabranu na izgradnju novih nuklearnih kapaciteta i preduzeti sve neophodne mere za produženje operativnog veka reaktora koji zadovoljavaju sigurnosne standarde, posebno za Doel 4 i Tihange 3.

Prema planu koji je koaliciona vlada Belgije objavila u decembru 2021. godine, reaktor Doel 3 je zatvoren u septembru 2022, a Tihange 2 krajem januara 2023. Prethodno je bilo planirano da se Doel 4 i Tihange 3 zatvore do 2025. godine. Međutim, u decembru 2023. ali je zbog geopolitičkih okolnosti odluka promenjena, dok je Belgija finalizovala planove za produženje veka trajanja Doel 4 i Tihange 3 za deset godina, čime se obezbedio stabilan energetski kapacitet od 2 GW, kako se navodi na sajtu World Nuclear News.

Vlada planira izgradnju dodatnih 4 GW kapaciteta, kako je naglasio ministar energetike, dodajući da izgradnja samo novih malih modularnih reaktora (SMR) neće biti dovoljna.

Razgovor o nuklearnim reaktorima u Belgiji utihnuo je nakon što su inicijalno postignuti dogovori o postepenom izlasku iz nuklearne energije, ali su se okolnosti promenile zbog sve veće potrebe za stabilnim i niskougljeničnim izvorima energije u kontekstu globalnih energetskih i klimatskih izazova.

Energetski portal

Nastavak modernizacije reverzibilne hidroelektrane „Bajina Bašta”

Foto-ilustracija: Pixabay (Jacopo Cavalca)

„Elektroprivreda Srbije” od 1. marta započinje drugu fazu modernizacije agregata u reverzibilnoj hidroelektrani „Bajina Bašta”.

Nakon uspešno završenog tridesetodnevnog probnog perioda prvog modernizovanog agregata, koji je radio bez ikakvih prekida pod nadzorom stručnjaka iz japanske kompanije „Toshiba” i domaćih instituta „Nikola Tesla” i „Mihajlo Pupin”, planirana je revitalizacija drugog agregata.

Revitalizacija se sprovodi nakon 42 godine od izgradnje ove reverzibilne hidroelektrane, a kako je najavljeno iz EPS-a početkom meseca, očekuje se da obnova drugog agregata od 1. marta 2025. godine.

Pročitajte još:

Reč je o projektu od izuzetne važanosti za Elektroprivredu Srbije, jer predstavlja ključnu investiciju za održavanje pouzdanosti rada hidroelektrane izgrađene pre 43 godine. „Revitalizacija RH Bajina Bašta značajno će doprineti energetskoj sigurnosti Srbije”, istakao je Dušan Živković, generalni direktor EPS-a.

RH „Bajina Bašta” je jedina reverzibilna hidroelektrana u sastavu EPS-a i ima krucijalnu ulogu u održavanju stabilnosti elektroenergetskog sistema zemlje, naročito tokom perioda visoke potrošnje električne energije ili sušnih perioda.

Energetski portal

Edukacija za profesionalne korisnike sredstava za zaštitu bilja

Foto-Ilustracija: Pixabay (maxmann)

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije objavilo je početak organizovane edukacije za profesionalne korisnike sredstava za zaštitu bilja u cilju bezbedne primene tih sredstava i zaštite zdravlja ljudi, životinja i životne sredine, u skladu sa Zakonom o sredstvima za zaštitu bilja, navodi se na sajtu Vlade.

Svi profesionalni korisnici ovih sredstava, uključujući one koji plasiraju poljoprivredne proizvode na tržište, dužni su proći kroz ovu obuku. Edukacija će polaznicima pružiti važna znanja o sigurnom rukovanju, skladištenju, transportu i odlaganju sredstava za zaštitu bilja, kao i o njihovim karakteristikama i pravilnoj upotrebi.

Pročitajte još:

Obuka uključuje i instrukcije o ispravnosti i redovnim pregledima uređaja, korišćenju zaštitne opreme, rizicima od trovanja, simptomima trovanja i pružanju prve pomoći.

Po završetku obuke i položenom ispitu, polaznici će dobiti sertifikat koji je neophodan za kupovinu ovih sredstava.

Obuku sprovode poljoprivredne savetodavne i stručne službe, fakulteti i više škole. Za prijavu je potrebno dostaviti zahtev i dokaz o uplati takse od 3.310 dinara za obuku, proveru znanja i izdavanje sertifikata, kako je propisano Zakonom o republičkim administrativnim taksama.

Energetski portal

Januar 2025. godine zvanično najtopliji u istoriji merenja

Foto-ilustracija: Unsplash (Marc Eggert)

Prema podacima Evropske službe za klimatske promene Kopernikus, januar 2025. godine bio je najtopliji januar u istoriji merenja. Globalna prosečna temperatura prizemnog vazduha iznosila je 13,23°C, što je 0,79°C više od proseka za januar u periodu 1991-2020. Takođe, bio je 1,75°C topliji od predindustrijskog januarskog proseka iz perioda 1850-1900.

Ovo je 18. mesec u poslednjih 19 meseci kada je globalna temperatura bila više od 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa. Od septembra 2023. do aprila 2024. i od oktobra 2024. do januara 2025. godine, odstupanja su iznosila od 1,58°C do 1,78°C. Iako su pojedini meseci, poput maja, juna, avgusta i septembra 2024, te jula i avgusta 2023. godine, imali temperature blizu praga od 1,5°C, ovaj trend ukazuje na ozbiljno i trajno zagrevanje planete.

Prosečna globalna temperatura u poslednjih 12 meseci (februar 2024 – januar 2025) bila je 0,73°C iznad proseka 1991-2020, odnosno 1,61°C iznad predindustrijskog proseka. Ovaj period bio je tek 0,03°C hladniji od rekordnih 12-mesečnih intervala koji su se završavali u junu, julu i avgustu 2024. godine, ali je znatno topliji od prethodnih rekordnih perioda 2015/16. i 2019/20. godine.

Pročitajte još:

Evropa je u januaru 2025. takođe iskusila ekstremne temperature. Prosečna temperatura na kontinentu iznosila je 1,80°C, što je 2,51°C iznad proseka za januar 1991-2020. Bio je to drugi najtopliji januar u Evropi, za samo 0,13°C hladniji od rekordnog januara 2020. godine. Poslednjih 12 meseci (februar 2024 – januar 2025) doneli su rekordne prosečne temperature na kontinentu, koje su bile 1,67°C iznad godišnjeg proseka 1991-2020.

Geografske razlike u temperaturnim anomalijama bile su primetne. Najveća pozitivna odstupanja zabeležena su u zapadnoj Rusiji, južnoj i istočnoj Evropi, Turskoj, kao i u Valensiji u Španiji, gde je izmerena najviša januarska temperatura u poslednjih 150 godina – 26,9°C. Nasuprot tome, Island, Velika Britanija, Irska, severna Francuska i severna Fenoskandija imale su temperature ispod proseka.

Izvan Evrope, ekstremno visoke temperature zabeležene su u severoistočnoj Kanadi, severozapadnoj Kanadi, Aljasci i Sibiru, dok su Sjedinjene Američke Države doživele niže temperature i rekordne snežne padavine. Slična hladnija odstupanja zabeležena su i u jugoistočnoj Aziji, posebno u Tajlandu, kao i na Čukotki i Kamčatki.

Ovi podaci potvrđuju nastavak globalnog zagrevanja i postavljaju novi alarm u vezi sa klimatskim promenama. Januar 2025. godine još jednom ukazuje na hitnost preduzimanja konkretnih koraka kako bi se usporilo dalje zagrevanje planete.

Energetski portal

Evropska komisija: Potrebno je unaprediti upravljanje vodama u EU do 2027.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ezra Jeffrey-Comeau)

Izveštaji o stanju voda u Evropskoj uniji ukazuju na napredak u poboljšanju kvaliteta slatkih i morskih voda, kao i na preduzete mere za njihovu zaštitu i smanjenje rizika od poplava. Posmatran je period od šest godina, a utvrđena su i područja za dalji napredak.

Evropka unije je dala ključne preporuke državama članicama kako bi poboljšale upravljanje vodama do 2027. godine.

Kada je reč o slatkovodnim vodama, samo 39,5 odsto površinskih vodnih tela Evropskoj uniji postiže dobar ekološki status, dok 26,8 odsto ostvaruje dobar hemijski status.

„To je uglavnom posledica raširene kontaminacije živom i drugim toksičnim zagađujućim supstancama”, navodi se u saopštenju Evropske komisije.

Nestašica vode i suša takođe su sve veći problem u najvećem delu Evropske unije.

Što se tiče upravljanja rizikom od poplava, naglašeno da je zemlje Evropske unije moraju da učine više kako bi proširile svoje planiranje i administrativne kapacitete i adekvatno ulagale u prevenciju poplava, naročito s obzirom na današnju stvarnost učestalijih i ozbiljnijih poplava.

Pročitajte još:

Izveštaj o Okvirnoj direktivi o morskoj strategiji, takođe pokazuje da postoji značajan prostor za poboljšanje, naročito u pogledu postizanja dobrog ekološkog statusa svih morskih voda Evropske unije.

Među preporukama koje su date za poboljšanje upravljanja vodama je promovisanje ponovne upotrebe vode, sprovođenje dodatnih mera za rešavanje trajnih izazova u području životne sredine, povećanje usklađenosti sa zakonima Evropske unije o vodama, poštovanjem graničnih vrednosti zagađenja, kao i obezbeđivanje dodatnih finansijskih sredstava.

U Direktivi o poplavama, istaknuta je važnost obnove ekosistema i mere pripravnosti, kao što su sistemi ranog upozoravanja.

Prema izveštaju o Okvirnoj direktivi o morskoj strategiji, ostvaren je ograničen napredak u uvođenju i sprovođenju mera za postizanje ciljeva Direktive, posebno u pogledu morskog otpada.

Energetski portal

Solarni dimnjak – savremeno rešenje inspirisano drevnim egipatskim sistemom hlađenja

Foto-ilustracija: Unsplash (CALIN STAN)

Danas, u svetu tehnologije koja nam omogućava da gotovo sve upravljamo uz samo jedan pritisak na dugme, teško je zamisliti kako su naši preci preživljavali bez rashladnih i grejnih sistema i drugih uređaja koji su nam neizostavni deo svakodnevnog života. Uzimamo zdravo za gotovo mogućnost da u svakom trenutku prilagodimo temperaturu u svom domu, bilo da je u pitanju oštra zima ili vreli letnji dani. Klimatizacija prostorija je postala standard, gotovo neprimetno se uklapajući u naš svakodnevni život.

Međutim, kada sagledamo globalne klimatske promene, postaje očigledno da ova tehnologija, iako praktična, nije bez svojih nedostataka. Naime, rashladni i grejni uređaji značajno utiču na povećanje potrošnje električne energije, koja se i dalje najvećim delom dobija iz izvora koji zagađuju naš vazduh i podstiču efekat staklene bašte. Ova stvarnost nas postavlja pred izazov: kako obezbediti udobnu temperaturu u prostorima u kojima živimo i radimo, a da pritom budemo energetski efikasni i ekološki odgovorni.

Osvrćući se na prethodno napisano, potražnja za održivim rešenjima u građevinskoj industriji je sve prisutnija. Među inovativnim tehnikama koje se sve više primenjuju, solarni dimnjaci izdvajaju se kao efikasan i ekološki prihvatljiv način za regulisanje temperature u zgradama. Kao pasivni sistem, solarni dimnjak koristi sunčevu energiju za prirodno grejanje i hlađenje prostora, zbog čega mu nije potrebna upotreba električnih uređaja poput ventilatora i motora.

Njegov princip rada, zapravo je vrlo jednostavan. Dimnjak apsorbuje sunčevu svetlost zahvaljujući tamnoj boji koja pomaže da se što više sunčeve energije upije. Ova toplota zagreva vazduh unutar dimnjaka, koji se zatim prirodno uspinje i širi u zgradu, što omogućava grejanje prostora. U letnjim mesecima, gornji otvor dimnjaka se otvara, dopuštajući izlazak toplog vazduha iz prostora, dok svež vazduh ulazi u zgradu, stvarajući prirodnu cirkulaciju vazduha. Ovaj proces može da smanji unutrašnju temperaturu za čak 8°C.

I dok bi mnogi, posebno mlađe generacije, pomislili da su rashladni uređaji proizvod moderne tehnologije, hajde da se na trenutak vratimo unazad, u prošlost. Egipćani su, već pre više od 2.000 godina, osmislili sličan princip za hlađenje svojih domova, koji su bili dizajnirani sa otvorima i vertikalnim kanalima, omogućavajući prirodnu cirkulaciju vazduha. Kroz ove kanale, hladniji vazduh ulazio je u prostorije, dok je topli izlazio, stvarajući prijatnu atmosferu čak i tokom najtoplijih letnjih dana.

Danas, solarni dimnjaci predstavljaju modernu interpretaciju drevnog egipatskog principa prirodnog hlađenja. Iako su osnovni principi – korišćenje ventilacije i protoka vazduha za regulisanje temperature – ostali isti, solarni dimnjaci dodaju sunčevu energiju, što omogućava ne samo hlađenje, već i efikasno grejanje prostora.

Katarina Vuinac