Home Blog Page 933

Sprovodi se selektivni izlov ribe na Palićkom jezeru

Foto-ilustracija: Pixabay

Prošle nedelje je počeo selektivni izlov ribe iz jezera Palić, a reč je o poslu koji se obavlja u okviru projekta zaštite biodiverziteta jezera Palić i Ludaš.

Foto: pixabay.

Iz četvrtog sektora jezera Palić dnevno se izvlači oko tona do tona i po babuške, poznate i kao srebrni karas, ribe koja je jedan od glavnih krivaca za loše stanje vode u jezeru.

Biomanipulacija, odnosno selektivni izlov ribe jedna je od glavnih investicionih mera u okviru projekta sanacije jezera Palić i Ludaš, a koja zajedno sa izgradnjom kanalizacione mreže u naselju Palić, poboljšanjem rada prečistača i izgradnjom zelenog pojasa, treba da obezbedi bolji kvalitet vode.

„Iako je finansijski manje značajna u odnosu na ostale investicione mere, verujemo da će rezultati biti značajni i de će se i ovom merom moći videti razlika u kvalitetu vode na kraju projekta”, objašnjava Ervin Molnar, rukovodioc Jedinice za upravljanje projektom.

Radnici Javnog preduzeća „Palić – Ludaš” su u saradnji kolegama iz Nemačke samo u jednom izlovu napunili 11 kofa, sa po 35 kilograma babuške.

Domaće i poželjne vrste, poput šarana, smuđa i štuke koje se slučajno zadese u mreži, vraćaju se u svoje prirodno stanište.

„Po nekoj statistici 95 odsto riba je srebrni karas, koja je štetna i ne dozvoljava da se razmnože druge vrste ribe. Zbog algi takođe nije dobro da ona bude prisutna u Palićkom jezeru. Nadamo se da će se posle ovog selektivnog izlova razmnožiti riba koja je poželjna.

Poribljavanje je takođe u planu našeg preduzeća”, ističe Marta Dobo, direktorka JP „Palić – Ludaš”.

Izlovljene babuške poklonjaju se zoološkim vrtovim za ishranu životnja. Kako bi se postigli što bolji rezultati, izlov bi trebalo da se obavlja nekoliko puta godišnje, a planirano je i poribljavanje jezera poželjnim vrstama ribe.

Izvor: RTV/Kristijan Takač

Milisav Pajević

Srbija posvećena primeni Agende UN o održivom razvoju

Foto: pixabay

Ministarka bez portfelja zadužena za demografiju i populacionu politiku u Vladi Republike Srbije i predsednica Međuresorne radne grupe za sprovođenje Agende UN o održivom razvoju do 2030. godine Slavica Đukić Dejanović prisustvuje 52. zasedanju Komisije za populaciju i razvoj u Ujedinjenim nacijama u Njujorku.

Foto: pixabay

Tema ovogodišnjeg okupljanja, koje se održava od 1. do 5. aprila, jeste „Pregled i ocena primene Programa akcije Međunarodne konferencije za populaciju i razvoj i doprinos pregledu i praćenju implementacije Agende UN o održivom razvoju do 2030. godine.

Ove godine se obeležava 25 godina od konferencije u Kairu, kada je usvojen Program akcije od strane 179 država, a koji je u svojoj osnovi imao inovativnu viziju povezanosti populacije, razvoja i individualnog blagostanja ljudi.

Đukić Dejanović je, istupajući u generalnoj debati, istakla da je Srbija tokom 25 godina od usvajanja Programa akcije aktivno radila na izgradnji društva koje poštuje ljudska prava i dostojanstvo, i u kome je pristup uslugama, posebno zaštite reproduktivnog zdravlja i planiranja porodice, omogućen svima.

Ona je naglasila da Srbija ostaje posvećena nastavku primene populacionih i razvojnih strategija, posebno od kada je formiran Kabinet ministra bez portfelja zaduženog za demografiju i populacionu politiku.

Prema njenim rečima, Vlada Republike Srbije usvojila je novu Strategiju podsticanja rađanja 2017. godine, usklađenu sa Zakonom o finansijskoj podršci porodici sa decom, što ima za cilj ne samo socioekonomsku podršku porodicama, već i ostale vidove podrške ustanovljene Programom akcije.

Ministarka je istakla da nedavno usvojen Nacionalni program očuvanja i unapređenja seksualnog i reproduktivnog zdravlja građana uzima u obzir sve važnije izazove u vezi sa seksualnim i reproduktivni zdravljem.

Đukić Dejanović je kao primer navela upotrebu nepouzdanih metoda kontracepcije, rastući broj neplaniranih trudnoća i abortusa, kao i visokorizično seksualno ponašanje adolescenata i omladine, uz napomenu da pomenuti dokument predlaže konkretne mere za rešavanje ovih izazova.

Milisav Pajević

Aktivisti za zaštitu životne sredine prekinuli raspravu u Britanskom parlamentu

Foto-ilustracija: YouTube (printscreen)
Foto-ilustracija: YouTube (printscreen)

U toku sinoćnje rasprave o Bregzitu, u Britanski parlamentu su upali aktivisti za zaštitu životne sredine kako bi privukli pažnju poslanika na ekološku krizu.

Policija je saopštila da je uhapšeno 12 osoba zbog neprimerenog ponašanja u Britanskom parlamentu.

Oni su poremetili raspravu kada su ušli u parlament bez odeće, sa natpisima na telima. Kod nekih je na leđima bilo napisano “klimatska pravda odmah”. Njihovi slogani su pozivali na donošenje zakona o “klimatskoj pravdi” i upozoravali na “ekološki slom”.

Kako prenosi Rojters, oni su se pojavili na staklenoj galeriji u toku rasprave o tome da li Britanija treba da napusti Evropsku uniju, uzvikujući parole. Neki od njih su lepkom zalepili ruke za staklo galerije, pa je čak i policija morala da interveniše. Predsednik donjeg doma Džon Bercov je pozvao poslanike da nastave raspravu bez obzira na golišave goste na galeriji.

Agencija je objavila da su demonstranti pripadnici grupe “Pobuna protiv istrebljenja”, a iz ove grupe je stiglo saopštenje da su želeli da privuku pažnju političara na ekološku krizu i klimatske promene.

Željka Vesić

 

Drugačija perspektiva na kružni tok: Viseći vrtovi na sred milanske raskrsnice?

Foto: YouTube (screenshot)

Žene bije glas da su komplikovane i da ih je teško oraspoložiti kada nešto zgrešite – ili one umisle da ste zgrešili. Zamislite ozbiljnost greške koju je počinio najmoćniji vladar Novog vavilonskog carstva Nabukodonosor II prema svojoj ženi Semiramidi s obzirom na to da je, kako bi je odobrovoljio, naredio da se izgrade viseći vrtovi na terasama njihove palate. Oni se danas ubrajaju u jedno od sedam svetskih čuda, arhitektonska ostvarenja koja su stari Heleni smatrali vrhuncem ljudske kreativnosti.

Foto: YouTube (screenshot)

Stanovnici Milana bi 21. veka nove ere mogli da uživaju u sličnom prizoru kao Semiramida oko 8. veka pre nove ere, a milanski “Nabukodonosor II” bi bila dva italijanska projektna biroa, LAD i Hypnos. Oni potpisuju projekat Sovraparco, predlog oživljavanja prometne gradske četvrti Piazzale Loreto.

Postojeći kružni tok u tom naselju bi, prema ideji arhitekata koji stoje iza Sovraparco, pretrpeo drastičnu transformaciju. Pored saobraćajne, dobio bi i funkciju zelene oaze, mesta za druženje i bitne veze sa gradskim metroom.

Prizemni prostor u okviru konkavne građevinske strukture bi se koristio kao poveznica sa milanskim javnim saobraćajem, a u ovoj zoni bi se nalazili i kafei, raznovrsne prodavnice i toaleti. Vrh objekta, tj. njegov drugi sprat, je zamišljen kao izdignuti stepenasti vrt kojem bi se pristupalo stepenicama i liftovima i koji bi, uslovno rečeno, plutao iznad trga.

Foto: YouTube (screenshot)

Predlog da se raskrsnica pretvori u ozelenjeno utočište od vreve Milana je potekao iz ozelenjene svesti autora projekta. “Strategija za oporavak urbanih sredina treba da se zasniva na kreiranju visećih bašti”, tvrde oni, dodajući da je Piazzale Loreto trenutno prilično ružno, bezoblično  mesto – kružni tok okolo koga se nalaze arhitektonski bezvredne zgrade.

Stabla i druge biljke posađene u okviru neobičnog parka bi upijale izduvne gasove vozila sa okolnih ulica i puteva i proizvodile kiseonik.

Jelena Kozbašić

Proces sertifikacije šuma JP “Vojvodinašume”

Foto: Javno preduzeće Vojvodinašume

U okviru procesa FSC sertifikacije održivog gazdovanja šumama JP „Vojvodinašume” po individualnom modelu, ocenjivači Milan Toth, glavni ocenjivač – trener, SGS Slovakia, Ivana Dimitrijević, tehnički ekspert, SGS Beograd i Milan Stojković, nezavisni ocenjivač, izvršili su prvi redovni nadzor trećeg ciklusa sertifikacije trenutnog stanja sistema gazdovanja šumama JP „Vojvodinašume”.

Foto: Javno preduzeće Vojvodinašume

Tokom poslednje nedelje marta obavljen je pregled dokumentacije i aktivnosti na ispravljanju određenih neusklađenosti u radu nastalih kao posledica manjih zahteva za korektivnim merama od strane SGS-a u proteklom periodu i proveren je način redovnog održivog gazdovanja šumama JP „Vojvodinašume” u direkcijama ogranaka preduzeća ŠG „Sombor“ i ŠG „Sremska Mitrovica“.

Obilasci terena su izvršeni u ŠU „Kozara“ Bački Monoštor i ŠU Apatin u okviru ŠG „Sombor“ i ŠU Klenak i ŠU Morović u okviru ŠG „Sremska Mitrovica“.

Prilikom ove kontrole, posećeni su i Specijalni rezervat prirode „Gornje Podunavlje“ i Strogi prirodni rezervat „Vinična“.

U skladu sa FSC pravilima i procedurom SGS sertifikacionog tela, zvaničan izveštaj o ovoj kontroli sistema gazdovanja šumama JP „Vojvodinašume“ očekuje se uskoro.

Milisav Pajević

Počela primena Zakona o bezbednosti hrane

Foto: Pixabay

Izmene i dopune Zakona o bezbednosti hrane koje su 14. marta usvojene u Skupštini Srbije, od juče su počele da se primenjuju, a njihov cilj je da se obezbedi visok nivo zaštite života i zdravlja potrošača, kao i efikasno funkcionisanje unutrašnjeg i međunarodnog prometa hrane.

Foto: pixabay

Izmenama zakona Nacionalna referentna laboratorija za bezbednost hrane dobija „širi opseg nadležnosti” i biće opremljena tako da može da kontroliše svaku laboratoriju u Srbiji.

Genetski modifikovana hrana (GMO) je tim izmenama izuzeta, jer je ta oblast uređena posebnim zakonom.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Klimatske promene ugrožavaju kafu?!

Foto: pixabay.com

Od 124 vrste divlje kafe, oko 60 odsto suočava se sa mogućnošću nestanka zbog globalnog zagrevanja i seče šuma.

Foto: pixabay.com

Neke buduće generacije možda neće biti u prilici da, poput nas danas, uživaju u jednom od najpopularnijih pića na svetu. Naime, kako je pokazala najnovija studija – objavljena u naučnim časopisima Science Advances i Global Change Biology – brojnim vrstama divlje kafe koje rastu u šumama Afrike, na Madagaskaru i na Mauricijusu preti ozbiljna mogućnost nestanka u narednim decenijama.

Divlju kafu ugrožavaju najviše klimatske promene, koje – zajedno sa masovnim sečenjem šuma – izazivaju sve češće i sve duže suše, dovode do gubitka njenog prirodnog staništa i doprinose širenju zaraza i pojavi štetočina koje napadaju ovu biljku. Zbog svega navedenog, Aron Dejvis – britanski botaničar i koautor pomenute studije – utvrdio je, zajedno sa svojim kolegama, da se od 124 vrste divlje kafe oko 60 odsto se suočava sa mogućnošću skorijeg nestanka.

Ovakva genetička raznovrsnost divljih vrsta bi mogla biti ključna za opstanak kafe u eri globalnog zagrevanja. „Među vrstama kafe kojima preti nestanak su i one koje imaju potencijal da budu iskorišćene za ukrštanje i razvoj kafa budućnosti, uključujući one otporne na bolesti i sposobne da izdrže pogoršanje klimatskih uslova“, smatra Dejvis.

Foto: pixabay

„Naposletku”, navodi on, „ove divlje kafe od velikog su značaja za milione uzgajivača širom sveta koji žive od nje, da ne spominjemo još veći broj onih koji početak svog dana ne mogu da zamisle bez kofeina.”

Od 124 divlje vrste, većina nije kultivisana niti se konzumira. Dva izuzetka su arabika (Coffea arabica) – najpopularnija vrsta kafe, koja se vekovima uzgaja u Istočnoj Africi – i robusta (Coffea canephora) – koja je prešla put od divlje vrste do jednog od najvažnijih artikala u poslednjih 100 godina.

Međutim, obe vrste pogođene su globalnim zagrevanjem: arabika je osetljiva na visoke temperature, dok robusti ne odgovara suvo zemljište.

To znači da će uzgajivači arabike u Etiopiji, na primer, uskoro morati da je uzgajaju u krajevima zemlje gde je klima oštrija i gde su temperature niže. Ovakav razvoj događaja stvara poljoprivrednicima veliki pritisak, kako zbog povećanja troškova usled suša i zaraza tako i zbog promenljivosti cena same robe.

Dejvis smatra da bi cene trebalo da budu veće, jer bi to pomoglo uzgajivačima koji su se u poslednje dve godine suočavali sa velikim gubicima.

„Uzgajivači kafe širom sveta su, u velikom broju slučajeva, stražari senzorne raznovrsnosti kultivisane kafe”, kaže on  i dodaje da ukoliko cene ostanu ovako niske duže vreme, neki uzgajivači će naposletku odustati i mi ćemo izgubiti veliki deo onoga što kafu čini posebnom.

Foto: pixabay

Pored povećanja cena kafe, jedan od načina da se reši problem sa svim ovim rizicima, a da budu zadovoljni i proizvođači i potrošači, jeste da se posegne za genetičkom raznovrsnošću divljih vrsta.

“Izvestan broj vrsta kafe ima osobine potrebne za rast u neodgovarajućim i suvljim uslovima”, kaže Dejvis.

Ali da bi takav projekat sa genetičkim ukrštanjem različitih sorti kafe uopšte bio moguć, neophodno je najpre sačuvati zrna divlje kafe u bankama semena, ili barem u šumama koje bi zaštitila država. Nažalost, za većinu vrsta to još uvek nije slučaj. Dejvis je sa saradnicima otkrio da se semena gotovo polovine svih divljih vrsta kafe ne čuvaju u bankama semena, a negde oko trećine se ne gaji u zaštićenim šumama.

U cilju procene rizika sa kojima se suočava divlja kafa, ovaj tim naučnika koristio je indeks razvijen od strane Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN), međunarodne organizacije koja procenjuje pretnje biodiverzitetu. Uz pomoć tog indeksa, koji se pretežno koristi za dokumentovanje opasnosti koje prete velikim sisarima poput slonova ili nosoroga, utvrdili su da je divlja arabika naročito osetljiva na promene klimatskih uslova.

Ukoliko emisija gasova nastalih efektom staklene bašte nastavi da raste trenutnom brzinom, promenjeni klimatski uslovi mogli bi do kraja ovog veka da promene status divlje arabike na Crvenoj listi IUCN-a – od „skoro ugrožena” do „nestala”.

Za Dejvisa i saradnike gubitak divljih vrsta od velikog je značaja ne samo za uzgajivače i konzumente kafe. Gubitak neke vrste takođe podrazumeva i manje hrane i manje skloništa u njenom ekosistemu. „I dok gubimo ove vrste kafe, pred nama je sve manje opcija”, navodi on. Rezultat je, prema njegovom mišljenju, svedena Zemlja.

„Naša planeta postaje sve manje raznolika, sve manje zanimljiva”, zaključuje Dejvis.

Izvor: elementarium.cpn.rs

Milisav Pajević

Nišlije preko Fejsbuka organizovale čišćenje keja pored Nišave

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Pet kontejnera prepunih smeća rezultat je akcije čišćenja koju su sproveli četrdesetak Nišlija na predelu oko reke Nišave.

Kako objašnjava jedan od organizatora Ivan Dimitrijević za Južne vesti, nakon što je sa prijateljem prošao pored Nišave i video u kakvom je stanju obala, došli su na ideju da organizuju akciju čišćenja.

Napravili su događaj na Fejsbuku gde su se prijavili ljudi koji se nisu međusobno poznavali.

“Namera nam je bila da očistimo ceo potez toka reke Nišave kroz Dunavište, jer smatramo da je to oaza na koju grad treba da bude ponosan”, kažu organizatori i navode da bez obzira što su sakupili više od stotinu punih kesa smeća, nisu odmakli mnogo od Durlanskog mosta, odnosno sa početne lokacije.  Prvobitan plan im je bio da očiste obalu Nišave u potezu oko Dunavišta, ali da su za sada uspeli da pokupe smeće oko mosta kraj nekadašnjeg Merkatora.

Akciju planiraju da dovrše ali i da sprovedu neke nove kampanje, pa su se dogovorili da ostanu u kontaktu, ujedno pozivajući građane Niša da im se pridruže.

Željka Vesić

Obeleženo 53 godine postojanja Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, osnovan je pre 53 godine, a godišnjice rada te ustanove obeležavaju se od 2010. godine.

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

U Vojvodini trenutno postoji više od 130 zaštićenih područja, oko 700 staništa strogo zaštićenih vrsta biljaka, životinja i gljiva.

Stepenu prve zaštite, odnosno potpune izolacije od ljudskog uticaja, pripada oko 140 hiljada hektara prostranstva, a nastojanja da se održi prirodna ravnoteža postoje i u drugom i trećem pojasu, uz stalni monitoring i saradnju sa inspekcijom.

„Ono što je veliki izazov za nas, to je kako da uskladimo naše aktivnosti sa potrebama lokalnih samouprava, kako da pomognemo upravljačima zaštićenih područja da rade još bolje i kako da jačamo materijalne i stručne kapacitete na svim nivoima”, rekao je Slobodan Puzović pomoćnik direktora Sektora zaštite prirode.

Poseban značaj u očuvanju ekosistema nisu samo istraživanja, analize i studije Zavoda, nego i saradnja te ustanove sa građanima, kroz edukaciju dece i odraslih, ali i zajedničko zbrinjavanje ugroženih vrsta.

„Mi u Zavodu imamo stručni tim koji se bavi zbrinjavanjem ugroženih, strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta divljih životinja. Ukoliko se nađu građani u situaciji da pronađu takvu životinju, mogu se slobodno obratiti Pokrajinskom zavodu. Naši stručnjaci ovakve životinje zbrinjavaju i odvoze po potrebi u prihvatilište koje se nalazi na Paliću”, rekla je Marina Tomić, vd direktora Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode.

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode, osnovan je pre 53 godine, a godišnjice rada te ustanove obeležavaju se od 2010-te godine.

Izvor: RTV/ Maja Guzijan

Milisav Pajević

Počela akcija suzbijanja larvi komaraca na teritoriji AP Vojvodine

Foto: pixabay.com

U cilju obezbeđivanja normalnih uslova za život građana i uspešne zdravstvene zaštite stanovništva, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine sprovodi centralizovanu akciju suzbijanja larvi komaraca na teritoriji cele pokrajine.

Foto: pixabay.com

Larvicidni tretman komaraca vrše se u skladu sa ukazanim potrebama, na osnovu rezultata dobijenih praćenjem pojave i brojnosti populacije larvi komaraca od strane Poljoprivrednog fakulteta Novi Sad .

Suzbijanje larvi komaraca iz vazduha počelo je juče, u priobalnom pojasu reka, izlivima, plavnim površinama reka, rukavcima i na teritoriji zaštićenih područja  u trećem stepenu zatite.

Suzbijanje komaraca se sprovodi implementacijom savremenih, ekološki prihvatljivih metoda i preparata koje su zasnovane na evropskim principima.

Suzbijanje larvi komaraca iz vazduha vrši se visokoselektivnim, biološkim preparatom koji deluje isključivo na larve komaraca i neškodljiv je za ostale žive organizme te ovakve tretmane nije potrebno posebno najaviti odgajivačima pčela i nema štetnog uticaja na životnu sredinu.

Milisav Pajević

Srbija će poštovati odluku EU da se kazaljke na časovniku više ne pomeraju

Foto: pixabay

Građani EU će tek odlučivati o predlogu koji je usvojila Evropska komisija da se kazaljke na časovniku više ne pomeraju od 2021. a Srbija će se uskladiti sa tom odlukom, izjavio je pomoćnik ministra privrede Aleksandar Starčević.

Foto: pixabay

To što je EK usvojila predlog za ukidanje pomeranja vremena, objašnjava on za Tanjug, još ne znači da će doći do promene zato što je potrebno da se dve trećine stanovništva EU izjasni da je za.

Kako kaže, kada se građani EU budu izjasnili pristupiće se izradi neke direktive, na osnovu koje će sve zemlje članice EU imati obavezu ili će svaka zemlje ponaosob moći da odlučuje da li će uzeti zimsko ili letnje računanje vremena odnosno kako će direktiva definisati vremenske zone.

„Mi ćemo, kao zemlja koja pristupa EU, uskladiti naše zakonodavstvo sa tom direktivom. U tom kontekstu ćemo formirati radnu grupu koja će obuhvatiti šire javno mnjenje, kolege iz drugih ministarstava, sa raznih fakulteta, instituta i slično i nakon toga ćemo doneti odluku o promeni načina računanja vremena”.

Podsetio je da je Ministarstvo privrede pripremilo Zakon o računanju vremena i da je predlog bio usvojen na vladi prošle godine i prosleđen u skupštinsku proceduru.

„Međutim, kada smo dobili naznaku da će doći do promene direktive EU, a oko koje smo se mi već usaglasili, mi smo povukli taj zakon iz procedure, ali Zakon o računanju vremena je u principu gotov i usklađen je sa direktivom EU, koja je sada važeća”.

Zabeleženo je da Nemačka prva zakonski uvela letnje računanje vremena 1916. godine, podstaknuta ratnom potrebom za uštedom uglja. Britanci su na letnje računanje vremena prešli 1921. godine, a mnoge države članice EU tokom naftne krize 1970-tih.

U Srbiji se već 36 godina poslednjeg vikenda u oktobru pomeraju kazaljke sat vremena unazad i tako prelazi na zimsko računanje vremena, a zatim u martu pomera sat unapred za prelazak na letnje računanje vremena.

Neka istraživanja pokazuju je pravi problem kod letnjeg računanja vremena to što su jutra veoma dugo mračna i da to ne odgovara severnim zemljama gde zimi sviće dosta kasnije.

Sa druge strane, letnje računanje vremena naročito odgovara primorskim zemljama, jer im se isplati da, na primer, ljudi budu na plaži skoro do 22 sata.

Starčević kaže da je promena vremena odnosno prelazak na letnje i zimsko računanje vremena uvedeno iz nekih ekonomskih razloga i da je to bilo pod plaštom energetske uštede, dok sada istraživanja ne pokazuju da su te uštede vidljive.

„Više se javlja pitanje sa sociološke strane i kako te promene na zimsko ili letnje računanje vremena utiču na stanovništvo, pre svega, sa zdravstvene strane. Studije su pokazale da je prevashodno to ono što će dovesti do promene računanja vremena, pošto je ekonomske efekte veoma teško izračunati”.

Starčević je naveo da su pokušavale neke zemlje EU da dokažu da li to ima smislu ili ne, ali da se došlo do toga su moguće uštede minorne.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Rundek predvodio protestnu šetnju za očuvanje zagrebačkog potoka!

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Volonterska građanska inicijativa “Spasimo potok Črnomerec” i platforma “1POSTOZAGRAD” usmerena na poboljšanje grada i javnih dobara su u subotu 30. marta organizovale protestnu šetnju s ciljem očuvanja potoka Črnomerec u Zagrebu. Prema saopštenju organizatora, u povorki je bilo više od 500 građana, a među njima su bili i njihovi četvoronožni ljubimci. Predvodnik šetnje je bio poznati umetnik Darko Rundek koji je skup ulepšao svirajući gitaru u pratnji Igora Pavlice na trubi i još nekoliko muzičara.

“Voda je čista i divno je biti kraj nje. Tu je i deo divlje zone i važno je da to i ostane tako, da se u drveću i grmlju gnjezde ptice. Tu je celi jedan mali grad života. Lepo je gledati da priroda živi svoj tihi, tajni život. Pravo je blago tuda prošetati i nadam se da će tako i ostati”, zaključio je Rundek te se potom s okretišta tramvaja na Črnomercu s brojnim građanima zaputio u šetnju kraj potoka.

Okupljeni Zagrepčani i prijatelji Zagreba su vlastima poslali jasnu poruku da žele da se ovaj vodeni tok uključi u prostorno planiranje, a ne da se njegova egzistencija poništi.

Foto: Facebook (screenshot)

Učesnici protesta se protive odredbama Generalnog urbanističkog plana hrvatske prestonice za betoniranje potoka kako bi se sačuvali otvoreni tok, zeleni koridor i živi svet zarad ublažavanja klimatskih promena, istovremeno se zalažući za izgradnju šetališta duž Črnomereca, od Medvednice do Save. Oni hoće da nadležni organi odustanu od ideje nastale početkom ovog milenijuma da se Črnomerec pretvori u saobraćajnicu zato što smatraju da je prevaziđena.

Prema tvrdnjama aktera, u poslednje vreme se u mnogim gradovima otkopavaju potoci i oko njih niču staze za pešake i bicikliste kako bi se urbane sredine koliko-toliko oživele kroz postojanje zeleno-plavih oaza.

Hrvati nastoje da i njihov glavni grad ide u korak sa ovom praksom i da se prostorno planiranje odvija prema standardima 21, a ne 20, veka.

Jelena Kozbašić

Otvorena obnovljena Golubačka tvrđava

Foto: Stefan Stanojević
Foto: Stefan Stanojević

Obnovljena tvrđava Golubački grad je svečano otvorena u petak 29. marta u prisustvu predsednika Srbije Aleksandra Vučića, predsednice Vlade Srbije Ane Brnabić, evropskog komesara za susedsku politiku i pristupanje EU Johanesa Hana i velikog broja građana, prenosi Tanjug.

Golubačka tvrđava, srednjevekovno utvrđenje iz XIV veka, podignuto na samom ulazu u Đerdapsku klisuru, obnovljena je uz finansijsku podršku Evropske unije.

Vučić i Han su tokom obilaska kompleksa Golubačke tvrđave posetili Palatu i izložbu o vitezovima postavljenu u kuli 8.

Foto: Stefan Stanojević

Prisutne su na svečanom otvaranju pozdravili direktorka Društva za razvoj turizma Tvrđava Golubački grad Iskra Maksimović, šef Delegacije EU u Srbiji Sem Fabrici i ambasador Austrije u Srbiji Nikolaus Luteroti.

Obnova Golubačke tvrđave počela je u septembru 2014. godine i u nju je uloženo, kako je za Tanjug rekla direktorka Društva za razvoj turizma tvrđave Golubački grad Iskra Maksimović 8,5 miliona evra, od toga 8,36 miliona evra u rekonstrukciju.

Sredstva su izdvojena iz dva IPA fonda (2011. i 2016), a jedan deo je dala Austrijska razvojna agencija.

Država je uložila oko 400. 000 evra u opremanje Vizitorskog centra i razvoj infrastrukture u podnožju tvrđave.

Turisti koji će u subotu moći da vide celokupan obnovljen kompleks i koje čekaju brojna iznenađenja, zapravo do sada nisu imali mogućnost da uđu u samu tvrđavu iz bezbednosnih razloga.

Sada će moći da obiđu sedam od devet kula i Palatu, prostor od 600 kvadratnih metara, u kojoj će biti digitalna prezentacija istorijata tvrđave i projekcije filmova o rekonstrukciji.

Foto: Stefan Stanojević

Palata, izgradena blizu Dunava, sama po sebi je vrlo atraktivna, a uz hologram sa 3D modelom tvrdave i digitalnim prezentacijama bice još zanimljivija posetiocima.

U kuli 5 koja se naslanja na Palatu, na četiri sprata, različite prezentacije dodatno će približiti turistima istoriju Golubačke tvrđave, a u kuli 8 biće predstavljena izložba o golubačkim vitezovima i čuvenoj bici koja se dogodila 1428. godine.

Fascinacija tvrđavom Golubac traje još iz vremena kada je podignuta, što se vidi i iz zapisa srednjovekovnih putopisaca, pre svega zbog mesta na kome se nalazi.

Podignuta na Dunavu, na ulazu u Đerdapsku klisuru, sa devet kula, od kojih je najviša Donžon kula, koju je Feliks Kanic nazvao Šešir kulom zbog njenog oblika, Golubačka tvrđava je građena da bude neosvojiva, zbog čega kule nisu povezane i svaka predstavlja malo utvrđenje.

Izvor: Politika

Kako kreativne Nišlije upozoravaju vlast na zagađenje vazduha?

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Neformalna grupa “Urbana gerila”, koja često ukazuje na goruće društvene probleme, oblepila je glavno niško šetalište porukama o zagađenom vazduhu tokom poslednje svoje akcije. Njome žele da skrenu pažnju javnosti na to da moraju da pitaju zašto je dozvoljeno da udišu tako zagađen vazduh. Nadležnima je pitanje – zašto ne reaguju.

Aktivisti iz Niša poručuju građanima da su tu da pomognu, a nemarnoj vlasti – da su tu da žuljaju kad god zatreba.

Ko ima potrebu da skrene pažnju na neki problem koji se ne rešava, a neće u udruženje, niti da se sve završi statusom na nekoj od društvenih mreža, može da postane “urbani gerilac”. Treba da stvarno veruje u to da građanin mora da nešto uradi i sam, kako bi naterao institucije da obave svoj posao.

“Mi smo kao jedan veliki kamen u cipeli koji žulja i trudićemo se da budemo što veći i da žuljamo što više”, kaže jedan od članova neformalne grupe “Urbana gerila” iz Niša.

Ovaj model društvenog aktivizma daje rezultate u Nišu, gde neformalna grupa nekoliko kreativaca, koja je sebe nazvala “Urbanom gerilom”, “bode oči” nadležnima različitim, duhovitim, satiričnim akcijama i porukama. Sadili su cveće u udarnim rupama u gradu, slavili im rođendane… Kroz “Bulevarsku olimpijadu”, opominjali su građane koji, na jednom od najrizičnijih mesta u gradu, godinama unazad prelaze kolovoz – na zabranjenom mestu, uprkos mnogim fizičkim preprekama. Svi oni su, ustvari, bili “takmičari”.

“Kad posadimo cveće u rupi (na kolovozu) naravno da oni dođu i asfaltiraju je, kada ukažemo na neki problem i ljudi reaguju”, dodaje jedan od ovih aktivista.

“Dešavalo se da problem bude rešen u roku od pola sata”, dodaje drugi.

Reaguju vrlo brzo i Nišlije. I podržavaju ih. I na društvenim mrežama i uživo. Isto tako ih “pomno prati” i vlast, koja čitave zime nije reagovala na veliku zagađenost vazduha u Nišu. Zato su na plakatima “Urbane gerile” morale da “ožive” neke čuvene ličnosti koje se vezuju za ovaj grad.

Izvor: N1

Monsanto mora da isplati 80,3 miliona dolara odštete Amerikancu obolelom od raka

Foto-ilustracija: Pixabay

Poznatom proizvođaču pesticida Monsanto naloženo je da isplati jednom Amerikancu 80,3 miliona dolara odštete nakon što je sud odlučio da je ta kompanija  svojim sredstvom za uništavanje korova “Roundup” doprinela tome da se kod njega razvije rak.

Foto-ilustracija: Pixabay

Savezna porota suda u San Francisku presudila je da je Monsanto kriv jer nije na odgovarajući način upozorio na opasnosti od razvoja karcinoma povezanih sa korišćenjem sredstva “Roundup”.

Prošle nedelje je porota odlučila da je to sredstvo ključni činilac u razvoju raka kod Edvina Hardemana iz Kalifornije.

Monsanto je u toku prethodne godine preuzeo Bayer.

“Razočarani smo odlukom porote”, navodi se u saopštenju kompanije Bayer.

“Ova odluka ne menja težinu gotovo četiri decenije intenzivnog razvoja nauke i zaključaka regulatora širom sveta koji podržavaju bezbednost naših herbicida baziranih na glifosatu, te potvrđuju da oni nisu kancerogeni”, dodaje su u saopštenju.

Kompanija tvrdi da presuda “nema uticaj na buduće sudske procese i odluke” i navodi da će uložiti žalbu.

Ovaj slučaj ključan je za sve ostale koji se vode zbog “Roundupa” širom Sjedinjenih Američkih Država.

Pre nekoliko meseci drugi kalifornijski sud utvrdio je da je “Roundup” uzrokovao Non Hočkinov limfom kod jedne osobe i da Monsanto korisnike nije upozorio na kancerogene rizike.

“Roundup” sadrži glifosat, najčešći sastojak sredstva za uništavanje korova u svetu. Taj se herbicid naširoko primenjuje u poljoprivredi.

Izvor: N1

Počinje uklanjanje divljih deponija sa obala Lima

Foto-ilustracija:Pixabay
Foto-ilustracija:Pixabay

Problem sa divljim deponijama duž celog toka Lima, kroz Crnu Goru i kroz Srbiju, trebalo bi da bude rešen u narednih godinu dana.  Rešenje je planirano prekograničnim projektom opštna Bijelo Polje i Priboj, “Rehabilitacija ilegalnih deponija na reci Lim i podizanje svesti o njihovoj štetnosti”.

Divlje deponije zagađuju otpadom ovu reku celom dužinom a ovim projektom je planirano da se ovi delovi pretvore u male ekološke oaze.

Na nedavnom skupu učesnika precizirano je da će se obaviti sanacija po šest divljih deponija u obe opštine, s tim što će te lokalne samouprave dobiti aparate za merenje kvaliteta rečne vode.

Projekat je nedavno predstavljen u Bijelom Polju a 25. marta je održana početna konferencija u Priboju.

Predsednik opštine Bijelo Polje, Petar Smolović je istakao da će se ovim poduhvatom za čistiju zajedničku reku ustanoviti najkritičnija mesta na Limu, očistiti i zatvoriti ilegalna odlagališta smeća, izvršiti ozelenjavanje sada zagađenih površina. Vrednost projekta je 157.000 evra, od čega će najveći deo za izvršenje donirati Evropska Unija.

Akteri se nadaju da će po završetku projekta Lim biti čist kao nekada i da će se rešiti svi ekološki problemi u slivu ove reke, da će se obala potpuno urediti i da će se maksimalno smanjiti količina otpada.

Ostvarenje projekta ostvaruje se u okviru Programa prekogranične saranje Srbija- Crna Gora IPA 2 Evropske Unije, preko Sektora za ugovaranje i finansiranje programa iz sredstava EU Ministarstva finansija Srbije.

Željka Vesić