Home Blog Page 932

AP Vojvodina usvojila Deklaraciju o zaštiti životne sredine

Foto: AP Vojvodina

Pokrajinska vlada je na jučerašnjoj sednici utvrdila tekst Deklaracije o zaštiti životne sredine u AP Vojvodini u kojoj se navodi da će se preduzeti mere da se u procesu obrazovanja mladih stiču znanja i podiže svest o značaju zaštite, unapređivanja životne sredine i održivog razvoja.

Foto: AP Vojvodina

Organizacije civilnog društva se pozivaju da se uključe u donošenje odluka u ovoj oblasti.

U Deklaraciji se navodi da će se preduzeti mere da ustanove čiji je osnivač AP Vojvodina do kraja 2024. godine pripreme projektnu dokumentaciju na osnovu koje će, najkasnije do kraja 2029. postojeće sisteme za zagrevanje objekata koje koriste mazut i ugalj zameniti energetski efikasnim sistemima.

Deklaracija predviđa i da se u saradnji sa organima gradova: Novi Sad, Vršac, Zrenjanin, Kikinda, Pančevo, Sombor, Sremska Mitrovica i Subotica, u narednih 10 godina zajednički prioritetno podstiču unapređenje javnog gradskog prevoza nabavkom ekološki prihvatljivih vozila na električnu energiju i gas.

Deklaracijom su obuhvaćene i aktivnosti na zaštiti prirodnih vrednosti i biološke raznovrsnosti, zatim na unapređenju sistema zaštićenih područja, povećanju pošumljenosti, te saradnja sa opštinama u realizaciji programa za otklanjanje štete nanete ekosistemima zbog bacanja proizvoda izrađenih od plastike.

Predviđa se i rok do 2020. godine za povlačenje plastičnih kesa iz prodaje na teritoriji AP Vojvodine, navodi se u saopštenju sa sednice Pokrajinske vlade.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Konačna lista opština za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

Nakon javnog poziva jedinicama lokalnih samouprava da iskažu svoje potrebe za izradom projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda sa pripadajućom infrastrukturom, doneta je Odluka o utvrđivanju konačne liste jedinica lokalnih samouprava koje ispunjavaju uslove za izradu pomenute dokumentacije za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

Shodno ovoj odluci, na konačnoj listi nalaze se sledeće jedinice lokalnih samouprava:

  1. Opština Babušnica
  2. Opština Bačka Palanka
  3. Opština Apatin
  4. Opština Bela Palanka
  5. Opština Boljevac
  6. Opština Pećinci
  7. Opština Lapovo
  8. Opština Priboj

 

Odluku možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Karavan za klimu startovao na Rudniku

Foto: Milisav Pajević

Uz podršku Francuskog instituta, opštine Gornji Milanovac, Kulturnog centra Gornjeg Milanovca, ENV.net projekta i Eko-škola iz opštine Gornji Milanovac, „Karavan za klimu – Svi aktivni u borbi protiv klimatskih promena!“ startovao je prošle nedelje u Centru za kulturu na Rudniku, koji je zajedno sa Eko-školom „Arsenije Loma“ bio prvi domaćin i promoter Karavana.

Foto: Milisav Pajević

Tom prilikom u prepunom Centru za kulturu na Rudniku otvorena je izložba „Život smeća“.

Izložbu je otvorila Aleksandra Mladenović, predsednica Ambasadora održivog razvoja i životne sredine koja je tom prilikom rekla da projekat „Karavan za klimu – Svi aktivni u borbi protiv klimatskih promena!“ ima za cilj da ukaže na probleme klimatskih promena, podigne svest o postojanju ovog globalnog problema i pokrene na aktivnosti građanstvo, privredu, javne ustanove i donosioce odluka.

Mladenović je istakla da projekat ukazuje da je zeleni rast nova prilika za razvoj i da promoviše jednostavna i operativna rešenja koja svako od nas na svom nivou može da primeni i da se na svoj način bori protiv klimatskih promena.

Foto: Milisav Pajević

Ispred Francuskog instituta u Srbiji obratio se Mije Bertran, ataše za saradnju koji je pohvalio Ambasadore održivog razvoja i životne sredine na odličnoj realizaciji ovog projekta i izložbe i naglasio da ovaj projekat objedinjuje srpske i francuske zainteresovane strane u ovoj oblasti, već razvijena rešenja ovog problema u obe zemlje i nudi priliku za razmenu mišljenja, dobre prakse i inovacija u okviru naučnih debata koje su dostupne svima.

Na otvaranju ove izložbe predstavljen je prigodan kulturno umetnički program učenika Eko-škole „Arsenije Loma“, koji je organizovala Katarina Ilinčić, eko koordinatorka Eko- škole.

Foto: Milisav Pajević

Uz izložbu „Život smeća“, naučne debate, društvene igre velikih formata, naučne radionice, projekcije dokumentarnih filmova i susrete, Karavan za klimu će do 5. aprila biti dobra prilika da se učenici Eko-škola i drugih ustanova upoznaju sa smećem, otpadom, problemima i mogućnostima, čime organizatori ovog programa doprinose daljem uvođenju cirkularne ekonomije u Eko-škole i održivom korišćenju resursa.

Izložbu „Život smeća“ nakon Gornjeg Milanovca i Rudnika Ambasadori održivog razvoja i životne sredine sele u sledeću ekoškolsku lokalnu zajednicu koja izrazi interesovanje da bude domaćin, a poziv je otvoren.

Milisav Pajević

Rekonstrukcija dela vodovodne mreže u Novom Kneževcu

Foto: pixabay

Do 15. aprila trebalo bi da budu završeni radovi na planiranoj rekonstrukciji dela vodovodne mreže u Novom Kneževcu.

Foto: pixabay

Važan infastrukturni projekat realizuje se zahvaljujući podršci Pokrajinske Vlade i Uprave za kapitalna ulaganja, a vrednost  ukupne investicije je 32 miliona dinara.

U Novom Kneževcu u toku su radovi na rekonstrukciji oko četiri kilometra vodovodne mreže.

To je prataktično nastavak važnog infrastrukturnog projekta, pa će zahvaljujući i aktuelnim radovima biti obnovljeno oko 90 procenata vodovodne mreže.

„Rok za završetak radova je 15. april, a izvođači radova potvrdili su da će taj rok biti ispoštovan. Investicija je realizovana zahvaljujući, pre svega, sredstvima koja su obezbeđena iz Pokrajine, tačnije preko Uprave za kapitalna ulaganja. Ukupna vrednost radova je 32 miliona dinara”, kaže Radovan Uverić, predsednik opštine Novi Kneževac.

Stare, dotrajale azbestne cevi biće zamenjene novim, a problemi u vodosnabdevanju, pucanje cevi, gubici na mreži biće prevaziđeni.

„Tako da se nadamo da do takvih problema više neće dolaziti i da će građani biti zadovoljniji. To znači da neće biti prekida u isporuci vod, a rekonstrukcija vodododne mreže omogućiće i kvaliktetnije vodosnabdevanje jer će voda prolaziti novim cevima”, navodi Vesna Krišanov, direktorka JKP „7. Oktobar” Novi Kneževac.

Novokneževčani se mogu nadati kvalitetnijem vodosnabdevanju, a lokalna samouprava najavljuje radove i u naseljenim mestima.

„Mi imamo još dosta da radimo po naseljenim mestima. Tu mislim na Banatsko Aranđelovo, jer je u tom mestu kompletna mreža stara i imamo velikih problema. Javna nabavkla je raspisana i očekujem da će u vrlo kratkom periodu početi rekonstrukcija kompletne mreže u tom mestu”, ističe Radovan Uverić, predsednik opštine Novi Kneževac.

Rekonstrukcija vodovoda u Đali je završena, a narednih godina tim projektom biiće obuhvaćena i ostala naseljena mesta novokneževačke opštine.

Zbog kvaliteta tla i hemijskopg sastava vode na izvorištima, kao i u većini vojvođanskih mesta, poseban problem za rešavanje i u Novom Kneževcu ostaje kvalitet vode za piće.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Eksplozija na gradilištu male hidroelektrane

Foto: pixabay

Nacionalno udruženje malih hidroelektrana saopštilo je da je jutros na gradilištu u mestu Rakita došlo do eksplozije i da je radnik Milorad Jovanović „samo pukim srećom izbegao povrede” od gelera.

Foto: pixabay

Kako se tvrdi do eksplozije je došlo kada je „za sada neidentifikovana osoba, napunila auspuh bagera barutom i ručno pravljenim gelerima”.

Meštani Rakita se od početka izgradnje male hidroelektrane na Rakitinskoj reci oštro protive realizaciji tog projekta.

Investitor mini hidroelektrane advokat Goran Belić kaže „da se posle niza pretnji i fizičkih nasrtaja jutros desio pokušaj ubistva na gradilištu”, navodi se u saopštenju.

„Neophodna je reakcija nadležnih organa, jer organizacija ORSP vrši podstrekivanje meštana na vršenje krivičnih dela, koji za štetu mogu da imaju uništavanje, ne samo imovine, već i života”, kaže Belić.

Kako se navodi u saopštenju radnik Jovanović objasnio je da ga je eksplozija gotovo pokosila i dodao „prvo se čula jaka detonacija, a onda je počela da leti kiša gelera oko mene, legao sam na zemlju i srećom nije me pogodio nijedan”.

Do eksplozije je došlo pošto su radnici pokrenuli bager koji nije bio u funkciji tokom zime.

Kako saopštava udruženje „policija je takođe bila na gradilištu, jer je najavljen nastavak radova i bili su prisutni u momentu kada se desila eksplozija“.

„Potom su došli i forenzičari iz Pirota i uzeli uzorke gelera. U prisustvu policije je otvoren auspuh i nađeno je još primeraka ručno pravljenih gelera, koji su mogli da povrede radnike”, saopštava udruženje.

U saopštenju se navodi i izjava šefa gradilišta Igora Živkovića da „radnici rade konstantno pod pretnjama,da je prošle godine paljeno gradilište, da je dva puta potapano, da je čak postavljena i bomba na vrata investitora, zapaljen jedan agregat, da su meštani ulazili neovlašćeno na gradilište.”

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Kanada se zagreva duplo brže od ostatka sveta

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Prosečna temperatura u Kanadi godišnje se povećavala za 1,7 odsto celzijusa, a na to su uticali brojni faktori, uključujući smanjenje snega i morskog leda, ali ljudski faktor je dominantan, stoji u novom naučnom izveštaju.

U njemu se takođe navodi da su mnogi efekti već nepovratni.

Izveštaj kanadske vlade o klimi upozorio je da su promene već očigledne u mnogim delovima zemlje kao i da se predviđa njihovo intenziviranje.

Do najveće promene došlo je na kanadskom Arktiku, koji će nastaviti da se zagreva više nego duplo brže od svetskog proseka.

Očekuje se da će okeani postati manje kiseli i sa manje vazduha, što bi moglo da naškodi životu u moru, a više temperature mogle bi da znače veći rizik od šumskih požara, suša i toplonih talasa.

Izveštaj je urađen nakon što je vlada uvela poraz za ugljenik za četiri od deset kanadskih pokrajina koje nisu uspele da izrade plan za borbu protiv klimatskih promena.

Uprkos lošim rezultatima, izveštaj ipak pokazuje da je moguće da se količina zagrevanja ograniči, ako se na globalnom nivou pokrene akcija smanjivanja emisije ugljenika i znatno smanjivanje emisije drugih gasova sa efektom staklene bašte.

Željka Vesić

Vojska Srbije sadi sadnice u znak sećanja na stradale tokom NATO agresije

Foto: JP Srbijašume

Akcija „Šuma za stradale u NATO agresiji 1999″, u okviru koje se podiže nova šuma sađenjem 2.500 sadnica, upriličena je u šumskom gazdinstvu „Beograd”, na lokalitetu Lipovica, a u znak sećanja na sve koji su izgubili živote tokom 78 dana NATO agresije.

Foto: JP Srbijašume

Oko stotinu pripadnika Ministarstva odbrane i Vojske Srbije učestvovalo je u toj simboličnoj akciji, koju su organizovali JP „Srbijašume” i Ministarstvo odbrane.

Akcija „Šuma za stradale u NATO agresiji 1999″ organizovana je povodom obeležavanja 24. marta, dana kada je pre dve decenije otpočela NATO agresija na Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Uskoro automatska protivgradna zaštita u slivu reke Drine

Foto: pixabay

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srbije Branislav Nedimović i ministar poljoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić postigli su dogovor o realizaciji zajedničkog projekta automatske protivgradne zaštite u slivu reke Drine.

Foto: pixabay

Nedimović je, nakon sastanka u Gradskoj upravi Sremske Mitrovice, u izjavi za novinare rekao da će ovaj projekat, čija će ukupna vrednost iznositi približno milion evra, biti realizovan 2020. godine, dok će za mesec dana biti potpisan Sporazum o implementaciji.

On je istakao da će direktnu korist imati poljoprivredni proizvođači u Srbiji, najviše oni koji žive uz Drinu, i dodao da će Vlada Republike Srbije pomoći Vladi Republike Srpske da implementira ovaj sistem.

Ministar je precizirao da će dogovoreni zajednički projekat automatske protivgradne zaštite biti implementiran na prostoru Republike Srpske, od Milića, odnosno Vlasenice do Gacka.

Tamo ćemo, kako je objasnio, na osnovu zajedničkog sporazuma, sa 25 do 30 automatskih protivgradnih stanica braniti prostor koji se nalazi uz Drinu, gde smo imali najviše problema prethodnih godina.

Nedimović je ukazao na problem koji se odnosi na to što već 30 godina ne postoje sporazumi između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije oko načina upravljanja protivgradnim raketama, i dodao da je danas dogovoreno kako da se to pitanje reši u skladu sa postojećom regulativom.

On je naglasio da je dobro što je institucija koja se u Republici Srpskoj bavi protivgradnom zaštitom na adekvatnom nivou osposobljenosti u smislu opreme, tako da zajedničke aktivnosti mogu lako da se sinhronizuju.

Nedimović je naveo i da dva ministarstva imaju odličnu saradnju, i da će nastaviti da sprovode sve projekte o kojima dogovor postignu predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsedavajući Predsedništvu BiH Milorad Dodik.

Pašalić je ocenio da je pitanje protivgradne zaštite najvažnije za Srbiju i RS i da je reč o dobroj inicijativi, uz napomenu da je Republika Srpska u protivgradni sistem prethodnih godina uložila značajna sredstva.

Prema njegovim rečima, sa aspekta poljoprivrede, u poslednjih deset godina u RS su zabeležene samo dve godine tokom kojih nije bilo problema sa gradom.

Instalirećemo približno 230 automatskih protiivgradnih lansera. Tačno je da nismo planirali instalaciju na potezu od Milića prema Gackom, ali pošto nevreme u Srbiju uvek dolazi sa zapada, sa naše strane, naš je interes da zaštitimo građane Srbije i da pokrijemo i taj prostor, zaključio je Pašalić.

Milisav Pajević

Cene nafte rastu više nego što je predviđeno

Foto: Pixabay

Cene nafte su u usponu četvrti uzastopni dan, što analitičari pripisuju “šok terapiji” Saudijske Arabije, koja je smanjila proizvodnju više nego što je predviđeno sporazumom Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK).

Foto: Pixabay

Kao drugi razlog skoka cena „crnog zlata” navode se američke sankcije Venecueli, koje su bacile u zasenak podatak američke naftne industrije da su zalihe u SAD neočekivano povećane prošle sedmice.

Fjučersi severnomorske nafte “brent” porasli su za 35 centi, ili 0,5 odsto, na 69,72 dolara za barel, nakon što su prethodno dostigli 69,87 dolara, najviši nivo od 12. novembra, izveštava Rojters.

Američka „laka” nafta WTI ojačala je za 22 centa, ili 0,4 odsto, na 62,80 dolara po barelu, što je najviša cena od 7. novembra.

Isporuke nafte iz članica OPEK-a su u martu pale na četvorogodišnji minimum, pokazuje Rojtersov pregled objavljen ranije ove nedelje.

Proizvodnja nafte u Rusiji, koja se pridružila OPEK-ovom sporazumu o smanjenju isporuka kako bi se poduprle cene, srezana je prošlog meseca na 11,3 miliona barela dnevno, ali zemlja time nije ispunila target predviđen sporazumom.

Tri od osam zemalja kojima je Vašington odobrio izuzeće za uvoz nafte iz Irana svele su svoj uvoz na nulu, izjavio je u utorak jedan američki zvaničnik, dodajući da će poboljšanje uslova na globalnom tržištu nafte uticati na dalje smanjenje iranskog izvoza tog energenta.

Državna naftna kompanija Venecuele, PDVSA, u martu je zadržala izvoz nafte na oko milion barela dnevno, uprkos sankcijama SAD-a i nestancima struje koji su paralizovali glavni izvozni terminal zemlje, prema izveštajima PDVSA i podacima kompanije Refinitiv Ejkon.

Američke zalihe nafte neočekivano su porasle prošle sedmice, dok su zalihe benzina i destilata opale, saopštio je Američki institut za naftu kasno juče.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Prva visokoškolska ustanova sa energetskim pasošem u Srbiji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru obezbeđenja i stalnog unapređenja kvaliteta rada, Visoka medicinska škola strukovnih studija Ćuprija nakon implementacije ISO 9001:2015 sistema menadžmenta kvaliteta, dobila je energetski pasoš. Sa ciljem da se ispune ključni zahtevi regulativa o zaštiti životne sredine smanjujući pritom troškove energije čija je cena stalno u porastu, Visoka medicinska škola strukovnih studija Ćuprija prepoznala je značaj što efikasnijeg projektovanja sistema regulisanja.

Direktor VMŠSS u Ćupriji, dr sci. med. Hristos Aleksopulos, je izjavio da je “zelena škola” budućnost ističući ekološke mere koje su preduzete u školi.

Foto: VMŠSS Ćuprija

“Smanjili smo upotrebu resursa potrebnih za grejanje i normalan rad škole tj. uveli smo grejanje na gas, zamenili osvetljenje efikasnijim LED panelima, a u planu je poboljšanje izolacije i unapređenje svih prostorija u školi. Evropski standard za energetski učinak postavlja norme koje moraju da se usvoje kako bi se poboljšala enegretska efikasnost ustanova kao obaveza naglašena Kjoto protokolom. Ove regulative zahtevaju dokaze o energetskoj efikasnosti u vidu testa i sertifikacije sistema i opreme pri čemu ključnu ulogu imaju komponente i sistemi za upravljanje zgradom i kućnom automatikom. Komponente i sistemi automatizacije mogu se posmatrati kao ‘mozak’ zgrade i imaju za cilj da održe komforne uslove i kontrolišu potrošnju energije kako bi postigli što efikasnije funkcionisanje objekta”, objasnio je Aleksopulos.

Na putu ka evropskim integracijama, sve stambene zgrade, kuće i nestambeni objekti biće u obavezi da poseduju energetski pasoš. Pasošem se procenjuje toplotni omotač, spoljašnja izolacija zgrade uključujući zidove, prozore i vrata, podove, plafone, krovove kao i iskorišćenost sunčeve energije, grejni uređaji, snabdevanje toplom vodom, mehanička ventilacija, hlađenje i električno osvetljenje. Ciljevi su  smanjenje potrošnje energije i troškova, osiguranje kvaliteta u novogradnji i sanaciji neefikasnih objekata, povećanju vrednosti nekretnine i mnogi drugi.

Konak na korak od gradskog jezgra

Fotografije: Jump Inn
Fotografije: Jump Inn

Posetioci najpoznatijeg sajta za rezervaciju smeštaja booking.com dali su mu 9,3 poena od mogućih 10. Na sajtu hotels.com dobio je ocenu 4,6od 5, a na listi tripadvisor.com našao se na četvrtom mestu od 86 hotela prema izboru gostiju.

Beogradski hotel Jump Inn zaslužio je ovaj izvrstan rejting zahvaljujući visokim ocenama gostiju za lokaciju, udobnost, čistoću, uslužnost osoblja i brojne usluge.

Iako preporuke obezbeđuju dobar uvid u kvalitet ponude, prava slika o hotelu smeštenom nadomak kulturno-istorijskog centra prestonice može se steći tek kad zakoračite u samo zdanje koje je izgrađeno 1924. godine prema nacrtu ruskog arhitekte Nikolaja Vasiljeva, poznatog i po projektu zgrade Vojnog muzeja na Kalemegdanu.

Da je sve u lokaciji, kako tvrde Englezi, bilo je poznato i vlasnicima hotela Jump Inn. Ovaj uslov da objekat bude taman toliko blizu znamenostima da ih gosti mogu obići pešice, dok je poslovni deo grada na maloj udaljenosti, ispunili su upisavši hotel na adresu u nekadašnjoj Zagrebačkoj ulici, danas pod imenom Koče Popovića.

Kratka, ali živopisna ulica predstavlja jednu od retkih saobraćajnica Beograda koja svoje lice čuva gotovo čitav vek. I tu se zanimljivost ovog odredišta ne iscrpljuje. Turiste i poslovne goste koji odsedaju u hotelu Jump Inn očekuje jedinstvena atmosfera popularne četvrti Savamala u kojoj se nalaze brojni restorani, barovi, galerije i izložbeni prostori sa različitim sadržajima.

Fotografije: Jump Inn

Od otvaranja hotela prošlo je četiri godine, a rast broja noćenja od 25 odsto svake godine predstavlja rezultat neprekidnog osluškivanja potreba gostiju, stalnog unapređivanja ponude i osvežavanja ponude. Ugostivši do sada više od 65.000 turista iz čitavog sveta, podigli su nivo hotelske ponude u Beogradu.

Veliki broj domaćih i stranih turista, kao i poslovnih ljudi, uglavnom iz Evrope, a pre svega iz Turske, Nemačke, Švedske, Ruske Federacije, Grčke, Izraela i Italije, doprineo je svojim ocenama hotelske usluge i ambijenta da Jump Inn bude jedan od najbolje rangiranih hotela visoke kategorije u Beogradu.

Briga o gostu na prvom mestu

Nema sumnje da će gost uživati u ambijentu odabrane sobe ili apartmana jer su sve smeštajne jedinice zamišljene tako da odgovaraju različitim ukusima i potrebama. Svaku od 49 soba koje su gostima na raspolaganju odlikuje visoki standard, specijalno dizajnirani detalji i kombinacija savremenog i stilskog nameštaja. Kada gost poželi da prošeta gradom, neće morati da brine o tome šta prvo da poseti.

Fotografije: Jump Inn

Osoblje za odnose sa gostima je tu da pruži sve neophodne informacije o znamenitostima i brojnim turističkim atrakcijama, ne samo u Beogradu već i širom Srbije, a zatim će prema posebnim željama gosta organizovati kompletan obilazak. Sudeći prema izboru gostiju ovog hotela, u vrhu liste želja, osim centra grada i Kalemegdana, nalaze se i vožnja po rekama i poseta muzejima.

Posetioci iz Holandije i Velike Britanije veoma su zainteresovani za trčanje pored Save i vožnju e-bicikala koji se mogu iznajmiti u hotelu.

Tekst je prvobitno objavljen u Magazinu Energetskog portala ČISTA ENERGIJA decembar 2018 – februar 2019.

Priredila: Tamara Zjačić

Udruženim snagama subotičke omladine i migranata do lepšeg zoo-vrta!

Foto: Grad Subotica

Saradnja Grada Subotice, Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, Komesarijata za izbeglice i migracije i Zoološkog vrta “Palić” je rezultovala zajedničkom radnom akcijom mladih Subotičana i migranata iz privremenog prihvatnog centra. Zahvaljujući njihovom uloženom trudu, mališane koji posete Zoo-vrt na jezeru Palić očekuje prijatnije okruženje. Učesnici su ofarbali dečje sprave na tamošnjem igralištu, a izgled palićkog životinjskog carstva će biti dodatno osvežen novim klupama za odmor i kantama za odlaganje otpada koje predstavljaju donaciju Evropske unije.

Foto: Grad Subotica

Direktor Zoološkog vrta Petar Savić se zahvalio idejnim tvorcima inicijative i naglasio da palićki zoo-vrt u toku jedne godine poseti oko 150 hiljada ljudi, od čega polovinu čine klinci. Akcija i donacija su, prema njegovom mišljenju, utoliko veće zato što će u njoj moći da uživaju najmlađi, a ujedno i najmiliji, gosti.

Subotica se nalazi na severu naše zemlje i među stanovnicima je prisutan visok stepen kulturalne raznolikosti. U subotičkom prihvatilištu trenutno boravi 58 migranata pretežno iz Avganistana i Irana, tačnije 14 porodica sa svojom decom. Njihovo uključivanje u zajednicu je takođe bitan aspekt uređenja parka u zoološkom vrtu.

“Akcija je prilika je da se svi zajedno družimo i damo doprinos uređenju palićkog zoo-vrta koji je jedan od najlepših u regionu”, zaključio je član Gradskog veća zadužen za oblast socijalne zaštite i zdravstva Ilija Đukanović.

Jelena Marić Luković, menadžer projekta Podrška EU opštinama i gradovima u kojima borave migranti, je podsetila da je Subotica u proteklih deceniju i po jedno od čvorišta i glavnih raskrsnica na putu izbeglica i migranata ka boljem životu. “Zadovoljstvo je da zajedno sa Gradskom upravom, volonterima Kancelarije za mlade i naravno izbeglicama i migrantima smeštenim u ovdašnjem tranzitnom centru imamo mogućnost da uradimo nešto dobro za turističku ponudu Palića. Ova akcija je šansa da oplemenimo jedan ambijent i da naši gosti koji neko vreme borave u centru pokažu gest solidarnosti i zahvalnosti građanima”, istakla je Marić Luković.

Jelena Kozbašić

Znate li koje voće i povrće ne ide u frižider?

Foto-ilustracija: Pixabay

Frižider je najgore mesto za čuvanje limuna, jer oni tamo brzo gube aromu a najgore ih je ostaviti u plastičnoj kesi, jer je pojava plesni zagarantovana, tvrdi Ditlind Hanrider, profesorka prehrambenih nauka na nemačkom univerzitetu Anhalt.

Po njenim rečima, najbolje ih je smestiti u korpu u najhladniju prostoriju u kući.

Ona kaže zapravo da većinu južnog voća ne bi trebalo držati u frižideru. Ono što malo potrošača zna takođe, je da jabuke proizvide gas etilen, zbog čega će voće smešteno u blizini jabuka češće istruliti.

Avokado, kruške, smokve, šljive, nektarine – takođe proizvode etilen. Vrsta povrća koja proizvodi etilen je paradajz, i takođe kao i limun, stajanjem u frižideru gubi svoju aromu.

Najosetljivije povrće na hladnoću su patlidžani, idealna temperatura za njih je od 10 do 13 stepeni. Patlidžan se ne slaže dobro sa etilenom, tako da je velika verovatnoća da će istruliti ako bude boravio pored paradjza.

Crveni pasulj takođe spada među osetljive, nakon tri dana čuvanja na suvom i hladnom mestu, pasuljće lagao početi da truli. Karfiol ima još kraći vek, jedan ili dva dana.

Šargarepa može biti u frižideru nekoliko nedelja ali je važno da se oslobodi pakovanja i folije u kakvu se pakuje u prodavnicama.

Ono što je najvažnije, neće pomoći ako se odseku mrlje koje se pojave usled buđanja voća ili povrća, jer postoje i druge koje nisu okom vidljive. Takva buđ može biti i otrovna ili čak sadržati kancerogene sastojke, upozoravaju stručnjaci.

Željka Vesić

Niški Zavod za urbanizam obeležio 60 godina

Foto: Grad Niš

U Oficirskom domu u ponedeljak je obeleženo 60 godina postojanja i rada Zavoda za urbanizam iz Niša.

Foto: Grad Niš

Ova renomirana ustanova svoje početke beleži pre ravno 60 godina u tadašnjem Nišu koji je po prostornom uređenju sledio neke znatno razvijenije gradove toga doba.

Sa razvojem grada, razvijao se i zavod čiji su prostorni planovi i arhitektonski dometi više puta nagrađivani tokom bogate istorije.

Stručnjaci iz Niša učestvovali su u izradi arhitektonskih rešenja i prostornih urbanističkih planova u mnogim gradovima čirom nekadašnje Jugoslavije.

Na svečanosti u Oficirskom domu među brojnim zvanicama bio je i gradonačelnik Niša Darko Bulatović koji je zaposlenima čestitao jubilej i istakao da je prava retkost danas pronaći insituciju koja traje šest decenija i funkcioniše sa jednakom stručnošću i znanjem svih ovih godina.

Gradonačelnik je naglasio i značaj ovog Zavoda čiji su stručnjaci kroz nekoliko decenija svoga rada prostorno i urbanistički postavili temelje modernog grada.

Milisav Pajević

Premijum G-Drive gorivo donelo NIS-u Grand Prix

Foto: NIS

Кompanija NIS dobitnik je prestižnog Grand Prix priznanja koje najuspešnijim učesnicima i izlagačima 54. Međunarodnog salona automobila u Beogradu tradicionalno dodeljuje stručni žiri Beogradskog sajma.

Foto: NIS

Ovo značajno priznanje, koje je NIS-u uručeno za promociju premijum G-Drive goriva i stručnu komunikaciju sa potrošačima, potvrđuje inovativan pristup i najviši kvalitet sajamskog nastupa NIS-a, ukazuje na atraktivnost i svetski dizajn izložbenog prostora i ističe visoki kvalitet i prednosti NIS-ovih proizvoda.

Upotpunjen nastupom čuvenog G-Drive Racing tima i vizuelno potpomognut njihovim moćnim narandžastim trkačkim bolidom, NIS-ov štand u hali 4 Beogradskog sajma stavljen je u centar pažnje brojnih posetilaca.

U ime kompanije NIS, ovo značajno priznanje primio je Aleksej Černjikov, direktor Bloka Promet, kome se pridružio i Roman Rusinov, glavni vozač i menadžer G-Drive Racing tima, jedini ruski vozač koji je nosilac titule svetskog šampiona i koji se ove godine predstavio posetiocima sajma na štandu NIS-a.

Кompanija NIS, vodeća naftna kompanija na domaćem tržištu, pomerila je granice uobičajenog sajamskog nastupa i pružila svim ljubiteljima automobilizma i moćnih automobila nesvakidašnju priliku da u hali 4 Beogradskog sajma upoznaju slavnog Romana Rusinova, dobiju više informacija o G-Drive Racing timu, tradicionalnom učesniku dvadesetčetvoročasovnog „Le Man“ trkačkog izazova i trostrukom šampionu Evropske serije „Le Mana“ i da tokom svih deset dana trajanja manifestacije vide izložen i pravi trkački bolid ekipe G-Drive Racing – prototip Oreca.

Zvanično gorivo G-Drive Racing tima je premijum G-Drive, koje, zahvaljujući aktivnim komponentama poslednje generacije, omogućava poboljšane performanse motora kao i profesionalnu zaštitu sistema za gorivo.

Ovaj premijum derivat dostupan je i potrošačima u Srbiji i regionu, na svim NIS Petrol i GAZPROM benzinskim stanicama.

Milisav Pajević

Opština Titel rešava problem vodosnabdevanja

Foto: Opština Titel

U Titelu je počela granja novog rezervoara za vodu koji će unaprediti vodosnabdevanje stanovnika Loka, Gardinovaca i Titela, a novi rezervoar od 250 kubika bio je neophodan da bi se sprečio pad pritiska i manjak vode u sistemu tokom letnjih meseci.

Foto: Opština Titel

Iz budžeta Opštine Titel za rezervoar za vodu izdvojeno je 4,5 miliona dinara a još 6,2 miliona izdvojila je vlada AP Vojvodine.

„Bilo je krajnje vreme da našim građanima omogućimo uredno snabdevanje vodom. Obećali smo da ćemo rešiti taj prioritetni problem i to će biti učinjeno”, kaže Dragan Božić, predsednik opštine Titel.

Novi rezervoar čija gradnja je već počela, i nova fabrika vode, koja će se graditi u narednom periodu rešiće višedecenijski problem s vodosnabdevanjem u Titelu.

„Na poslednjoj prošlogodišnjoj sednici Opštinskog veća u rebalansu budžeta izdvojeno je pet miliona dinara za izradu projektno tehničke dokumentacije za izgradnju fabrike vode“, zaključio je Božić.

Pored toga, urađen je generalni projekat navodnjavanja Titelskog brega, što će, kako navodi Božić dovesti do ubrzanog razvoja poljoprivredne proizvodnje.

„Titel je poljoprivredna sredina. Najveći broj naših stanovnika bavi se nekom vrstom poljoprivredne proizvodnje. Navodnjavanje Titelskog brega doneće višestruku korist. Pored toga što će omogućiti veće prinose po hektaru, stvoriće se uslovi za gajenje više kultura, a naročito je značajno što će se stvoriti uslovi za razvoj voćarstva i vinogradarstva”, kaže Božić.

Izvor: RTV

Milisav Pajević