Home Blog Page 924

AP Vojvodina posvećena unapređenju kvaliteta kanalske mreže

Foto: Skupština AP Vojvodine

Zelena parlamentarna grupa u Skupštini Autonomne pokrajine Vojvodine održala je prošlog utorka 7. sednicu koja je bila posvećena razmatranju kvaliteta kanalske mreže u AP Vojvodini, njenom organskom zagađivanju i mogućnostima sprečavanja tog zagađenja.

Foto: Skupština AP Vojvodine

Pored članica i članova Zelene parlamentarne grupe, sednici su prisustvovali i predstavnici resornog pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine i ugledni stručnjaci u ovoj oblasti koji su na sednici govorili o uzrocima i stanju zagađenosti kanala, kao i o merama zaštite.

Branislava Jeftić, predsednica predsedništva Zelene parlamentarne grupe Skupštine AP Vojvodine, najavila je da će Zelena parlamentarna grupa, 14. maja ove godine, zajedno sa predstavnicima drugih organa i stručnjacima, u pratnji predstavnika preduzeća koja obavljaju postupak čišćenja Velikog bačkog kanala, obići deonice i lokacije tog kanala na kojima je obavljeno ili se obavlja čišćenje.

Autonomna pokrajina Vojvodina je poznata po svojoj kanalskoj mreži i kanalima koji su dugogodišnjim devastiranjem u značajnoj meri postali zagađeni. Današnja sednica i stručna izlaganja o značaju kanala, njihovom organskom zagađivanju, merama i mogućnostima zaštite je uvertira u predstojeću posetu Velikom bačkom kanalu kojom želimo da pokažemo kako se zajedničkim naporima treba zalagati, boriti i odnositi prema pitanju zaštite kanalske mreže koja ima izuzetan značaj“, kazala je Branislava Jeftić.

Foto: Skupština AP Vojvodine

Milanka Mišković, stručnjakinja iz oblasti zaštite životne sredine, predstavila je na sednici uticaj vodene vegetacije na korišćenje i održavanje kanala. Dr Branko Miljanović, sa Departmana za biologiju i ekologiju Prirodno matematičkog fakulteta u Novom Sadu, izneo je biološku procenu stanja vode kanala HS DTD. Dr Ratko Bajčetić, v.d. pomoćnika pokrajinskog sekretara za urbanizam i zaštitu životne sredine, predstavio je biotehničke mere za sprečavanje zamuljivanja kanala.

On je naglasio da resorni pokrajinski sekretarijat u okviru svojih nadležnosti i planova aktivno radi na cišćenju kanala. On je rekao da je ostalo da se iznađe rešenje za čišćenje poslednje, takozvane četvrte kanalske deonice Velikog bačkog kanala koja je i najzagađenija.

Nakon stručnih izlaganja, zapažanja i diskusije članica i članova o organskom zagađenju kanalske mreže i njegovom daljem sprečavanju, Zelena parlamentarna grupa donela je sledeće zaključke:

Foto: Skupština AP Vojvodine

1. Zelena parlamentarna grupa podržava i podstiče stvaranje sistemskih preduslova za formulisanje i sprovođenje politika iz oblasti zaštite životne sredine;

2. Zelena parlamentarna grupa podržava i podstiče saradnju između institucija koje se bave proučavanjem mogućnosti održivog korišćenja potencijala i zaštite kanalske mreže u AP Vojvodini i institucija koje su relevantni subjekti u kreiranju i sprovođenju politika, kako na regionalnom, tako i na lokalnom nivou;

3. Zelena parlamentarna grupa u cilju prevencije zagađenja kanalske mreže u AP Vojvodini podstiče uređenje zemljišne teritorije sa ciljem da se svede na normalan intenzitet eolska i vodna erozija kao agens i generator transporta zemljišnih čestica površinskog sloja, kao i nutrijenata iz zemljišta u kanal;

4. Apeluje se na predstavnike lokalnih/pokrajinskih/republičkih (svih nivoa) vlasti da svojim angažovanjem promovišu incijative za sprečavanje zagađivanja i održavanja kavliteta voda kanalske meže;

5. Apeluje se na predstavnike lokalnih/pokrajinskih/republičkih (svih nivoa) vlasti da svojim angažovanjem pruže podršku lokalnim samoupravama za uspostavljanje dobre prakse kako u očuvanju i u zaštiti kanalske mreže, tako i u svim oblastima koje doprinose ruralnom razvoju i štite životnu sredinu.

Milisav Pajević

Srpsko-mađarska komisija za vodoprivredu ostvaruje rezultate

Foto: JVP Vode vojvodine

Četrdeset i drugo redovno zasedanje Srpsko-mađarske komisije za vodoprivredu održano je prošle nedelje na Zlatiboru.

Foto: JVP Vode vojvodine

Komisija je konstatovala da se srpsko – mađarska vodoprivredna saradnja u periodu između dva zasedanja, odnosno, od septembra 2015. do aprila 2019. godine, realizovala u otežanim uslovima, ali da su i pored toga ostvareni značajni rezultati u saradnji.

To se pre svega odnosi na osavremenjavanje važećih i donošenje novih pravilnika iz oblasti saradnje.

Posebno je važno usvajanje „Zajedničkog programa za razmenu podataka i praćenje režima podzemnih voda“ na prekograničnim vodnim telima.

Ovim dokumentom se Srbija i Mađarska svrstavaju u red malog broja država koje su se dogovorile da će razmenu podataka i praćenje režima ovog izuzetno važnog resursa bilateralno sprovoditi i unapređivati, u skladu sa preporukama direktiva Evropske unije iz oblasti voda.

Sumirajući rad komisije, predsednici su se složili da je u narednom periodu sa obe strane potrebno obezbediti kontinuitet u saradnji, kako bi se nastavilo sa izvršavanjem operativnih poslova i zadataka.

Takođe, eksperti su pripremili nacrt novog Sporazuma o saradnji u oblasti održivog upravljanja prekograničnim vodama, koji će, posle ratifikacije, podrazumevati i nove zadatke za komisiju.

Ovom prilikom, još jednom je istaknut obostrani interes da se kroz bilateralnu saradnju rešavaju sva pitanja koja se odnose na upravljanje prekograničnim vodama.

Milisav Pajević

Predstavite svoja pametna rešenja za bolju planetu na 10. Mikser festivalu!

Foto: Mikser festival

Mikser festival raspisuje poziv za kompanije, proizvođače, inovatore, lokalne samouprave i zelene startup-ove, za predstavljanje inovativnih rešenja iz oblasti održivog razvoja na Sajmu inovacija / Innovation Expo / u okviru jubilarnog 10. Mikser festivala koji se održava na donjem Dorćolu, od 24. do 26. maja 2019. godine!

Pročitajte još:

Foto: Mikser festival

Predstavljena rešenja treba da daju primer primene principa održivog razvoja i cirkularne ekonomije, od zaštite životne sredine, preko dizajna eko proizvoda i materijala, savremenih rešenja za poljoprivredu, do inovativne upotrebe otpadareciklaže, racionalnog korišćenja resursa vode, obnovljivih izvora energije, digitalizacije poput smart city rešenja i drugih inovacija u svakodnevnom životu i radu.

Više informacija i prijava se nalaze na sledećem linku: http://formulari.mikser.rs/expo/.

Izložba „Deliblatska peščara 1818- 2018., PESAК – VETAR – ČOVEК”

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

U Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode juče je otvorena izložba pod nazivoma: „Deliblatska peščara 1818- 2018., PESAК – VETAR – ČOVEК” .

Foto: Pokrajinski zavod za zaštitu prirode

Izložba je organizovana u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture u Pančevu, a autori izložbe su: Slobodanka Perović, Jasmina Vujović, Marina Miljuš, Jasna Jovanov i Grozdana Milenkov, stručnjaci Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Pančevu.

Na svečanom otvaranju su govorili: mr Nikola Stojnić, načelnik Odeljenja za zaštitu vrsta Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, Jasmina Vujović, vd. direktora Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Pančevu, Slobodanka Perović, istoričar, rukovodilac projekta „Život u Banatskoj vojnoj granici 1764-1872- na teritoriji Južnog Banata” , a izložbu je otvorio Nemanja Rotar, član gradskog veća grada Pančeva zadužen za kulturu i omladinu.

Moderator i organizator izložbe ispred Pokrajinskog zavoda je bio dr Oliver Fojkar.

Izložba „Deliblatska peščara 1818- 2018., PESAК – VETAR – ČOVEК” je nastala u toku rada na istraživačkom projektu „Život u Banatskoj vojnoj granici 1764 – 1872., na teritoriji Južnog Banata”, u okviru kojeg je predviđeno obeležavanje više značajnih datuma vezanih za istoriju Banatske vojne granice.

Prvi jubilej koji je obeležen je 200 godina od početka pošumljavanja Deliblatske peščare, a izložba je rezultat viđenja ovog istorijskog procesa dugog dva veka.

Područje Deliblatske peščare moguće je posmatrati jedino kao celinu prožetu vrednostima kulturnog i prirodnog nasleđa sa svim karakteristikama kulturnog predela.

Deliblatska peščara je najveća peščara u Evropi nastala od naslaga eolskog peska sa izraženim dinskim reljefom homogene celine, veoma moćnih peščanih nanosa na celom području prostiranja.

Peščara je zaštićena još 1977. godine odlukom Skupštine Vojvodine i proglašena je Specijalnim prirodnim rezervatom.

Uredbom Vlade Republike Srbije od 17.januara 2002.godine stavljena je pod zaštitu kao SRP Deliblatska peščara I kategorije zaštite, kao prirodno dobro od izuzetnog značaja.

Predstavlja jedan od najvažnijih centara biodiverziteta u Srbiji i Evropi.

Milisav Pajević

(Ne)Održivo upravljanje hranom – Trećina proizvedene hrane u svetu se baci

Foto: Ambasada Švedske/S. Plavšić
Foto: Ambasada Švedske/S. Plavšić

U sedmodnevnom onlajn izazovu o zdravoj ishrani Eat Smart Challenge koji u okviru projekta “Hrana sutrašnjice” (Food for Tomorrow) sprovodi Švedski institut učestvovalo je oko sedam stotina ljubitelja zdrave hrane iz 70 zemalja sveta. Svaki četvrti učesnik izazova o zdravoj ishrani je iz Srbije.

O važnosti brige o hrani i održivom razvoju bilo je reči na Razgovorima o pametnoj hrani (Smart Food Talks) koji je ambasada Švedske organizovala u Javnom akvarijumu u Beogradu.

“Važno je da promovišemo ono što jedemo, kako gajimo hranu i na koji način tretiramo hranu koja ostaje. To nije samo za našu dobrobit, to je za dobrobit naše dece. Bitno je da se promeni način razmišljanja i stanje svesti o hrani”, rekao je Juakim Vern, zamenik šefa misije ambasade Švedske u Beogradu. On je dodao da je hrana važan deo kulture Srbije i da mu se ovdašnja hrana veoma dopada.

Foto: Ambasada Švedske/S. Plavšić

Kako način na koji se hranimo i pristupamo hrani utiče na lokalnom i globalnom nivou na svakog pojedinca i kako svako od nas može da učestvuje, neke su od tema na panelu Razgovori o pametnoj hrani.

„Gde god živeli, u bilo kom delu sveta, mi zavisimo od hrane. Zato se ona tiče svih nas, svima je hrana važna. Naša namera je da pokažemo da i male aktivnosti pojedinaca mogu mnogo uticati i izazvati veliku promenu. Hrana je značajna tema, u nekim zemljama postoje ministarstva za hranu“, rekla je Birgita Tennander iz Švedskog insituta.

Ona je dodala da su hrana i održivi razvoj neraskidivo povezani i da je suština da ono što jedemo može promeniti svet i da svaki pojedinac može da učestvuje.

Foto: Ambasada Švedske/S. Plavšić

Upravljanje hranom i način naše ishrane važne su i za pojedinca i za zajednicu. Posledice loše ishrane vodeći su zdravstveni problemi širom sveta, a u mnogim zemljama postoje veliki viškovi hrane. Globalno se baci trećina proizvedene hrane u svetu. Održiva proizvodnja podrazumeva manje pesticida ili organski uzgoj i troši manje vode, čime ne pogoduje samo planeti, već i našem zdravlju.

Ambasada Švedske u saradnji sa Švedskim institutom pre tri godine je pokrenula projekat ”Hrana sutrašnjice”. Od tada su sprovedene brojne aktivnosti, među  kojima je onlajn izazov Hranite se zdravo. Tokom izazova o zdravoj hrani učesnici iz 70 zemalja širili su ideju o tome da brigom o hrani možemo promeniti svet.

Skijanje sa vrha Tromeđe Prokletija

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Letnja turistička sezona na Prokletijama i Plavu počinje skijanjem sa vrha Tromeđe gde se spajaju tri nacionalna parka i granice Babino Polje, Crne Gore, Srbije i Albanije.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Planinarskim pohodom na Tromeđu (2.366 metara nadmorske visine) skijaši i borderi simbolično predaju planine na korišćenje planinarima i katunjanima sve do početka nove skijaške sezone.

Treći planinarski pohod „Tromeđa 2019“, Plav – Babino Polje, organizuju Opština Plav, Turistička organizacija Plav i Nacionalni park Prokletije, 1. maja.

Toga dana predviđene su različite aktivnosti u ovom zaštićenom prirodnom području: planinarenje, skijanje, snowboarding, fotosafari, paraglajding i degustacija sofre sa katuna.

Organizatori pohoda očekuju da će dolina Bogićevice biti mesto okupljanja i druženja planinara, skijaša i bordera, fotografa i svih ljubitelja prirode i planina.

Preko Bogićevice prolazi međunarodna planinarska staza „Vrhovi Balkana“ i biciklistička staza „TT3“.

U blizini je Hridsko jezero rezervat nacionalnog parka. Kružna tura, dužine 52 kilometra, Plav – Babino Polje -Bajrovića katun – Hridsko jezero – Bogićevica – Babino polje – Plav, idealna je za džip i fotosafari.

Milisav Pajević

Novi izazovi otvorenih podataka

Foto: UNDP

Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) i Kancelarija za informacione tehnologije i elektronsku upravu objavljuju Javni poziv u vidu izazova za predlaganje inovativnih ideja, a na osnovu podataka koje nude javne institucije i organizacije, dostupnih na Nacionalnom portalu otvorenih podataka.

Foto: UNDP

Na ovom portalu, u oblasti životne sredine nalaze se i podaci koje je otvorila Agencija za zaštitu životne sredine, a koja je kreirala i poseban portal otvorenih podataka na kome se, za sada, nalazi pet grupa podataka: o kvalitetu vazduha, kvalitetu voda, polenu, kvalitetu zemljišta i iz Nacionalnog registra zagađivača.

Javnim pozivom su raspisana tri izazova: životna sredina i mi; informisanost i učešće građana; i otvoreni podaci za biznis.

Pozivaju se svi zainteresovani, a posebno startapi, udruženja, mala i srednja preduzeća, da se prijave i ponude inovativna rešenja za različite društvene probleme, kako bi odluke bile donošene na osnovu podataka i informacija, a građani Srbije imali priliku da koriste inovativne usluge.

Više o pravilima učešća pronađite pronađite ovde.

Milisav Pajević

Počela izgradnja vrelovoda na Jugovićevu kod Novog Sada

Foto: pixabay

Javno komunalno preduzeće „Novosadska toplana” započelo je radove na izgradnji vrelovoda na Jugovićevu za buduće vojne stanove.

Foto: pixabay

Tome su prethodili radovi na izgradnji vrelovodne mreže za deo trase vrelovoda – od Bulevara Slobodana Jovanovića, do naselja Jugovićevo, gde je i planirana izgradnja tih vojnih zgrada.

Zbog radova u naselju Jugovićevo privremeno je zabranjen saobraćaj u zoni radova.

I to u delu Ulice Lenke Dunđerski, od raskrsnice sa Ulicom Boška Petrovića do raskrsnice sa Ulicom Aleksandra Benjaka, kao i u toj ulici.

Ugovorena vrednost tih radova je 42 miliona i 103 hiljade dinara i oni se finansiraju u potpunosti iz sredstava „Novosadske toplane”.

Privremena izmena režima saobraćaja trajaće do 14. juna.

Iz „Novosadske toplane” ističu da radovi neće uticati na kvalitet isporuke toplotne energije u toku grejne sezone koja je produžena do trećeg maja.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Akcija vredna pažnje: Sredstva od prodaje kesa namenjena Nacionalnom parku Tara

Foto: Planeta Sport

Usled rastuće zabrinutosti zbog klimatskih promena, društveno odgovorno poslovanje i ozelenjavanje poslovnih praksi su sve više na ceni. Prema rezultatima jednog istraživanja, šezdeset šest odsto potrošača širom planete je voljno da odvoji više novca za održive proizvode. Mera za zaštitu životne sredine uvedena u kompaniji Planeta Sport, koja se bavi prodajom sportske obuće i opreme, koštaće vas svega jedan dinar, a pri tom će imati dalekosežne pozitivne posledice na prirodu naše domovine.

Foto-ilustracija: Pixabay

U školskom uzrastu kupovina novih patika mi je zaista predstavljala životni događaj koji je poprilično odskakao od moje tadašnje rutine: prepisivanje domaćeg od Kristine pre časova-prvi čas-drugi čas-užina-treći čas…stoti čas-druženje posle škole-krevet.

Mama i ja bismo početkom proleća i jeseni uglavnom odlazile u obilazak sportskih prodavnica i nakon isprobavanja 101 različitog modela, dogovarale bismo se koji da pazarimo šetajući podgoričkim Skalinama. Jedan od mojih najzapaženijih đačkih patika je bio svetloplavi Reebok par iz drugog razreda osnovne. Po đonu je imao nešto što bi moglo da se nazove sitnim kramponima.

Broj obuće koji sam tada nosila: 32.

Broj ocena u dnevniku nižih od petice: 0 (hvala, Kristina!).

Broj dečaka koji su me šaljivo pozivali na partiju fudbala zbog “krampona”: Previše.

Čak i danas, petnaestak godina kasnije – kada imam za 4 broja veće stopalo, skupljam šestice, a ne petice, i nisam više tako zelena po godinama, ali sam svakako zelenije svesti – potraga za savršenim parom mi i dalje pričinjava jednako uzbuđenje. Uprkos tome što se moja kancelarijska “cimerka” žali da su sve moje patike zapravo isti modeli u sličnoj bež nijansi, ali različitih proizvođača, apsolutno ne vidim nikakvu podudarnost između Adidas Gazelle, Nike Cortez i Puma Basket.

Foto: Planeta Sport

Svoju ekološku i modnu osvešćenost mogu istovremeno da podmirim u Planetinim prodajnim objektima. Kompanija se nedavno pridružila naplati plastičnih vreća koju je Srbija uvela u aprilu prošle godine, odlučivši da, iako još nije članica Evropske unije, poštuje sve mere Direktive o plastici. Evropska komisija je usvojila smernice koje ograničavaju potrošnju kesa na 90 komada po osobi do kraja 2019. i na samo 45 do do kraja 2025. Najefikasniji način da se ostvare ovi ciljevi? Naplata plastičnih vrećica.

Planetine male kese koštaju 5 dinara, sve ostale 10 – a dinar od svake prodate se odvaja za projekat “Vratimo šume, pošumimo požarišta”.

“U okviru dugoročnog projekta obnove požarima narušenog ekosistema Tare je planirano pošumljavanje zemljišta u Zaovinama koje je ostalo ogoljeno nakon šumskog požara iz 2012. godine. Osim finansiranja pripremnih radova na uklanjanju izgorelog drveća i grmlja, Planeta Sport će nabaviti i posaditi 4.000 sadnica smrče iz rasadnika Nacionalni Park Tara, te doprineti obnovi ekosistema i očuvanju biodiverziteta naše planine”, naglašava kompanija.

Planeta je izabrala da drvećem oplemeni upravo Nacionalni park Tara kao jedno od najvrednijih područja pod šumom u Evropi i najveće blago Srbije.

Prema nezvaničnim procenama trgovinskog sektora, u našoj zemlji godišnje se za nabavku plastičnih kesa potroši oko 20 miliona evra, a između 30 i 40 odsto njih se baci, što direktno utiče na zagađenje životne sredine.

Iako će moje nove patike verovatno biti bež, istovremeno mogu da budu i zelene zato što ću njihovom kupovinom simbolično učestvovati u borbi za očuvanje Tare.

Jelena Kozbašić

Potpisani ugovori o dodeli sredstava za pretvaranje inovativnih ideja u poslovne poduhvate

Foto: Milisav Pajević

Ministarstvo zaštite životne sredine i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) predstavili su juče rezultate faze projekta „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“ i svečano potpisali ugovore sa predstavnicima izabranih pet kompanija kojima se dodeljuju sredstva za pretvaranje inovativnih ideja u poslovne poduhvate, a koji će doprineti ublažavanju posledica klimatskih promena i energetskoj efikasnosti.

Foto: Milisav Pajević

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan rekao je da je Projekat koji podržava realizaciju kreativnih rešenja i tehnoloških inovacija koji doprinose smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte jedan od najvažnijih koje Ministarstvo zaštite životne sredine sprovodi, zato što podrazumeva stručnost, finansijsku podršku, inovativnost i konkretne rezultate.

„Dosta je Srbija bila prljava i musava, hoćemo da rešavamo pitanje životne sredine zajedno i konkretno”, istakao je, i dodao da projekat „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“ čini značajnim i činjenica da se realizuje širom Srbije, podrazumevajući puno učešće lokalnih zajednica.

Srbija mora da otvori put novim tehnologijama što će omogućiti smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i ublažavanje posledica klimatskih promena, ali i bolje stanje životne sredine, zbog čega će Ministarstvo nastaviti da sprovodi ovaj i slične projekte i da podržava inovativne ideje i nova tehnološka rešenja naročito na nivou lokalnih zajednica, naglasio je ministar Trivan na ceremoniji potpisivanja sporazuma o dodeli sredstava za sufinansiranje.

On se na kraju svog izlaganja zahvalio Darinki Radojević na radu i učešću u realizaciji ovog projekta.

Foto: Milisav Pajević

“Pored podrške razvoju inovativnih ideja kroz Кlimatski inkubator, UNDP pomaže i u njihovoj realizaciji kako bi doprineo borbi protiv klimatskih promena i održivom razvoju u Srbiji.

Ublažavanje klimatskih promena je investicija u poslovanje. Smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte štedi novac putem poboljšanja energetske efikasnosti, smanjenja troškova proizvodnje i rasta prodaje, čineći kompanije tržišno konkurentnijim”, rekla je v.d. stalne predstavnice UNDP-a u Srbiji Steliana Nedera ”.

Bespovratna sredstva za sufinansiranje tehnoloških rešenja i biznis modela dobile su kompanije: JКP „Toplana-Šabac“, “Eso Tron”, „ Jugo-Impex d.o.o “, „ Sanicula Co d.o.o.“.“ i „ GreenEnergy Point d.o.o.

Realizacija njihovih ideja doprineće povećanju energetske i troškovne efikasnosti, povećanju udela energije iz obnovljivih izvora, stimulisanju cirkularne ekonomije i poboljšanom upravljanju otpadom širom Srbije, a posebno u Nišu, Paraćinu, Boljevcu, Rumenci, Šapcu.

Foto: Milisav Pajević

Ukupna vrednost dodeljenih bespovratnih sredstava je 470.000 dolara a ukupna vrednost investicija oko 11.000.000 dolara. Očekivano smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, u periodu životnog veka nagrađenih projekata, je oko 500.000 tona CO2.

Javni poziv „Izazov za inovativna rešenja“, raspisan u okviru zajedničkog projekta Ministarstva i UNDP-a „Lokalni razvoj otporan na klimatske promene“, pomogao je da se identifikuju inovativne ideje i projekti za smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte i prilagođavanje lokalnih zajednica u Srbiji kako bi postale otpornije na promene klime.

Foto: Milisav Pajević

Nagrađeni inovatori su, pored početne finansijske podrške, dobili priliku da u Кlimatskom inkubatoru, osnovanom u okviru projekta, razviju svoje ideje u projekte spremne za primenu u praksi.

Petogodišnji projekat sprovodi Ministarstvo zaštite životne sredine, uz podršku Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), i finansijsku podršku Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF).

Partneri na Projektu su Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji, Vlada Кraljevine Švedske, Vlada Švajcarske i nacionalni partneri poput Fonda za inovacionu delatnost i Stalne konferencije gradova i opština.

Milisav Pajević

Voda iz javnih bunara u Novom Sadu mikrobiološki neispravna

Prema najnovijim podacima Instituta za javno zdravlje Vojvodine, kvalitet vazduha i vode za piće iz vodovoda ispunjavaju normative, što nije slučaj sa vodom iz javnih bunara.

Foto: pixabay

Respiratorne zarazne bolesti najčešća su oboljenja u ovom periodu, dok je u grupi crevnih bolesti prijavljeno dva puta više obolelih, u odnosu na isti period prošle godine.

Ispravnost vode za piće, kontroliše se svakog meseca, a s obzirom na to da je u više od 90 odsto uzoraka voda iz česme ispravna, nema razloga za zabrinutost.

Kod vode iz bunara i dalje se uočava mikrobiološka neispravnost, dok kvalitet vazduha u Novom Sadu ispunjava normative, kažu iz Instituta za Javno zdravlje Vojvodine.

„Voda sa javnih bunara koja se kontroliše svakog meseca i čije podatke možete videti na sajtu našeg Instituta za javno zdravlje Vojvodine, pokazuje i dalje mikrobiološku neispravnost na mernom mestu u Petrovaradinu, dok na ostalim mestima postoje skakanja koja negde omogućavaju, a negde ne upotrebu javnih bunara”, kaže prof. dr Sanja Bjelović, lekar specijalista higijene.

U proteklih mesec dana u Vojvodini registrovano je dva puta manje slučajeva zaraznih bolesti, u odnosu na prethodni izveštajni period.

Institut za javno zdravlje Vojvodine i u narednom periodu nastavlja svoje aktivnosti.

Posebna pažnja biće posvećena obeležavanju 22. aprila, Dana planete Zemlje.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Akcija „Najbolje iz Srbije 2019″

Foto-ilustracija: Pixabay

Privredna komora Srbije pozvala je privrednike da do 25. aprila kandiduju svoje kompanije i brendove za prestižno priznanje „Najbolje iz Srbije 2019″.

Ove godine očekuje se jubilarna 2000. nominacija.

serbia_flag
Foto-ilustracija: Pixabay

Akciju „Najbolje iz Srbije”, u okviru koje se 14. put biraju najbolji robni i korporativni brendovi na domaćem tržištu, organizuje Privredna komora Srbije u saradnji s Ministarstvom trgovine, turizma i telekomunikacija.

Prateći najsavremenije tržišne trendove i istančani ukus potrošača, cilj je da ova akcija bude i ostane sinonim za uspeh i tržišnu prepoznatljivost.

Od početka akcije nominovano je 1.850 brendova.

U okviru 14. akcije „Najbolje iz Srbije 2019″ predviđene su nominacije u 23 kategorije koje pokrivaju najbolje robne i korporativne brendove, kompanije, manifestacije, proizvode i usluge u specijalnim kategorijama.

Ove godine prvi put se bira najbolji brend u onlajn okruženju, prateći procese digitalizacije domaće privrede, razvoj interneta i onlajn poslovanja.

Sa ciljem podrške razvoju novih i perspektivnih brendova uvedena je i kategorija „Brendovi u usponu”.

Akcija je besplatna, prijavljivanje je do 25. aprila isključivo preko veb sajta www.najboljeizsrbije.com.

Kriterijumi za izbor najboljih definisani su posebnom metodologijom, koja obuhvata analizu tržišno-finansijskih parametara, glasanje potrošača, poslovnih partnera i stručnjaka, kao i ocene žirija.

U žiriju su predstavnici Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, Ministarstva privrede, Privredne komore Srbije i istaknuti stručnjaci iz sveta marketinga, komunikacija i medija, zaštite potrošača.

Glasanje potrošača i stručne javnosti za prijavljene brendove je početkom maja.

Milisav Pajević

Najbolje fotografije druge nedelje Eko foto-konkursa

Foto: Ivica Stošić

I tokom druge nedelje Eko foto-konkursa je pred našim žirijem bio težak zadatak – izabrati deset najboljih fotografija od više od sto pristiglih, a potom taj izbor suziti na tri. Autori ta tri dela su se plasirali u finale konkursa i dobili šansu da osvoje vredne novčane nagrade, a i vi možete da im se pridružite, učestvujući u takmičenju na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/eko-foto-konkurs/.

Ocenjivanje fotografija je još jednom bilo povereno fotografu Bojanu Džodanu i umetničkom fotografu Stanku Kostiću, ULUPUDS, renomiranom istoričaru umetnosti Dušanu Milovanoviću, proslavljenom glumcu Vuku Kostiću i Tamari Zjačić, zameniku urednika našeg portala.

Njihove favorite iz prve dve nedelje nadmetanja možete da pogledate na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/najlepse-fotografije.

Tri najbolje fotografije, prema odluci žirija, u periodu od 5. do 11. aprila, su poslali Jan Valo, Vladan Milanović i Ivica Stošić.

Foto: Jan Valo
Foto: Vladan Milanović
Foto: Ivica Stošić

Aparat koji pravi struju od snega

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Jeftin, mali, tanak, fleksibilan poput plastike i proizvodi struju od snega. To su karakteristike novog uređaja koji su napravili istraživači sa Univerziteta Kalifornija, a koji će koristiti sneg za proizvodnju struje.

“Uređaj može raditi u udaljenim područjima jer obezbeđuje sopstveno napajanje i ne treba baterije. Ovo je veoma pametna naprava, meteorološka stanica koja vam govori koliko snega pada, smer padavine i smer i brzinu vetra”, kaže istraživač Ričard Kener, a prenosi Blic.

Naučnici su ga nazvali “snežnim triboelektričnim nanogeneratorom”, ili snežni TENG. Triboelektrični nanogenerator, koji generiše naboj putem statičkog elektriciteta, proizvodi energiju razmenom elektrona.

“Statički elektricitet javlja se usled interakcije jednog materijala koji hvata elektrone i drugog koji ih oslobađa. Razdvojite naboje i stvarate struju suštinski ni iz čega”, objasnio je Kener, koji je ujedno i profesor hemije i član kalifornijskog Instituta NanoSistemi na Univerzitetu.

Sneg je pozitivno nabijen i oslobađa elektrone, dok je silikon negativno nabijen. Kad pahulje snega dođu u dodir sa silikonskom površinom, proizvodi se naboj koji uređaj hvata, stvarajući struju.

Oko 30 odsto Zemljine površine prekriveno je snegom svake zime, a u tom periodu solarne ploče ne funkcionišu najbolje. Novi uređaj mogao bi se integrisati u solarne ploči i obezbediti stalnu zalihu struje kad pada sneg.

Održana šesta sednica Кomisije za istragu posledica NATO bombardovanja

Foto: Grad Kragujevac

U Кragujevcu je juče održana šesta sednica Кomisije za istragu posledica NATO bombardovanja 1999. godine po zdravlje građana Srbije.

Foto: Grad Kragujevac

Pored gradonačelnika Kragujevca Radomira Nikolića, direktora Кliničkog centra, Zavoda za medicinu rada, Instituta za javno zdravlje i Doma zdravlja, sednici Кomisije prisustvovali su i predstavnici nekadašnje Zastave, rodbina preminulih radnika koji su raščišćavali teren nakon bombardovanja fabrike, kao i građani sa medicinskom dokumetacijom.

Najveći problem u Кragujevcu je trafo ulje odnosno piralen.

Sramotno je za NATO agresiju, ali i ljude koji su rukovodili tom akcijom što nisu gađali vojne ciljeve nego industrijska postrojenja koja su pod velikim ekološkim rizikom, rekao je predsednik Кomisije Darko Laketić.

Iz industrijskih trafoa u Zastavi izlila se ogromna količina piralena koji je nažalost dospeo u Lepenicu.

Osim studije o zdravlju građana Кragujevca, neophodno je da se uradi i opsežno istraživanje životne sredine na ovom području.

Članovi Кomisije razgovarali su sa radnicima koji su radili na raščišćavanju terena u Zastavi, od kojih je preuzeta medicinska dokumentacija.

Od predstavnika zdravstvenih institucija prikupili su sve relevantne podatke o obolevanju i smrtnosti za period od deset godina, koji su važni ne samo zbog lečenja, nego i procene budućnosti.

Cilj Кomisije je da u početnoj fazi obezbedi mogućnost da se oboleli leče u određenim ustanovama u inostranstvu, da se uradi prevencija bolesti i a sanacija životne sredine tamo gde je to potrebno.

U dosadašnjem radu Кomisije, fokus istraživanja je bio na deci rođenoj posle 1999. godine.

Analizirana je učestalost određenih malignih bolesti kod različitih generacija, ali u istom uzrastu.

Istraživanja su pokazala da postoje naznake statističke značajnosti za uzrast od pet do devet godina za maligne bolesti krvi.

Dokazali smo da je na tu populaciju delovao određeni toksični faktor koji je doveo do toga da deca tog uzrasta budu pojačano osetljiva na nastanak malignih bolesti.

Sledeća faza istraživanja, pojasnio je Laketić, je izolacija uzročnika.

Кomisija je pre Кragujevca posetila Vranje i obišla sve lokacije gde je palo najviše projektila sa osiromašenim uranijumom. Nakon Кragujevca, sednice Кomisije biće održane u Novom Sadu i Pančevu.

Кomisija, koju je Skupština Srbije imenovala u maju prošle godine, ima rok da preliminarni izveštaj o uticaju osiromašenog uranijuma na zdravlje građana dostavi 2020. godine.

Milisav Pajević

Preko 90.000 građana Crne Gore traži zaštitu Ulcinjske solane

Foto: Kabinet predsednika Vlade Crne Gore

Vlada Crne Gore snažno je posvećena očuvanju i zaštiti Ulcinjske solane, revitalizaciji tog prostora pa je u tom kontekstu obezbedila zakonsku i plansku zaštitu lokaliteta, kazao je premijer Duško Marković na sastanku sa predstavnicima četiri NVO – EuroNatur Foundation, BirdLife International, Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Dr. Martin Schneider-Jacoby Association.

Foto: Kabinet predsednika Vlade Crne Gore

Predstavnici ove četiri NVO, Gabriel Švarderer, Ariel Bruner, Jovana Janjušević i Zenepa Lika uručili su premijeru Markoviću peticiju koju je potpisalo preko 90.000 građana iz Crne Gore i Evrope, a u kojoj se traži od predsednika Vlade da osigura pravovremenu revitalizaciju proizvodnje soli u Ulcinjskoj solani, zaštitu Ulcinjske solane u skladu sa nacionalnim i međunarodnim pravom i da obezbedi da Ulcinjska solana ostane u vlasništvu crnogorskih građana i da se njome rukovodi u najboljem interesu prirode i građana ove zemlje.

Premijer Marković je istakao da su namera i delovanje Vlade Crne Gore u ovom pravcu nesporni i podsetio da je, osim donošenja planskih dokumenata kojima se ovo područje štiti, Vlada do sada investirala i milion evra u opremu i pumpe za vodu.

On je istakao da pitanje vlasništva nad zemljištem ne može i neće opredeliti način valorizacije i zaštite tog prostora te da će se Vlada angažovati da reši ovaj problem.

Kazao je da je podrška i ekspertiza ovih nevladinih organizacija dobrodošla te da će u narednom periodu raditi zajedno na ispunjenju cilja – zaštiti i revitalizaciji Ulcinjske solane.

Sagovornici su se saglasili da je područje solane važno kako sa aspekta zaštite životne sredine, očuvanja biodiverziteta tako i sa aspekta ekonomije, otvaranja novih radnih mesta i kreiranja nove turističke ponude u Crnoj Gori bazirane na zaštiti prirode.

Sastanku je prisustvovao i ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović.

Milisav Pajević