Home Blog Page 907

Australijska fondacija: Koale su “funkcionalno izumrle”

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Australijska fondacija za koale (AKF) saoštili su da je samo 800 000 ove životinje iz porodice torbara ostalo u divljni, što je nedovljno da bi se održale i u sledećoj generaciji.

Kako su rekli, one su već “funkcionalno izumrle”, prenosi BBC. To praktično znači da je populacija pala tako nisko da nema uticaja na okolinu , odnosno nije u stanju da igra ulogu u ekosistemu.

Koale, endemska vrsta iz Australije, izumiru jer su mnoge šume u kojima žive uništene. Toplotni talasi uzrokovani klimatskim promenama takođe su važan faktor.

Među koalama više nema dovoljno odraslih jedinki koje bi mogle da održe vrstu i bilo koja genetska bolest ili patogen mogle bi biti ozbiljna pretnja po njihov opstanak. Prema AKF-u, u 41 od 128 poznatih staništa koala više nema nijedne jedinke ove vrste.

Funkcionalno izumiranje vrste može značiti i da je preostala mala populacija koja, iako se još razmnožava, pati od parenja životinja u bliskom srodstvu, što ih opet čini još ranjivijima na bolesti. Nedavne studije pokazuju da su hiljade koala umrle od dehidracije u intenzivnom toplotnom talasu u Australiji.

Koale su milionima godina bile ključni deo zdravlja eukaliptusovih šuma, jer jedu njihovo gornje lišce, dok njihov izmet koji pada na šumsko tlo doprinosi bitnom recikliranju nutrijenata u ekosistemu.

Ove životinje su stare najmanje 30 miliona godina, sudeći prema pronađenim fosilnim ostacima, što znači da su jednom bile i izvor hrane za danas izumrle velike mesojede.

Direktorka AKF Debora Tabart pozvala je australijskog premijera da pokuša učini nešto za spas koala. “Pozivam novog premijera nakon izbora u maju da donese Zakon za zaštitu koala koji je već napisan i spreman od 2016. Sudbina koala sada je na njegovim plećima”, rekla je Tabart.

Željka Vesić

 

Širi se Banatski dvor – počela izgradnja Turskog toka ka Subotici

Foto: JP Srbijagas

Izgradnja prve deonice gasovoda „Turski tok” ka Šajkašu u Subotici zvanično je počela u petak, a u planu je i proširenje podzemnog skladišta gasa „Banatski dvor“, pišu beogradski mediji.

Foto: JP Srbijagas

Gasovod „Turski tok” ulazi u Srbiju kod Zaječara, a izlazi kod Horgoša i dalje ide u Mađarsku.

Jedan krak ići će prema Republici Srpskoj, gde će se transportovati oko milijardu kubika gasa, a jedan od Gospođinaca, kako bi se gas iz „Turskog toka” iskoristio i za punjenje „Banatskog dvora”, piše „Politika”.

Krak prema Hrvatskoj nije u plan, već će se cevi završavati u Mađarskoj.

Proširenje „Banatskog dvora”, kako piše „Politika”, počeće tokom narednog meseca i ubuduće će se skladištiti 750 miliona kubika gasa, umesto sadašnjih 350, čime će Srbija i u najhladnijim danima moći da pokrije potrebe za gasom.

Tako će se dnevno utiskivati oko 10 miliona kubika gasa.

Prema pisanju „Večernjih novosti”, vrednost posla vezanog za proširenje „Banatskog dvora”, u kome će učestvovati i srpski i ruski partner, iznosi oko 70 miliona dolara.

„Novosti” podsećaju da je ovo podzemno skladište zajednička kompanija u kojoj JP „Srbijagas” ima 49 odsto vlasništva, a ruski „Gasprom” 51 procenat.

Kako navodi „Politika”, ukoliko bude više gasa, u planu je da se gradi skladište u Itebeju, kapaciteta oko milijardu kubika i još jedno kod Pančeva.

Ovaj gas iskoristio bi se za izgradnju gasnih elektrana u Beogradu, Nišu i Pančevu.

Narednih dana u planu je dalje postavljanje cevi od lae, u dužini od 55 kilometara, ka Kovinu. Jedan izlaz planiran je i kod Ćuprije. Više od pola zemljišta već je pripremljeno za kopanje, a dobijene su i građevinske dozvole.

Gasovod će se dalje nastaviti od Kovina do Šajkaša, u dužini od 112 kilometara, gde je takođe pola terena očišćeno i spremno da se cevi postave.

Vlasnik gasovoda je srpsko-ruska firma „Gastrans”, koja finansira ceo projekat, dok je ruska kompanija IDC dobila posao na tenderu za izvođenje radova, a veliki broj domaćih kompanija dobiće posao upravo preko njih i „Srbijagasa”, navodi „Politika”.

Izvor: Tanjug, Politika, Večernje novosti

Milisav Pajević

Korišćenje jednokratne plastike na italijanskom ostrvu “košta” 500 evra!

Foto-ilustracija: Unsplash (Max)

Na ostrvu Kapri u Italiji je ovog meseca na snagu stupila zabrana plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu. Ona, naravno, nije apsolutna, ali će vas korišćenje plastike kratkog daha koštati do 500 evra, što je verovatno, za svačiji novčanik, previsok trošak za npr. pijenje soka kroz plastičnu slamčicu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Max)

Sankcionisanje upotrebe plastičnog posuđa, pribora za jelo i kesa je bilo uvedeno po uzoru na arhipelag Tremiti koje od prošle godine ovaj vid neodgovornosti prema životnoj sredini kažnjava sa 50 evra. Stanovnici i turisti koji se ne odreknu plastike na Kapriju, počev od 1. maja, suočiće se sa 10 puta višom cenom!

Gradonačelnik Đovani De Martino je odluku dočekao sa odobravanjem. “Promena je ogromna, ali ukoliko njome štitimo svoje okruženje, smatram da se niko neće žaliti”, izjavio je on za dnevne novine Tajms.

Rame pod rame sa zabranom korišćenja plastičnih artikala ići će i zabrana njihove prodaje. Trgovci su dobili rok od 90 dana da se otarase postojećih zaliha.

Kapri će u skorijoj budućnosti zabraniti i plastične flaše. Kako bi već sada obeshrabrili žitelje i posetioce da ih upotrebljavaju, vlasti će deliti flaše namenjene korišćenju na duge staze.

Korake Tremitija i Kaprija pratiće i ostrvo Pročida i grad Napulj, a sve sa ciljem da se morske obale sačuvaju od zagađenja otpadom.

Jelena Kozbašić

Prestanak ribolovnog zabrana u NP Skadarsko jezero

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

U NP Skadarsko jezero od juče je dozvoljen ribolov, odnosno, završen je ribolovni zabran koji je bio na snazi Naredbom o ribolovnim zabranama, ograničenjima i merama za zaštitu ribljeg fonda Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, od 15. marta do 1. maja, u cilju zaštite ribljeg fonda tokom mrijesta.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Svi privredni i sportski ribolovci mogu obavljati ribarstvene aktivnosti na Skadarskom jezeru do nastupanja narednog zabrana.

Sportski i privredni ribolov na Skadarskom jezeru može se obavljati na šarana, ukljevu, jegulju i ostale ciprinide u periodu od 15. maja do nastupanja narednog lovostaja.

Ribolovne dozvole se mogu kupiti svakog radnog dana u Upravnoj zgradi na Vranjini (kontakti: npskadarskojezero@nparkovi.me, 020 879 100), od sedam do 15 časova.

Milisav Pajević

Spremna oprema namenjena za odbranu od poplava Vojvodine

Foto: JVP „Vode Vojvodine“

Pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević danas je, sa sa direktorom JVP „Vode Vojvodine“ Slavkom Vrndžićem, obišao centralni magacin za skladištenje opreme namenjene za odbranu od poplava.

Foto: JVP „Vode Vojvodine“

U saradnji sa Sekretarijatom Pokrajinske vlade, Fondom za evropske poslove APV i Pokrajinskim sekretarijatom za privredu i turizam, JVP „Vode Vojvodine“ učestvovalo je u IPA projektu prekogranične saradnje Hrvatska-Srbija koji nosi naziv „Odgovor na sveprisutne vanredne situacije u pograničnoj oblasti – EMBER“.

Projekat je nastao kao odgovor na poplave koje su pogodile naš region tokom maja meseca 2014. godine, a trajao je 14 meseci, od novembra 2016. do januara 2018. godine.

Jedan od izuzetno važnih rezultata aktivnosti u ovom projektu jeste i oprema koju JVP „Vode Vojvodine“ dobilo na korišćenje Zaključkom Pokrajinske vlade od 21. marta 2018.godine.

JVP „Vode Vojvodine“ date su na korišćenje: benzinski i dizel agregati, mobilni svetleći toranj s agregatom-prikolica, više vrsta lampi, mašina za punjenje vreća peskom, kombinovana mašina – utovarivač, pumpa za vodu, cisterna za pitku vodu, šatori, PVC podovi za šatore, rasklopivi kreveti, prekrivači, rasklopivi sedeći setovi, vreće za spavanje, gumeni čamac sa prikolicom i prenosni računar.

Pored opreme nabavljene preko projekta EMBER, u Centralnom magacinu čuva se i mobilna oprema za odbranu Grada Novog Sada, a u njemu se trenutno nalazi i 710.000 džakova za pesak, 4.000 džambo džakova, materijal i alat za početno reagovanje, ukoliko se ukaže potreba.

Pored ovoga, određena količina materijala i alata nalazi se u magacinima vodoprivrednih preduzeća.

Milisav Pajević

Turizam ključni element za promociju održivog razvoja Mostara

Foto: Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

U Gradskoj većnici u Mostaru je održana radionica o temi Strategija održivog turističkog razvoja za područje svetske baštine UNESCO-a, „Područje starog grada oko Starog mosta u Mostaru”.

Foto: Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Radionica je organizovana u okviru projekta „Održivi turistički razvoj na području lokaliteta svetske baštine” koji je, na predlog federalne ministarke ministarstva zaštite životne sredine i turizma Edite Đapo, podržala Vlada Federacije BiH, a za čije je sprovođenje zadužen UNESCO.

Otvaranju radionice su prisustvovali federalna ministarka kulture i sporta Zora Dujmović, gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić, generalna sekretarka Državne komisije BiH za saradnju sa UNESCO-om Biljana Čamur Veselinović, pomoćnica ministarke za turizam i ugostiteljstvo u Federalnom ministarstvu zaštite životne sredine i turizma Farida Cikotić, kao i šef kancelarije UNESCO-a u Sarajevu Siniša Šešum.

U dvodnevnom radu, učesnici radionice su, uz eminentne predavače iz područja održivog upravljanja turističkim potencijalima, kao i učešće predstavnika institucija različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini i predstavnika privatnog i nevladinog sektora, identifikovali turizam kao ključni element za podsticanje održivog razvoja Mostara i sredstvo za adekvatno promovisanje prirodnih i kulturnih vrednosti.

To će direktno doprineti poboljšanju uslova života građana Mostara, glavnih aktera očuvanja izvanrednih univerzalnih vrednosti ovog lokaliteta svetske baštine.

Učesnici radionice su potpisom zajedničke deklaracije potvrdili opredeljenje za primenu potvrđenog strateškog okvira i definisanih aktivnosti.

Milisav Pajević

ABB otvorio prvu ugljenično neutralnu i energetski samodovoljnu fabriku na svetu

Photo: ABB

Fabrika kompanije ABB, smeštena u Lidenšajdu u Nemačkoj, je prva na svetu ostvarila ideale ugljenične neutralnosti i energetske samodovoljnosti kojima u dobu intenziviranja borbe protiv klimatskih promena teže mnogi društveno i ekološki odgovorni privredni subjekti. Ovo dostignuće je pokazatelj da je zaokret od fosilnih goriva moguć pomoću digitalnog upravljanja energijom i deo je ABB-ove “Misije za nulte emisije” (“Mission to Zero”).

Foto: ABB

Faza projektovanja i izgradnje proizvodnog pogona u nemačkom gradu je trajala dve godine i u njegovom sklopu se nalazi solarna elektrana koja bi tokom sunčanih dana trebalo da podmiri energetske potrebe svih objekata.

Fotonaponski sistem površine 3500 kvadratnih metara je postavljen na parkiralištu fabrike i očekuje se da u toku godinu dana proizvede 1100 MWh čiste električne energije, koliko otprilike u istom vremenskom periodu potroši 340 privatnih domaćinstava.

U kombinaciji sa tamošnjim kogeneracijskim postrojenjem, dvostruko efikasnijim od elektrane na ugalj, solarna elektrana će obezbeđivati oko 14 odsto energije više nego što je neophodno za rad pogona. Višak će biti predat u elektroenergetsku mrežu, te će na taj način čisti kilovat-časovi izlaziti iz okvira fabrike. ABB teži da ovim projektom ostvari godišnje uštede ugljen-dioksida u količini od 630 tona i da na taj način doprinese poboljšanju klimatskih uslova i stanja životne sredine u Lidenšajdu.

Nemački proizvodni pogon je dodatno ozelenjen baterijama za skladištenje energije, kapaciteta 275 kWh, i punjačima za električna vozila koje radnici i posetioci mogu da koriste potpuno besplatno.

Niko Rozberg, penzionisani vozač Formule 1 i učesnik ABB-ove trke električnih formula, je kazao da našu planetu za budućnost najbolje možemo da pripremimo kroz uvođenje novih tehnologija. “ABB-ova rešenja korišćena u Lidenšajdu su dokaz da je očuvanjem resursa i njihovom najefikasnijom upotrebom moguće ispuniti zahteve čitave industrijske zone”, zaključio je on.

Uz nasleđe od preko 130 godina inovacija, ABB je danas predvodnik u oblasti digitalizacije kroz četiri globalna poslovna sektora usmerena ka klijentima:

  • elektroenergetska oprema,
  • industrijska automatizacija,
  • robotika i
  • elektromotorni pogoni.

Svi su podržani zajedničkom ABB Ability™ digitalnom platformom. Kompanija posluje u više od 100 zemalja i zapošljava gotovo 150 hiljada ljudi.

Jelena Kozbašić

Uspostavljena saradnja Kine i Srbije u oblasti zaštite životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan razgovarao je juče sa ambasadorkom Republike Kine u Srbiji Čen Bo o uspostavljanju i razvijanju saradnje dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ambasadorka Čen Bo u prijateljskom susretu naglasila je da Republika Kina, na osnovu veoma dobrih odnosa sa Republikom Srbijom, pridaje veliki značaj razvijanju saradnje dve zemlje u svim oblastima.

Ona je izrazila veliku zainteresovanost Republike Kine za otvaranje saradnje i u oblasti zaštite životne sredine u kojoj ova zemlja vidi poseban potencijal.

Ministar Trivan izrazio je zadovoljstvo zbog inicijative Republike Kine i izrazio uverenje da je zaštita životne sredine oblast sa velikim mogućnostima za unapređenje saradnje dve zemlje.

Opredeljenje Kine da zaštitu životne sredine postavi za svoj peti strateški cilj, moderne tehnologije koje usvaja, i njena razvojna opredeljenja ka zdravijoj životnoj sredini, predstavljaju dobar osnov i podstrek za razvoj saradnje u zaštiti životne sredine, ukazao je Trivan.

U budućoj saradnji brojne su zajedničke teme koje povezuju dve zemlje, od korporacijskog poslovanja u skladu sa evropskim i svetskim standardima, pošumljavanja, prečišćavanja otpadnih voda i prerade komunalnog otpada, do brojnih drugih tema, što sve predstavlja ozbiljan prostor za ekonomsku i svaku drugu društvenu saradnju, istakao je ministar.

U okviru inicijative za saradnju razmatrana je mogućnost zaključivanja memoranduma o saradnji dve zemlje u oblasti zaštite životne sredine, i dogovoreno da se u narednom periodu iniciraju stručne, naučne i obrazovne posete, seminari i razmene delagacija po različitim oblastima, kako bi se razmenila znanja i iskustva u zaštiti životne sredine, i izgradili novi mostovi između Srbije i Kine.

Milisav Pajević

Uskoro rekonstrukcija citadele na Starom gradu u Užicu

Foto: Grad Užice

Potpisan je ugovor između Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija i Grada Užica o dodeli bespovratnih sredstava za realizaciju projekta „Rekonstrukcija citadele na Starom gradu u Užicu“ u iznosu od 22 miliona dinara.

Foto: Grad Užice

„Sredstva su dobijena u okviru Programa o rasporedu i korišćenju subvencija za projekte razvoja turizma u 2019. godini, koji realizuje nadležno ministarstvo.

Ukupna vrednost Projekta će iznositi između 35 i 40 miliona dinara, u zavisnosti od konačnog iznosa koji će biti preciziran Projektom za izvođenje.

Idejni projekat čiji je autor prof. dr. Marko Popović, rađen je prema pisanim tragovima iz 1737. godine, svi elementi predviđeni rekonstrukcijom preuzeti su iz tog perioda.

Trenutno je u fazi izrade Projekat za izvođenje, koji uključuje kompletnu rekonstrukciju gornjeg grada, sa Donžon kulom, citadelom i dva kazamata“, navodi gradska većnica za zaštitu životne sredine Dunja Đenić.

Ona dodaje da je predviđeno da se do kraja maja završi projekat za izvođenje, nakon čega sledi raspisivanje nabavke za izvođenje radova, a završetak radova planiran je za kraj jeseni.

Milisav Pajević

Plastična kesa i omoti od bombona na nadubljoj tački planete

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Američki podvodni istraživač, koji je zaronio na do sada najdublje zabeleženo mesto na kojem je čovek ikada bio, vratio se na površinu sa – plastičnom kesom, piše CNN.

Osim četiri nove vrste koje bi mogle da ponude tragove u proučavanju porekla života na Zemlji, Viktor Veskovo je primetio i plastičnu kesu i omotače bombona na najdubljoj tački na planeti.

Veskovo zaronio je na dubinu od 10.927 metara, na dno “Challanege deap”, južnog kraja Marijanskog rova u Pacifičkom okeanu, u okviru misije da mapira najdublja podvodna mesta u svetu. On je više puta putovao do dna okeana, uključujući i jedno četvorosatno ronjenje, te tako postavio rekord u najdubljem solo ronjenju u istoriji. Prethodni rekord postavio je 2012. režiser “Titanika” Džejms Kameron.

 Veskovo je rekao da je ovim putovanjem testirao granice ljudskih napora ali i naučnih otkrića.

“Mislim da je odlazak u ekstrem prirodna sklonost čoveka. To je čudesan deo ljudske prirode koji nas tera da guramo sebe preko ivice, što nas je kao vrstu dovelo do toga gde smo danas”, izjavio je za CNN.

On se na dno kretao u mini podmornici zvanoj “Ograničavajući faktor”, a njegovo putovanje deo je odiseje u morske dubine  koja se snima za kanal Diskaveri pod nazivom “Ekspedicija pet dubina”. Cilj ekspedicije je da sonarom detaljno mapira pet najdubljih tačaka u našim okeanima. Osim Marijanskog rova, obavljene su i ekspedicije na dno Portorikanske brazde u Atlantiku, Južnosendvičkog rova takođe u Atlantiku i Sundske ili Javanske brazde u Indijskom okeanu. Sledi putovanje na dno još neistražene dubine Moloj u Arktičkom okeanu, koje će biti obavljeno u avgustu.

Najbolje fotografije pete nedelje Eko foto-konkursa

Foto: Miloš Karaklić

Žiri Eko foto-konkursa je još jednom većao i odabrao najbolje fotografije koje ste poslali u periodu od 26. aprila do 2. maja 2019. godine. Uži izbor pete, kao i svih ostalih nedelja za nama, možete da pogledate na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/najlepse-fotografije.

Pozivamo i vas da uzmete učešće na sledećem linku: https://energetskiportal.rs/eko-foto-konkurs/.

Iza tri fotografije s najvišim ocenama, poslate u toku pete nedelje takmičenja, stoje dva autora – Miloš Karaklić i Dragan Leleš. Zajedno sa pobednicima iz prethodnih nedelja našeg konkursa, oni su stekli priliku da u finalu osvoje neku od vrednih novčanih nagrada koje smo pripremili.

Svojim fotografijama, Karaklić i Leleš su opčinili fotografe Bojana Džodana i Stanka Kostića, renomiranog istoričara umetnosti Dušana Milovanovića, proslavljenog glumca Vuka Kostića i Tamaru Zjačić, zamenika urednika Energetskog portala. Da li su i vas?

Foto: Miloš Karaklić
Foto: Miloš Karaklić
Foto: Dragan Leleš

Održana 22. sednica Odbora za zaštitu životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Članovi Odbora za zaštitu životne sredine juče su na 22. sednici razmotrili Informaciju o radu Ministarstva zaštite životne sredine za period novembar, decembar 2018. godine i januar 2019. godine.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Članovima Odbora Informaciju o radu obrazložio je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan.

Ministar je istakao da se u Ministarstvu kroz sektore realizuju sve tekuće aktivnosti, da se radi na osavremenjivanju Ministarstva, ali da zbog velikog obima posla i njegove kompleksnosti Ministarstvo nema dovoljan broj izvršilaca.

Istakao je da je međunarodna saradnja Ministarstva zaštite životne sredine na zavidnom nivou, i dodao da će se za realizaciju postavljenih ciljeva, koja se između ostalog, tiču pitanja prerade otpadnih voda i upravljanja otpadom, obezbediti sredstva za izradu projektno-tehničke dokumentacije.

Na sednici je bilo reči i o nacrtu zakona o klimatskim promenama i njegovom ulasku u skupštinsku proceduru, kao i o drugim zakonima koji se tiču zaštite životne sredine, na šta je ministar odgovorio da bi Predlog zakona trebao biti spreman u junu ove godine.

U diskusiji je pomenuto i pregovaračko poglavlje 27, na šta je odgovoreno da će Ministarstvo biti spremno za otvaranje do kraja godine, što je godinu dana ranije od očekivanog, ali da samo otvaranje poglavlja zavisi od Evropske komisije.

Nakon diskusije članovi Odbora usvojili su Informaciju o radu Ministarstva zaštite životne sredine za period novembar, decembar 2018. godine i januar 2019. godine.

Sednici je predsedavala predsednica Odbora Maja Gojković, a prisustvovali su članovi i zamenici članova Odbora: Ivana Nikolić, Duško Tarbuk, Gordana Čomić, Radoslav Cokić, Jasmina Karanac, Žarko Bogatinović, Nada Lazić, Branko Popović, Borka Grubor i Milena Ćorilić.

Milisav Pajević

Podrška UNDP-a Crnoj Gori u zatvaranju Poglavlja 27

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Ministar održivog razvoja i turizma Pavle Radulović sastao se sa novoimenovanom stalnom predstavnicom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori Danielom Gašparikovom.

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Tokom sastanka ministar Radulović i stalna predstavnica UNDP-a Gašparikova razgovarali su o Poglavlju 27, održivom razvoju, zelenim investicijama i inovativnim tehnologijama u oblasti životne sredine.

Ministar Radulović ocenio je izuzetno dobrom dosadašnju saradnju Ministarstva održivog razvoja i turizma i UNDP-a te istakao da postoje brojne mogućnosti za dodatno jačanje i proširenje iste, sa čime se saglasila i Gašparikova.

On je takođe podsetio da je Crna Gora uspostavila Eko-fond, kao ključan mehanizam kojim će se obezbediti sredstva za pripremu i sprovođenje programa, projekata i drugih aktivnosti usmerenih na očuvanje životne sredine i održivo korišćenje prirodnih resursa.

Radulović je takođe najavio projekat u okviru kog će biti sprovedena kampanja u cilju podizanja ekološke svesti stanovništva.

Stalna predstavnica UNDP-a Gašparikova uputila je čestitke Crnoj Gori povodom otvaranja Poglavlja 27, ocenivši isto kao veliko dostignuće i izrazivši spremnost za pružanje dalje podrške UNDP-a u pogledu ispunjenja završnih merila i privremenog zatvaranja Poglavlja.

Gašparikova je ujedno potvrdila spremnost UNDP-a da, zajedno sa Vladom Crne Gore, nastavi da unapređuje kapacitete za funkcionisanje Eko-fonda.

Ona je takođe istakla značaj dalje saradnje kroz projekte koji su toku, posebno one koje su u finalnoj fazi pripreme, a kojim će Crna Gora aplicirati za sredstva Globalnog fonda za životnu sredinu (GEF), Zelenog klimatskog fonda (GCF) i Instrumenta za pretpristupnu podršku -IPA.

Milisav Pajević

Neophodna sanacija podzemnih vodotokova koji se ulivaju u Palićko jezero

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Povodom inicijative za saniranje Palićkog jezera i strategije upravljanja komunalnim otpadom, danas se ministar zaštite životne sredine Goran Trivan sastao sa direktorom Regionalne razvojne agencije PANONREG iz Subotice Milanom Maličevićem, i menadžerom grada Subotice Zagorkom Panić, koji su ga informisali o aktivnostima za poboljšanje kvaliteta vode Palićkog jezera i očuvanje biodiverziteta na ovom području.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Oni su naglasili da je u obavljenim ispitivanjima ustanovljeno da su podzemne vode koje se ulivaju u jezero trajni faktor njegovog zagađenja, zbog čega je, pre projekta čišćenja jezera, neophodno izvesti sanaciju vodotokova podzemnih voda.

Ministar Trivan je izrazio podršku nastojanjima da se izrade i sprovedu projekti biološke remedijacije jezera, i reše druga pitanja zaštite životne sredine na ovom području.

On je istakao da je Palić biser Srbije, i da se moraju preduzeti mere da se Palić zaštiti i očuva u svojim prirodnim vrednostima, što neće biti moguće ukoliko se ne obezbedi prečišćavanje otpadnih voda koje se ulivaju u jezero.

Kako je naglasio, Ministarstvo zaštite životne sredine angažovaće se na iznalaženju mogućnosti da pomogne izradu neophodne projektno-tehničke dokumentacije za prečišćavanje otpadnih voda koje se ulivaju u Palićko jezero, i shodno zajedničkim opredeljenjima sa Pokrajinskom vladom, pružiti svu stručnu pomoć i podršku u rešavanju ovih i drugih pitanja zaštite životne sredine Palića.

Milisav Pajević

Šta treba da znate o kompostiranju organskog otpada?

Foto-ilustracija: Pixabay

Dvorište moje porodične kuće u Subotici ulepšava nekoliko sadnica voća i cveće. S obzirom na to da smo svojevremeno pokušali da podignemo naše baštovanske veštine na viši nivo, sa uzgajanja lala i narcisa prešli smo na i pokoji paradajz, papriku i luk. Ambicije su nam sezale i do stabala lešnika i limuna, s tom razlikom da je mama, zahvaljujući plodovima prvog drveta, napravila mnogo nugat torti, a od drugog nikada nismo dobili ni čašu limunade.

Otprilike u istom periodu kada smo od našeg doma kolektivno umislili biro za pejzažnu arhitekturu “Suvrt”, a najviše podstaknuti idejom moje majke, odvajali smo granje, lišće i otpatke iz kuhinje i bacali ih u bure koje nam je stajalo pored korpe za ostalo đubre.

Tada sam išla u srednju školu i često sam sumnjala u korisnost sopstvenog postojanja, što pripisujem tinejdžerskoj egzistencijalnoj krizi, ali i u korisnost postojanja tog bureta, što pripisujem nedovoljnoj ukorenjenosti oblasti zaštite životne sredine u našem obrazovnom sistemu. Dva pitanja, filozofsko “Biti ili ne biti?” i (ne)ekološko “Zašto, dođavola, ljuske od jaja moram da odlažem tamo, umesto da ih zafrljačim u korpu sa ostalim smećem?”, neprestano su se vrtela po mojoj glavi, posebno u trenucima kada bih pržila kajganu. Odgovor na filozofsko pitanje i dalje tražim, ali barem sam sa (ne)ekološkim načisto. Nažalost, “Suvrt” je doživeo krah, nakon nekoliko neuspešnih berbi na plantaži limuna – koja se, doduše, “prostirala” širinom čitave jedne saksije. Sporno bure je zatim “garažirano”.

Foto-ilustracija: Pixabay

Kompostiranje predstavlja metod upravljanja otpadom organskog porekla kojim se omogućava njegova bezbedna i ekonomična reciklaža. Ono obuhvata razlaganje biljnih i životinjskih ostataka u aerobnim uslovima zahvaljujući mikroorganizmima.

U Sjedinjenim Američkim Državama kompostiranje se vrši u znatno većim i ozbiljnijim razmerama, te postoje i postrojenja s tom namenom koja, između ostalog, kompostiraju i tela životinja nastradalih u saobraćaju.

Značaj ovog procesa se ogleda u dve ključne stvari:

  • rešava se problem otpada organskog porekla,
  • dobija se krajnji proizvod boljeg kvaliteta i veće vrednosti od početnog materijala – kompost, đubrivo s visokim sadržajem humusa.

Stručnjaci su procenili da između 40 i 60 odsto komunalnog otpada u Srbiji bude upravo organskog porekla, što znači da sirovine za kompostiranje svakako imate. Ukoliko posedujete i zemljište čija karakteristike želite da poboljšate, onda imate i motiv da se time bavite.

Kada je reč o posudi za organski otpad, u skladu sa novcem koji želite da uložite, možete da se opredelite za “uradi sam” projekat u svom dvorištu ili kupovnu kantu od tamne plastike ili čak rolo-komposter.

Ako izaberete da zasučete rukave, za sastavljanje kompostera biće vam neophodno tek nekoliko sati i da probudite Jagodu Beko u sebi. Drvene stubove, visine oko 1,5 m, postavite u kvadrat. Preporučeni razmak između njih iznosi 0,75 m. Zarad stabilnosti konstrukcije, stubove treba da ukucate maljem u zemlju u dubini od oko 0,3 m. Mesto na kojem ćete držati kompost treba da bude zaštićeno od vetra i jakog direktnog sunca, te svoj improvizovani komposter postavite u skladu sa tim. Nakon što ste postavili stubove, obavijte ih žičanom mrežom koju ćete pričvrstiti zakivcima ili ekserima. Na žičani zid i dno kompostera postavite karton kako otpad ne bi ispadao kroz otvore.

Za proces kompostiranja je potrebno da u smesi ima dovoljno vazduha i vlage što se postiže njenim prevrtanjem. U kućnim uslovima, ovo možete da obavite ručno ili vilama. Prevrtanjem se takođe vrši i pregled otpada i kontrola njegovog razlaganja, te se uočava da li je previše vlažan ili suv. U skladu sa uočenim stanjem, dodaje se karton ili piljevina ili se vrši vlaženje.

U komposter ubacujte ostatke voća i povrća, ljuske od jaja, kosu, dlake, otpatke od čaja, talog od kafe, pokošenu travu i živu ogradu, stabljike biljaka, lišće, grančice, slamu, seno, iglice četinara, drvni otpad poput piljevine, kore i iverja, kao i papir i karton. Izbegavajte meso, kosti, kožu, ribu, mlečne proizvode, gumu, ambalažno pakovanje, pepeo, obojeno i lakirano drvo, masnoće različitog porekla, izmet kućnih ljubimaca, obolele biljke, korenje, lišće oraha, staklo, cigarete, novine i časopise.

Kako biste dobili dobro kompostiranu masu, odnos “zelenih” i “smeđih” sirovina mora da bude 50:50. Zeleno lišće, sveža trava i biljke kompost obogaćuju azotom, a suvo lišće, slama i karton mu obezbeđuju ugljenik. Ubacivanjem previše zelenila, rizikujete da dobijete sluzavu mešavinu koja širi neprijatan miris, dok bi previše suve materije moglo da produži razlaganje. Kompostiranje uobičajeno traje nekoliko meseci.

Kompost popravlja kvalitet tla, vodni kapacitet i plodnost, doprinoseći povećanju prinosa. Eto zbog čega sam ljuske od jaja morala da odlažem u bure, umesto da ih zafrljačim u korpu sa ostalim smećem.

Jelena Kozbašić

Prema proceni, 2.500 smrtnih slučajeva u Srbiji izazvano azbestozom

Foto: Energetski portal
Foto: Energetski portal

Stručna radionica na temu “Mapiranje azbesta kao izuzetno štetnog materijala po zdravlje ljudi” održana je danas u prostorijama Privredne komore Srbije. Događaj je organizovao Centar za cirkularnu ekonomiju, koji posluje u okviru Privredne komore Srbije, uz podršku i stručno vođenje tima stručnjaka iz internacionalne kompanije “KIWA”, sa sedištem u Holandiji, a koja posluje u više od 40 zemalja na poslovima uklanjanja azbesta.

Prvi i ujedno najvažniji aspekt ove teme odnosi se na štetne posledice upotrebe azbesta. Holandski stručnjak Marcel Brouns objasnio je da je azbest jedini mineral koji izaziva pojavu mezotelioma, retkog i agresivnog tumora. Rizik od oboljevanja nastaje usled inhalacije ili oralnog unosa azbesta tokom života .

“U Holandiji je procenjeno da će do 2020. godine umreti 500 ljudi od direktnih posledica azbestoze. Trenutno smo na 800″, rekao je Brouns. On je napomenuo da se posledice javljaju u rasponu od 20 do 40 godina nakon izloženosti štetnom dejstvu, u zavisnosti od stepena izloženosti. Te posledice se mogu javiti znatno ranije ukoliko je stepen izloženosti veći.  Sam azbest se zapravo zauvek zadržava u organizmu. Holandski ekspert zatražio je podatke od učesnika na radionici o broju smrtnih slučajeva izazvanih azbestozom, ali budući da ne postoji zvanična evidencija, predstavnici nekoliko Ministarstava su tom prilikom dali procenu da je u Srbiji taj broj oko 2500 ljudi.

Opasnost ne preti jedino od samog otpada, nego i od materijala koji i dalje sadrže azbest i kojima još nije istekao upotrebni rok. Ako se ima u vidu da je azbest imao široku primenu u građevinskim materijalima, može se konstatovati da je prisutan u velikom broju objekata, odnosno građevina. Brouns je podsetio na to da se azbest u najvećoj meri koristio u industrijskim objektima, monumentalnim građevinama, naftnoj i petrohemijskoj industriji, vojnim objektima i drugima, kao protivpožarna zaštita ili kao toplotni izolacioni materijal i krovna konstrukcija.

Foto: Energetski portal

Hari Vonk, holandski ekspert za azbest koji je napisao najveći broj knjiga o ovoj temi, govorio je o tome koji su sve koraci potrebni da bi se izvršio pregled zgrada i objekata kao i adekvatna kontrola. On je istakao da više od 18.000 predmeta sadrži azbest a samo 15 odsto od ovog broja ne izaziva rak.

“Pregled objekta mora da se izvrši izuzetno oprezno i pažljivo, obavezne provere se rade pre rušenja zgrade, a uzorak se uzima po adekvatnoj proceduri. Ako se on ne uzme pravilno, samo ćemo napraviti veću štetu. I potrebno je vršiti analize tokom jedne sedmice”, objasnio je Vonk i dodao da se to odnosi na male objekte, dok veliki objekti zahtevaju znatno duži vremenski rok i naravno, više rada – više od 20 nedelja i oko 1.000 analiza.

Nebojša Stojiljković, takođe ekspert u kompaniji KIWA, ukratko je objasnio postupak sigurnog uklanjanja azbesta, čemu prethodi ocena radnog terena, a zatim definisanje vrste i načina sanacije. Stojiljković je rekao da je tokom svog radnog veka svedočio prisustvu azbesta na najneverovatnijim mestima.

“Odelo, maska, čizme, šlem, rukavice – to je najminimalnija lična zaštita koja je apsolutno neophodna za svaki rad koji je vezan za uklanjanje azbesta”, rekao je Stojiljković. On je govorio i o načinu pakovanja i transporta azbesta, jer ovaj štetan materijal mora da bude propisno i zapakovan, u duple folije i kontejnere, jer u suprotnom može da izazove novu štetu u toku transporta.

Gotovo svaki oblik azbesta i azbestnog otpada je problematičan. Sprejni azbest je najgori, a on se sastoji od čistog azbesta sa malo lepka. Takođe postoje čvrsto i slabo vezani azbesti. Slabo vezani se nalaze u vazduhu, dok čvrsto vezani vremenom propadaju i nakon određenog broja godina se pretvaraju u slabo vezane. Slabo vezan azbest se koristi u merama zaštite od požara. Tu se i najčešće koristi jer je jeftin, dobar je izolator, sporo se haba, podnosi veliku temperaturu. Ipak, organizatori ove radionice kažu da se često pogrešno poseže za azbestom u zaštiti od požara.

Foto: Energetski portal

U Srbiji trenutno ne postoji deponija na koju bi se odlagao azbestni otpad. Do prošle godine je dozvolu imala deponija u Leskovcu, ali je odlukom grada ta deponija zatvorena.

Učešće u radionici uzeli su predstavnici gotovo svih relevantnih institucija: predstavnici Ministarstva za zaštitu životne sredine, Ministarstva rada, Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Agencije za zaštitu životne sredine, Ambasade Kraljevine Holandije i Švedske, predstavnici međunarodnih organizacija i nevladinog sektora, zdravstveni stručnjaci ali i predstavnici više domaćih kompanija koje se bave recikliranjem i uklanjanjem otpada. Po završetku zvaničnog i stručnog dela oni su podelili svoja iskustva vezana za ovu važnu temu. Saglasili su se da samo jak zakonski okvir i pojačana inspekcija mogu pokrenuti stvari sa mrtve tačke

Željka Vesić