Home Blog Page 905

Mogu li Fejsbuk mape pomoći u zaustavljanju epidemija različitih bolesti?!

Foto-ilustracija: Pixabay

Društvena mreža Fejsbuk je nekoliko puta doživljavala krahove usled narušavanja privatnosti svojih korisnika koji su epiloge dobijali čak i na sudu. Najnovi potez kompanije je, pak, potekao iz želje da doprinese borbi protiv zaraznih bolesti poput boginja, u doba kada pokret protiv vakcinisanja dobija na popularnosti, pooštravajući rizik od oboljevanja.

Foto-ilustracija: Pixabay

Fejsbuk je u ponedeljak, 20. maja, izbacio mape koje pružaju detaljne informacije o gustini naseljenosti, kretanju ljudi u realnom vremenu i mrežnoj povezanosti širom sveta. Biće dostupne zdravstvenim organizacijama, a cilj njihovog postojanja je da grupama na terenu pruže uvid u to kako ljudsko kretanje utiče na širenje određenih bolesti kako bi bile korak ispred epidemije i na efikasniji način doprle do ranjivih zajednica.

Projekat u povoju je, u početnoj fazi, privukao ukupno 13 partnera, te mape, između ostalih, trenutno koriste Škola javnog zdravlja pri Univerzitetu Harvard, Dečji fond Ujedinjenih nacija UNICEF i Svetski ekonomski forum.

Sličnu alatku Fejsbuk je razvio pre dve godine kako bi pomogao osobama izloženim prirodnim katastrofama poput zemljotresa i požara.

“Shvatili smo da bismo neke od mapa, nastale zbog prirodnih katastrofa, mogli da upotrebimo za širenje malarije ili gripa”, izjavila je Laura Mekgorman, zadužena za upotrebu Fejsbukovih podataka u svrhu opšteg dobra.

Mape su razvijene u saradnji sa Univerzitetom Kolumbija iz Njujorka (Sjedinjene Američke Države).

Jelena Kozbašić

Alge usmrtile milione lososa u Norveškoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Porast algi usmrtio je oko 8 miliona lososa na norveškim farmama ribe tokom protekle sedmice, čime je eliminisano više od pola očekivanog rasta prodaje za ovu godinu, saopštilo je državno Norveško veće za morsku hranu.

Alge se brzo šire oko obale severne Norveške, lepe se za škrge riba i tako ih guše. Dok divlje ribe mogu otplivati od pojasa algi i tako se spasiti, ribe na farmama su zatočene i ne mogu pobeći.

Štetni rast algi dešava se kada morske biljke rastu bez kontrole zbog toplog i mirnog vremena, pored drugih faktora. Alge se nastavljaju širiti, saopšteno je iz Norveške direkcije za ribarstvo.

Iz ove je organizacije saopšteno da je propalo više od 10.000 tona uzgojenog lososa, koja ima prodajnu cenu od 620 miliona norveških kruna (62,7 miliona evra), ali Veće za morsku hranu saopštilo je da bi gubici mogli biti još veći.

„Prerano je da se kaže koliko će veliki gubici biti za proizvođače. Preliminarni brojevi upućuju na 8 miliona mrtvih riba, što znači da 40.000 tona lososa neće stići na tržište“, rekao je Paul Andahl,  analitičar Veća za morsku hranu.

Norveška je najveći izvoznik lososa na svetu, i verovatno će se ove godine suočiti sa padom barem polovine očekivanog uzgoja lososa.  “Izvesno je da će cene porasti” , izjavio je Lars Konrad Johnsen, analitičar pri Fearnelysu.

Norveška je izvezla 1,24 miliona tona lososa 2018. godine, 2,5 odsto više nego 2017. godine, prema podacima statističke službe ove zemlje.

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Željka Vesić

Prekograničnom saradnjom do rešenja problema zagađenja vazduha

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan razgovarao je juče, na marginama neformalnog sastanka ministara zaštite životne sredine zemalja članica Evropske unije, sa ministrom životne sredine i voda Bugarske Nenom Dimovim.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministri su razgovarali o saradnji na osnovama nedavno potpisanog Memoranduma o saradnji dveju zemalja u oblasti zaštite životne sredine kao i o zajedničkim regionalnim akcijama i inicijativama, a razmotrili su i pitanja zagađenja vazduha, očuvanja biodiverziteta i prekogranične saradnje.

Trivan je ukazao na to da su najveći zagađivači vazduha individualna ložišta, saobraćaj i termoelektrane, pri čemu je izneo predlog da se, uz finansijsku podršku UNEP-a, realizuje ujedinjena regionalna akcija gašenja individualnih kotlarnica.

Dimov je rekao da 9 od 27 gradova u Bugarskoj ispunjava standarde po pitanju zagađenja vazduha, uz napomenu da je Sofija najkritičnija, i u toku je projekat zamene sistema grejanja sa uglja na novije i zdravije tehnologije, vredan 60 miliona evra.

Ministri su zaključili da je u rešavanju problema zagađenja vazduha važna elektrifikacija javnog prevoza na čemu rade glavni gradovi dveju država i da se kroz prekograničnu saradnju može raditi na zajedničkim projektnim aktivnostima u ovoj oblasti.

Milisav Pajević

Održana „Noć biologije”

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je učestvovao na manifestaciji Noć biologije na Prirodno matematičkom fakultetu u Novom Sadu.

Manifestacija je održana prošlog petka na radost velikog broja posetilaca.

Ovo je bila deveta Noć biologije.

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode je ove godine predstavio kroz više kratkih filmova aktivnosti zbrinjavanja i puštanja strogo zaštićenih i zaštićenih vrsta divljih životinja koje sprovodi odsek za operativne poslove sa divljim životinjama.

Posetioci su imali priliku da vide nekoliko eksponata životinja kao npr. belorepana, dabra, ježa, slepo kuče, sovu kao i insektarijum.

Milisav Pajević

U Kući meda u Danilovgradu obeležen Svetski dan pčela

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore

Prigodnim programom u Kući meda u Danilovgradu ukazano je na važnost očuvanja pčela i njihov značaj za čovečanstvo, a time i potrebu zajedničke akcije na lokalnom i globalnom nivou, u cilju zaštite pčela čija se brojnost na Zemlji smanjuje.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Savez pčelarskih organizacija Crne Gore i Ambasada Slovenije organizovali su „Medni doručak“ i niz drugih aktivnosti koje imaju za cilj edukaciju i podizanje svesti o značaju pčela.

U programu su učestvovali najmlađi učenici iz OŠ „Milorad Musa Burzan“ iz Podgorice i OŠ „Njegoš“ iz Spuža.

Deca su imala priliku da kroz interaktivnu prezentaciju nauče kako pčele prave med, zašto su važne za prirodu i koliko je med važan u njihovoj ishrani.

Njihov doživljaj uloge pčela, upotpunjen sa novim saznanjima, odslikali su na drvenim pločicama koje će krasiti prostorije Kuće meda.

Događaju su prisustvovali i predstavnici diplomatskog kora u Crnoj Gori, predstavici Ministarstva poljoprivrede Slovenije, međunarodnih organizacija, među kojima je bio i direktor UNICEF-a za Crnu Goru Osama Kogali, kao i predsednica Opštine Danilovgrad Zorica Kovačević.

Potpredsednik Vlade i ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja mr Milutin Simović zahvalio se Ambasadi Slovenije na saradnji u organizaciji ovog važnog i lepog događaja, podsećajući da je, ne tako davno, upravo iz Slovenije potekla je inicijativa prema UN da se 20. maj proglasi Svetskim danom pčela.

„Prošle godine u Sloveniji smo ga obeležili po prvi put i obavezali se zajedničkom deklaracijom da ćemo unaprediti saradnju na međunarodnom nivou u pogledu mera za zaštitu pčela, edukaciji javnosti o značaju pčela, obrazovanju i razmeni dobrih praksi u pčelarstvu“, kazao je Simović.

Potpredsednik Vlade Crne Gore je izrazio uverenje da će ovaj događaj doprineti daljoj afirmaciji pčelarstva, ukazivanju na značaj pčela, ne samo kao oprašivača, već i kao jednog od najbitnijih indikatora stanja životne sredine, ali da će podstaći i interesovanje još većeg broja mladih da se počnu baviti pčelarstvom.

Milisav Pajević

Srbija će primeniti preporuke EU o zabrani korišćenja plastike za jednokratnu upotrebu

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Delegacija Srbije koju predvodi ministar zaštite životne sredine Goran Trivan na Neformalnom sastanku ministara zaštite životne sredine zemalja članica Evropske unije, koji se održava u Bukureštu, učestvovala je na sesiji „Upravljanje vodama-kontrola zagađenja voda plastikom/mikroplastikom, od reka do mora“.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Delegacija Srbije je tom prilikom ukazala da je Srbija usvojila Zakon o ambalaži i ambalažnom otpadu i da se se radi na novoj Nacionalnoj strategiji upravljanja otpadom.

Vidnom napretku u ovoj oblasti je doprinela i kampanja koja je rezultirala smanjenjem ukupne potrošnje plastičnih kesa za 80 odsto, odnosno 50 kesa po građaninu, što je u skladu sa EU standardima.

Srbiji je dragocena podrška Evropske unije u dostizanju evropskih standarda, posebno u upravljanju otpadom i otpadnim vodama koje je prioritetno pitanje u oblasti zaštite životne sredine.

U postizanju smanjenja zagađenja reka, važne su zajedničke misije i aktivnosti sa susednim zemljama, kao i na nivou EU.

Milisav Pajević

Кragujevac radi Studiju izvodljivosti za projekat prečišćavanja otpadnih voda

U Кragujevcu je predstavljen Nacrt Studije izvodljivosti za projekat prečišćavanja otpadnih voda grada Кragujevca. Studija se realizuje u okviru Programa podrške infrastrukturnim projektima u oblasti životne sredine – Faza 2, čiju izradu finansira Vlade Švedske (SIDA). Posao izrade Studije poveren je konzorcijumu konsultanata BH, IAC, AHANTE i SENIOR.

„Saradnjom grada Кragujevca sa Ministarstvom zaštite životne sredine, a uz podršku Vlade Švedske, realizovaćemo veliki infrastrukturni projekat koji će obezbediti čiste reke, zdravu životnu sredinu i zdravlje građana”, kazala je Minja Obradović članica Gradskog veća za investicije i upravljanje projektima.

Sistem za prečišćavanje otpadnih voda u Cvetojevcu pušten je u rad pre skoro tri decenije i od tada nije bilo ozbiljnijih ulaganja u revitalizaciju i modernizaciju.

Studija će omogućiti Кragujevcu da kroz program pretpristupne razvojne pomoći IPA obezbedi bespovratna sredstva za realizaciju tog velikog projekta.

Studija podrazumeva idejno rešenje i analizu opcija za Centralno postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, rešavanje problema mulja u sistemu, hidrauličnu analizu sistema za prikupljanje otpadnih voda, izradu prioritetnog investicionog projekta (i dugoročnog investicionog projekta) za sistem prikupljanja otpadnih voda i analizu troškova i koristi.

Za sistem prečišćavanja otpadnih voda analizirane su dve opcije: rekonstrukcija i izgradnja novog sistema. Кao sveukupno povoljniju opciju kako u pogledu idejnog rešenja tako i troškova, eksperti su preporučili novogradnju.

Inače, prosečna starost kanalizacione mreže je oko 32 godine. U odnosu na broj korisnika prosečni prečnik je relativno mali i rad sistema je u režimu suvog vremena prihvatljiv. Zbog toga se prioritetne mere odnose na rekonstrukciju i zamenu glavnih kolektora za prihvatanje otpadnih voda u dužini od blizu 40 kilometara, dogradnju sistema u dužini od 25 kilometara, kao i uvođenje dva preliva kod Spomenika Jovanu Ristiću i Кosovskoj ulici. Merenja su naime pokazala da postojeći sistem ne može da izdrži kišu u trajanju od 60 minuta i padavine intenziteta 21 milimetra.

Projekat tretiranja otpadnih voda sprovodi se na republičkom nivou i deo je Poglavlja 27 u procesu pridruživanja Evropskoj uniji.

Milisav Pajević

Fotografisanje na Staroj planini ipak besplatno za posetioce

Foto: Pixabay

Brojni štampani i elektronski mediji doveli su svoje čitaoce, gledaoce i slušaoce u zabludu pogrešno ih informišući o Odluci o naknadama za korišćenje zaštićenog područja Park prirode „Stara planina”.

Foto: Pixabay

Ove netačne informacije u medijima usledile su zbog pogrešne interpretacije stavki ove Odluke, a glavni nesporazum je nastao zbog fotografisanja u Parku prirode “Stara planina”.

„Apsolutno su netačni navodi medija da smo počeli da naplaćujemo fotografisanje posetilaca Parka prirode ‘Stara planina’.

To je samo po sebi apsurdno i nelogično u današnje vreme kad svako od nas ima barem jedan mobilni telefon sa kamerom.

Svaki posetilac Parka prirode ‘Stara planina’ može da zabeleži koliko god fotografija ili selfija hoće i da ih deli sa svojim prijateljima i objavljuje na društvenim mrežama i za to nije dužan nikome ništa da plati. Naprotiv, nama je drago da ljudi posećuju ovaj Park prirode i da promovišu njegove lepote”, stoji u saopštenju JP „Srbijašume”.

Odluka predviđa da naknadu za fotografisanje i snimanje plaćaju isključivo lica registrovana za obavljanje delatnosti, odnosno lica koja će na osnovu tog snimka ostvariti neku zaradu.

„Dakle, ukoliko želite na lokaciji Parka prirode ‘Stara planina’ da snimate film, seriju, reklamu ili fotografije koje ćete zatim koristiti u reklamne svrhe, zakon kaže da ste u tom slučaju dužni da platite nadoknadu za korišćenje te lokacije.

Zakonodavac je doneo odluku o tome, a od upravljača zaštićenog područja se očekuje da tu odluku sprovede u delo.

Mi kao upravljači Parkom prirode ‘Stara planina’ dužni smo da sprovedemo u delo ovaj zakon i da ga se pridržavamo, a sav novac od naknada za korišćenje Parka prirode ‘Stara planina’ koristiće se za zaštitu, održavanje, razvoj, prezentaciju i unapređenje ovog područja”, kaže se u saopštenju „Srbijašuma”.

Milisav Pajević

Studenti iz Vranja učili o monitoringu vazduha, voda, zemljišta i biodiverziteta

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Studenti Visoke škole primenjenih strukovnih studija i Srednje poljoprivredne škole “Stevan Sinđelić” iz Vranja posetili su Agenciju za zaštitu životne sredine.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Stručnjaci Agencije za zaštitu životne sredine prezentovali su studentima delatnosti monitoringa, razvoja indikatora i izveštavanja u oblasti praćenja kvaliteta vazduha, kvaliteta voda, zemljišta i biodiverziteta.

Predstavljen im je rad kalibracione laboratorije i automatske stanice za praćenje kvaliteta vazduha na Zelenom brdu.

Milisav Pajević

Nivo mora biće viši za dva metra: Stotine miliona ljudi moraće da se sele

Foto-ilustracija: Pixabay

Naučnici veruju da će globalni nivo mora porasti mnogo brže nego što se očekivalo, zbog ubrzanog topljenja leda na Grenlandu i Antarktiku.

Foto-ilustracija: Pixabay

Dugo se verovalo da će nivo mora porasti maksimalno za jedan metar do 2100. godine. Nova studija, zasnovana na nalazima eksperata, predviđa da će nivo mora porasti dva puta više. To znači da će stotine miliona ljudi morati da pronađe novo mesto za život, tvrde autori studije.

Pitanje porasta nivoa mora je jedna od najkontroverznijih tema koja je pokrenuta na Međuvladinom panelu o klimatskim promenama (IPCC), kada je objavljen peti izveštaj ove organizacije 2013. godine.

U tom izveštaju stoji da će zagrevanje planete, bez značajnih smanjenja emisija štetnih gasova, dovesti do porasta nivoa mora između 52 i 98 centimetara do 2100. Mnogi eksperti veruju da je ovo čak veoma uzdržana procena.

Naučnici koji proučavaju led su zabrinuti da modeli koji se trenutno koriste za predviđanje uticaja topljenja leda na porast nivoa mora ne uzimaju u obzir promenljivu brzinu nestajanja ledenog pokrivača.

Da bismo dobili jasniju sliku, neki od vodećih istraživača u ovoj oblasti izveli su nešto što je nazvano ekspertskom studijom sudnjeg dana, u okviru koje su naučnici dali procenu na osnovu saznanja i razumevanja situacije na Grenlandu, zapadnom i istočnom Antarktiku. Oni smatraju da ako se emisija štetnih gasova nastavi u sadašnjem obimu, nivo mora će porasti između 62 i 238 centimetara do 2100. To će biti svet koji se zagrejao za još 5 stepeni, što je najgori scenario globalnog zagrevanja.

„Do 2100, topljenje ledenog prekrivača će doprineti porastu nivoa mora između 7 i 178 centimetara, ali kad se tome dodaju i razni glečeri i sante leda oko samog prekrivača, dolazimo do cifre od preko dva metra”, izjavio je profesor Džonatan Bamber sa Univerziteta u Bristolu.

Izveštaj IPCC iz 2013 isključivo se bavio onim što će se „najverovatnije” desiti, što znači da su razmatrali 17-83% mogućnosti.

Međutim, nova studija uzima u obzir širi spektar podataka, čime je obuhvaćeno 95% procena.

Ako bi temperatura porasla za 2 stepena, ledeni prekrivač Grenlanda će najviše doprinositi porastu nivoa mora. Međutim, u slučaju da temperature još porastu, još veći ledeni pokrivač Antarktika će početi da se topi.

Prema ovom scenariju, posledice po život na planeti će biti ogromne. Oni veruju da će svet izgubiti 1,79 miliona kvadratnih kilometara zemljine površine – što je jednako nestanku zemlje veličine Libije. Većina zemlje koja ća nestati u oblastima u kojima se gaji hrana, poput delte reke Nil. U većem delu Bangladeša život neće biti moguć. Najveći gradovi na svetu poput Londona, Njujorka i Šangaja biće ugroženi.

„Da to lakše objasnimo, rat u Siriji doveo je do toga da milion izbeglica dođe u Evropu”, kaže profesor Bamber.

„To je 200 puta manje od broja ljudi koji će morati da se sele u slučaju da nivo mora poraste 2 metra.”

Autori studije naglašavaju da je i dalje moguće da se ovakav scenario izbegne, ako dođe do smanjenja emisije štetnih gasova u narednim decenijama. Oni priznaju da šanse da se najgori scenario ostvari su male, oko 5 odsto mogućnosti, međutim, ne treba odbacivati takve procene, tvrdi glavni autor ove studije.

„Ako bih vam rekao da su vam šanse da vas udari auto 1 u 20 ako prelazite ulicu, vi verovatno ne biste ni pokušali da je pređete”, kaže profesor Bamber.

„Čak i 1 odsto mogućnosti znači da je moguće da se poplava koja se javlja jednom u sto godina desi u tokom vašeg života. Mislim da je 5 odsto mogućnosti da se dogodi najgori scenario veoma ozbiljan rizik.”

Studija će biti objavljena u zvaničnom časopisu američke Nacionalne akademije nauka.

Izvor: BBC

Ponovo poleteo stepski soko iz Lebine kod Paraćina

Foto: pixabay

Stepski soko, koga je meštanin Lebine pronašao u okolini tog sela, je juče, nakon uspešnog oporavka u Prihvatilištu palićkog ZOO vrta, vraćen u prirodu, upravo u atar sela Lebina, kod Paraćina, gde je i pronađen.

Foto: pixabay

Stepski soko je pronađen 17. jula prošle godine iscrpljen, a inače prstenovan je u Austriji.

Soko je posle skidanja kožne maske sa očiju veselo poleteo u prirodu pred stručnjacima Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode, aktivistima Društva za zaštitu i proučavanje ptica i novinarima.

Ptica je u prirodu vraćena na mestu gde je pronađena, a o tome je obaveštena Ambasada Austrije u Srbiji i Inspektorat za zaštitu životne sredine u Srbiji.

Кada je pronađen, soko je imao svega 750 grama, bio je iscrpljen, gladan i dehidriran, rekli su stručnjaci Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode i istakli da se ptica uspešno oporavila i sposobna je da se sama brine o sebi.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

U Londonu uhapšeno 10 aktivista za zaštitu životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Britanska policija uhapsila je danas deset aktivista organizacije za zaštitu životne sredine Greanpeace koji su blokirali ulaz u sedište British Petroleum (BP) u Londonu sa zahtevom za prekid naftnih i gasnih istraživanja.

Londonska policija najpre je saopštila da je uhapšeno četvoro aktivista, da bi kasnije taj broj povećala na deset.

“Više nema demonstranata na tom mestu ali je policija prisutna”, navodi se u saopštenju.

Tokom dana aktivisti te organizacije su zauzeli mesta u pet kontejnera, postavljenih tokom noći i opremljenih hranom, pićem, toaletima, svetlom, knjigama i igrama kako bi oni koji su unutra mogli da izdrže nekoliko dana.

Plakati sa natpisom “Hitna klimatska situacija” zakačeni su na prozorima zgrade BP-a. Ova akcija organizovana je uoči generalne skupštine kompanije u Aberdinu u Škotskoj koja se održava sutra.

Blokada je usledila nekoliko nedelja posle serija akcija organizacije Extinction Rebellion u glavnom gradu Velike Britanije kako bi se proglasilo ekološko vanredno stanje.

U saopštenju BP-a stoji: “Pozdravljamo diskusiju, debatu, čak i miran protest, o važnom pitanju na kom svi moramo raditi, ali ometanje sigurnog ulaska i izlaska iz poslovne zgrade na ovaj način je opasno i policija mora rešiti problem što je brže moguće.”

Naftne i gasne kompanije su pod sve većim pritiskom aktivista i investitora koji im traže da preuzmu veću odgovornost za svoju ulogu u procesu globalnog zagrevanja, izazvanog ljudskim aktivnostima kao što je sagorevanje fosilnih goriva.

Željka Vesić

Čaplja govedarka posle 130 godina ponovo na Obedskoj bari

Foto: pixabay

Čaplja govedarka (Bubulcus ibis) ponovo se pojavila na Obedskoj bari posle 130 godina odsustva.

Foto: pixabay

Odrasla ptica zadržavala se 10. maja na revitalizovanim travnim staništima na Livadama Кupinika, gde se napasa stoka.

Кretala se neposredno uz krave gde je tražila hranu.

Кako je jedna jedinka viđena i u mešovitoj koloniji čaplji na Obedskoj bari u aprilu 2018. osnovana je pretpostavka da se ova veoma retka vrsta u Srbiji počela ponovo gnezditi na Obedskoj bari.

Velika zasluga za to pripada svima koji su u poslednjih 27 godina učestvovali u programu „Povratak ibisa” koji podrazumeva mnogobrojne aktivnosti, naročito na planu revitalizacije vrednih otvorenih staništa vlažnih livada i plitkih bara i uspostavljanja tradicionalnog korišćenja prostora kroz razvoj stočarstva.

Pokrajinski zavod za zaštitu prirode u saradnji sa svojim partnerima (Mladi istraživači Srbije, JP „Vojvodinašume”, Opština Pećinci, Udruženje građana „Zeleni pogled”, Udruženje stočara „Bosant”, Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, Ministarstvo zaštite životne sredine…) planira i u 2019. godini brojne aktivnosti koje trebaju da obezbede još bolje uslove za opstanak retkih vrsta i njihovim staništa na Obedskoj bari.

Milisav Pajević

Antić: Srbija kroz „Turski tok” dobija sigurno snabdevanje gasom

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Srbija je počela još jednu stratešku investiciju – gradnju nacionalnog magistralnog gasovoda od Bugarske do mađarske granice kojim će se dopremati gas i iz „Turskog toka“, što će joj omogućiti sigurno snabdevanje gasom, izjavio je danas ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Antić.

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

On je za RTS ocenio da je reč o jednom od strateški najznačajnijih projekata za budućnost i razvoj Srbije.

„Srbija kroz ovaj projekat dobija sigurno snabdevanje gasom, rešava sve one rizike s kojima smo se suočavali do sada, a postaje i tranzitna država kada je gas u pitanju.

Srbija će od toga ostvarivati prihode i Srbija kroz ovo otvara mogućnost za dalji razvoj gasa.

Ovo omogućava novu gasifikaciju, nove industrijske privredne zone, dalju reindustrijalizacije zemlje”, istakao je Antić.

Dodaje da su radovi podeljeni na četiri deonice koje će se cevima ispod reka Crni Timok, Velike Morave, Dunava, Tamiša i Tise uklopiti u trasu gasovoda.

Ministar navodi da su već počele konkretne aktivnosti na realizaciji tog projekta, odnosno na izgradnji tog gasovoda.

„Prve količine cevi počele su da stižu, one su na trasi, tako da izvođači radova, među kojima je i jedan značajan broj domaćih kompanija, realizuje taj projekt u skladu s dinamikom i našim očekivanjima”, dodao je Antić.

Ni s finansiranjem ne očekuje probleme, 30 odsto sredstava obezbeđuju akcionari „Gastransa” – domaći „Srbijagas” i ruski „Gasprom“, dok je ostalo projektno finansiranje.

„Reč o jednom projektu koji je apsolutno komercijalan, koji je zasnovan na zakupu kapaciteta tog gasovoda i takav projekat obezbeđuje pre svega da se iz tranzitnih taksi taj gasovod i ta čitava investicija otplati”, rekao je Antić.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Održani „Dani Jegričke“ u Temerinu

Foto: JVP Vode Vojvodine

Deveta po redu, tradicionalna manifestacija „Dani Jegričke“, koju organizuje JVP „Vode Vojvodine“, održana je prošle subote, 18. maja, na Info centru „Parka prirode Jegrička“ u Temerinu.

Foto: JVP Vode Vojvodine

Na početku programa Turistička organizacija Temerin i JVP „Vode Vojvodine“ zasadile su „drvo prijateljstva“ i time obeležili dugogodišnju dobru saradnju.

Najbitniji učesnici ove manifestacije u čast prirode bila su deca iz osnovnih škola na teritoriji Opštine Temerin.

Za njih je organizovano takmičenje u pecanju, uz pomoć Udruženja sportskih ribolovaca, likovna i literarna radionica, kao interaktivno predavanje „Кanalijana Džons“.

U subotu je na Info centru bio i dan „otvorenih vrata“.

Кapije su bile otvorene za sve posetioce, koji su mogli da postave pitanja, prošetaju po stazi zdravlja i provozaju se katamaranom „Čigra“.

Zbog izuzetno bogatog biljnog i životinjskog sveta, koji čine 76 vrsta vodenih i močvarnih biljaka, 20 vrsta riba, 198 vrsta ptica i brojne vrste sisara, Jegrička je 2005. godine stavljena pod zaštitu kao značajno prirodno dobro II i III kategorije.

Milisav Pajević

Da li su klimatske promene i pesticidi uzrok smanjenog broja pčela?

Foto: pixabay

Upotreba pesticida i klimatske promene uzrok su smanjenom broja pčela u protekloj deceniji, na koje, povodom Svetskog dana pčelara, upozoravaju Ujedinjene nacije.

Foto: pixabay

Svetski dan pčela juče je obeležen kroz edukaciju i aktivnosti usmerene na podizanje svesti o značaju pčela i drugih oprašivača, na opasnosti sa kojima se suočavaju i na njihov doprinos održivom razvoju.

„Na ovoj našoj zemlji, kugli postoji negde oko 250 000 raznih biljaka tako kažu naučnici koji su istraživali, a od tih 250 000, njih 80 odsto pčele oprašuju.

Znači pčele su ti glavni polinatori ili oprašivači svih tih biljaka”, kaže Stojan Anđelković iz Pčelarskog saveza Srbije.

Naučne studije dokazuju da su pčele sve ugroženije.

Iz Saveza pčelara Vojvodine naglašavaju da pored loših vremenskih uslova i ekspanzija insekticida poslednjih godina negativno utiče na pčele.

Pčelari su saglasni da bi tretiranje biljaka trebalo da se radi ili kasno uveče ili rano ujutru, dok su pčele u košnicama na sigurnom.

Maj je najplodonosniji mesec za razvoj pčela, a jedan od razloga zašto je baš 20. maj poseban je rođenje Slovenca Antona Janša, začetnika modernog pčelarstva.

Slovenija je među zemljama sa najvećim udelom pčelara u populaciji u svetu.

Izvor: RTV/ Sanja Knežević

Milisav Pajević