Home Blog Page 9

Novi ciklus subvencija za energetsku efikasnost – Kako se prijaviti?

Foto-ilustracija: Vlada Srbije

Država i ove godine podstiče domaćinstva da unaprede energetsku efikasnost i smanje potrošnju energije, koja je u Srbiji i dalje oko tri i po puta viša od evropskog proseka. Građani mogu da konkurišu za sufinansiranje zamene dotrajale stolarije, fasade, izolacije, kotlova, kao i za ugradnju solarnih kolektora i fotonaponskih panela za sopstvene potrebe.

Program subvencija sprovodi se u saradnji sa 149 gradova i opština (spisak), a u zavisnosti od vrste, mera pokriva između 50 i 65 odsto investicije. U toku godine obezbeđena su sredstva za energetsku sanaciju oko 10.000 domaćinstava. Očekuje se da lokalne samouprave do kraja godine raspišu javne pozive, zbog čega je važno redovno pratiti njihove internet stranice i oglasne table, navodi se na sajtu Vlade.

Kako izgleda prijava?

Foto-ilustracija: Vlada Srbije

Građani će morati da prilože kompletnu dokumentaciju, koja podrazumeva:
– preuzimanje i popunjavanje prijavnog obrasca sa sajta grada ili opštine,
– predračun izabranog ovlašćenog izvođača sa liste lokalne samouprave,
– kopiju računa za struju sa evidentiranom mesečnom potrošnjom od najmanje 80 kWh,
– očitanu ličnu kartu,
– kopija dokaza o vlasništvu i legalnosti objekta,
– podnošenje kompletne dokumentacije u zatvorenoj koverti sa jasno naznačenom prijavom za javni konkurs.

Posebna novina je da će svi socijalno ugroženi građani ove godine moći da konkurišu u svakoj lokalnoj samoupravi koja učestvuje u programu, uz mogućnost da dobiju čak do 90 odsto ukupne vrednosti investicije.

Tokom 2023. i 2024. godine oko 22.000 domaćinstava koristilo je državne podsticaje, dok se do kraja 2027. godine, kroz projekat sa Svetskom bankom, očekuje sanacija još najmanje 50.000 domova. Interesovanje građana je u mnogim opštinama izuzetno veliko, ali sredstva su ograničena, pa prijavljivanje ne garantuje automatsko ostvarivanje prava na subvenciju. Ipak, socijalno ugrožena domaćinstva koja ispunjavaju uslove javnog poziva dobiće finansijsku podršku bez obzira na ukupna raspoloživa sredstva lokalne samouprave.

Za sve informacije posetite sajt.

Energetski portal

Beč predstavio tehnologiju koja izvlači CO2 iz vazduha

Foto: (c) TU Wien/ Julia Hofbauer

Samo smanjenje emisija CO₂ nije dovoljno za postizanje klimatskih ciljeva, stoga je potrebno aktivno uklanjanje ugljen-dioksida iz atmosfere. Istraživači u Beču razvili su inovativni uređaj koji troši minimalnu količinu energije, a direktno izvlači CO₂ iz vazduha, potencijalno menjajući pristup borbi protiv klimatskih promena.

U klimatskim planovima sveta već se računa na tehnologije za „usisavanje” CO₂, ali one u praksi skoro da ne postoje ili troše ogromne količine energije. Novi prototip uređaja za to, APU1 (Austrian Pilot Unit), posebno je zanimljiv jer troši mnogo manje struje od prethodnih rešenja.

U srcu mašine nalazi se posebno sitan zrnati materijal „hvata” molekule CO₂ iz vazduha koji kroz njega prolazi. Kada se taj materijal napuni, mora se „očistiti” zagrevanjem, kako bi CO₂ otpao i mogao biti pohranjen. Stari sistemi imali su jedan veliki problem: morali su zagrejavati cele metalne komore, ne samo materijal, što je trošilo ogromnu količinu energije. Grejanjem samog materijala rezultat je daleko manja potrošnja energije, oko 2000 kWh za tonu CO₂.

Pročitajte još:

Uređaj je izuzetno praktičan i svestran. Zbog kompaktne veličine može se postaviti gotovo bilo gde, a modularni dizajn omogućava da mali korisnici koriste samo jedan modul, dok veće kompanije mogu spojiti više jedinica i napraviti veće postrojenje, gotovo poput slaganja LEGO kocki.

Osim toga, mašina može iskoristiti otpadnu toplotu, na primer iz fabrika ili elektrana koja se inače ne koristi i gubi, čime postaje još ekonomičnija i efikasnija.

Ovaj mali, ali pametni uređaj nije rešenje svih klimatskih problema, ali predstavlja važan korak u pravom smeru. Ako se tehnologija pokaže dovoljno jeftinom, uskoro bi uskoro mogla postati široko dostupna, od malih firmi do velikih industrijskih pogona.

Energetski portal

Vlada usvojila set energetskih zakona i pokrenula formiranje novog gasnog preduzeća

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Vlada Republike Srbije usvojila je na današnjoj sednici set predloga zakona iz oblasti energetike – Predlog zakona o nafti, Predlog zakona o gasu i Predlog zakona o obaveznim rezervama nafte, derivata nafte i prirodnog gasa.

Kako se navodi u saopštenju Vlade, cilj novih propisa je povećanje sigurnosti, kvaliteta i pouzdanosti snabdevanja domaćeg tržišta, ali i dalje usklađivanje sa regulativom Evropske unije.

Pored ovih zakonskih rešenja, Vlada je usvojila i Rešenje o davanju prethodne saglasnosti za osnivanje privrednog društva „Gas infrastruktura” d.o.o. Novi Sad.

Prema usvojenom dokumentu, novo preduzeće će upravljati gasnom infrastrukturom u skladu sa međunarodnim obavezama, dok će Javno preduzeće „Srbijagas” nastaviti da obavlja poslove snabdevanja prirodnim gasom na domaćem tržištu.

Energetski portal

Nemačka pooštrava zakon o ambalaži i reciklaži

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Nemačka prirema novi Zakon o ambalaži, kojim je predviđeno da ko god stavlja ambalažu na tržište, ubuduće plaća finansijski doprinos za njeno smanjenje, a planira se i povećanje stope reciklaže.

Inače, od avgusta 2026. širom EU stupaju na snagu nova pravila iz evropske Uredbe o ambalaži. Kako bi se obezbedilo usklađeno funkcionisanje EU uredbe i nemačkog prava, sadašnji Zakon o ambalaži (VerpackG) treba biti zamenjen novim Zakonom o provođenju propisa o ambalaži (VerpackDG). Savezno ministarstvo za zaštitu životne sredine je Nacrt zakona uputilo u savetovanje sa pokrajinama i udruženjima.

Šta predviđa Nacrt zakona

Novi zakon predviđa povećanje reciklažnih kvota za plastiku, aluminij i čelične metale, a od 2028. godine biće potrebno reciklirati znatno više ambalažnog otpada iz ovih materijala.

Za aluminij i čelik kvota se povećava za pet odsto, na ukupno 95 odsto, dok se za plastiku uvodi obavezna reciklažna, a ne samo opšta stopa prerade, koja će iznositi 75 odsto. Od te količine, 70 odsto mora biti mehanička reciklaža, što je za pet odsto više nego do sada. Ove mere trebale bi dodatno smanjiti količinu plastike koja završava u spalionicama.

Pročitajte još:

Prema nacrtu zakona, sve organizacije koje upravljaju ambalažom, kao i proizvođači koji nisu članovi tih sistema, moraju plaćati po pet evra za svaku tonu ambalaže kako bi finansirali mere za smanjenje otpada i podršku reciklaži.

Do sada je nemačko zakonodavstvo poznavalo postupak izdavanja dozvola samo za dualne sisteme koji su zaduženi za kućno zbrinjavanje ambalažnog otpada (žuti kontejner, žuta kesa).

Nova EU uredba sada zahteva da i sve organizacije koje provode proširenu odgovornost proizvođača za više firmi prođu kroz postupak odobrenja. Proizvođači koji nisu deo takve organizacije moraju individualno podneti zahtev za dozvolu. Predviđeno je što jednostavnije i automatizovano izdavanje dozvola preko Centralnog registra ambalaže (ZSVR), koji će ubuduće finansirati svi subjekti odgovorni za ambalažu.

Energetski portal

Brutalizam i njegov identitet u eri arhitektonske uniformnosti

Foto-ilustracija: Unsplash (mikulas prokop)

Arhitektonski stil koji je obeležio drugu polovinu 20. veka, nastao iz potrebe za brzom obnovom gradova, oslanjajući se na sirovu snagu materijala i jednostavnost forme, poneo je naziv brutalizam. Prepoznatljiv, grub izraz ovog pravca često izaziva podeljena mišljenja – dok ga jedni smatraju sivim, surovim i hladnim, drugi ga vide kao moćan i socijalno osvešćen pravac u arhitekturi koji je obeležio jednu epohu. Postavlja se pitanje – u kakvom su stanju objekti te epohe danas i da li nova stambena gradnja ima potencijal da jednog dana izazove slične rasprave i emocije? O tome smo razgovarali sa redovnim profesorom Arhitektonskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Dušanom Ignjatovićem.

Estetika brutalizma česta je debata. Kako biste objasnili njegove ideološke i urbanističke principe?

– Period nakon Drugog svetskog rata obeležen je intenzivnom obnovom i izgradnjom novih delova, pa čak i čitavih gradova. Nakon početne faze, u kojoj su objekti građeni klasičnim tehnikama i materijalima, ubrzo dolazi do industrijalizacije procesa i primene savremenih metoda i materijala. Armirani beton pokazao se kao izuzetno pogodan za stambenu izgradnju, dok je estetika „natur betona” – koju možemo porediti sa tzv. brutalističkom arhitekturom nazvanom po francuskom izrazu „beton brut” – postala njen prepoznatljiv vizuelni izraz. Bazirane na principima Le Korbizjeove arhitekture ” zgrade su bile oblikovane kao čiste, kubične forme, lišene dekoracije, pri čemu se beton koristi ne samo za primarnu konstrukciju već i kao završni materijal na fasadama. Ideja industrijalizacije povezivala se sa napretkom i modernizacijom – vrednostima koje su se smatrale temeljem naprednog socijalističkog društva – dok je uniformnost arhitektonskog izraza samo potcrtavala težnju ka željenoj jednakosti besklasnog društva.

U tadašnjoj Jugoslaviji rešenja za nova naselja i ključne objekte nastajala su kroz sistem javnih konkursa, što je rezultiralo autentičnim ostvarenjima, prepoznatim i van granica zemlje. Uvođenje novih oblikovnih elemenata, tekstura i ekspresivne forme izdvajalo ih je iz standardne prakse i Istoka i Zapada. Eksperimenti u formi i materijalizaciji rezultirali su delima koja su postala simboli epohe i vredan deo graditeljskog nasleđa.

Koje su funkcionalne prednosti starih jugoslovenskih stambenih blokova, zbog čega i danas održavaju konkurentnost?

– Period brutalističke arhitekture neraskidivo je povezan s vizijama izgradnje novih gradova i transformacijom koncepta stanovanja. Raskid s tradicionalnim urbanim matricama oslanjao se na principe moderne, pri čemu se kao osnovna prostorna jedinica afirmisao otvoreni gradski blok. U ovakvoj matrici, s obiljem slobodnih i zelenih površina, formirane su „ćelije” stanovanja opremljene pratećim sadržajima – školama, obdaništima, mesnim zajednicama, kao i sportskim i rekreativnim objektima.

Iako su u početnoj fazi blokovi doživljavani kao prazni i bezlični delovi grada – spavaonice nove socijalističke klase – s vremenom se percepcija menjala. Neosporan urbani kvalitet, obilje slobodnog prostora, dostupnost parkinga, dobra organizacija stanova i njihova opremljenost učinili su da takva naselja postanu poželjna mesta za život. Povećana gustina stanovništva u centrima gradova, promena strukture stanovnika i rast cena nekretnina dodatno su doprineli konkurentnosti „socijalističke” gradnje.

U FOKUSU:

Kolika je razlika u energetskoj efikasnosti brutalističkih zgrada i da li novogradnja bolje stoji po tom pitanju?

Foto-ilustracija: Unsplash (daniela legotta)

– Potrošnja energije u zgradama zavisi direktno od njihove forme, materijalizacije, načina korišćenja – odnosno ponašanja stanara – ali i od stepena održavanja kroz vreme. Kada je reč o konceptu, objekti iz perioda socijalizma često imaju razuđene forme, što povećava površinu termičkog omotača, odnosno elemenata zgrade preko kojih dolazi do razmene energije (toplote) s okruženjem. Iako se to može smatrati nepovoljnom karakteristikom sa stanovišta energetske efikasnosti, takva forma u pravilu omogućava bolju osvetljenost stanova i efikasnije korišćenje prirodne ventilacije. Time se ublažavaju energetski gubici tokom grejne sezone, posebno imajući u vidu da se danas u letnjem periodu troši gotovo jednaka količina energije za hlađenje kao što se nekada trošilo za grejanje zimi.

Tadašnji standardi projektovanja značajno su ispod današnjih zahteva kada je reč o energetskoj efikasnosti, a dodatni problem predstavlja i propadanje tada korišćenih izolacionih materijala. Kao rezultat, ovakve zgrade troše znatno više energije u poređenju sa savremenim objektima. Prema podacima „Beogradskih elektrana”, zgrade iz ranijeg perioda troše između 10 i 30 odsto više energije od beogradskog proseka – gotovo dvostruko više u odnosu na zgrade građene po savremenim standardima.

S druge strane, potrošnja energije za grejanje predstavlja samo jedan od aspekata kvaliteta stanovanja – i on se, po pravilu, može unaprediti. Međutim, drugi, često važniji aspekti, kao što su prostorna organizacija, orijentacija ili struktura stambenog prostora, znatno se teže menjaju, iako se danas o njima daleko manje vodi računa.

Da li postoje konkretne akcije ili preporuke za unapređenje energetske efikasnosti starih zgrada, šta su najveći izazovi u tom procesu?

– Kada je reč o preporukama za unapređenje energetske efikasnosti, u Srbiji je urađen veliki broj istraživanja i publikovana je obimna literatura koja detaljno razmatra principe i mogućnosti poboljšanja energetskih performansi zgrada. Najobuhvatnije istraživanje sprovedeno je u periodu od 2010. do 2013. godine, kada je evidentirano oko 22.000 zgrada širom zemlje. Na osnovu tih podataka formirana je Nacionalna tipologija stambenih zgrada Srbije, u okviru koje je izvršena klasifikacija objekata prema starosti, urbanističkim karakteristikama, kao i volumetrijskim materijalnim karakteristikama.

Na taj način formirana je svojevrsna matrica karakterističnih tipova objekata, za koje su na osnovu tipične materijalizacije proračunate energetske performanse. Za sve tipove objekata predloženi su modeli unapređenja performansi – na standardnom i na poboljšanom nivou – koji obuhvataju unapređenje termičkog omotača, optimizaciju sistema grejanja i sistema pripreme sanitarne tople vode. Celokupan materijal je publikovan u monografiji koja je dostupna široj publici na platformi eeplatforma. arh.bg.ac.rs, kao i na sajtu Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (stanovanje.gov.rs).

Na osnovu pomenutog istraživanja, razvijen je i napredni softverski alat, dostupan na sajtu eekalkulator.mgsi.gov.rs, koji korisnicima omogućava da simuliraju efekte unapređenja na tipičnim modelima zgrada. Upoređivanjem sa objektima sličnih karakteristika, korisnici mogu dobiti uvid u potencijalne energetske i ekonomske koristi planiranih intervencija. Sam postupak unapređenja performansi definisan kao energetska sanacija nosi sa sobom veći broj izazova. Neki od njih se ogledaju u tehničkim karakteristikama, što je za objekte „brutalističke” arhitekture naročito važno. Naime, pitanje kako adekvatno unaprediti zgrade materijalizovane u natur betonu, a pritom zadržati njihovu autentičnu pojavnost, predstavlja ozbiljan izazov – kako u pogledu tehničkih rešenja i izvođenja radova, tako i u pogledu troškova. Veliki broj ovih zgrada je značajnih gabarita i visine, što dodatno otežava proces energetske sanacije.

Intervju vodila: Milica Vučković

Intervju u celosti pročitajte u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA

Otvaranje EU4Green foto-izložbe u Beogradu „Najzeleniji primeri Zapadnog Balkana”

Foto: EU4Green

U Evropskoj kući u četvrtak 20. novembra u 15:00 časova, održaće se svečano otvaranje EU4Green foto-izložbe Najzeleniji primeri Zapadnog Balkana.

Izložba je posvećena zaštiti životne sredine i sprovođenju Zelene agende za Zapadni Balkan i prikazuje autentične fotografije amaterskih fotografa iz celog regiona. Oni su objektivom zabeležili inspirativne priče o ljudima i inicijativama koji doprinose zelenijoj i održivijoj budućnosti.

Svečano otvaranje održava se u okviru Evropske nedelje zelene diplomatije.

Na otvaranju izložbe govoriće:

  • Plamena Halacheva, zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji
  • Stefani Muler, zamenica ambasadora Austrije u Srbiji
  • Predstavnik/ca Ministarstva zaštite životne sredine Republike Srbije (TBC)
  • Marko Dimić, pobednik EU4Green foto-konkursa iz Srbije

Fotografije su odabrane tokom regionalnog foto-konkursa, na koji je pristiglo 138 radova iz svih ekonomija Zapadnog Balkana. Izložba prikazuje 15 najboljih foto-priča koje kroz objektiv predstavljaju primere zaštite životne sredine i posvećenosti zelenoj tranziciji u regionu.

Nakon prikazivanja u Podgorici, Tirani, Prištini i Skoplju, izložba će biti predstavljena u Beogradu, a zatim će svoju regionalnu turneju završiti u Sarajevu.

Foto-izložbu organizuje projekat EU4Green, koji finansiraju Evropska unija i Austrijska razvojna agencija (ADA) kroz International Partnerships Austria, a sprovodi Agencija za životnu sredinu Austrije.

EU4Green

Kampanja „Gde su pare za cevi stare?“ – Personalizovanom peticijom do ulaganja u vodovod

Foto-ilustracija: Pixabay

Organizacije Pravo na vodu i Polekol pokrenule su zajedničku inicijativu kojom pozivaju građane da zatraže veća ulaganja u lokalne sisteme vodosnabdevanja. Putem platforme polekol.org, svaki građanin može jednostavno da pošalje personalizovanu peticiju svojoj lokalnoj samoupravi i zatraži da se u budžetu izdvoje sredstva za izgradnju i obnovu vodovodne infrastrukture. (OVDE)

Problemi sa vodosnabdevanjem u Srbiji ponavljaju se iz godine u godinu: voda nestaje tokom najvećih vrućina, pritisak je nedovoljan, a stare cevi pucaju pri svakoj veća promeni temperature. Prema procenama organizatora kampanje, čak četvrtina stanovništva svakodnevno živi sa nesigurnim pristupom vodi, dok su u pojedinim lokalnim sredinama gubici u mreži veći od 50 odsto pre nego što voda stigne do česme.

Kampanja pod nazivom „Gde su pare za cevi stare?!“ omogućava građanima da bez odlaska na šalter i bez administrativnih prepreka upute zvaničan zahtev za rešavanje problema u svojoj ulici ili naselju – bilo da je reč o rekonstrukciji dotrajale mreže, zameni azbestnih cevi ili izgradnji novih kapaciteta.

Organizatori poručuju da je cilj da se lokalne vlasti podsete na obavezu obezbeđivanja bezbednog, stabilnog i dostupnog vodosnabdevanja za sve građane.

Energetski portal

Ministarstvo CG povuklo sa javne rasprave Nacrt Zakona o rudarstvu

Foto: Elektroprivreda Srbije

Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore saopštilo je da se Javna rasprava o Nacrtu Zakona o rudarstvu, objavljena 11. 11. 2025. godine, odlaže u cilju dodatnog analiziranja predloženih zakonskih rešenja i usklađivanja sa najboljim praksama.

Kako se navodi u saopštenju Ministarstva, Javni poziv za predlaganje predstavnika nevladine organizacije (NVO) u Radnom telu za izradu Zakona o rudarstvu objavljen je 5. juna 2025. godine. Na taj poziv, kako navode, nije stigla nijedna prijava od NVO ili ekološkog aktiviste.

Umesto toga, nevladin sektor uputio je Otvoreno pismo Vladi u kojem navode da Nacrt zakona o rudarstvu, koji je Ministarstvo energetike i rudarstva uputilo na javnu raspravu, izaziva duboku zabrinutost nevladinih organizacija, građanskih aktivista, lokalnih zajednica i javnosti širom Crne Gore.

NVO: Povući Nacrt zakona iz procedure i pokrenuti novi

U otvorenom pismu stoji da predloženi tekst zakona, u ovakvoj formi, predstavlja ozbiljnu pretnju ustavom zagarantovanim pravima građana, privatnoj svojini, životnoj sredini i javnom interesu države Crne Gore.

Foto-ilustracija: Unsplash (Pedro Henrique)

– Nacrtom se rudarstvo proglašava ‘delatnošću od javnog interesa’, što prvi put otvara mogućnost da se privatna imovina građana ekspropriše protiv njihove volje ukoliko je predmet interesa rudarskih investitora. Ovim se ne samo direktno zloupotrebljava institut javnog interesa iz člana 58 Ustava Crne Gore, već se narušava i temeljno ustavno opredeljenje da je Crna Gora ekološka država – stoji u otvorenom pismu.

Dodaju i da za izdavanje ključnih odobrenja za obavljanje rudarskih aktivnosti više nije potrebna procena uticaja na životnu sredinu niti mišljenje nadležnog organa.

– Ovo znači da projekti sa dugoročnim i potencijalno nepovratnim ekološkim posledicama mogu biti odobreni bez ekspertize, bez kontrole nadležnih organa i bez uvida javnosti. Time se direktno ugrožavaju zdravlje ljudi, životna sredina i opstanak lokalnih zajednica – navode NVO.

Kao dodatne probeme navode i prekomernu centralizaciju moći u jednom ministarstvu, kao i to da Zakon nije usklađen sa evropskim standardima iz oblasti zaštite životne sredine.

NVO ističu i da predložene kazne za najteže prekršaje — od 1.000 do 2.000 evra za fizička lica i 15.000 do 20.000 evra za pravna — predstavljaju najniži nivo odvraćanja, jer je koncesionarima jeftinije da krše zakon nego da ga poštuju.

Pročitajte još:

Zahtevi potpisnika otvorenog pisma su da se hitno obustavi javna rasprava o Nacrtu zakona o rudarstvu, povuče Nacrt iz procedure i pokrene potpuno novi, transparentan proces izrade zakona, uz puno učešće stručne javnosti, lokalnih zajednica, akademske zajednice i civilnog društva. Zahtevaju i da se obezbedi usklađivanje novog zakona sa Ustavom Crne Gore, evropskim zakonodavstvom i međunarodnim konvencijama.

– Rudarstvo ne sme biti izgovor za oduzimanje domova, uništavanje prirode i ugrožavanje budućnosti naše dece – zaključak je otvorenog pisma.

Ministarstvo: ulazimo u apsurdnu situaciju da uvozimo i najosnovnije sirovine

Iz Ministarstva energetike i rudarstva Crne Gore ističu da pojedini navodi iz otvorenog pisma „nemaju uporište niti adekvatnu argumentaciju”.

– Prvo, predloženim Nacrtom Zakona o rudarstvu propisano je da je rudarstvo djelatnost od javnog interesa. Već član 4 stav 2 tačka 1 Zakona o energetici jasno određuje da je efikasno i ekonomično korišćenje prirodnih resursa od javnog interesa, što se, naravno, odnosi i na eksploataciju energetskih mineralnih sirovina – saopštili su iz Ministarstva.

Dodaje se i da je javni poziv za svrhu imao pravovremeno uključivanje civilnog sektora i građana u proces izrade zakona, ali da je, uprkos tome što je učešće bilo potpuno otvoreno i konkretno omogućeno, interesovanje izostalo.

– Teško je naći racionalno objašnjenje za ovakav izostanak spremnosti da se kroz konkretan rad i argumente doprinese sadržaju i kvalitetu zakona – stoji u saopštenju Ministarstva.

Navode i da je izražena zabrinutost razumljiva, ali da zabrinutost bez učešća u procesu ne može zameniti dijalog i odgovornost.

Foto-ilustracija: Pixabay

– Postojeći zakon je morao biti revidiran u skladu sa novim evropskim i globalnim trendovima u oblasti kritičnih mineralnih sirovina. Sve države intenzivno rade na razvoju ovog sektora uz visoke standarde zaštite životne sredine, jer je to pitanje ekonomske održivosti. Zaštita životne sredine nije prepreka, već standard koji mora da prati razvoj. U suprotnom, ulazimo u apsurdnu situaciju da uvozimo i najosnovnije sirovine – piše u saopštenju Ministarsva.

Dodaju i da se eksproprijacija može vršiti isključivo u skladu sa Zakonom o eksproprijaciji, te da se eksploatacija se ne može pokrenuti niti sprovoditi ako nije predviđena prostorno-planskim dokumentima i bez saglasnosti Agencije za zaštitu životne sredine.

Kada je reč o kaznenim odredbama, iz Ministarstva navode da su one usklađene sa Zakonom o prekršajima i predstavljaju najviše kazne koje se mogu propisati u skladu sa važećim zakonodavnim okvirom.

– Posebno naglašavamo da će Ministarstvo raspisati novi javni poziv za učešće predstavnika civilnog društva u izradi zakona, jer vjerujemo da kvalitetan propis može nastati samo uz otvoren proces i uključivanje svih koji žele da doprinesu. Kao i mnogo puta do sada, pozivamo zainteresovanu javnost da nam se obrati i dostavi svoje predloge, ukoliko ih ima. Ministarstvo energetike i rudarstva ostaje otvoreno za saradnju – zaključili su iz Ministarstva.

Milena Maglovski

EU i kritične sirovine: Srbija jedan od strateških partnera

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul-Alain Hunt)

Kina prednjači u preradi i izvozu većine kritičnih sirovina. Da bi smanjila zavisnost od Kine, Evropska unija je 2024. godine usvojila Zakon o kritičnim sirovinama (CRMA). Njime se unapređuje pristup sigurnijim, raznovrsnijim i pristupačnijim izvorima kritičnih sirovina, koje su neophodne za razvoj čiste tehnologije, poput vetroturbina.

Evropa želi da do 2030. godine postigne najmanje 10 odsto eksploatacije, 40 odsto prerade i 15 odsto reciklaže godišnje potrošnje kritičnih sirovina. CRMA takođe nalaže da najviše 65 odsto potrošnje jedne sirovine može dolaziti iz jedne treće zemlje, čime se podstiče diversifikacija izvora. Iako je postignut određeni napredak, potrebno je više kako bi se obezbedila stvarna energetska sigurnost i ekonomska konkurentnost, prenosi WindEurope.

Šta je doneo CRMA?

U martu ove godine, EU je izabrala 47 strateških projekata kojima će biti olakšan proces dobijanja dozvola, a imaće i prioritetni pristup finansiranju, državnu podršku i povezivanje sa relevantnim kupcima. Drugi krug izbora biće održan u januaru 2026.

EU jača globalnu saradnju sa pouzdanim partnerima, uključujući program Global Gateway, i potpisuje strateška partnerstva sa Australijom, Uzbekistanom, Norveškom i Srbijom.

Povećani su i kapaciteti prerade u Evropi. Retke zemlje koriste se u permanentnim magnetima koji čine vetroturbine efikasnijim i kompaktnijim. Po prvi put u Evropi, kompanija Neo Performance Materials otvorila je fabriku u Estoniji za proizvodnju magneta za vetro i autoindustriju.

CRMA takođe nalaže državama članicama da uvedu mere za sakupljanje i reciklažu otpada bogatog kritičnim sirovinama u sekundarne sirovine.

RESourceEU

EU je pokrenula program RESourceEU kako bi osigurala stabilan pristup kritičnim sirovinama. Program podrazumeva zajedničku nabavku i strateško skladištenje, čime se povećava pregovaračka moć EU i smanjuje zavisnost od Kine. Program je odgovor na rastuće geopolitičke neizvesnosti i trgovinske restrikcije.

Energetski portal

Vlada Slovenije smanjila akcize na goriva radi stabilizacije maloprodajnih cena

Foto-ilustracija: Unsplash (eugene-kuznetsov)

Vlada Slovenije usvojila je danas na dopisnoj sednici izmene Uredbe o utvrđivanju visine akcize na energente i električnu energiju, kojim je sprovedeno ciljano snižavanje akciza kako bi se sprečile promene maloprodajnih cena goriva.

Smanjenje akciza je najbrži i administrativno najjednostavniji mehanizam kojim država može ublažiti pritiske na cene, naročito u situacijama kada bi po redovnoj formuli za formiranje cena goriva došlo do poskupljenja.

Smanjenje se odnosi na tri vrste energenata: bezolovni benzin, gasno ulje za pogon (dizel) i gasno ulje za grejanje (ekstra lako lož ulje – KOEL). Nova uredba predviđa da akciza na bezolovni benzin pada sa 0,50 evra po litru na 0,49 evra po litru, na dizel sa 0,45 evra po litru na 0,41 evra po litru, dok se akciza na KOEL smanjuje sa 0,19 evra po litru na 0,15 evra po litru.

Vlada navodi da je korekcija potrebna kako bi se održala stabilnost cena energenata u uslovima promenljivih tržišnih kretanja i povećane potrošnje tokom zimskog perioda.

Energetski portal

Osnovne škole u niškoj Medijani dobijaju 3D štampače i reciklomate

Foto-ilustracija: Freepik (atlascompany)

Osam osnovnih škola koje se nalaze na teritoriji Medijane dobiće od te niške Opštine 3D štampače, kao i reciklatore koje će osmisliti studenti Mašinskog fakulteta. Reciklomati će služiti da prave municiju za 3D štampače, a studenti koji osmisle najbolje rešenje dobiće novčane nagrade. Sve to Medijana nabavlja preko tendera za 1,25 miliona dinara.

Osnovci će moći da uče da koriste 3D štampače odmah nakon što ih Medijana nabavi, kaže većnica Marijana Šatara i dodaje da je ideja da se kod njih podigne svest o značaju reciklaže.

– Ovo je pilot-projekat ‘Vesnik čistog grada’, videćemo kako će proći, nadam se da će potrajati. Učiće se separacija otpada i trajaće tokom cele školske godine. Sarađujemo sa Mašinskim i Fakultetom umetnosti – navodi Šatara.

Za studente niškog Mašinskog biće organizovan Hakaton – oni će imati priliku da osmisle najbolje rešenje za izradu reciklomata, koji će od pet ambalaža praviti filament za 3D štampače. Reciklomati će kasnije takođe pripasti školama.

Pročitajte još:

Najbolje rešenje za reciklomat biće nagrađeno iznosom od 70.000 dinara, dok je za drugo mesto u planu nagrada u iznosu od 50.000, a za treće – 30.000 dinara.

– Organizovaćemo i zimski izazov, u saradnji sa Fakultetom umetnosti. Date su propozicije i tema i na osnovu toga treba da se izradi skulptura od limenki. Imaćemo i prolećni izazov, nešto poput modne revije od plastičnih kesa, kao i letnji izazov, gde će se od recikliranih pet ambalaža praviti filamenti – ističe većnica.

Procenjena vrednost nabavke je 1.250.000 dinara, a ona obuhvata i izradu promotivnog materijala, promo-spota za društvene mreže, izradu logoa, zahvalnica i agende.

Rok za podnošenje prijava na tenderu je 25. novembar, nakon čega bi trebalo da bude poznato ko je izabran.

Izvor: Južne vesti

Belorusija: treći blok u Ostrovcu i planiranje druge nuklearne elektrane

Foto-ilustracija: Unsplash (lukas-lehotsky)

Belorusija je najavila izgradnju trećeg bloka u svojoj prvoj nuklearnoj elektrani u Ostrovcu, dok paralelno kreće i analiza potencijalnih lokacija za potpuno novu nuklearnu elektranu na istoku zemlje. Ova odluka dolazi u trenutku kada Minsk priprema dugoročnu energetsku strategiju koja nuklearku vidi kao centralni oslonac ekonomskog i tehnološkog razvoja.

Prema navodima Vlade, širenje postojećeg kompleksa u Ostrovcu predstavlja najpraktičnije rešenje: lokacija je već licencirana, infrastruktura izgrađena, a timovi stručnjaka formirani. Terenske studije zemljišta su završene, što znači da država može da izbegne višegodišnje pripremne procedure i odmah pređe na realizaciju projekta. U samom Ostrovcu, gradu koji je izrastao uz nuklearnu elektranu, broj stanovnika je poslednjih godina gotovo udvostručen, a raste i potražnja za mladim inženjerima i visokokvalifikovanim kadrom.

Ipak, razmatra se i drugi, dugoročno važan potez – izgradnja potpuno nove nuklearke na istoku zemlje. Iako bi takav poduhvat zahtevao veće investicije, vlasti veruju da bi mogao da pokrene razvoj regiona koji trenutno zaostaje po ekonomskim pokazateljima. Nova elektrana bi, prema zvaničnicima, mogla da posluži kao okosnica za otvaranje radnih mesta, ulaganje u infrastrukturu i ubrzanje tehnoloških projekata.

Pročitajte još:

Potpredsednik vlade potvrdio je da odluka o trećem bloku ne označava kraj širenja nuklearnog sektora, već početak njegove nove faze. Već se pripremaju detaljna geološka i tehnička istraživanja u Mogiljovskoj oblasti, koja bi mogla postati lokacija za drugu nuklearnu elektranu ako rast potrošnje to bude zahtevao, navodi World Nuclear News.

Na istoj sednici analiziran je i rad postojeće elektrane u Ostrovcu, koja je u pogonu već pet godina. Postrojenje raspolaže sa dva reaktora tipa VVER-1200, izgrađena u saradnji sa ruskim Rosatomom. Prvi blok je priključen na mrežu krajem 2020, dok je drugi u komercijalni rad ušao 2023. Danas nuklearna energija pokriva više od četvrtine ukupne potrošnje struje u Belorusiji.

Energetski portal

SolarPower Europe: Tri stuba fleksibilnosti za evropski energetski sistem

Foto-ilustracija: Freepik (freepik)

Kako bi se dala podrška povećanju fleksibilnosti energetskog sistema, a time i olakšala energetska tranzicija, SolarPower Europe objavila je publikaciju pod nazivom Fleksibilnost: Jačanje mreže pomoću skladištenja energije u baterijama i odgovora na potražnju.

Podaci pokazuju da je u Evropskoj uniji do kraja 2024. godine instalirano ukupno 49,1 GWh baterijskog skladištenja, a u 2025. očekuje se rast instalacija od gotovo 40 odsto. Iako bi ukupni kapacitet do 2029. mogao da dostigne 400 GWh, to je i dalje znatno ispod 780 GWh potrebnih do 2030. kako bi se zadovoljile potrebe sistema zasnovanog na obnovljivim izvorima energije.

U publikaciji je istaknuto da je Evropska komisija priznala da zagušenja u mreži i kašnjenja već koštaju milijarde evra godišnje. Zbog toga SolarPower Europe iznosi u dokumentu tri ključne preporuke za politike, koje zajedno čine stubove fleksibilnosti energetskog sistema:

Fleksibilnost u razvoju mreže

Prvi korak je primena pristupa fleksibilnost na prvom mestu u planiranju i razvoju mreže. Transparentno i proaktivno planiranje mreže omogućava bolje integrisanje obnovljivih izvora i fleksibilnih kapaciteta, smanjuje zagušenja i čini investicije u mrežu efikasnijim.

Otključavanje punog potencijala odgovora potrošnje (demand response)

Drugi stub je odgovor potrošnje, mehanizam u kojem potrošači privremeno prilagođavaju svoju potrošnju električne energije u skladu sa potrebama sistema. Kada je potražnja velika i mreža je pod pritiskom, potrošači smanjuju potrošnju; kada postoji višak struje, posebno iz vetra i sunca, potrošači je povećavaju. Ovo ne samo da pomaže stabilizaciji sistema, već i omogućava bolju iskorišćenost energije iz obnovljivih izvora.

Baterijski sistemi za skladištenje energije

Treći stub su baterijski sistemi za skladištenje energije. Oni omogućavaju skladištenje viška električne energije i njeno korišćenje u periodima kada je potražnja visoka. Time se rasterećuje mreža, smanjuju vršni zahtevi i cene električne energije. Prema procenama, fleksibilnost kroz baterije i odgovor potrošnje može da smanji prosečne cene električne energije na dan-unapred tržištu za 25 odsto do 2030. godine, a Evropskoj uniji godišnje uštedi i do 30 milijardi evra troškova sistema.

Cela publikacija dostupna je ovde.

Energetski portal

Vanredna sednica Vlade: Odluka o budućnosti NIS-a u narednoj sedmici

Foto-ilustracija: Unsplash (robin-sommer)

Na hitnoj, javno održanoj sednici Vlade Srbije, najviši državni zvaničnici ocenili su da rešenje za Naftnu industriju Srbije (NIS) mora biti utvrđeno u roku od sedam dana, nakon što su Sjedinjene Američke Države postavile uslov da kompanija više ne bude u većinskom ruskom vlasništvu kako bi sankcije bile ukinute. Upozoreno je da je Srbija već 37 dana bez ijedne isporuke sirove nafte preko Jadranskog naftovoda (JANAF), što je izazvalo pritisak na energetski sistem i državne rezerve.

Kako je rečeno, ruska strana vodi pregovore sa azijskim i evropskim partnerima, uz očekivanje da bi se postigao dogovor o prodaji udela koji bi bio prihvatljiv i za američki OFAC. Ako dogovor izostane, Srbija je spremna da ponudi bolju cenu za ruski deo vlasništva, naveo je predsednik, naglašavajući da država želi da izbegne nacionalizaciju kao krajnju i najmanje poželjnu meru. On je dodao da će Srbija potpisati zajedničko pismo prema OFAC-u ukoliko ga pripreme Rusija i potencijalni investitori, nakon čega bi američka strana odlučivala o eventualnom odmrzavanju dotoka nafte i uslovima pod kojima bi se snabdevanje nastavilo. Potpuni prekid dotoka sirove nafte doveo bi do kolapsa, jer bi Rafinerija u Pančevu bila prinuđena da obustavi rad.

Pročitajte još:

Uprkos blokadi, država trenutno raspolaže određenim zalihama goriva. Prema iznetim podacima, operativne rezerve NIS-a uključuju oko 7.200 tona benzina, 33.000 tona dizela i 3.800 tona kerozina, dok vojne rezerve sadrže dodatnih 25.000 tona dizela i 15.000 tona avio-goriva. Izvan tih količina, u skladištima se nalazi više od 50.000 tona benzina, preko 92.000 tona dizela, oko 84.000 tona sirove nafte i dodatne količine tečnog naftnog gasa i mazuta. Državne robne rezerve raspolažu sa više od 188.000 tona dizela i preko 19.000 tona benzina, dok EPS ima približno 60.000 tona mazuta, navodi se na sajtu Vlade Srbije.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović upozorila je da je vođenje energetskog sistema pod sankcijama NIS-u gotovo nemoguće i da je spremna da podnese ostavku, ukoliko situacija bude dalje eskalirala. Ona je podvukla da rafinerija bez dotoka nafte može raditi još samo nekoliko dana i da sa aktiviranjem rezerve treba biti racionalan, jer bi to predstavljalo veliki finansijski teret.

U zemlji je proglašena krizna situacija prvog stepena te će Vlada zasedati svakog dana dok se ne pronađe stabilno rešenje.

Energetski portal

Poljski izvoz hrane raste uz podršku EU, ali poljoprivrednici upozoravaju na prepreke

Foto-ilustracija: Unsplash (James Baltz)

Domaćinsko korišćenje sredstava Evropske unije napravilo je od Poljske jednu od najjačih evropskih poljoprivrednih sila. Sačuvali su porodična gazdinstva i modernizovali proizvodnju i preradu, a poslednjih 10 godina izvoz hrane povećali čak 10 puta. Ipak, gotovo idiličnu sliku poljskog farmera u zaletu, kvare sve veći administrativni zahtevi EU kao i uvoz jeftinih sirovina iz Ukrajine.

Poljska već 21 godinu koristi novac Evropske Unije iz fondova za razvoj sela i proizvodnju hrane. Za svoj agrar povukli su 78 milijardi evra, a glavna misija i u pretpristupnom periodu kao i u deceniji punopravnog članstva je – da u centralni, briselski budžet ne vrate ni jedan neiskorišen evro.

Uspeh mere prošlogodišnjim izvozom hrane vrednim gotovo 54 milijarde evra.

– Naši poljoprivrednici su se prilagodili svim zahtevima EU u pogledu modernizacije, standarda kvaliteta, klimatskih promena. Danas imamo određene probleme s obzirom na geopolitičku situaciju, ali do rešenja dolazimo saradnjom institucija i poljoprivrednika. U narednom periodu radićemo još više na stabilnosti dohotka poljskog poljoprivrednika – kaže Jacek Černjak, zamenik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Poljske.

Poljska ima šemu sa više od 200 modela subvencija za poljoprivrednike. Dodatno se podstiču mlađi od 40 godina, agronomski obrazovani, kao i oni koji osnivaju novo gazdinstvo.

Pročitajte još:

Poljoprivrednici ne plaćaju akcizu na gorivo od EU su dobili dodatnu novčanu podršku tokom kovida, vanrednih situacija zbog klimatskih promena i rata u Ukrajini. Podsticaje usmerava i kontroliše ARMA, poljoprivredna agencija za rekonstrukciju i modernizaciju koja ima više od 11.000 zaposlenih.

– Želimo da poljoprivrednici iskoriste sav novac a ne da ga vraćamo u Brisel. Stalno ih zovemo, podsećamo ih šta im je sve na raspolaganju. Želimo da pametno investiraju, savetujemo ih, pomažemo im da naprave izveštaje, popune dokumentaciju. Administracija jeste zahtevna, ali nema prostora za greške i malverzacije – kaže Tomaš Važbinski iz organizacije ARMA.

Agencija koristi satelitske snimke, a u registe životinja beleže i najmanje promene na farmama.

Moramo strogo da se držimo regulative

Jakub Napierala, iz Poznanja, vlasnik jedne od 10 najvećih farmi svinja u Poljskoj kaže da ima osećaj da administracija o njegovom gazdinstvu zna više od njega samog.

– Dobra je stvar biti u Evropskoj Uniji. Mi, poljoprivrednici iskoristili smo jako mnogo sredstava prvih 10 godina i to nam je pomoglo da porastemo, da se proširimo. Međutim, sada mi se čini kao da smo izgubili suverenost na sopstvenim gazdinstvima. Moramo strogo da se držimo regulative, ne možemo da proizvodimo šta hoćemo, kada hoćemo i sa čime hoćemo – kaže Jakub Napierla, poljoprivrednik iz Poznanja.

Izvor: RTS

Vremenske zone kao tržišni faktor: gde i kada se ostvaruje najveći deo globalnog prometa

Foto-ilustracija: Unsplash (beatriz jurgenfeld)

Ekonomija prati ritam vremenskih zona, a to oblikuje i mesta najveće globalne potrošnje. Kako se dan pomera od Pacifika ka Istočnoj Aziji, Evropi i Sjedinjenim Državama, formira se ciklus koji pokreće najveći deo svetske ekonomske aktivnosti. Kada Njujork utihne, završava se i većina globalnog ekonomskog dana, što se jasno vidi u digitalnim tokovima novca koje analizira World Economic Forum.

Potrošnja danas čini oko 60 procenata svetske ekonomije. Njena koncentracija je izrazito neravnomerna: gotovo polovina odvija se u samo tri vremenske zone – istočnoj američkoj, centralnoevropskoj i kineskoj. Kada se njima dodaju pacifička, centralna američka i japansko-korejska zona, obuhvaćeno je više od dve trećine ukupne globalne potrošnje.

Preklapanje ovih zona stvara svakodnevne „talase“ finansijskih aktivnosti. Najintenzivniji su oko podneva po istočnom vremenu SAD i oko 18 časova po srednjoevropskom vremenu, kada su Severna Amerika, Evropa i Azija istovremeno aktivne. Tada međunarodni platni sistemi beleže najveći broj transakcija i najbrži rast digitalnog saobraćaja.

Pročitajte još:

Vreme, dakle, postaje ekonomski faktor jednako važan kao i demografija ili kupovna moć. Različite vremenske zone dominiraju različitim kategorijama potrošnje: istočno standardno vreme prednjači u ukupnoj potrošnji, kinesko standardno vreme u hrani i odeći, a centralnoevropsko u alkoholu i prevozu, navodi WEF.

Kako najbrži rast globalne potrošačke klase dolazi iz Azije, kompanije sve više analiziraju ne samo ko su njihovi potrošači, već i kada su aktivni. Posmatranje svetske ekonomije kroz vremenske zone otkriva nove obrazce i tržišta koja se bez takvog pristupa ne bi videla.

Energetski portal