Home Blog Page 7

COP30: Da li je prelazak na implementaciju stvarno počeo

Foto-ilustracija: Freepik (foto AI)

Ovogodišnja 30. Konferencija UN o klimatskim promenama (COP30), održana u Brazilu, predstavljena je kao COP implementacije, sa Akcionom agendom koja rezultate prvog Globalnog preispitivanja pretvara u konkretne akcije. Pregovori su vođeni kroz tri stuba: ispunjavanje klimatskih obaveza, jačanje globalnog upravljanja klimom i stavljanje ljudi u centar odluka.

Lideri, ministri, naučnici i predstavnici civilnog društva iz više od 190 zemalja razmenjivali su iskustva i donosili odluke, a tek predstoji da se vidi da li će usvojene odluke biti uspešno sprovedene.

Pregled važnih odluka sa COP30

Na COP30 u Brazilu posebna pažnja posvećena je aktivnom uključivanju autohtonih naroda i mladih u pregovore. Multilateralne razvojne banke (MDB) potvrdile su posvećenost ubrzanju klimatskog finansiranja, uz predstavljanje novih metrika i metodologija, dok su Nemačka i Španija obezbedile 100 miliona dolara za investicioni program ARISE, koji razvijenim zemljama omogućava da pomognu državama u razvoju da klimatski rizik pretvore u priliku.

Finep, brazilska agencija za finansiranje inovacija, najavila je tri linije finansiranja u ukupnom iznosu od oko 74 miliona evra za projekte u Amazonskom regionu (biotehnologija, obnovljivi izvori energije, ICT, zdravstvo), očuvanje i digitalizaciju kulturnih i naučnih zbirki, kao i ulaganja u bioekonomiju i održive tehnologije. Banka Amazonije najavila je mobilizaciju oko 640 miliona evra u održive investicije za amazonski bioma, fokusirane na bioekonomiju, zelenu infrastrukturu i projekte karbonskih kredita, uz plan za dodatna sredstva iz privatnog sektora.

Uloga tehnologije u borbi protiv klimatskih promena posebno je naglašena kroz pokretanje Green Digital Action Hub – platforme koja podržava primenu digitalnih klimatskih rešenja u 82 zemlje i ubrzava planove dekarbonizacije. Brazil je takođe pokrenuo Empreender Clima, digitalnu platformu koja pruža vlasnicima mikro i malih preduzeća pristupačne zelene kredite, obuku i održive tehnologije za prelazak na niskougljeničnu ekonomiju.

Posebno značajno bilo je pokretanje Plana za ubrzanje rešenja za upravljanje na više nivoa (PAS), koji integriše različite nivoe vlasti i sektore društva za primenu Pariskog sporazuma. Brazil i Nemačka su najavljeni kao suvoditelji Koalicije za visoke ambicije u višeslojnom partnerstvu (CHAMP), a do 2030. plan predviđa uključivanje 120 nacionalnih klimatskih planova u višeslojno upravljanje, uz obuku 6.000 stručnjaka i javnih službenika u zemljama koje podržavaju CHAMP.

Pročitajte još:

Brazil je pokrenuo i inicijativu RAIZ, sa ciljem mobilizacije resursa i podrške razmeni tehnologija za restauraciju degradiranih poljoprivrednih površina širom sveta. Globalna koalicija partnera dogovorila je plan ulaganja od 1 biliona dolara za utrostručenje kapaciteta obnovljivih izvora do 2030. godine, uz podršku jačanja elektroenergetskih mreža, a UNEZA, globalna alijansa elektroenergetskih kompanija, najavila je povećanje godišnjih ulaganja u sisteme prenosa i skladištenja energije sa 117 na 148 milijardi dolara.

U oblasti očuvanja okeana, Brazil i Francuska pokrenuli su Ocean Task Force, globalni mehanizam koji ima za cilj uvođenje rešenja zasnovanih na okeanu u nacionalne klimatske planove, a 17 zemalja je već obećalo da će ih uključiti u svoje ažurirane NDC.

Zbog značaja tropskih šuma za Brazil, na COP30 je pokrenut Tropical Forests Forever Facility (TFFF) – globalni mehanizam podržan od 53 zemlje, sa početnim obećanjima od preko 5,5 milijardi dolara, za trajno očuvanje tropskih i suptropskih šuma i nagrađivanje zemalja i upravitelja šuma za očuvanje i povećanje šumskog pokrivača. Najavljena je i JREDD+ inicijativa, koja kroz karbonske kredite podržava smanjenje deforestacije uz uključivanje država, investitora i civilnog društva.

Takođe je usvojena Belem deklaracija o globalnoj zelenoj industrijalizaciji, koju je podržalo 35 zemalja i organizacija, sa ciljem energetske tranzicije, inovacija, razvoja čistih tehnologija i socijalne uključenosti, posebno u zemljama Globalnog Juga.

Na poslednji dan COP30 predstavljena je revidirana Agenda Akcije, koja objedinjuje više od 480 inicijativa u 117 konkretnih planova. Planovi pokrivaju šest ključnih oblasti: energetiku, šume i biodiverzitet, poljoprivredu, gradove i infrastrukturu, ljudski razvoj i finansijske mehanizme. Istovremeno je predstavljena Petogodišnja vizija, koja definiše koordinisani put za vlade, kompanije, investitore, gradove, autohtone narode i civilno društvo, sa fokusom na ubrzanu implementaciju klimatskih akcija. Predstavljen je i Izveštaj o rezultatima COP30, a prema zvaničnim informacijama, ostvaren je napredak u svih šest oblasti, pokazujući konkretne pomake u sprovođenju klimatskih rešenja.

Energetski portal

Solarna energija je budućnost – ali samo ako je bezbedna

Foto: Zarja

Solarna energija danas simbolizuje čistu energiju i održivi napredak. Ipak, u slučaju požara, ova „zelena priča” može se pretvoriti u ekološku pretnju – sa emisijom hemikalija, otrovnih gasova i velikim materijalnim štetama. Samo sveobuhvatna protivpožarna zaštita može obezbediti da fotonaponski (PV) sistemi ostanu zaista održivo rešenje u energetskoj tranziciji.

Na tom polju Zarja Elektronika ima pionirsku ulogu u regionu. Sa više od 40 godina iskustva u detekciji i dojavi požara, kao i sopstvenim razvojem i proizvodnjom protivpožarnih centrala – jedina u Jugoistočnoj Evropi – Zarja se danas prepoznaje kao knowledge-based company, odnosno kompanija zasnovana na znanju, regionalni centar ekspertize i praktičnih rešenja u industrijskoj protivpožarnoj zaštiti.

Nauka u praksi – Live Test u Logatecu

Dana 27. avgusta 2025. godine, Zarja Elektronika je u saradnji sa ZAG-om (Slovenački građevinski institut) i kompanijom Protectowire Fire-Systems sprovela jedinstveno realno testiranje u ZAG laboratoriji za požare u Logatecu. Na realnoj krovnoj konstrukciji simulirani su tipični scenariji požara izazvani električnim lukom i zapaljivim materijalima ispod modula. CTI linearni toplotni detektori (LHD) reagovali su u roku od 20 do 30 sekundi, znatno pre nego što je požar postao vidljiv, čime je potvrđeno koliko rana detekcija može sprečiti eskalaciju i velike štete.

Foto: Zarja Elektronika

Profesor Grunde Jomaas, rukovodilac odeljenja za bezbedno i održivo građeno okruženje (FRISSBE) pri ZAG-u, istakao je:

– Pouzdana rana detekcija može značajno smanjiti posledice požara na krovovima sa PV instalacijama. Naši testovi pokazuju da detekcija nije samo pitanje aktiviranja alarma već omogućavanja pravovremene i efikasne reakcije pre nego što se požar proširi. Brooke Fishback, iz kompanije Protectowire FireSystems, predstavio je CTI (Confirmed Temperature Initiation) tehnologiju, koja omogućava potvrdu termalne aktivacije pre nego što se alarm aktivira, čime se smanjuje mogućnost lažnih alarma i obezbeđuje tačna detekcija u realnim uslovima.

Pored sprovođenja eksperimentalnih istraživanja, ZAG je objavio i detaljan i sveobuhvatan vodič o protivpožarnoj bezbednosti PV sistema, dostupan na engleskom, hrvatskom i slovenačkom jeziku, koji naglašava značaj rane detekcije i bezbednog projektovanja solarnih instalacija na krovovima.

Beograd – Stručna prezentacija o zaštiti solarnih elektrana

Samo nekoliko dana kasnije, 2. septembra 2025. godine, Zarja Elektronika je u Beogradu organizovala stručnu prezentaciju i diskusiju o protivpožarnoj zaštiti PV sistema, zajedno sa partnerima Protectowire i BS PROJEKT 2009.

U fokusu:

Događaj je okupio projektante, inženjere, investitore i stručnjake za zaštitu od požara. Prikazani su rezultati testiranja u Logatecu, uz praktične primere i preporuke za projektovanje ranog otkrivanja požara. Anketa sprovedena među učesnicima pokazala je da je trećina već imala praktično iskustvo sa požarima na PV sistemima, dok je većina ovu temu prvi put sagledavala detaljno. Većina kompanija i dalje koristi samo osnovne mere zaštite, što ukazuje na potrebu za modernim sistemima detekcije.

Siniša Teodosić, direktor kompanije BS PROJEKT 2009, naglasio je:

– Zaštita fotonaponskih sistema na komercijalnim objektima sada je prioritet. Zajedno sa Zarjom i Protectowireom možemo ponuditi investitorima proverena rešenja u skladu sa evropskim standardima i rezultatima stvarnih testova.

Predstavnici kompanije Stop Shop, Miodrag Perović i Aleksandar Ranisavljević, koji su prisustvovali testiranju u Logatecu, dodali su:

– Za investitore je ključno da vide da rešenja nisu samo teorijska – već dokazana u realnim požarnim uslovima, što uliva poverenje u tehnologiju koju primenjujemo u projektima.

Od istraživanja do konkretnih preporuka

Znanje stečeno tokom oba događaja objedinjeno je u dokumentu Preporuke za projektovanje sistema za otkrivanje i dojavu požara u fotonaponskim (PV) instalacijama na krovovima – prvom regionalnom vodiču namenjenom elektroprojektantima, sistem inženjerima, investitorima i nadzornim organima koji se bave planiranjem protivpožarne zaštite PV sistema.

Preporuke sadrže praktična uputstva za projektovanje i instalaciju sistema linearne toplotne detekcije (LHD/CTI LHD), uključujući izbor komponenti, raspored, povezivanje i integraciju sa centralama i sistemima za isključenje napajanja. Dokument je usklađen sa evropskim i slovenačkim standardima (EN 54-14, EN 54-5, EN 12094-1) i podržava bezbednu i doslednu primenu detekcionih sistema u PV projektima.

Zajedno sa ZAG smernicama za bezbednost PV sistema, ove preporuke šalju jedinstvenu poruku: Rana detekcija požara u PV sistemima ključna je ne samo za zaštitu imovine već i za održivo i bezbedno funkcionisanje solarne infrastrukture.

Zarja Elektronika

Tekst je objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA ARHITEKTURA

Greenpeace: Istraživanje otkriva skrivene opasnosti kuvanja na gas

Foto-ilustracija: Pixabay (stevepb)

Naučni odsek organizacije Greenpeace, predstavio je svoje istraživanje, koje je sprovedeno u domaćinstvima u Hrvatskoj i Mađarskoj, a koje je pokazalo da zamena šopreta na gas električnim uređajima može značajno poboljšati kvalitet vazduha u zatvorenom prostoru.

Istraživanje je sproveneo u 12 domaćinstava, kroz dva dvonedeljna perioda – pre i nakon zamene.

Kako je navedeno u izveštaju organizacije Greenpeace, zagađenje vazduha u zatvorenom prostoru sve se više prepoznaje kao veliki zdravstveni problem. Kada fosilni gas, koji se uglavnom sastoji od metana – snažnog klimatskog zagađivača – sagoreva, oslobađa azot-dioksid (NO₂), CO₂ i hlapljive organske supstance poput benzena.

Foto: Greenpeace (Bojan Haron Markicevic)

Kada je reč o NO₂, on može da dovede do pogoršanja respiratorne tegobe, ali i da izazove astmatične napade i smanji kapacitet pluća. Ovo je posebno kod dece i osoba koje već imaju zdravstvene probleme. Benzen je klasifikovan od strane Međunarodne agencije za istraživanje raka kao kancerogen, pri čemu ne postoji bezbedna granica izloženosti.

– Za poređenje, zagađenje od kuvanja na šporetu na gas može u domu stvoriti zagađenje slično onome pored prometne ulice ili kao da zapalite manju logorsku vatru u zatvorenom prostoru. Većina roditelja štiti decu od pasivnog pušenja, a nisu ni svesni da ih kuvanje na gas takođe izlaže štetnim supstancama – rekla je Petra Andrić, rukovoditeljka kampanje Greenpeace-a u Hrvatskoj.

Pročitajte još:

Aidan Farrow, viši naučnik Greenpeace-ovog Naučnog odseka, rekao je da sada imamo jasne dokaze da fosilni gas šteti ne samo klimi, već i našem zdravlju. Kako je dodao, ovo je prvo istraživanje koje je pratilo promene u nivoima NO₂ i benzena pre i nakon prelaska sa šoreta na gas na električni u domaćinstvima, a njihova merenja pokazala su da uklanjanje gasa može značajno da smanji izloženost štetnim zagađujućim supstancama u zatvorenom prostoru.

– Zašto bi iko trebalo da bira između kuvanja večere i udisanja čistog vazduha? Svesni smo da nisu svi u mogućnosti u kratkom roku da zamene šporete na gas, ali se nadamo da ćemo bar pomoći onima koji su u procesu odlučivanja. Za sve ostale, saveti za smanjenje zdravstvenih rizika mogu se preuzeti na stranicama Greenpeace-a Hrvatska – dodala je Andrić.

Greenpeace poziva vlade da putem namenskim subvencija pomognu domaćinstvima — posebno porodicama sa decom, osobama sa zdravstvenim problemima i onima sa niskim prihodima — da pređu na električne šporete. Takođe, organizacija traži zabranu ugradnje šporeta na gas u novim stambenim zgradama i promovisanje rešenja bez emisija ugljen-dioksida kao deo šire klimatske i zdravstvene politike.

Energetski portal

Otvorena Eko Foto-izložba u Evropskoj kući

Foto: EU4Green

Najinspirativnije zelene priče regiona gostuju u Beogradu! U Evropskoj kući otvorena je EU4Green foto-izložba Najzeleniji primeri Zapadnog Balkana, koja kroz objektiv amaterskih fotografa prikazuje odnos ljudi i prirode širom regiona.

Izložba donosi 15 foto-priča iz Zapadnog Balkana i deo je Evropske nedelje zelene diplomatije. Amaterski fotografi dočaravaju snagu lokalnih inicijativa, lepotu prirode, ali i ekološke izazove sa kojima se region suočava.

Na svečanom otvaranju uručena je nagrada pobedniku konkursa, Marku Dimiću iz Srbije. On je kroz svoj rad predstavio lepote Labudovog okna – zaštićenog područja u Deliblatskoj peščari na obali Dunava – kao i pretnju od ugrožavanja staništa zbog otpada koji se tamo nalazi.

Nagrada je studijska poseta Austriji, gde će Marka ugostiti Agencija za životnu sredinu Austrije, jedna od najuglednijih evropskih institucija u oblasti zaštite životne sredine.

Izložbu su svečano otvorile Plamena Halačeva, zamenica šefa Delegacije EU u Srbiji, i Stefani Muler, zamenica ambasadora Austrije.

– Ova izložba je više od zbirke lepih fotografija. To je podsetnik da promena počinje od čoveka. Svaka priča iz ovih fotografija prikazuje posvećenost, kreativnost i hrabrost da se zaštiti priroda i poboljša okolina u kojoj živimo – kaže Halačeva. Ona je dodala da ovi radovi prikazuju da zelena tranzicija nije apstraktna, već se svakodnevno dešava u našoj zajednici.

Foto: EU4Green

Stefani Muler, zamenica ambasadora Austrije, rekla je da Austrija ulaže velike napore u implementaciji Zelene agende za Zapadni Balkan.

– Zaštita životne sredine nije samo prioritet politike, već takođe zajednička odogvornost koja zahteva koordinisanu akciju širom regiona. Ekološki izazovi ne poznaju granice i jedino zajedničkim snagama možemo postići napredak – smatra Muler.

– Nadam se da će fotografije pokrenuti nekoga, dati ideju kako možemo da se promenimo i osvestimo kolektivno, da naša zemlja bude lepa, ne samo na rečima, nego i na delima, da bude čista i uredna – rekao je Dimić.

Nakon što je predstavljena u Podgorici, Tirani, Prištini i Skoplju, izložba gostuje u Beogradu do 24. novembra, a zatim svoju regionalnu turneju završava u Sarajevu. EU4Green nastavlja da jača regionalnu saradnju i promoviše održivi razvoj kroz umetnost i vizuelne priče koje podižu svest o značaju očuvanja životne sredine.

Foto-izložbu organizuje projekat EU4Green, koji finansiraju Evropska unija i Austriјska razvojna agencija (ADA) kroz International Partnerships Austria, a projekat sprovodi Agencija za životnu sredinu Austrije.

EU4Green

Lukoil pozvao Bugarsku da se ne meša u prodaju, Rumuniju očekuje dalji razvoj događaja

Foto-ilustracija: Unsplash (egor myznik)

Ruska naftna grupa Lukoil, koja se nalazi pod američkim sankcijama, pozvala je Bugarsku da se ne meša u proces prodaje njene imovine u toj zemlji, nakon što je bugarska Vlada preuzela kontrolu nad poslovanjem kompanije, navodi se u saopštenju objavljenom 19. novembra.

Prema navodima kompanije, novi zakon koji je Sofija usvojila 14. novembra uvodi spoljnog administratora u Lukoil Neftohim Burgas, Lukoil Bulgaria i druge entitete grupe. Od 17. novembra, sva upravljačka ovlašćenja ovih kompanija preneta su na državno imenovanog administratora.

Lukoil navodi da očekuje da će administrator postupati isključivo u skladu sa zakonom, kako bi se obezbedio kontinuitet poslovanja – uključujući redovno snabdevanje bugarskog tržišta gorivom, izmirivanje poreskih obaveza i očuvanje dosadašnjih socijalnih standarda prema zaposlenima.

Kompanija podseća da je tokom više od 25 godina prisustva u Bugarskoj bila najveći strani investitor, vodeći snabdevač gorivom, značajan poslodavac i jedan od najvećih poreskih obveznika, sa kumulativnim ulaganjima većim od 4,5 milijardi dolara.

Lukoil International GmbH, koji grupi služi kao krovna struktura za bugarske operacije, dobio je i opštu licencu američkog Office of Foreign Assets Control (OFAC), važeću do 13. decembra 2025, kako bi se omogućila prodaja međunarodnih aktiva kompanije.

Pročitajte još:

U saopštenju se naglašava da Lukoil preduzima sve korake da završi prodaju rafinerije u Burgasu, mreže benzinskih stanica i druge imovine u Bugarskoj novom vlasniku. Kompanija očekuje da imenovani administrator neće ometati taj proces, uz napomenu da zadržava pravo na pravnu zaštitu u slučaju povrede svojih interesa.

Radi podsećanja, administrator preuzima sva upravljačka ovlašćenja od postojećeg rukovodstva i vlasnika, čime stiče punu kontrolu nad poslovanjem kompanije. On potpisuje sve zvanične dokumente, upravlja finansijskim tokovima, nadgleda nabavke, odlučuje o operativnim procesima i prati rad rafinerije ili maloprodajne mreže. Na taj način administrator postaje jedini organ koji donosi odluke u kompaniji tokom perioda državnog nadzora.

Situacija u Rumuniji

Dok je Bugarska uvela spoljnog administratora nad lokalnim strukturama Lukoila, Rumunija priprema i traži sopstveni mehanizam za rešenje problema i kontrolu nad kompanijom kako bi obezbedila stabilnost snabdevanja i usklađenost sa međunarodnim sankcijama. Lukoilovo poslovanje u Rumuniji obuhvata rafineriju Petrotel Lukoil u Ploeštiju, koja pokriva oko 25 odsto domaćeg tržišta goriva, mrežu od više od 300 benzinskih stanica širom zemlje, i ukupno oko 3.900 zaposlenih. Rafinerija nastavlja da funkcioniše bez prekida, dok Bukurešt razmatra model državnog nadzora koji bi garantovao nesmetano snabdevanje. Ključni rok za dalje odluke ostaje 13. decembar 2025, kada ističe američka licenca za završetak prodaje međunarodne imovine Lukoila.

Energetski portal

Trećina građana Srbije i dalje bez podataka o vazduhu koji udišu

porez
Foto-ilustracija: Pixabay (GreenCardShow)

Prema dvanaestom Izveštaju iz senke Koalicije 27, koji obuhvata period od maja 2024. do maja 2025. godine, gotovo trećina građana Srbije i dalje nema uvid u kvalitet vazduha koji udiše. Ovogodišnji izveštaj, simbolično nazvan „Sistemska greška”, ukazuje na ozbiljne procesne nedostatke i stagnaciju reformi u oblasti životne sredine i klimatskih promena.

Koaliciju 27 čini osam organizacija civilnog društva koje već jedanaest godina prate sprovođenje Poglavlja 27. Njihov novi izveštaj pokazuje da je tokom 2023. i 2024. godine zagađenje vazduha ostalo jedan od najvećih ekoloških problema u Srbiji — i to prema percepciji građana, ali i prema zvaničnim podacima Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA).

Prekomerno zagađen vazduh u više od 20 gradova

Godišnji izveštaj Agencije za zaštitu životne sredine (SEPA) za 2023. godinu, iako objavljen sa šest meseci kašnjenja, pokazao je da je vazduh bio prekomerno zagađen u 13 gradova i osam aglomeracija, među kojima su Beograd, Novi Sad, Niš, Bor, Pančevo, Smederevo, Kosjerić, Užice, Subotica, Sombor, Kruševac, Pirot, Novi Pazar, Valjevo, Šabac, Kragujevac, Loznica, Čačak, Paraćin, Zaječar i Kraljevo. Valjevo je ponovo zabeležilo ekstremne vrednosti – čak 149 dana sa prekoračenim PM10 česticama, skoro pet puta više od dozvoljenog.

Podaci koje je Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu (RERI) analizirao na osnovu mesečnih izveštaja SEPA-e za 2024. godinu pokazuju da se trend nastavlja: Popovac je imao čak 174 dana prekoračenih PM10 čestica, a slede Valjevo, Novi Pazar, Užice i Kosjerić. Podaci pokazuju da je gotovo svaki treći dan vazduh u ovim mestima bio opasan po zdravlje ljudi, naročito za one sa hroničnimi respiratornim problemima.

Pročitajte još:

Novi Zakon o zaštiti vazduha – propuštena šansa

Srbija je 16. juna 2025. godine usvojila novi Zakon o zaštiti vazduha, ali Koalicija 27 ističe da ključni problemi nisu rešeni. Među najvećim nedostacima su:

  • Lokalni monitoring ostaje neujednačen i zavisi od kapaciteta opština.
  • Merenja u hitnim situacijama mogu početi tek pet dana nakon incidenta – što je, kako navode, besmisleno u slučaju požara na deponijama.
  • Nedostatak jasne uloge Nacionalog plana za smanjenje emisija glavnih zagađujućih materija koje potiču iz starih velikih postrojenja za sagorevanje (NERP), iako termoelektrane EPS-a godinama prekoračuju emisije SO₂ i do šest puta.
  • Slabo unapređene kaznene odredbe i nadzor, što ostavlja prostor za nepostupanje.

Organizacije upozoravaju da se novi Zakon ne usklađuje sa evropskom Direktivom 2024/2881, koja uvodi strože granične vrednosti i obavezu detaljnih planova sanacije do 2030. godine.

vazduh - Trećina građana Srbije
Trećina građana Srbije i dalje nema uvid u kvalitet vazduha koji udiše / Foto-ilustracija: Unsplash (nick-sorockin)

Kašnjenja u planiranju i izostanak lokalnih mera

Iako su neki planovi kvaliteta vazduha usvojeni, veliki broj zagađenih gradova – među njima Šabac, Pirot, Loznica, Čačak, Paraćin, Novi Pazar, Subotica i Niš – i dalje nema nijedan važeći dokument javnih politika u ovom području. U pojedinim gradovima izrada planova traje godinama.

Program zaštite vazduha Srbije do 2030. godine predvideo je 17 mera i 54 aktivnosti, ali analiza RERI-ja pokazuje da Ministarstvo životne sredine nije sprovelo nijednu meru čiji je rok bio poslednji kvartal 2023. godine.

Zaključak Koalicije 27: izostanak vladavine prava i „tiho odustajanje od EU puta“

Uprkos usvojenim strateškim dokumentima, njihova implementacija izostaje, a odluke se često donose bez učešća javnosti. Koalicija 27 ocenjuje da proces evropskih integracija u oblasti životne sredine stagnira, dok građani nastavljaju da žive u gradovima sa prekomernim zagađenjem i bez pouzdanih podataka o vazduhu koji udišu.

Izveštaj, kako zaključuju, predstavlja „zalog za bolju budućnost”, ali i upozorenje da trenutni sistem ne štiti dovoljno zdravlje ljudi, niti životnu sredinu Srbije.

Milena Maglovski

Od 350 analiziranih prehrambenih proizvoda, svega 3 odsto nije prošlo kontrolu u 2025.

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Nedavni rezultati godišnjeg monitoringa bezbednosti hrane u Srbiji pokazuju da je domaće tržište u velikoj meri stabilno. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede saopštilo je da je poljoprivredna inspekcija tokom 2025. godine analizirala 350 uzoraka prehrambenih proizvoda, od čega je čak 341 bio potpuno ispravan.

Kontrole su obuhvatile širok spektar namirnica koje se najčešće nalaze u domaćinstvima – peciva i kekse, žitarice i kukuruz, zamrznute maline, kupine, borovnice i jagode, suvo voće, orašaste plodove, mlevenu papriku, biber, ulja, čajeve, čokolade i sokove. Upravo u tim kategorijama, kako navodi inspekcija, najčešće se mogu uočiti nepravilnosti ako ih ima.

Analize su bile usmerene na najvažnije rizike: prisustvo mikotoksina, ostataka pesticida, teških metala, akrilamida, pirrolizidinskih alkaloida i drugih štetnih supstanci. Devet uzoraka nije prošlo kontrolu zbog najčešćih nepravilnosti uočenih i ranijih godina – aflatoksina B1, povišenog kadmijuma, ostataka pesticida, akrilamida ili pirrolizidinskih alkaloida.

Pročitajte još:

Sporna roba uklonjena je iz prometa, a inspekcija je sprovela dodatne provere kod proizvođača. U jednom slučaju utvrđeno je da je proizvod nebezbedan, nakon čega je sprovedena zakonom propisana procedura.

Uprkos dobrim rezultatima, inspekcija upozorava da je i dalje potrebna dodatna pažnja kod bobičastog i sušenog voća, kao i kod pojedinih začina i proizvoda od žitarica. Reč je o kategorijama u kojima i male promene u uslovima proizvodnje mogu dovesti do odstupanja od propisanih vrednosti, pa će ovi segmenti ostati pod pojačanim nadzorom.

Energetski portal

Novi Sad planira proizvodnju energije iz otpada – Raspisana nabavka za izradu prethodne studije izvodljivosti za postrojenje

Foto-ilustracija: Unsplash (nick-sorockin)

Grad Novi Sad, poput Beograda, razmišlja da otpad ubuduće pretvara u energiju, a u susret tome raspisana je javna nabavka za izradu prethodne studije izvodljivosti postrojenja za proizvodnju energije iz RDF/SRF goriva.

Kako se podseća, regionalnim planom upravljanja otpadom za Grad Novi Sad i opštine Bačka Palanka, Bački Petrovac, Beočin, Žabalj, Srbobran, Temerin i Vrbas za period 2019–2028. godine predviđa se strategija izgradnje regionalnog centra, uključujući regionalni centar, deponiju, postrojenje za separaciju otpada i postrojenje za mehaničko-biološki tretman (MBT) biorazgradivog otpada iz čvrstog komunalnog otpada.

– Osnovna funkcija planiranog MBT postrojenja u regionalnom centru za upravljanje otpadom, zasnovanog na bio-sušenju, jeste proizvodnja čvrstog goriva iz otpada RDF/SRF (Refuse Derived Fuel/Solid Recovered Fuel), koje se može koristiti kao alternativni izvor energije. Predmet ove studije je analiza izvodljivosti korišćenja goriva dobijenog iz otpada za proizvodnju energije – navodi se u dokumentaciji.

Grad Novi Sad i Novosadska toplana, kako se pojašnjava, žele da prethodnom studijom izvodljivosti obave preliminarnu analizu potencijala i benefita korišćenja raspoloživog čvrstog goriva iz otpada RDF/SRF za visokoefikasnu kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije za potrebe grada, odnosno uradi analizu izvodljivosti izgradnje kogeneracionog (CHP) postrojenja za proizvodnju energije iz RDF/SRF goriva.

– Prema studiji izvodljivosti, godišnja količina RDF-a koja će se proizvoditi u MBT postrojenju kretaće se od minimalno 30.000 tona do maksimalno 40.000 tona godišnje, na nivou regionalnog centra za upravljanje otpadom u Novom Sadu – ukazano je u dokumentaciji.

Pročitajte još:

Lokacija MBT postrojenja za proizvodnju RDF-a planirana je pored trenutno postojeće deponije u Novom Sadu. Za skladište RDF-a planirana je magacinska hala od 2.112 m² sa visinom od 7 m. RDF će imati mogućnost skladištenja u u presovanom i rasutom stanju u zavisnosti od načina korišćenja.

U dokumentaciji se traži i da se predloži optimalna lokacija za izgradnju kogeneracionog (CHP) postrojenja za proizvodnju električne i toplotne energije iz RDF goriva, prvenstveno imajući u vidu mogućnost infrastrukturnog povezivanja na sistem daljinskog grejanja grada i prihvatljivu udaljenost skladišta RDF-a na lokaciji trenutne gradske deponije.

– U okviru studije analizirati lokaciju CHP postrojenja u neposrednoj blizini TE-TO “Novi Sad”. Ova lokacija ima odličnu povezanost na elektroenergetsku infrastrukturu i sistem daljinskog grejanja grada. Ukoliko se toplotna energija proizvedena tokom leta ne može plasirati, može se skladištiti u sezonskom skladištu energije planiranog solar-termal postrojenju na navedenoj lokaciji. Lokacija je udaljena 6,5 km od regionalne deponije (MBT postrojenja) i udaljena je od gradskog jezgra. Do sada izvršene analize i procene nominuju ovo područje kao buduću lokaciju CHP postrojenja – naglašeno je u dokumentaciji.

U okviru studije, kako se dodaje, takođe treba analizirati potencijalnu lokaciju postrojenja u okviru novog toplotnog izvora – toplane “Majevica”.

Projektant je dužan da u okviru prethodne studije opravdanosti detalјno obradi nekoliko celina: prijem i pripremu goriva (između ostalog treba predvideti zatvorene bunkere za prijem RDF/SRF goriva sa sistemom za otprašivanje), izbor optimalne tehnologije sagorevanja RDF/SRF goriva, konceptualno rešenje za izgradnju visokoefikasnog kogeneracionog (CHP) postrojenja za proizvodnju električne i toplotne energije korišćenjem raspoloživog čvrstog goriva iz otpada RDF/SRF, sistem prečišćavanja dimnih gasova, upravlјanje pepelom i ostacima, ali i dati referentne primere i najbolјe prakse, odnosno prikazati relevantne evropske primere postrojenja. Ponude se mogu podneti do 15. decembra.

Izvor: eKapija

ENTSO-E objavio kakva će biti situacija sa strujom u Evropi ove zime

Foto-ilustracija: Freepik (evening_tao)

Evropska mreža operatora prenosnog sistema za električnu energiju (ENTSO-E) je objavila da je Evropa dobro pripremljena da zadovolji svoje potrebe za električnom energijom tokom ove zime, navodi se između ostalog u izveštaju Winter Outlook 2025–2026.

Situacija u evropskom elektroenergetskom sistemu predstojeću zimu je značajno sigurnija nego pre tri godine jer je sistem otporniji i bolje pripremljen nego tokom energetske krize.

Određeni rizici za snabdevanje električnom energijom mogu pojaviti na Kipru, u Irskoj i na Malti. U Finskoj, Estoniji i Litvaniji predviđeni su manji rizici u slučaju izuzetno nepovoljnih operativnih uslova u kombinaciji sa hladnim vremenom i velikim brojem neplaniranih prekida rada. Planirane su ciljane netržišne mere kako bi se ublažili rizici u Irskoj i na Malti.

Od marta 2022. godine, Ukrajina i Moldavija su sinhronizovane s kontinentalnim evropskim elektroenergetskim sistemom. Situacija u Ukrajini i dalje je neizvesna zbog napada na energetsku infrastrukturu. Evropski TSO nastavljaju podržavati koordinisane napore kako bi se očuvala stabilnost mreže u Ukrajini.

Pročitajte još:

Evropski elektroenergetski sistem od zime 2024–2025 povećao je proizvodnju iz obnovljivih izvora energije (OIE) za oko 60 GW. Ukupni instalirani kapacitet porastao za 15 odsto kod solarne energije i pet odsto kod vetra u jednoj godini. Kapacitet baterijskih sistema za skladištenje energije brzo raste (za preko 150 odsto u odnosu na prethodnu zimu), ali i dalje je vrlo mali u odnosu na ukupni sistem, sa 28 GW instaliranog kapaciteta širom Evrope.

Planirani prekidi rada i obrasci potrošnje su usporedivi s prošlom zimom, dok su nivoi hidrorezervoara veći nego prethodnih godina.

Winter Outlook, prema EU Uredbi o pripremljenosti na rizike (EU/2019/941), zasnovan je na simulacijama koje uključuju tržišne i netržišne resurse. Izveštaj potvrđuje da je evropski elektroenergetski sistem u celini adekvatan.

Iako ekstremni vremenski uslovi ili operativni problemi mogu izazvati lokalne poteškoće, posebno u manje povezanim regijama, ENTSO-E naglašava da se ti rizici mogu ublažiti aktiviranjem netržišnih mera po potrebi.

Energetski portal

Tržni centar polovnih stvari: otpad ili 1,3 miliona dolara

tržni centar
Foto-ilustracija: Freepik (freepik) - Slika generisana AI

Danas vam predstavljam tržni centar polovnih stvari – priču o modi i cirkularnoj ekonomiji.

Trendovi u 21. veku smenjuju se gotovo kao na traci. Ono što jedne sezone bilo in, već naredne moglo bi da izađe iz naših domova. Osim što je razlog promena mode, ni kvalitet ne obećava da će se komad odeće, nameštaja ili drugih predmeta zadugo naći kod nas. Bilo da se strogo držimo feng šuija ili je jednostavno došlo vreme za osveženje i zamenu dotrajalog, nije uvek lako odvojiti se od starih predmeta.

Možda se kao prvi postavlja sentimentalnost. Meni su vrlo poznate priče – baš ovu majicu birala sam sa majkom, nema veze što više ne volim cvetne dezene, moglo bi za po kući. Nije retko da nam dve trećine ormana čine baš stvari za po kući koje, na svoj red da budu obučene, čekaju i po nekoliko godina.

Drugi razlog, poslednjih godina posebno dobija na zamahu – očuvanje prirode. Zagađenje otpadom jedno je od najvećih ekoloških problema, a sve što ne odložimo na pravilan način upravo postaje deo ovog problema. Mali broj ljudi je informisan o tome gde je zaista najbolje da odnesu ono što im više nije potrebno, a gde bi dobilo svoju novu vrednost.

Postoji i nepoverenje – da li će nešto zaista biti upotrebljeno ili će završiti kao otpad? Jednom smo majka i ja odnele stvari koje su dobro očuvane, samo su nam višak – u prihvatilište za odrasle. Ono što smo videle tada jesu brojni džakovi koji čekaju da budu pregledani, a veliki deo toga se odbacivao kao nepotreban. Pa sledi pitanje – gde onda odlaze te stvari? Da li završe kao otpad? Neko bi rekao – do mene je bila dobra namera, a šta će drugi dalje uraditi sa tim, nije moja stvar.

Ali šta ako jeste stvar svih nas? Šta ako takav odnos drugih, posledično osetimo i mi kroz zdravlje prirode, a onda i nas samih?

Tržni centar i cirkularna ekonomija

Želela bih sada da nas odvedem na severni deo naše planete, na lokaciju nedaleko od Stokholma. Pre deset godina otvoren je prvi svetski tržni centar koji u svojoj ponudi ima isključivo polovne proizvode. Svaki proizvod u ovom objektu je recikliran, ponovo upotrebljen ili napravljen od organskih/održivih materijala.

Sistem je osmišljen tako da građani donose stare stvari poput nameštaja, odeće, igračaka, elektronskih uređaja i drugog u poseban deo unutar centra, a zatim ih posebno osoblje razvrstava. Nakon toga, svaka radnja bira šta bi želela da uzme za sebe i u odnosu na stanje predmeta vrši popravke, doterivanje ili prepravku u nešto novo.

Ono što je posebno važno jeste da je tržni centar ReTuna Återbruksgalleria smešten pored reciklažnog centra, što olakšava ceo koncept. Ono što se ne prosledi u tržni centar, odlazi u reciklažni.

 

 
 
 
 
 
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

 

Објава коју дели ReTuna Auktion (@retuna_auktion)

 

Dodatna vrednost jeste što ReTuna ne prodaje samo polovnu robu. U okviru ovog centra organizuju se i edukativne radionice, predavanja i drugi događaji posvećeni ekološkim temama. Ukoliko neko odluči da se osveži u njihovom kafiću, biće mu poslužena organska hrana i piće.

Iako je reč o lokalnoj dobrobiti, ovaj tržni centar šalje globalnu poruku da je OTPAD VREDAN RESURS, ali i podršku onima koji žele da se upuste u cirkularnu ekonomiju. Naime, dobrobit od ovoga nemaju samo građani i priroda, već i ekonomija. Njegovim otvaranjem otvorena su i brojna radna mesta – od prodaje do popravke i restauracije. Kroz svega tri godine od pokretanja, tržni centar je ostvario prodaju u iznosu od oko 1,3 miliona američkih dolara.

Iako na našim prostorima i dalje nemamo tržni centar ovakvog koncepta, postoje pojedinci koji se bave davanjem nove vrednosti starim predmetima. Ukoliko ste zainteresovani, možete da se raspitate u svojoj okolini i možda se iznenadite.

Kroz naš Magazin Energetskog portala pokušali smo da pomognemo takvim pojedincima da se predstave, ali i građanima da saznaju gde mogu da pronađu proizvode kojima je data nova vrednost ili čak da odnesu svoje predmete za koje ne žele da završe na deponiji, već u sigurnim rukama. Neki od njih, koji dolaze iz Srbije, jesu Vredni dabar koji od starog nameštaja i drugih predmeta stvara novi nameštaj jedinstvenog izgleda, a tu je i SikiliFrik – koji od antikvarnog escajga stvara unikatni nakit. Još jedan primer dolazi iz Hrvatske gde stari tekstil postaje ponovo odevni predmet.

Ovo su samo neke od priča koje smo podelili sa vama, a nadamo se da će ih biti još više.

Katarina Vuinac

MIT razvio ultrazvučnu tehnologiju koja iz vazduha izvlači vodu za piće

Foto-ilustracija: Unsplash (Kamal Anand)

Istraživači sa Masačusetskog instituta tehnologije (MIT) osmislili su novi uređaj koji koristi visokofrekventne vibracije kako bi prikupio vlagu iz vazduha – i to za svega nekoliko minuta.

Ovaj pristup predstavlja veliki iskorak za tehnologije atmosferskog sakupljanja vode (AWH), koje se zasnivaju na materijalima sličnim sunđerima, sposobnim da upijaju vlagu iz vazduha, čak i kada je ona minimalna.

Za razliku od uobičajenih AWH sistema koji koriste sunčevu energiju da zagreju i ispare zarobljenu vodu, MIT-ov tim koristi ultrazvučne talase koji direktno prekidaju veze između molekula vode i materijala koji ih drži.

– Svaki materijal koji je veoma dobar u hvatanju vode ne želi da se rastane sa tom vodom. Dakle, potrebno je uložiti mnogo energije i dragocenih sati u izvlačenje vode iz materijala – objašnjava naučnica Svetlana Boriskina.

Kada se mali komad upijajućeg materijala postavi na specijalno projektovan ultrazvučni aktuator, vibracije izazivaju da se vlaga u kapljicama doslovno otrese sa površine. Testovi su pokazali da materijal postaje suv za svega nekoliko minuta, što je čak 45 puta efikasnije od uobičajenog zagrevanja sunčevom svetlošću.

Pročitajte još:

Kako funkcioniše ultrazvučni uređaj za prikupljanje vode

U centru novog uređaja nalazi se keramički prsten koji vibrira kada se podesi odgovarajući napon. Ove vibracije stvaraju nečujne talase koji ciljano oslobađaju molekule vode. Kapljice potom prolaze kroz mikromlaznice i sakupljaju se u posudama ispod uređaja.

Sistem bi mogao da se napaja malom solarnom ćelijom – dovoljnom da pokrene kratke cikluse vibracija kada je materijal zasićen, što bi omogućilo višestruko sakupljanje vode tokom dana.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели MIT Media Lab (@mitmedialab)

Ultrazvučna tehnologija mogla bi da postane ključna za obezbeđivanje pitke vode u pustinjskim i ruralnim krajevima koji nemaju pristup ni slatkoj ni slanoj vodi. Ideja MIT-ovog tima je da se naprave kućni sistemi veličine prozora, koji bi neprekidno apsorbovali vlagu, a zatim je redovno oslobađali ultrazvučnim ciklusima.

– Sada imamo način da brzo i efikasno povratimo vodu iz vazduha – rekla je naučnica SvetlanaBoriskina, dodajući da bi višestruka dnevna ekstrakcija mogla obezbediti značajne količine vode za domaćinstva.

Studija koja opisuje ovu tehnologiju objavljena je 18. novembra u časopisu Nature Communications.

Milena Maglovski

Memorandum o saradnji između Instituta za nuklearne nauke „Vinča“ i EDF-a

Foto: Institut za nuklearne nauke „Vinča“

Na Svetskoj nuklearnoj izložbi (World Nuclear Exhibition – WNE) u Parizu, Institut za nuklearne nauke „Vinča“ sklopio je značajan međunarodni sporazum sa kompanijom Électricité de France (EDF), jednim od vodećih globalnih aktera u oblasti nuklearne energetike. Potpisivanjem Memoranduma o saradnji otvoren je okvir za široko naučno-tehnološko i obrazovno partnerstvo koje će imati ključnu ulogu u budućem razvoju srpskih nuklearnih kapaciteta.

Dokument postavlja temelje saradnje koja prevazilazi klasičnu razmenu znanja i fokusira se na jačanje domaćih stručnih i naučnih resursa. Predviđene su zajedničke naučnoistraživačke aktivnosti, transfer ekspertskog znanja, međunarodna mobilnost kadrova i unapređenje odgovorne nuklearne komunikacije. Poseban značaj imaće uloga Međunarodnog instituta za nuklearnu energiju (I2EN), čiji je EDF osnivač, a preko kojeg će se realizovati zajednički akademski programi i studentske razmene u skladu sa savremenim svetskim standardima, navodi se na sajtu Instituta za nuklearne nauke „Vinča“.

Pročitajte još:

Memorandum su potpisali dr Slavko Dimović, direktor Instituta „Vinča“, i g. Vakisasai Ramany, viši potpredsednik EDF-a za međunarodni nuklearni razvoj. Tom prilikom dr Dimović naglasio je da ovaj sporazum predstavlja nastavak dugogodišnjeg srpsko-francuskog partnerstva i otvara pristup ekspertizi jednog od svetskih lidera u nuklearnoj industriji. Takođe je istakao da je reč o projektu od strateškog značaja za obnovu i jačanje naučnih i obrazovnih kapaciteta Srbije u oblasti nuklearne energije.

Potpisivanjem Memoranduma, Institut „Vinča“ još jednom potvrđuje svoju vodeću ulogu u oblasti nuklearnih istraživanja i doprinosi dugoročnoj energetskoj stabilnosti i tehnološkom razvoju zemlje.

Energetski portal

Novi ciklus subvencija za energetsku efikasnost – Kako se prijaviti?

Foto-ilustracija: Vlada Srbije

Država i ove godine podstiče domaćinstva da unaprede energetsku efikasnost i smanje potrošnju energije, koja je u Srbiji i dalje oko tri i po puta viša od evropskog proseka. Građani mogu da konkurišu za sufinansiranje zamene dotrajale stolarije, fasade, izolacije, kotlova, kao i za ugradnju solarnih kolektora i fotonaponskih panela za sopstvene potrebe.

Program subvencija sprovodi se u saradnji sa 149 gradova i opština (spisak), a u zavisnosti od vrste, mera pokriva između 50 i 65 odsto investicije. U toku godine obezbeđena su sredstva za energetsku sanaciju oko 10.000 domaćinstava. Očekuje se da lokalne samouprave do kraja godine raspišu javne pozive, zbog čega je važno redovno pratiti njihove internet stranice i oglasne table, navodi se na sajtu Vlade.

Kako izgleda prijava?

Foto-ilustracija: Vlada Srbije

Građani će morati da prilože kompletnu dokumentaciju, koja podrazumeva:
– preuzimanje i popunjavanje prijavnog obrasca sa sajta grada ili opštine,
– predračun izabranog ovlašćenog izvođača sa liste lokalne samouprave,
– kopiju računa za struju sa evidentiranom mesečnom potrošnjom od najmanje 80 kWh,
– očitanu ličnu kartu,
– kopija dokaza o vlasništvu i legalnosti objekta,
– podnošenje kompletne dokumentacije u zatvorenoj koverti sa jasno naznačenom prijavom za javni konkurs.

Posebna novina je da će svi socijalno ugroženi građani ove godine moći da konkurišu u svakoj lokalnoj samoupravi koja učestvuje u programu, uz mogućnost da dobiju čak do 90 odsto ukupne vrednosti investicije.

Tokom 2023. i 2024. godine oko 22.000 domaćinstava koristilo je državne podsticaje, dok se do kraja 2027. godine, kroz projekat sa Svetskom bankom, očekuje sanacija još najmanje 50.000 domova. Interesovanje građana je u mnogim opštinama izuzetno veliko, ali sredstva su ograničena, pa prijavljivanje ne garantuje automatsko ostvarivanje prava na subvenciju. Ipak, socijalno ugrožena domaćinstva koja ispunjavaju uslove javnog poziva dobiće finansijsku podršku bez obzira na ukupna raspoloživa sredstva lokalne samouprave.

Za sve informacije posetite sajt.

Energetski portal

Beč predstavio tehnologiju koja izvlači CO2 iz vazduha

Foto: (c) TU Wien/ Julia Hofbauer

Samo smanjenje emisija CO₂ nije dovoljno za postizanje klimatskih ciljeva, stoga je potrebno aktivno uklanjanje ugljen-dioksida iz atmosfere. Istraživači u Beču razvili su inovativni uređaj koji troši minimalnu količinu energije, a direktno izvlači CO₂ iz vazduha, potencijalno menjajući pristup borbi protiv klimatskih promena.

U klimatskim planovima sveta već se računa na tehnologije za „usisavanje” CO₂, ali one u praksi skoro da ne postoje ili troše ogromne količine energije. Novi prototip uređaja za to, APU1 (Austrian Pilot Unit), posebno je zanimljiv jer troši mnogo manje struje od prethodnih rešenja.

U srcu mašine nalazi se posebno sitan zrnati materijal „hvata” molekule CO₂ iz vazduha koji kroz njega prolazi. Kada se taj materijal napuni, mora se „očistiti” zagrevanjem, kako bi CO₂ otpao i mogao biti pohranjen. Stari sistemi imali su jedan veliki problem: morali su zagrejavati cele metalne komore, ne samo materijal, što je trošilo ogromnu količinu energije. Grejanjem samog materijala rezultat je daleko manja potrošnja energije, oko 2000 kWh za tonu CO₂.

Pročitajte još:

Uređaj je izuzetno praktičan i svestran. Zbog kompaktne veličine može se postaviti gotovo bilo gde, a modularni dizajn omogućava da mali korisnici koriste samo jedan modul, dok veće kompanije mogu spojiti više jedinica i napraviti veće postrojenje, gotovo poput slaganja LEGO kocki.

Osim toga, mašina može iskoristiti otpadnu toplotu, na primer iz fabrika ili elektrana koja se inače ne koristi i gubi, čime postaje još ekonomičnija i efikasnija.

Ovaj mali, ali pametni uređaj nije rešenje svih klimatskih problema, ali predstavlja važan korak u pravom smeru. Ako se tehnologija pokaže dovoljno jeftinom, uskoro bi uskoro mogla postati široko dostupna, od malih firmi do velikih industrijskih pogona.

Energetski portal

Vlada usvojila set energetskih zakona i pokrenula formiranje novog gasnog preduzeća

Foto-ilustracija: Freepik (wirestock)

Vlada Republike Srbije usvojila je na današnjoj sednici set predloga zakona iz oblasti energetike – Predlog zakona o nafti, Predlog zakona o gasu i Predlog zakona o obaveznim rezervama nafte, derivata nafte i prirodnog gasa.

Kako se navodi u saopštenju Vlade, cilj novih propisa je povećanje sigurnosti, kvaliteta i pouzdanosti snabdevanja domaćeg tržišta, ali i dalje usklađivanje sa regulativom Evropske unije.

Pored ovih zakonskih rešenja, Vlada je usvojila i Rešenje o davanju prethodne saglasnosti za osnivanje privrednog društva „Gas infrastruktura” d.o.o. Novi Sad.

Prema usvojenom dokumentu, novo preduzeće će upravljati gasnom infrastrukturom u skladu sa međunarodnim obavezama, dok će Javno preduzeće „Srbijagas” nastaviti da obavlja poslove snabdevanja prirodnim gasom na domaćem tržištu.

Energetski portal

Nemačka pooštrava zakon o ambalaži i reciklaži

Foto-ilustracija: Freepik (rawpixel.com)

Nemačka prirema novi Zakon o ambalaži, kojim je predviđeno da ko god stavlja ambalažu na tržište, ubuduće plaća finansijski doprinos za njeno smanjenje, a planira se i povećanje stope reciklaže.

Inače, od avgusta 2026. širom EU stupaju na snagu nova pravila iz evropske Uredbe o ambalaži. Kako bi se obezbedilo usklađeno funkcionisanje EU uredbe i nemačkog prava, sadašnji Zakon o ambalaži (VerpackG) treba biti zamenjen novim Zakonom o provođenju propisa o ambalaži (VerpackDG). Savezno ministarstvo za zaštitu životne sredine je Nacrt zakona uputilo u savetovanje sa pokrajinama i udruženjima.

Šta predviđa Nacrt zakona

Novi zakon predviđa povećanje reciklažnih kvota za plastiku, aluminij i čelične metale, a od 2028. godine biće potrebno reciklirati znatno više ambalažnog otpada iz ovih materijala.

Za aluminij i čelik kvota se povećava za pet odsto, na ukupno 95 odsto, dok se za plastiku uvodi obavezna reciklažna, a ne samo opšta stopa prerade, koja će iznositi 75 odsto. Od te količine, 70 odsto mora biti mehanička reciklaža, što je za pet odsto više nego do sada. Ove mere trebale bi dodatno smanjiti količinu plastike koja završava u spalionicama.

Pročitajte još:

Prema nacrtu zakona, sve organizacije koje upravljaju ambalažom, kao i proizvođači koji nisu članovi tih sistema, moraju plaćati po pet evra za svaku tonu ambalaže kako bi finansirali mere za smanjenje otpada i podršku reciklaži.

Do sada je nemačko zakonodavstvo poznavalo postupak izdavanja dozvola samo za dualne sisteme koji su zaduženi za kućno zbrinjavanje ambalažnog otpada (žuti kontejner, žuta kesa).

Nova EU uredba sada zahteva da i sve organizacije koje provode proširenu odgovornost proizvođača za više firmi prođu kroz postupak odobrenja. Proizvođači koji nisu deo takve organizacije moraju individualno podneti zahtev za dozvolu. Predviđeno je što jednostavnije i automatizovano izdavanje dozvola preko Centralnog registra ambalaže (ZSVR), koji će ubuduće finansirati svi subjekti odgovorni za ambalažu.

Energetski portal