Home Blog Page 890

Kladovo dobija novu toplanu na biomasu

Photo: Polytechnik Biomass Energy
Foto: Polytechnik Biomass Energy

Bolnica u Kladovu i Osnovna škola „Vuk Karadžić”, u kojoj se nalaze i muzička škola i škola za decu sa posebnim potrebama, uskoro će svoje potrebe za grejanjem i potrošnjom tople vode pokrivati preko sistema nove toplane na biomasu PEMCI 1.

Potrebe ove velike škole, stare gotovo 185 godina koju trenutno pohađa nešto više od hiljadu đaka, za sada pokriva toplana Centar i Pemci. U prvoj toplani, koja se nalazi u stambenoj zoni u centru Kladova, koristi se mazut sa 2 odsto sumpora, dok se u drugoj toplani koristi ugalj.

Nova toplana na biomasu moći će da podmiri celokupne potrebe za energijom pomenutih korisnika. Postoji više dobrih strana prelaska sa fosilnih goriva na biomasu, a jedna od najvažnijih je čistiji vazduh. Buduća toplana će kao pogonsko gorivo koristiti drvne ostatke iz pilana, ostatke u šumarstvu i raspoloživu drvnu sečku. Glavna razlika između starog načina grejanja i novog biće smanjenje emisije CO2 za gotovo 100 odsto.

Kladovo, kao mesto poznato po izuzetnim prirodnim lepotama, Dunavu, Đerdapu, burnoj istoriji, energetskim resursima   i gostoljubivosti ponovo pokazuje zainteresovanost za održivu energiju i zaštitu svoje sredine. Nakon što su dve solarne elektrane puštene u rad, a koje je projektovala kompanija CEEFOR ENERGY EFFICIENT SOLUTION, emisija ugljen-dioksida u Kladovu je značajno smanjena a nova toplana će svojim radom dodatno doprineti tome da Kladovčani udišu čistiji vazduh.

Globalno zagrevanje i efekat staklene bašte predstavljaju posledice povećanja koncentracije ugljen-dioksida u atmosferi. Ovim projektom predviđeno je da novo postrojenje, sa sadašnjih 5.852 tona ugljen-dioksida koje ispusti toplana na mazut  na godišnjem nivou, smanji emisiju ovih čestica na 75 tona. Nova toplana PEMCI 1 trebalo bi da se poveže magistralnim toplovodom sa toplanom Centar, koja se nalazi u centru Kladova, a preko nje sistemom distribucije vrele vode u sistem daljinskog grejanja u Kladovu.

Nova toplana na drvnu sečku, snage 2 × 3,0 MW nalaziće se u severozapadnom delu Kladova, u naselju Pemci, u blizini postojeće toplane, snage 1,1 MW koja koristi ugalj kao gorivo, a koja će biti ugašena po puštanju u rad pomenute toplane na biomasu.

Predviđena je ugradnja dva jednaka vrelovodna horizontalna kotla izlazne snage 2 × 3,0 MW, sa automatskim čišćenjem putem komprimovanog vazduha, iznošenjem pepela ispod rešeta putnim transportom u kontejner za pepeo. To će omogućiti povezivanje sa postojećim toplanama Pemci 1 i Centrala i podmirivanje potreba za grejanjem bolnice i škole. Prema projektu, predviđeno je da nova toplana isporuči gotovo identičnu količinu energije. U grejnom periodu od oktobra 2017. godine do aprila 2018. godine, iz ove dve toplane isporučeno je ukupno 17.789.400,62 kWh, dok je za novu toplanu predviđeno da isporuči 17.550.864,47 kWh. Buduća toplana će se sastojati iz akumulatora toplote, dva kotla, elektrofiltera, dimnjaka, višednevnog skladišta sečke, servisnog puta i servisnog platoa.

Foto: Polytechnik Biomass Energy

Od svih obnovljivih izvora energije u Srbiji, biomasa ima najveći potencijal. Podršku investitorima i kompanijama koje žele da unaprede svoju efikasnost i pređu na obnovljive izvore energije pruža portal Zelena energija.

Ova jedinstvena platforma predstavlja deo aktivnosti Privredne komore Srbije u okviru Projekta „Smanjenje barijera za ubrzani razvoj tržišta biomase u Srbiji“, koji sprovodi UNDP u saradnji sa Ministarstvom rudarstva i energetike, Ministarstvom poljoprivrede i zaštite životne sredine, nadležnim institucijama i partnerima iz civilnog sektora. Portal Zelena energija je prva onlajn trgovina različitim vrstama biomase na našim prostorima i povezuje kupce i prodavce biomase, kao i investitore, projektante, izvođače, distributere, banke i sve druge učesnike na tržištu obnovljivih izvora energije.

Priredila: Željka Vesić

Tekst je prvobitno objavljen u Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA POLJOPRIVREDA mart – maj 2019.

Beograd će imati 150 stanica za javne bicikle

Foto: Pixabay

Skupština grada Beograda donela je odluku o raspisivanju tendera za uspostavljanje javnih bicikala.

Foto: Pixabay

Goran Vesić, zamenik gradonačelnika Beograda je precizirao u izjavi za TV Pink da će biti 150 stanica za javne bicikle, a svaka stanica će imati šest, što znači da će u gradu biti 900 javnih bicikala.

„U ovom trenutku imamo oko sto kilometara biciklističkih staza, a planiramo da u naredne četiri godine izgradimo još 120 kilometara novih biciklističkih staza. To znači da ćemo postati zaista jedan uređen grad”, rekao je Vesić.

On je najavio i da će biti usvojen veoma važan urbanistički plan koji će regulisati postrojenje za preradu otpadnih voda u Ostružnici, tako da otpadna voda više neće ići direktno u Savu.

„Mi ćemo u narednom periodu izgraditi svih pet fabrika za preradu otpadnih voda i zaštititi konačno Dunav i Savu, jer sada veliki deo kanalizacije ide direktno u Savu, što je poražavajuće”, istakao je Vesić.

Milisav Pajević

EU zeleni dan u Užicu

Foto: Milisav Pajević

Šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji, ambasador Sem Fabrici posetio je juče Užice, gde je prisustvovao manifestaciji „EU zeleni dan“, koja se održava u okviru kampanje zaštite životne sredine „Pogledaj oko sebe“.

Foto: Milisav Pajević

Ovu kampanju sprovode Ministarstvo za evropske integracije i Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji, zajedno sa Ministarstvom zaštite životne sredine.

Posle prijema u Gradskoj kući gradonačelnik Užica Tihomir Petković je zajedno sa ministarkom za evropske integracije Jadrankom Joksimović i državnim sekretarom Ministarstva za zaštitu životne sredine Draganom Jeremićem i ambasadorom Fabricijem obišao Regionalnu deponiju „Duboko“ izgrađenu uz donaciju Evropske unije, te Ženski centar Užice, socijalno preduzeće koje se uspešno bavi reciklažom tekstila, a koje je dobilo podršku Evropske unije kroz Program prekogranične saradnje Srbija-Crna Gora.

Po rečima direktora Momira Milovanovića deponija Duboko funkcioniše od 2005. godine i u nju je do sada uloženo oko 18 miliona evra. Četiri miliona evra su uložili osnivači, 5 miliona iz kredita Evropske banke, 2,5 miliona SIDA, 4 miliona evra je donacija Evropske delegacije u Srbiji, 600 hiljada evra je donacija Francuske vlade dok je 86 hiljada evra donacije Vlade Japana.

Foto: MIlisav Pajević

„Sistem još nije potpuno zatvoren jer nismo još rešili otpadni proces deponijske vode. To postrojenje je u planu.

U narednom periodu treba da rešimo i problem deponijskog gasa, kako bi ga iskorišćavali za proizvodnju struje.

Cilj nam je da u narednom periodu unapredimo i proces za reciklažnu selekciju, kako bi što manje otpada deponovali, a što više vratili u kružni proces životne sredine“, naveo je Milovanović.

Gradonačelnik Užica Tihomir Petković je poželevši dobrodošlicu gostima istakao zadovoljstvo što su odabrali Užice kao prvi grad u ovoj kampanji zaštite životne sredine.

„Užice je grad sa posebnom osetljivošću za probleme vezane za zaštitu životne sredine, jer nas muči problem nedovoljnog kvaliteta vazduha koji udišemo, znamo da nismo rešili problem otpadnih voda i ovo je prilika da zamolimo ministarku, ambasadora i državnog sekretara da nam pomognu da u narednih nekoliko godina rešimo ove probleme i da nastave sa podrškom koju smo imali sa njihove strane“, naveo je gradonačelnik Petković i dodao da je grad Užice jedan od gradova koji koristi podršku za projekte od institucija EU,a rezultat toga se ogleda u činjenici da se u ovom trenutku 8 projekata koji se realizuju u Užicu finansira iz sredstava EU.

„Veliki novac EU je uložila, kroz kredite i grantove za zaštitu životne sredine, odnosno u Deponiju Duboko negde oko 15 miliona evra, novac je uložen takođe u reciklažu tekstila, zatim i niz programa vezanih za primarnu selekciju. Jedan od značajnih programa koji se finansira iz programa EU jeste kišna kanalizacija u industrijskoj zoni Krčagovo u dužini od 2 800m, vredan 511 hiljada evra“-rekao je gradonačelnik.

Foto: Milisav Pajević

Šef Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji, ambasador Sem Fabrici je prilikom posete istakao da je ova kampanja usmerena na svest građana o važnosti životne sredine, i važnosti rešavanja svih problema koji postoje u ovoj oblasti.

„Drago mi je što smo došli u Užice, znamo da su ovde pitanja koje se odnose na životnu sredinu izuzetno važna građanima Užica, mislim da tako treba da bude i u celoj zemlji.

Ova kampanja koju smo pokrenuli trajaće mesec dana, tokom tog perioda posetićemo Šabac, Suboticu i druge gradove širom Srbije kako bi upravo ukazali na važnost rešavanja problema životne sredine. Izabrali smo grad Užice sa posebnim razlogom.

Hteli smo da zaobićemo velike gradove, jer je ovde 2011. godine počela sa radom prva regionalna deponija čvrstog otpada, znajući da je ovo grad koji je mnogo toga uložio u rešavanje pitanja zaštite životne sredine.

Foto: Milisav Pajević

Sa gradonačelnikom Užica i ministarkom Jadrankom Joksimović i državnim sekretarom razgovarali smo o budućim aktivnostima kako bi Deponija nastavila da radi na jedan održiv i bezbedan način i uveren sam da će sve ono što smo mi danas razgovarili i o čemu smo se dogovorili, zaživeti.

Danas smo videli kako izgleda dobra saradnja Brisela, Beograda i Užica, nadam se da će ova inicijativa poslužiti za primer drugim gradovima i opštinama i nadam se da će naša kampanja „Pogledaj oko sebe“pomoći svim građanima u Srbiji, ali ne samo i njima nego i lokalnim centrima i vlastima, koliko je neophodno da se vrlo brzo i odlučno rešavaju pitanja životne sredine“ , rekao je Fabrici.

„Videli ste sami kada su kiše i poplave koliki je značaj postrojenja za otpadne vode. Potrebno nam je više od 160 novih postrojenja, što košta više od šest milijardi evra i mi ne možemo ništa uraditi bez pomoći EU“, rekao je državni sekretar u Ministarstvu zaštite životne sredine Dragan Jeremić.

Ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović je navela da je projekat Deponije veoma zahtevan projekat koji nije do kraja dovršen.

„Deponija se na žalost brzo puni, zato smo planirali da značajan deo sredstava, negde oko šest miliona evra, bude izdvojeno preko IPA fonda za nastavak projekta, pre svega podizanje svesti i nabavke opreme za primarnu separaciju otpada.“

Ministarka je podsetila da Srbija ima oko 200 miliona evra bespovratnih sredstava od Evropske Unije na godišnjem nivou, u vidu grantova ne kredita, i najavila da će u četvrtak u Briselu biti otvoreno poglavlje 9 – Finansijske usluge.

„Komesar Han i ja ćemo potpisati pretpristupnu pomoć IPA 2018 u iznosu od 179 miliona evra bespovratnih sredstava i to će unaprediti naš ukupan reformski rad.

Iz tog paketa 62 miliona evra je namenjeno za životnu sredinu i to za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Nišu, a i grad Užice bi mogao u narednom periodu da konkuriše sa jednim dobri projektom za prečišćavanje otpadnih voda”, rekla je Joskimovićeva.

Nakon posete Deponiji i Ženskom centru Užice u Regionalnoj razvojnoj agenciji Zlatibor je održana panel diskusija o zaštiti životne sredine, gde su ujedno i predstavljeni drugi uspešno realizovani projekti u oblasti zaštite životne sredine u Zlatiborskom okrugu.

Potom je u Narodnom muzeju predstavljen projekat NeoLIFE – izgradnja arheološkog parka u Užicu koji se takođe finansira iz sredstava EU.

Milisav Pajević

Pored Starog mosta u Mostaru se gradi ziplajn

Foto-ilustracija: Pixabay

Tri šampiona skokova sa Starog mosta u Mostaru grade ziplajn pored simbola grada na Neretvi.

Foto-ilustracija: Pixabay

Nekoliko godina unazad, Lorens Listo i Semir i Ermin Zukanović razvijaju ideju koja bi upotpunila turističku ponudu Mostara – a sada je konačno došao trenutak za njenu realizaciju.

Prvi entuzijasti željni adrenalina će se ziplajnom spustiti za oko petnaest dana.

“Dobili smo pozitivna mišljenja nadležnih institucija, Agencije za zaštitu spomenika, a od Grada Mostara dozvolu za zauzimanje javne površine. Naglašeno je da ideja ne narušava izgled. Ovim upotpunjujemo turističku ponudu koja je postala pomalo monotona, a imamo i punu podršku Turističke zajednice”, kazao je Lorens Listo za Klix.ba.

Stiglo je i odobravanje Kluba skakača u vodu Mostari, te građana oduševljenih idejom.

Sajla će biti duga više od 200 metara, a povezivaće park na Lučkom mostu i plažu ispod Starog mosta. Kreće se sa visine od 25 metara. Projekat statike uradila je mostarska firma Delta Z, a izvođač radova su Konstrukcije.

Izvor: Klix.ba

 

Uvid u plan izgradnje biciklističke staze na deonici Novi Sad – Stara Pazova

Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine
Foto: Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine

Rani javni uvid u Materijal za izradu Prostornog plana područja posebne namene državnog puta IIa reda broj 100 za potrebe rekonstrukcije i modernizacije puta i izgradnje biciklističke staze na deonici Novi Sad – Stara Pazova (do granice sa administrativnim područjem Grada Beograda) sa detaljnom razradom.

Javni uvid u Materijal za izradu Prostorni plan područja posebne namene državnog puta IIa reda broj 100 za potrebe rekonstrukcije i modernizacije puta i izgradnje biciklističke staze na deonici Novi Sad – Stara Pazova (do granice sa administrativnim područjem Grada Beograda) sa detaljnom razradom održaće se, u trajanju od 15 dana, od danas do 10. jula ove godine.

Materijal za izradu Prostornog plana područja posebne namene pogledajte ovde.

Milisav Pajević

Akcija zamenske sadnje u Velikom gradskom parku u Tivtu

Foto: Opština Tivat

Uz stručnu pomoć alpinista i hidraulične korpe Službe zaštite i spašavanja Tivat, uklonjena su tri stara i nakrivljena stabla pinjola u Velikom gradskom parku, u okviru akcije zamenske sadnje, na prostoru u neposrednoj blizini parkinga JU OŠ „Drago Milović“.

Foto: Opština Tivat

„Stabla su bila visoka oko 20 metara, pa su usled toga i specifičnosti lokacije, uklanjanje obavili alpinista Dejan Verigo iz PK Subra u saradnji sa radnicima Komunalno i Službom zaštite i spašavanja Opštine Tivat, na čemu se svima zahvaljujemo.

Posebno se zahvaljujemo Službi zaštite i spašavanja koja nam je stavila na raspolaganje specijalizovano vatrogasno vozilo, kako bi rad u ovim ekstremno toplim danima u što većoj mjeri ubrzali i olakšali“, saopštio je Igor Mamula, savetnik u Sekretarijatu za planiranje prostora i održivi razvoj.

Ranije su u okviru iste akcije uklonjena četiri stabla.

Zamenska sadnja biće urađena sadnicama istih vrsta borova, koje su pribavljene i smeštene u rasadniku „Komunalno” d.o.o. u parku.

Izvor: RTCG

Milisav Pajević

Trivan: Pojačaćemo inspekcijski nadzor i predostrožnost u životnoj sredini

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Obezbeđenje zakonitosti, uspešna primena propisa i mera u oblasti zaštite životne sredine nemoguća je bez jake, stručne i organizovane inspekcijske kontrole, rekao je juče ministar zaštite životne sredine Goran Trivan na seminaru „Ka efikasnijoj primeni propisa u oblasti zaštite životne sredine“.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Učestvujući drugu godinu za redom u radu seminara namenjenog edukaciji i osnaživanju rada Sektora za nadzor i predostrožnost u životnoj sredini Ministarstva, ministar Goran Trivan izrazio je punu podršku radu inspekcije u oblasti zaštite životne sredine koja je najznačajnije sredstvo za sprovođenje politike zaštite životne sredine.

Ukazujući na značaj dobre saradnje inspekcije Ministarstva sa nadležnim državnim organima koja je ostvarena u borbi protiv nelegalnog zbrinjavanja opasnog otpada, ministar je izrazio očekivanje da će se i u buduće realizovati zajedničko, konzistentno delovanje inspekcijskih službi, tužilaštva i sudstva.

„Uprkos teškoćama, nastaviće se sa otkrivanjem i suzbijanjem ove vrste kriminala koja predstavlja svojevrsni zločin prema državi i narodu, i tu nema odustajanja”, istakao je Trivan.

Oblast zaštite životne sredine čekaju velika investiciona ulaganja i veliki pomaci u pravcu, ne samo podizanja BDP-a i broja radnih mesta, već, pre svega, poboljšanja kvaliteta životne sredine.

Ovo mora biti praćeno stručnim, konzistentnim radom inspekcije koja ima veliku odgovornost, dodao je ministar.

U narednom periodu, Sektor za inspekcijski nadzor i predostrožnost u životnoj sredini biće ojačan i brojniji, čime će se stvoriti svi preduslovi za ostvarivanje pune uloge kontrole doslednog sprovođenja zakona u zaštiti životne sredine, najavio je ministar.

Seminar o efikasnijoj primeni propisa u oblasti zaštite životne sredine koji se održava od 25. do 27. juna u Boru, jedan je u nizu koje Ministarstvo organizuje na brojne teme o najznačajnijim pitanjima zaštite životne sredine, u cilju jačanja i stručnog usavršavanja inspekcijske službe u oblasti zaštite životne sredine.

Milisav Pajević

Domaćinstvo Kiš Bičkei ima 48 gnezda seoskih lasta

Foto: Pixabay

Pobednik takmičenja “Domaćinstvo koje su laste izabrale” za 2019. godinu je domaćin Norbert Kiš Bičkei iz sela Utrine kod Bačke Topole, koji u svom domaćinstvu ima 48 aktivnih gnezda seoskih lasta. Domaćin Norbert je osvojio tonu kukuruza.

Ove godine je u takmičenju učestvovalo 44 domaćinstva iz svih delova Srbije. Prijavljeno je ukupno 590 aktivnih gneza koja trenutno nastanjuje 3.540 seoskih lasta koje dnevno pojedu  više od 3.000.000 komaraca i muva.

Seoske laste pored svoje prirodne vrednosti imaju i ekonomsku vrednost tako što vrše uslugu uklanjanja nepoželjnih insekata za čije zaprašivanje bismo morali da izdvojimo veliku svotu novca.

„Tradicionalno stočarstvo je ključno za opstanak seoskih lasta i brojnih drugih grupa organizama koji zavise od ovakvog čovekovog načina bavljenja poljoprivredom“, kaže Slobodan Knežević iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije i dodaje: „Domaćinstvo Kiš Bičkei je malo poljoprivredno gazdinsvo koje se bavi stočarstvom a laste su ih izabrale zato što u njihovom domaćinstvu imaju izobilje hrane, pogodna mesta za gnežđenje i niko ih ne uznemirava“.

Recept za uspeh na takmičenju je stočarstvo ali i drvene grede i plafoni u štalama. Svi dosadašnji pobednici takmičenja, uključujući i domaćinstvo Kiš Bičkei, su imali štale sa drvenim gredama i plafonom. Drvene daske i grede u ovim domaćinstvima nisu obrađene što omogućava seoskim lastama da svoja gnezda koja prave od blata lakše zalepe. Domaćinstva koja nemaju drvene plafone u svojim štalama mogu postaviti jednostavne drvene police i na taj način privući seoske laste u svoje štale.

Seoske laste (lat. Hirundo rustica) su ptice selice koje zimu provode u podsaharskoj Africi i svakog proleća prevaljuju hiljade kilometara ne bili se gnezdile u štalama srpskih domaćina. Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije treću godinu za redom organizuje takmičenje „Domaćinstvo koje su laste izabrale“, kako bi ukazali na neodrživost moderne poljoprivrede koja u velikoj meri ugrožava prirodnu raznovrsnost, posebno kroz uništavanje prirodnih staništa, zagađenje vode, degradaciju zemljišta i emisije gasova staklene bašte.

Izvor: Društvo za zaštitu i proučavanje ptica

Željka Vesić

Skupština opštine Ulcinj proglasila Park prirode „Ulcinjska solana”

Foto: Opština Ulcinj

Na jučerašnjoj sednici odbornici Skupštine opštine Ulcinj su usvojili Odluku o proglašenju Parka prirode „Ulcinjska solana”.

Foto: Opština Ulcinj

Tom odlukom Opština Ulcinj preuzima obavezu da štiti i očuva taj prostor, a od avgusta sledeće godine da upravlja, jednim od najznačajnih prirodnih resursa koji se prostire na 15 miliona kvadrata, koji je u lošem stanju.

U raspravi po ovoj tačci, sem odbornika i predstavnike izvršne vlasti, učestvovali su i predstavnik NVO „Pelikan” i NVO „Šljuka” Kabil Jakupović, i predstavnica Asocijacije Dr. Martin Jacoby Schneider Zenepa Lika.

Vlada je još 2017. godine usvojila dokument kojim je predviđeno da na području Solane neće biti gradnje, a da su u okviru građevinskog područja na Solani planirane površine za industriju, na kojima je predviđena sanacija i modernizacija fabrike za proizvodnju soli, uz dogradnju pratećih sadržaja i pogona za proizvodnju i prodaju predmeta od soli.

Milisav Pajević

Usvojen Izveštaj o poslovanju Srbijagasa za prvo tromesečje 2019. godine

Foto: JP „Srbijagas“

Sednica Nadzornog odbora Javnog preduzeća „Srbijagas“ održana je prošle nedelje u zgradi kompanije u Beogradu.

Foto: JP „Srbijagas“

Prof. dr Muamer Redžović, predsednik NO, predsedavao je sednici, kojoj su prisustvovali generalni direktor JP „Srbijagas“ Dušan Bajatović, članovi Nadzornog odbora i članovi menadžmenta kompanije.

Nadzorni odbor, radeći po ranije utvrđenom i usvojenom dnevnom redu, odlučivao je danas o nekoliko značajnih izveštaja i poslovnih dokumenata.

Usvojena su dva Revizorska izveštaja nezavisnog revizora – o obavljenoj reviziji redovnih finansijskih izveštaja JP „Srbijagas“ za 2018. godinu i o obavljenoj reviziji finansijskih izveštaja po delatnostima JP „Srbijagas“, za prošlu godinu.

Nezavisni revizor, kako je istaknuto, dao je pozitivno mišljenje na finansijske izveštaje Srbijagasa za 2018. godinu.

Potom su članovi Nadzornog odbora usvojili i Redovne finansijske izveštaje preduzeća za 2018. posle izvršene revizije, kao i finansijske izveštaje po delatnostima JP „Srbijagas“, za istu godinu, posle izvršene revizije.

Usvojeni su i Konsolidovani finansijski izveštaj i Konsolidovani izveštaj o poslovanju za period januar-decembar 2018. godine.

Na sednici Nadzornog odbora usvojen je i Program o izmenama i dopunama programa poslovanja JP „Srbijagas“ za 2019. godinu, koji je sačinjen imajući u vidu strateške interese i bitno promenjene okolnosti u kojima preduzeće posluje, a pre svega potrebu planiranja sredstava za realizaciju važnih investicionih projekata, prema donetim Zaključcima Vlade Republike Srbije.

Članovi Nadzornog odbora usvojili su Izveštaj o poslovanju Srbijagasa u prva tri meseca 2019. godine, u kojem se kaže da je poslovanje preduzeća u tom periodu obeležilo pozitivno kretanje i poboljšanje većine pokazatelja poslovanja. Uloženi napori menadžmenta,

Nadzornog odbora i zaposlenih Srbijagasa, kao i dobra saradnja sa ministarstvima i Vladom Republike Srbije, za rezultat su imali sigurno i kontinuirano snabdevanje potrošača prirodnim gasom, kao i pozitivan finansijski rezultat, poslovnu i neto dobit.

Milisav Pajević

Obeležen Svetski dan roda

Foto: Milisav Pajević

Svetski dan roda je obežen juče, a od davnina postoje razne priče i mitovi o rodama – veruje se da one donose sreću, plodnost i prosperitet porodici.

Foto: Milisav Pajević

U pričama za najmlađe rode donose i decu.

Mesto gde se rode svake godine rado vraćaju je opština Opovo posebno selo Sakule.

Gotovo da nema bandere u centru tog mesta gde rode nisu napravile svoj dom.

Trenutno je oko 35 aktivnih gnezda kaže Čeda Vučković, fotograf i posmatrač ptica i član Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

„Najveći broj populacije roda gnezdi se u Vojvodini, a najviše u Potamišju. Opština Opovo prednjači po broju aktivnih gnezda roda.

U celoj Opštini ima oko 80 gnezda, a najviše u selu Sakule, gde u zavisnosti od sezone bude od 35 do 38 aktivnih gnezda”, kaže Vučković.

Za rodu vezujemo atribute da su simboli plodnosti, vernosti. To su monogamne ptice koje ostaju celog života zajedno. Smatra se za kuću na kojoj roda napravi gnezdo da će imati sreće i da će biti plodna.

Meštani Sakula su izgleda dobri domaćini rodama – žive zajedno od kada pamte.

Kažu da se bele rode vraćaju uvek u isto gnezdo, kada se vrate kući, samo ga malo poprave, srede i tu izlegu mlade. Kada mladunci malo ojačaju polaze na putovanje u „toplije krajeve” u južnu i srednju Afriku. U tom putovanju prelete hiljade kilometara.

„Mislim da smo dobri domaćini, na svu sreću nismo industrijska sredina i imamo dosta prirodnih vlažnih staništa i jedno smo od najvažnijih vlažnih staništa ornito-faune u Srbiji gde ima više od 220 vrsta ptica”, ističe Vučković.

Koliko su te ptice selice dragi gosti i simbol Opova pokazuje i novi grb te Opštine gde centralno mesto zauzima upravo roda.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Predstavljen projekat održive mobilnosti „Smart plan”

Foto: Grad Novi Sad

Prezentacija projekta održive mobilnosti „Smart plan” koji je realizovao Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, a koji je finansiran putem Gradske uprave za saobraćaj i puteve, održana je u Gradskoj kući.

Foto: Grad Novi Sad

Tom prilikom rečeno je da su sprovedena istraživanja i analize kompletnog saobraćajnog sistema Novog Sada, a u odnosu na „pametnu mobilnost”, koja predstavlјa jednu od osnovnih karakteristika „pametnog grada”.

„Pitanje upravlјanja saobraćajem je u fokusu svih nas koji živimo i radimo za grad, a problemi povećanja broja putničkih vozila, smanjenja broja korsinika javnog prevoza, nedostatka parking mesta, proširenja pešačkih zona, odnosa prema biciklističkom prevozu, su hronični problemi grada.

To sada moramo rešavati, a posebno uzimajući u obzir blagi prirodni priraštaj i povećanje broja stanovnika ekonomskim migracijama.

Takođe, prethodnih 20 godina, naselјa koja su bila koncipirana za individualnu gradnju, pretvorili smo u višestambenu, napravili smo urbanističke propuste, i otežali funkcionisanje grada.

Zato nam je važno da od struke dobijemo analizu i strategiju šta treba da uradimo na tom planu. Ima mnogo različitih ideja, ali mi moramo biti realni kako bismo dobili optimalne rezultate.

Velika je stvar da imamo podršku jednog od naših najbolјih fakulteta, i ovo je polјe gde moramo pokazati da se politika i struka međusobno ne potiru. Imamo gotovo milion putnika manje u gradskom prevozu i to je ozbilјan udar na finansijsku situaciju JGSP-a.

Na nekim lokalitetima imamo proteste protiv izgradnje garaža, a vatrogasna brigada nas informiše da ne može da priđe zgradama, baš na tim lokalitetima, jer u nedostatku mesta, lјudi parkiraju automobile po trotoarima.

Strah od promena ne sme da zaustavi razvoj, i obećavam da, dok ovaj posao radim, Novi Sad neće biti palanka, već polumilionski snažan evropski grad, koji neće zaustavlјati razvoj. Novi Sad je oduvek imao snagu da se gradi, da pravi nove sadržaje i prima nove lјude.

Dolaze generacije koje mnogo brže komuniciraju i biće tehnički opremlјenije od nas, i nemamo prava da ih kažnjavamo zato što nas nešto emotivno sputava”, naglasio je gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević koji se obratio prisutnima na prezentaciji.

Prema rečima redovnog profesora Fakulteta tehničkih nauka prof. dr Vuka Bogdanovića, cilј je da Novi Sad postane prepoznatlјiv po održivom razvoju saobraćajnog sistema, i „Smart plan” predlaže kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mere, kako bi se taj cilј ostvario.

„Osim investiranja u nove saobraćajne kapacitete, veoma je bitno promeniti saobraćajnu politiku, a posebno u oblastima javnog prevoza, parkiranja, pešačenja i biciklizma.

Održiva mobilnost je u zemlјama EU i razvijenim gradovima sveta bazirana na smanjenju upotrebe putničkog automobila i davanju prioriteta nemotorizovanim vidovima prevoza, kao i javnom prevozu”, naglasio je prof. dr Vuk Bogdanović.

Kako je rečeno na prezentaciji, u okviru projekta izvršena su istraživanja mobilnosti, sistema javnog prevoza, uslova odvijanja saobraćaja, parkiranja i bezbednosti saobraćaja u Novom Sadu.

Na osnovu tih rezultata, a uvažavajući prostorne, socijalne, ekonomske i demografske karakteristike, formiran je model putovanja na teritoriji Grada Novog Sada, koji treba da doprinese održivoj mobilnosti.

Milisav Pajević

Stanište endemske vrste bora na Lovćenu ozbiljno ugrošeno

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Istraživanja Službe za zaštitu prirodne i kulturne baštine i održivi razvoj Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore pokazala su da na lokalitetu Jezerski vrh u NP Lovćen, preti potpuna degradacija staništa endemske vrste bora (munike), koja je uvršćena u Evropsku direktivu o staništima – NATURA 2000.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Kako bi sačuvali ovo veoma važnu, retku i zaštićenu vrstu u Crnoj Gori, Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore je u saradnji sa zaštićenim područjima u Italiji i Albaniji započelo Interregionalni IPA CBC projekat „Ugrožene vrste i staništa Jadranskog područja“ (Low Adriatic Species and Habitat – LASPEH).

Stanište munike, koja prirodno raste na Lovćenu, decenijama je ugroženo od jedinki crnog bora koji je kao vrsta unesena na ovo područje, ali i od erozije kojoj je ovaj teren podložan.

Reč je o interregionalnom projektu koji obuhvata Italiju, Crnu Goru i Albaniju sa pet partnera.

Ideja projekta je konzervacija i zaštita staništa na prostorima ovih država i jedini učesnik iz Crne Gore u ovom projektu su Nacionalni parkovi Crne Gore.

Projekat je odobren od strane Evropske unije početkom 2018. godine, a njegova realizacija je planirana do prve polovine 2020. godine. Vrednost projekta je 504.490 evra.

Milisav Pajević

Delimo karte za specijalnu projekciju dečjeg filma “Tajni agent Mjau”!

Foto: MegaComFilm

U saradnji sa MegaComFilm, obezbedili smo čitaocima Energetskog portala 3 x 2 ulaznice za specijalne projekcije 28. i 29. juna kao i kreativne radionice povodom filma “Tajni agent Mjau” koje će se održati 29. juna u Kombank dvorani u Beogradu.

Foto: MegaComFilm

Marni je mala, bucmasta maca koja veruje da je začarano dete. Ona živi poput princeze i dobija sve što želi, jer gazdarica Rosalinda ju je razmazila poput deteta.  Nakon što biva izbačena po nalogu Rosalindinog zloćudnog brata, Marni je ubačena u nepoznati svet gde je prisiljena da se udruži sa još tri životinje: uplašenim psetom, neurotičnim petlom i magarcem, koji se pretvara da je zebra, kako bi se zajedno borili protiv kriminalaca koji su se pojavili u njihovom malom mestu.

Ukoliko želite da povedete svog mališana na ovaj događaj, treba da budete jedan od dvoje najbržih koji će poslati mejl na info@energetskiportal.rs sa naznakom “Tajni agent Mjau”. Igramo se do podneva danas!

Dobitnike ulaznica ćemo obavestiti o načinu preuzimanja karata u toku dana.

Srbija mora da uspostavi sistem upravljanja opasnim otpadom

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Srbija krupnim koracima ide u pravcu zelene, ili cirkularne ekonomije, što potvrđuju brojni primeri, od većih infrastrukturnih projekata, do aktivnosti kao što su pošumljavanje, uspostavljanje sistema za smanjenje i izbacivanje kesa iz upotrebe, i drugih rezultata koji su u skladu sa njenim principima, rekao je ministar zaštite životne sredine Goran Trivan na konferenciji „Zelena ekonomija i ekonomski održivi sistemi upravljanja otpadom u Srbiji“, koju je organizovao Danas Konferens Centar.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Zelena ekonomija podrazumeva da sve što radimo, od toga koje tehnologije koristimo, do načina na koji ih koristimo, trebalo bi zapravo da bude u funkciji boljeg i zdravijeg života građana“, istakao je ministar u debati.

Ovakva ekonomija podrazumeva drugi vrednosni sistem sa visokom svešću građana, rešavanje pitanja finansiranja, kao i aktivnu ulogu lokalnih samouprava, objasnio je.

Srbija, kao i druge zemlje koje su prolazile kroz proces tranzicije, pogodna je destinacija za investiranje u oblasti zaštite životne sredine.

Kao zemlju na određenom stepenu tehnološkog i ekonomskog razvoja, čekaju je ogromne investicije koje se mere milijardama evra, ukazao je ministar.

Zbog nedovoljno sopstvenih investicionih sredstava, otvara se prostor za inostrani kapital koji ovde pronalazi zdrav ekonomski interes.

Mogući su različiti modeli investiranja u oblast zaštite životne sredine, napomenuo je, ali model javno-privatnog partnerstva će sigurno privući inostrani kapital, jer pruža veću sigurnost uz državu kao partnera.

Najveće investicije u narednom periodu očekuju se u oblasti prerade otpadnih voda i upravljanja komunalnim otpadom.

Kada je u pitanju sistem upravljanja opasnim otpadom koji se mora uspostaviti u nacionalnim okvirima, Trivan je rekao da je u toku razmatranje potencijalne lokacije za izgradnju postrojenja za preradu opasnog otpada u Srbiji, koja bi mogla biti utvrđena već naredne godine.

On je naglasio da lokacija za postrojenje za zbrinjavanje i preradu opasnog otpada mora biti dogovorena u lokalnim zajednicama, i uz puno poštovanje prava građana da odlučuju o ovim pitanjima.

„Srbija godišnje potroši najmanje dvadeset miliona evra na zbrinjavanje opasnog otpada u inostranstvu. Nema razloga da se to ne dešava kod nas. Danas postoje takve tehnologije koje su potpuno bezbedne“ ukazao je Trivan i dodao da se građani mogu osećati mirno i sigurno uz ovakva postrojenja koja neće dodatno zagađivati životnu sredinu, jer se neće dozvoliti da prljave tehnologije uđu u Srbiju.

Kako je zaključio ministar Trivan, za istinske pomake i razvoj u oblasti zaštite životne sredine u Srbiji potrebno je i dalje razvijati otvoren dijalog uz punopravno učešće svih zainteresovanih strana.

Pored ministra Gorana Trivana, u debati su učestvovali Filip Radović, direktor Agencije za zaštitu životne sredine, Kristina Cvejanov iz Udruženja operatera ambalaže i ambalažnog otpada i Siniša Mitrović iz Privredne komore Srbije.

Milisav Pajević

Objavljeni izveštaji Agencije za zaštitu životne sredine za 2018. godinu

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Agencija za zaštitu životne sredine je pripremila izveštaje vezane za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom, posebnim tokovima otpada i plastičnim kesama za 2018. godinu.

Izveštaj o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom možete preuzeti ovde.

Izveštaj o posebnim tokovima otpada možete preuzeti ovde.

Izveštaj o plastičnim kesama možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević