Home Blog Page 879

Štrand dobio novo dečije igralište

Foto: JKP Gradsko zelenilo

Javno komunalno preduzeće „Gradsko zelenilo“ iz Novog Sada svake sezone nastoji da obogati najlepšu plažu na Dunavu novim sadržajima.

Foto: JKP Gradsko zelenilo

Juče je Štrand dobio novo dečije igralište koje je udaljeno pedesetak metara od Mosta slobode.

Podloga je napravljena od tartana, a stare i dotrajale elemente zamenili su novi.

U ponedeljak je počeo sa radom i novi objekat Ogranka Gradske biblioteke na Štrandu u kojem će posetioci svakodnevno moći da pozajme knjige, ali i da pročitaju dnevnu štampu na srpskom i jezicima nacionalnih manjina.

Do 31. avgusta biće organizovan veliki broj programa za ljubitelje pisane reči.

Grad Novi Sad na svakom koraku nastoji da olakša kretanje i svakodnevno funkcionisanje osobama sa invaliditetom.

Upravo iz tog razloga Grad je izdvojio 14 miliona dinara za rekonstrukciju dva od četiri toaleta na plaži koji će biti prilagođeni upravo osobama sa invaliditetom.

Planirano je da radovi budu završeni do kraja godine.

Milisav Pajević

Komarci zaraženi virusom Zapadnog Nila u osam gradova Srbije

Foto: pixabay

Komarci zaraženi virusom Zapadnog Nila registrovani su do sada u osam gradova u Srbiji, a za sada nema obolelih od groznice Zapadnog Nila.

Foto: pixabay

Komarci zaraženi virusom su registrovani u Beogradu, Šapcu, Subotici, Zrenjaninu, Novom Sadu, Velikom Gradištu, Somboru i Sremskoj Mitrovici.

Zavod za biocide i medicinsku ekologiju u Beogradu radi nadzor i ispitivanje komaraca, a tokom juna rađeno je uzorkovanje na teritoriji 17 beogradskih opština, Nišu, Šapcu, Sremskoj Mitrovici, Zrenjaninu, Novom Sadu, Subotici, Somboru, Požarevcu i Velikom Gradištu.

„Primenom PCR testa utvrđeno je prisustvo genoma virusa groznice Zapadnog Nila u tri uzorka iz Beograda, po dva uzorka iz Šapca, Subotice, Zrenjanina i Novog Sada i u po jednom uzorku iz Velikog Gradišta, Sombora i Sremske Mitrovice”, rečeno je Tanjugu u Zavodu za biocide.

Za zaprašivanje komaraca nadležne su lokalne samouprave, a u Beogradu suzbijanje radi Zavod za biocide.

Oni kažu da se obavili zaprašivanje komaraca na svim lokacijama gde je otkriven virus Zapadnog Nila.

Rezervoar zaraze su ptice, uglavnom gavrani i čavke.

Foto: pixabay

Simptomi bolesti javljaju se tri do 14 dana nakon uboda zaraženog komarca.

 

Kod oko 80 odsto inficiranih osoba ovo oboljenje protiče bez simptoma.

Oko 20 odsto zaraženih osoba ima blagu kliničku sliku u vidu groznice, glavobolje, mučnine, povraćanja.

Kod malog broja obolelih javljaju se teške komplikacije kao što su upala moždanica i upala mozga.

U Institutu „Batut” kažu za Tanjug da nije registrovan nijedan slučaj obolevanja od groznice Zapadnog Nila među ljudima.

Podsećaju da je to sezonsko oboljenje koje se najčešće prenosi ubodom zaraženog komarca i koje je najviše zastupljeno u periodu najveće aktivnosti vektora – komaraca.

Prvi oboleli se registruju uglavnom u drugoj polovini jula meseca, a najveći broj obolelih osoba se prijavljuje tokom avgusta meseca.

Infekcija virusom Zapadnog Nila je zvanično prvi put registrovana kod ljudi na teritoriji naše zemlje krajem jula meseca 2012. godine od kada se i sprovodi intenzivan sezonski nadzor nad groznicom Zapadnog Nila.

Foto: pixabay

Sezonski nadzor u humanoj populaciji počeo je 1. juna i trajaće do prve polovine novembra.

Prema poslednjim podacima Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), u zemljama Evropske unije u humanoj populaciji do 29. juna nisu prijavljeni slučajevi obolevanja od groznice Zapadnog Nila.

Kako bi se smanjio rizik od prenošenja bolesti iz Batuta podsećaju da su važne mere lične zaštite od uboda komaraca kao što je upotreba repelenata, nošenje odeće dugih rukava i nogavica, izbegavanje boravka na otvorenom kada je najveća aktivnost komaraca, kao i zaštitne mrežice na prozorima.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Dobrovoljno vatrogastvo ima budućnost u Srbiji

Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović poručio je danas, prilikom zajedničke pokazne vežbe Vatrogasno-spasilačkog bataljona Zrenjanin i dobrovoljnih vatrogasnih društava iz ovog grada, da dobrovoljno vatrogastvo ima budućnost u Srbiji.

Foto: Vlada Republike Srbije

Stefanović je, uz zahvalnost vatrogascima dobrovoljcima i profesionalcima što su se opredelili za ovu plemenitu profesiju, istakao da je u Zrenjaninu od početka godine bilo 25 intervencija, u kojima su zajedno učestvovali i profesionalni vatrogasci i članovi dobrovoljnih društava.

Dobrovoljna vatrogasna društva u ovom gradu imaju tradiciju dugu više od dve stotine godina, koja i danas imaju više od 2.400 članova.

U svakom naseljenom mestu postoji vatrogasni dom i ozbiljan broj vatrogasnih vozila, što grad Zrenjanin čini uzorom, rekao je Stefanović,.

Ministar je podsetio i na to da je novi Zakon o dobrovoljnom vatrogastvu donet upravo u saradnji sa svim dobrovoljnim vatrogasnim društvima u Srbiji i da Sektor za vanredne situacije MUP-a radi intenzivno na tome da bi se oživela ova institucija.

„Sektor za vanredne situacije do kraja godine će imati najveći broj vatrogasaca u poslednjih deset godina. Nastavićemo i sa zanavljanjem vozila za vatrogasce, a ona koja nisu više u eksploataciji u Ministarstvu unutrašnjih poslova doniraćemo upravo dobrovoljnim vatrogasnim društvima, kako bismo ojačali i njihove kapacitete”, naveo je ministar.

Gradonačelnik Zrenjanina Čedomir Janjić je iskazao posebnu zahvalnost ministru Stefanoviću koji je, kako je rekao, prepoznao značaj dobrovoljno-vatrogasnih društava i koji je najzaslužniji za donošenje Zakona o dobrovoljnim vatrogasnim društvima.

„Dobrovoljni vatrogasci i pripadnici profesionalnih vatrogasaca sjajno sarađuju u našem gradu. Mi se trudimo da održavamo i opremu i naše objekte i tako će sigurno biti u narednom periodu”, podsetio je Janjić, dodavši da na teritoriji grada Zrenjanina funkcionišu čak 23 dobrovoljna vatrogasna društva u sastavu Vatrogasnog saveza Grada Zrenjanina.

Stefanović je danas uručio i rešenje o unapređenju u čin generala policije Predragu Mariću, načelniku Sektora za vanredne situacije MUP-a.

Takođe, on je obišao i Policijsku upravu u Zrenjaninu gde je razgovarao sa policijskim službenicima o njihovim rezultatima u suzbijanju kriminala, ali i unapređenju uslova njihovog rada, navodi se u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova.

Milisav Pajević

Održan seminar iz oblasti gajenja i zaštite šuma

Foto: JP Vojvodinašume

Nedavno je u lovačkoj kući „Karakuša“ održan seminar na temu: Zaštita šuma na području JP „Vojvodinašume“.

Foto: JP Vojvodinašume

Kroz devet veoma interesantnih prezentacija, prisutni su imali priliku da osveže postojeća i steknu neka nova saznanja vezano za biljne bolesti u kulturama topole, monitoring štetnih organizama u šumi, karantinski štetne organizme koji su uočeni u zemljama iz okruženja, novu FSC Politiku pesticida, kao i uticaj napada insekata na fiziološke procese u šumskom drveću.

Pošto se Ugovor takođe odnosi i na pedološka istraživanja i istraživanja sa ciljem unapređivanja rasadničke proizvodnje bele topole, prezentovani su i najnoviji rezultati sa terena koji već u narednoj sezoni mogu imati punu primenu.

Milisav Pajević

Filipini vratili Kanadi tone otpada

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

U Kanadu je juče stigao teretni brod s tonama kanadskog otpada koji je godinama bio uskladišten na Filipinima.

Povratak otpada u zemlju nastanka je epilog diplomatske krize između Manile i Otave, i naglašava želju azijskih zemalja da više ne budu deponija za ceo svet.

Brod “Ana Mersk” je na terminal Cavasen kod zapadnog Vankuvera dovezao 69 kontejnera smeća, saopštili su lokalni zvaničnici. Taj otpad je pretovaren u kamione na putu za specijalizovane spalionice.

Taj otpad je na Filipinima bio šest godina i u središtu diplomatske krize s Kanadom. Konflikt seže u period 2013-2014, pošto je jedna kanadska kompanija poslala kontejnere označene kao “plastični otpad koji se može reciklirati”. Oni su zapravo sadržali sve vrste otpada, od kojih su se neki raspadali, uključujući i kućni otpad, čak i pelene.

Deo tog tereta je prerađen, ali većina je trulila u filipinskim lukama.

Spor se pretvorio u otvorenu krizu kada je predsednik Filipina Rodrigo Duterte zapretio da će u aprilu ove godine “proglasiti rat” s Kanadom, ako ne vrati kontejnere, a potom je u maju pozvao ambasadora svoje zemlje u Otavi na konsultacije. Ubrzo je Otava najavila brzu “repatrijaciju otpada”, osiguravši da se “sigurno i ekološki ispravno odlaganje obavi u Kanadi do kraja leta 2019”.

Otava je takođe promenila svoje propise da bi sprečila budući izvoz takvog materijala bez dozvole. Ipak, zvaničnici Malezije su u maju kritikovali Kanadu pošto je jedna privatna kompanija u Kuala Lumpur poslala kontejner s plastičnim otpadom iz prodavnica hrane.

Industrijski razvijene zemlje imaju problema sa odlaganjem plastičnog otpada, jer ga je Kina, koja ga je nekada prihvatala, to prestala prošle godine, navodeći zabrinutost za svoju životnu sredinu.

Primer Pekinga je pratilo nekoliko zemalja Jugoistočne Azije, ali su ogromne količine otpada ipak otpremljene u Maleziju ili Indoneziju.

Po zvaničnoj studiji, Kanada proizvodi više otpada po glavi stanovnika nego zemlje sa sličnim životnim standardom Sjedinjene Države ili Japan.

“Rešenje je drastično smanjiti količinu otpada koji proizvodimo, posebno plastični otpad”, kaže Vito Buonsante, šef organizacije za zaštitu okoline u Torontu.

Izvor: Beta

Željka Vesić

I teniski turnir Vimbldon krenuo u borbu protiv plastike!

Photo-illustration: Unsplash (Shep McAllister)
Foto-ilustracija: Unsplash (Shep McAllister)

Teniski turnir u Vimbldonu je najstariji i, prema mišljenju mnogih, najugledniji grend slem turnir. Održava se svakog juna ili jula, počev od 1877. godine, u prestonici Ujedinjenog Kraljevstva Londonu. Ovogodišnji turnir je počeo juče i trajaće do 14. jula. Dešavanja na terenu možemo da pratimo na televiziji i verovatno neće biti mnogo izmenjena u odnosu na ona u prošlosti – podloga je i dalje travnata, teniska pravila su ostala ista i prebacivanje loptice preko mreže će vrlo izvesno još jednom iskidati mnogo živaca i samih takmičara i navijača. Ključna vimbldonska novina je smeštena na tribinama.

Tokom 2018. dvonedeljnu manifestaciju je posetilo više od 470 hiljada ljudi. Ogroman broj gledalaca za sobom ostavi i ogromnu količinu otpada. Iako prošle godine smeće nije nilo odnešeno na deponiju, već je onaj deo koji nije bilo moguće reciklirati iskorišćen za proizvodnju električne energije, organizacioni tim Vimbldona je odlučio da 2019. još manje prlja okruženje i da preventivno deluje na nastanak otpada, kao i da većina onoga koji neminovan bude reciklabilna. Osoblje će pomagati građanima da u sklopu turnira na pravilan način razvrstavaju smeće.

S istom idejom na umu, kroz postavljanje više od 100 česmi i vodomata na stadionu, organizatori nastoje da motivišu publiku da upotrebljava višekratne flaše.

Flaširana voda, namenjena prodaji na Vimbldonu, pakovaće se u ambalažu napravljenu u potpunosti od recikliranih sirovina s mogućnošću dalje reciklaže. Proizvođač vode Evian, koji je jedan od sponzora turnira, očekuje da proda oko 420 hiljada flaša.

Sličnim pravilima su podvrgnuti i pribor i posude za jelo.

“Verujemo da Vimbldon, ruku pod ruku sa drugim velikim događajima, igra značajnu ulogu u očuvanju životne sredine”, izjavio je Ričard Luis, izvršni direktor Sveengleskog kluba za tenis na travi i kroket.

Uprkos tome što nisu napravili jednako radikalan iskorak kao festival Glastonberi, koji je zabranio prodaju plastičnih flaša, i njihove dosadašnje težnje su bitne za planetu. One uključuju i prošlogodišnju zabranu plastičnih slamčica.

Kako bi demonstrirao svoju volju za smanjenjem ekološkog otiska, Vimbldon se nedavno priključio inicijarivi Ujedinjenih nacija za klimatsku akciju u oblasti sporta.

Jelena Kozbašić

Ulcinjska solana nominovana za Ramsar područje u Crnoj Gori

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Ministarstvo održivog razvoja i turizma kandidovalo je Ulcinjsku solanu za Ramsar područje, treće močvarno područje u Crnoj Gori od međunarodnog značaja.

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Ova odluka usledila je nakon što je Ulcinjska solana, na sednici Skupštine opštine Ulcinj, održanoj 24. juna proglašena zaštićenim područjem – Parkom prirode, u ime Vlade Crne Gore.

Prema rezultatima Studije zaštite, koja je rađena tokom procesa proglašenja za Park prirode, Ulcinjska Solana ispunjava šest od devet kriterijuma za kandidovanje za upis na međunarodnu Ramsar listu močvarnih područja.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma je ispunilo informacioni Ramsarski List (RIS) sa svim potrebnim podacima, u cilju podnošenja Ramsarskom sekretarijatu za kandidovanje Ulcinjske Solane za Ramsar područje.

Sekretarijat Ramsarske konvencije će razmotriti priloženi informacioni Ramsarski List, nakon čega će javno objaviti proglašenje Ulcinjske solane Ramsar područjem i uključiti Ulcinjsku solanu u svetsku mrežu zaštićenih močvarnih područja.

Konvencija o zaštiti vlažnih staništa od međunarodnog značaja – Ramsar konvencija je međunarodni sporazum koji pruža okvir za nacionalne akcije i međunarodnu saradnju za očuvanje i mudro korišćenje vlažnih staništa i njihovih resursa.

Danas je Ramsarska lista najveća svetska mreža zaštićenih područja, postoji preko 2.200 ramsarskih lokaliteta na teritoriji 170 Ramsar ugovornih strana širom sveta, koje pokrivaju više od 2,1 miliona kvadratnih kilometara.

U Crnoj Gori trenutno postoje dva Ramsarska područja: Nacionalni park Skadarsko jezero koje je 1995. godine upisano na Ramsar listu i Tivatska solila upisana 2013. godine.

Milisav Pajević

Doneta Strategija održivog urbanog razvoja Republike Srbije do 2030. godine

Foto-ilustracija: Pixabay

Vlada Republike Srbije donela je Strategiju održivog urbanog razvoja Republike Srbije do 2030. godine, objavljeno je u Službenom glasniku.

Foto-ilustracija: Pixabay

U prvoj deceniji 21. veka pređen je prag od 50 procenata svetskog stanovništva koje živi u gradovima sa trendom daljeg rasta što, prema piscima strategije, čini da problemi uređenja i organizacije gradskog prostora predstavljaju važnu temu razvojnih agendi na svetskom i evropskom nivou.

Urbana naselja u Srbiji, kaže se, pogađaju depopulacija i demografsko starenje, regionalni dispariteti, problemi urbane kulture i zaštite životne sredine, uključujući i klimatske promene.

“Strategija održivog urbanog razvoja usvaja se prvi put u Srbiji u skladu sa potrebama uređenja gradskog prostora, rešavanja problema urbanog razvoja i potencijalima koje urbana naselja nose kao generatori razvojnih aktivnosti”, navodi se u ovom dokumentu.

Inicijativa za izradu Strategije potekla je iz Memoranduma o razumevanju između Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije i Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju u ime Vlade Savezne Republike Nemačke.

Strategija po sektorima pokriva nekoliko oblasti na nacionalnom nivou, održiv ekonomski rast odnosno urbana ekonomija i finansije, održive urbane strukture i racionalno korišćenje zemljišta, inkluzivni urbani razvoj, demografske promene i stanovanje, saobraćaj i tehnička infrastruktura, životna sredina i klima i kulturno nasleđe i urbana kultura.

U ovom dokumentu se, između ostalog, navodi da su razlozi za njegovo donošenje podsticanje ekonomski efikasnog, socijalno pravednog i ekološki odgovornog urbanog razvoja države.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Završena deseta rekreativna regata JVP „Vode Vojvodine“

Foto: JVP Vode Vojvodine

Nakon deset dana i 250 kilometara plovidbe bačkim kanalima, juče je završena ovogodišnja regata „Vode Vojvodine“, koja je trajala od 21. do 30. juna.

Foto: JVP Vode Vojvodine

JVP „Vode Vojvodine“ već deset godina organizuje rekreativnu regatu povodom Međunarodnog dana Dunava, kako bi se na najbolji način promovisali plovni potencijali Vojvodine i podstakao razvoj nautike i nautičkog turizma.

Pored velikih reka, u Vojvodini ima i 600 kilometara plovnih kanala u okviru Hidrosistema DTD, koje predstavljamo nautičarima čitavu deceniju.

Regata je ove godine prošla kroz četiri prevodnice, što je dragoceno iskustvo za sve zaljubljenike u plovidbu za organizaciju kasnijih odlazaka na vodu.

U plovidbi bačkim kanalima i Dunavom učestvovalo je  oko osamdeset brodića sa više od 200 ljudi, među kojima su bili i nautičari iz Hrvatske, Slovenije i Austrije.

Ove godine, regata „Vode Vojvodine“ prvi put je posetila Prigrevicu, a kružna ruta je vodila i u Bački Petrovac, Ruski Кrstur, Srpski Miletić, Sombor i Кaravukovo.

Milisav Pajević

Saradnja Crne Gore i Bugarske garantovaće sigurnost u prenosu električne energije u regionu

Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Ministarka ekonomije Dragica Sekulić sa saradnicima se sastala juče sa ministarkom energetike Republike Bugarske Temenujka Petkovom.

Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Sastanku je prisustvovao i izvršni direktor Operatora elektroenergetskog sistema EAD, Angelin Tsachev.

Na sastanku je dogovoreno da se uspostavi bilateralna radna grupa za saradnju u oblasti energetike između ove dve zemlje.

Članovi radne grupe će razmatrati potencijalnu saradnju koja bi omogućila bugarskoj strani da izvozi svoju električnu energiju preko podmorskog kabla.

Namera je da se koristi nova infrastruktura podmorskog kabla između Crne Gore i Italije, za koji se očekuje da će biti puštena u rad krajem 2019. godine.

Ministarka Sekulić je u okviru sastanka upoznala bugarsku delegaciju o statusu implementacije projekta.

Zajednička radna grupa će oceniti mogućnosti prevoženja električne energije proizvedene u Bugarskoj preko teritorije Crne Gore.

Takođe, će se ispitati opcije spajanja tržišta između zemalja.

Prema rečima ministra Petkove, sa puštanjem u rad podmorskog kabla, Crna Gora će imati istaknuto mesto u sektoru električne energije u regionu.

„Saradnja dve zemlje garantovaće sigurnost u prenosu i trgovini električnom energijom u regionu jugoistočne Evrope“, istakla je ona.

Ministarka Sekulić je zaključila da je raduje buduća saradnju na polju energetike između zemalja i da veruje da će biti uspešna.

Milisav Pajević

Komunalna policija počinje kontrolu klima uređaja u javnom prevozu Beograda

Foto: Milisav Pajević

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić upravo je završio sastanak sa čelnicima gradskih sekretarijata za javni saobraćaj, inspekcijske poslove i komunalne policije, saznaje Beoinfo.

Foto: Milisav Pajević

Na sastanku je dogovoreno da od sutra, 2. jula, od šest sati 78 saobraćajnih inspektora i komunalnih policajaca kontroliše rad klima uređaja u javnom prevozu Beograda.

Svi prevoznici, čiji autobusi budu zatečeni da im ne rade klima-uređaji zbog štednje goriva, biće kažnjavani na licu mesta kaznom od dva miliona dinara, a neka vozila biće upućivana na vanredni tehnički pregled.

Ova vanredna akcija će trajati čitavo leto.

Milisav Pajević

Apel na poštovanje propisa u vezi sa radom i vožnjom u uslovima visokih temperatura

Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović uputila je apel građevinskim i putarskim firama i javnim preduzećima da zbog visokih temperatura obrate posebnu pažnju na zdravlje radnika i strogo se pridržavaju svih propisa o zaštiti na radu.

Foto: Vlada Republike Srbije

Mihajlović je podsetila na to da je važno da se svaki dan građevinske sezone iskoristi, ali da se isto tako mora voditi računa o svim radnicima bez kojih ne bi bilo 300 kilometara izgrađenih auto-puteva i približno 500 kilometara obnovljenih pruga.

Potpredsednica Vlade je istakla da se ovo posebno odnosi na sve one koji rade na otvorenom, gde su potrebne pauze u najtoplijem delu dana kako bi se sačuvalo zdravlje svih koji rade na visokim temperaturama.

Ona je uputila apel i svima koji kreću na put da pažljivo voze, da poštuju saobraćajne propise i preporuke stručnjaka u vezi sa vožnjom u uslovima visokih temperatura, jer i trenutak nepažnje može da dovede do tragičnih posledica.

Milisav Pajević

Uručena pomoć kikindskim pčelarima

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Povodom pomora pčela, koji je se dogodio u maju, u kikindskom ataru, Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu je delovao interventno i obavio niz sastanaka sa Savezom pčelarskih organizacija Vojvodine, pa i Srbije, s namerom da se pomogne pčelarima u Kikindi, koji su gotovo u potpunosti pretrpeli štetu, a mnogima od njih to je jedini izvor egzistencije.

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

Resorni sekretar dr Vuk Radojević je tim povodom danas u Kikindi, na bašaidskom putu, na imanju pčelara Zlatka Popetrua, uručio 29 ugovora nosiocima registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, od kojih je 28 sa teritorije Kikinde. Reč je o dodeli sredstava po osnovu drugog ovogodišnjeg konkursa, namenjenog za sufinansiranje investicija u pčelarstvo na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine u 2019. godini.

„Ukupna vrednost investicija, po ovim ugovorima, je 7,6 miliona dinara, u čemu je učešće resornog sekretarijata 6,1 milion dinara, što čini 80 odsto ukupne vrednosti investicija. Sve investicije su namenjene za nabavku oko 1.770 novih pčelinjih društava“, izneo je Radojević i naglasio da će na ovaj način u ogromnoj meri, ako ne i u potpunosti, biti prevaziđena nastala šteta, koju su pretrpeli pčelari na teritoriji Kikinde.

Radojević je u svom obraćanju pčelarima u kikindskom ataru, u prisustvu gradonačelnika Kikinde Pavla Markova, ukazao na značaj dobre saradnje koju je Sekretarijat ostvario sa lokalnom samoupravom i Savezom pčelarskih organizacija Vojvodine, kako bi se ovaj problem brzo rešio, te obezbedila sredstva da se raspiše, drugi po redu, konkurs za pčelare.

On je podsetio na to da je jedan konkurs već uspešno realizovan, i gde je ukupna vrednost investicija iznosila blizu 50 miliona dinara sa pčelarima sa cele teritorija AP Vojvodine. Od toga je je 40 miliona dinara namenjeno za nabavku opreme, dok je deset miliona dinara izdvojeno za nabavku novih pčelnjih društava.

Radojević je ukazao i na efikasnost agrarne politike u našoj pokrajini.

Foto: Autonomna Pokrajina Vojvodina

„Drago mi je što imamo agrarnu politiku koja je fleksibilna, koju smo koncipirali tako da, u odnosu na sve zacrtane programe početkom budzetske godine, možemo interventno da delujemo i iznađemo modele za delovanje u odnosu na probleme koji se jave na terenu. To je osnovni cilj naše agrarne politike na pokrajinskom nivou“, rekao je Radojević.

Gradonačelnik Kikinde Pavle Markov podsetio je da su se pčelari odmah nakon pomora pčela, koji se desio obratili lokalnoj samoupravi za pomoć.

„Grad Kikinda je u prethodnih nekoliko godina dokazao da ima više nego dobru saradnju sa najvećim brojem poljoprvednih proizvođača, tako i sa pčelarima. Sredstva koja smo poslednjih godina uložili u pčelarstvo prevazilaze ulaganja tokom proteklih dvadest godina. Zahvaljujem se Pokrajinskom sekretarijatu za poljopirvedu, koji je odreagovao brzo, uvažavajući veličinu katastrofe i potrebna finansijska sredstva“, rekao je Markov.

Prilikom dodele ugovora, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine Radomir Vlačo istakao je da se ovako brzo reagovanje nakon incidenta i pružanje pomoći pčelarima po prvi put dešava u Srbiji. Prema njegovim rečima, dodeljena sredstva predstavljaju interventnu pomoć, a rezultati analiza uginulih pčela pokazaće da li postoji mogućnost nadoknade štete i na drugi način.

Kikindski pčelar Zlatko Popetru izgubio je 142 pčelinje zajednice tokom velikog pomora pčela koji se desio u kikindskom ataru pre oko mesec dana. S obzirom na to da je pretrpeo stoprocentnu štetu bilo je upitno da li će nastaviti da se bavim ovim poslom, ali zahvaljujući sredstvima dobijenim na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo uspeće da obnovi svoje rojeve.

„Imali smo pčele na dve lokacije i sve smo izgubili. Pokrajina nam je izašla u susret i ova pomoć nam znači mnogo, jer da naš problem nije prepoznat mislim da bih ja, kao i većina kolega, odsutao od pčelarstva“, rekao je Popetru, jedan od pčelara sa teritorije grada Kikinde kom su odobrena sredstva na konkursu za dodelu bespovratnih sredstava za investicije u pčelarstvu.

Milisav Pajević

Formalizovana saradnja Srbije i Grčke u oblasti životne sredine

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

 

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović i direktor Grčkog Nacionalnog centra za životnu sredinu i održivi razvoj Petros Varelidis, potpisali su u Atini Memorandum o razumevanju.

Memorandumom su definisane teme buduće saradnje, jačanje kapaciteta i razmena iskustava ove dve institucije, kao i zajedničko učestvovanje u regionalnim i evropskim projektima.

Ova saradnja proistekla je na osnovu krovnog memoranduma koji su nedavno potpisali Ministarstvo zaštite životne sredine Republike Srbije i Grčke.

Milisav Pajević

Kako pratiti i sakupljati otpad iz mora!?

Foto: JP Morsko Dobro

U okviru projekta UNEP Marine Litter koji u Crnoj Gori sprovodi Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom a finansira se iz sredstava UN Enviroment (Program Ujedinjenih nacija za Životnu sredinu), u Podgorici je održana Radionica „Jačanje kapaciteta za upravljanje otpadom iz mora kroz promociju mera za smanjenu upotrebu i reciklažu plastične ambalaže“ organizovana u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i Agencijom za zaštitu prirode i životne sredine.

Foto: JP Morsko Dobro

Cilj ove radionice bila je prezentacija rezultata ovog projekta koji se sastojao od tri segmenta koja su bila fokusirana na aktivnosti praćenja i sakupljanja otpada iz mora, aktivnosti vezane za smanjenje korišćenja plastičnih kesa za jednokratnu upotrebu i aktivnosti vezane za reciklažu plastične (PET) ambalaže.

Pored toga, na ovoj radionici, kojoj su prisustvovali predstavnici primorskih komunalnih preduzeća i opštinskih sekretarijata, Ministarstva održivog razvoja i turizma, Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, Instituta za biologiju mora, nevladinih organizacija i eksperata koji se bave pitanjima otpada i reciklaže, razmatrani su i regulatorni okvir, praksa i inicijative u Crnoj Gori u cilju smanjenja korišćenja plastičnih proizvoda koji u najvećoj meri završavaju u moru i na plažama.

Rezultati aktivnosti projekta UNEP Marine Litter pokazali su da je na plažama na kojima je vršeno sakupljanje i monitoring otpada iz mora, najzastupljeniji plastični otpad i to više od 90 odsto ukupno sakupljenog otpada.

Studijom koja je analizirala regulatorni okvir i postojeću praksu u Crnoj Gori za korišćenje jednokratnih plastičnih kesa predstavljeni su nedostaci koji su već uzeti u obzir u postupku izrade novog zakonskog okvira od strane MORTa, dok je tokom diskusije zaključeno da je postepeno isključivanje plastičnih kesa iz upotrebe bolje rješenje od potpune zabrane korišćenja ovih proizvoda.

Na sastanku je istaknut značaj aktivnosti i kampanja koje imaju za cilj podizanja svesti o otpadu, koje su sprovedene kako kroz ovaj projekat, izradom promotivnog i edukativnog materijala na temu otpada iz mora koji je distribuiran u okviru radionica održanim u školama, tako i drugim inicijativama kao što su „Svaka limenka se računa“ i „Budva Zero waste city“.

Projektom UNEP Marine Litter obuhvaćena je i akcija „(U) baci 5 PET“ u okviru koje je, u saradnji sa supermarketima Voli i Aroma, demonstriran primer depozitnog sistema što je podrazumevalo podelu promotivnog materijala kao nagrade građanima koji su na punktovima ispred marketa doneli pet plastičnih boca za reciklažu.

Na samom kraju radionice istaknut je značaj rezultata dobijenih u okviru UNEP ML projekta koji svakako predstavljaju osnov za razvoj drugih projekata u oblasti smanjenja otpada u moru koji će doprineti efikasnijem rešavanju problema u ovim oblastima.

Milisav Pajević

Pepsi će vodu pakovati u limenke

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

“Borba protiv plastičnog otpada je jedan od mojih glavnih prioriteta i shvatam i prihvatam ovaj izazov vrlo lično”, izjavio je generalni direktor kompanije PepsiCo, nakon najave da će ova kompanija u buduće svoj brend vode umesto u plastične boce pakovati u konzerve.

Širom sveta ljudi su se već navikli da piju sokove, pivo, pa čak i vino iz limenki, a kompanija Pepsi sada planira da primeni plan za smanjenje plastičnog otpada tako što će zameniti plastične boce.

Iz Pepsija su saopštili kako će se od sledeće godine njihov brend vode Aquafina prodavati u aluminijumskim konzervama po američkim lancima brze hrane i restoranima.

Stejsi Tafer, potpredsednik Pepsija, rekao je da će ljudi morati da se naviknu da piju vodu iz limenki.

“Naš cilj u ovom slučaju jeste da budemo malo ispred potrošača i podstičemo ih da idu u pravom smeru”, rekao je Tafer. Međutim, oni neće u potpunosti izbaciti plastiku, pa će ovaj brend vode moći i dalje da se pronađe i u plastici. Međutim, iz kompanije stižu tvrdue da je reč o plastici koju oni recikliraju i ponovo upotrebljavaju.

S druge strane, i potrošači takođe podstiču razvoj u Pepsiju. Zagovornici zaštite životne sredine podržali su upotrebu aluminijuma umesto plastike, jer je aluminijum lakše reciklirati.

Korporacije iz svih sektora industrije sve više rade na pronalaženju alternative za plastični otpad – procenjuje se da se 91 odsto plastičnog otpada nikad ne reciklira.

Poslednjih godina javnost se u velikoj meri okrenula protiv plastičnih predmeta za jednokratnu upotrebu koji mogu završiti na deponijama ili plutati okeanima.

Globalno se samo devet odsto od ukupno proizvedene plastike reciklira. Nasuprot tome, 67 odsto aluminijuma koje potrošači kupuju, svake godine se ponovo iskoristi. Iz Pepsija su poručili da su se obavezali da će do 2025. godine koristiti samo reciklabilnu, kompostabilnu ili biorazgradivu ambalažu i obećali su da će proizvoditi nove plastične boce koristeći 25 odsto recikliranog materijala.

Željka Vesić