Home Blog Page 878

Prvi sastanak Biroa Skupštine programa UN za životnu sredinu u Trondhajmu

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan u svojstvu jednog od potpredsednika narednog zasedanja Skupštine UN za životnu sredinu (UNEA 5), učestvovao je juče na prvom sastanku Biroa Skupštine programa UN za životnu sredinu koji se održava u Trondhajmu, u Norveškoj.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Sastanak Biroa Skupštine programa UN za životnu sredinu kome prisustvuju predsednik i potpredsednici UNEA 5 posvećen je zajedničkoj viziji, odabiru teme i inkluzivnom, transparentnom i efikasnom procesu pripreme osnove za uspešnu realizaciju naredne Skupštine UN za životnu sredinu, koja će se održati 2021. godine u Najrobiju.

„Čovečanstvo se suočava sa ubrzanim klimatskim promenama, povećanjem temperature i dramatičnim izumiranjem biljnih i životinjskih vrsta i imamo malo vremena za efikasan globalni odgovor ali je to izvodljivo jer je za dobrobit naše Planete i budućih generacija“, rekao je Goran Trivan govoreći u svojstvu potpredsednika Skupštine UN za životnu sredinu (UNEA 5) na prvom sastanku Biroa Skupštine programa za životnu sredinu.

Naveo je da smo zahvaljujući ekstremno brzom tehnološkom napretku temeljno devastirali Planetu i da svi mi, i građani i vlade zavisimo od razvoja tehnologija koje su u rukama vlasnika kapitala.

„Motor promena pozitivnih i negativnih je kapital i profit i njegovi vlasnici. Vlasnici kapitala razumeju planetarne izazove s kojima se svi mi suočavamo, i imaju kapital da utiču na rešavanje problema o kojima danas diskutujemo, i to je velika prednost koju treba da uzmemo u obzir”, ukazao je Trivan.

„Ovaj format sastanka nam dozvoljava da razmenimo mišljenja i donosimo odluke, da radimo na ciljevima“, rekao je ministar Trivan prilikom bilateralnog susreta sa ministrom životne sredine i klime Kraljevine Norveške Olom Elvestuenom, koji je i predsedavajući predstojeće UNEA 5, ukazujući na važnost sastanka Biroa Skupštine programa u pripremi zasedanja naredne skupštine UN za životnu sredinu, najvišeg međunarodnog nivoa odlučivanja o životnoj sredini.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Trivan je ocenio da Srbija i Norveška imaju odlične odnose, i izrazio zahvalnost na dosadašnjoj pomoći koju Kraljevina Norveška pruža Srbiji u dostizanju evropskih standarda u zaštiti životne sredine i realizaciji projekata, koji su usmereni na strateške ciljeve Republike Srbije u ovoj oblasti.

Ukazao je da je Srbija spremna za pregovore i da imamo odličnu saradnju sa EU na pripremi Poglavlja 27. U razgovoru su razmotrene mogućnosti intenziviranja saradnje dva ministarstva u svim oblastima zaštite životne sredine, od pošumljavanja, preko programa nacionalnih parkova, do energetske efikasnosti. Ministri Trivan i Elvestuen su razmotrili mogoćnosti korišćenja finansijskih sredstava EEA i grantova kao i programa prekogranične saradnje sa susedima koji su članice EU.

Ministar Goran Trivan u Trondhajmu učestvovao je na otvaranju Devete konferenciji o biodiverzitetu, koja je se održava od 2.-5. jula u organizaciji Programa UN za životnu sredinu.

Konferencija se bavi izazovima postizanja vizije za biodiverzitet do 2050. godine i putevima potrebnih promena za razvoj globalnog okvira za biodiverzitet nakon 2020. godine.

Milisav Pajević

Grad Ljubuški traži hitno rešavanje problema zbrinjavanja komunalnog otpada

Foto: Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

Federalna ministarka zaštite životne sredine i turizma Edita Đapo je u sedištu ovog ministarstva u Sarajevu razgovarala s gradonačelnikom Ljubuškog Nevenkom Barbarićem koji ju je informisao da je, nakon uspešne desetogodišnje poslovne suradnje, JP Deponija d.o.o. Mostar obavestila Grad Ljubuški da neće produžiti ugovor za odlaganje komunalnog otpada na ovoj deponiji.

Foto: Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

„To je sada veliki problem za Grad Ljubuški i naše građane, jer nemamo drugu lokaciju za odlaganje otpada u skladu sa zakonskim propisima.

Deponija u Mostaru koncipirana je kao regionalna i mi smo radili na tom principu.

Takođe, ne znamo zbog čega je došlo do ovakve odluke JP Deponija d.o.o. Mostar jer smo proteklih godina uredno izmirivali sve obaveze, a otpad koji dolazi iz Ljubuškog isključivo je komunalni”, kazao je Barbarić.

Ministarka Đapo je informisala gradonačelnika Barbarića da je prilikom posete Mostaru zatražila pojačan inspekcijski nadzor i insistirala na hitnom rešavanju problema zbrinjavanja komunalnog otpada.

Takođe, je naglasila da se ovih dana očekuje početak rada regionalne deponije u Livnu koja bi mogla biti rešenje i za Ljubuški.

Gradonačlnik Barbarić je ministricu Đapo upoznao i s tekućim projektima i planovima za razvoj i unapređenje turizma u ovom gradu i najavio projekte zaštite područja Trebižata, te skoru realizaciju projekta obnove Starog grada i Kule Herceg Stjepana, saopšteno je iz Federalnog ministarstva zaštite životne sredine i turizma.

Milisav Pajević

Podmorski elektroenergetski kabal novi oblik infrastrukturnog povezivanja Balkana i EU

Foto: Vlada Crne Gore

Predsednik Vlade Crne Gore Duško Marković primio je rukovodstvo italijanske kompanije Terna na čelu sa glavnim izvršnim direktorom Luiđijem Ferarisom povodom uspešnog okončanja rada na projektu podmorskog energetskog kabla kojim su povezane Crna Gora i Italija.

Foto: Vlada Crne Gore

Premijer Marković i direktor Feraris konstatovali su da podmorski elektroenergetski kabal, kao rezultat partnerske saradnje Vlada Crne Gore i Italije, donosi Crnoj Gori potpunu energetsku sigurnost, čini je regionalnim energetskim čvorištem i predstavlja novi oblik infrastrukturnog povezivanja Balkana i Evropske unije.

„Ovaj istorijski projekat najbolji je primer kako se vizijom i saradnjom dolazi do nove vrednosti od koje će korist uživati obje države i naši građani i to ne samo naša generacija već i buduće generacije“, rekao je premijer Marković uporedivši po značaju ovaj projekat sa gradnjom prvog autoputa.

Glavni izvršni direktor Terne informisao je premijera da je podmorski kabl između Crne Gore i Italije, ukupne dužine 445 kilometara, od čega 423 kilometra čini podmorski deo, vredan 1,15 milijardi evra te da je tokom dosadašnje operacije polaganja kabla već proizveo brojne pozitivne efekte u Crnoj Gori.

Foto: Vlada Crne Gore

„Ovaj projekat, najveći te vrste na Mediteranu, već je ovde pokrenuo lokalne biznise vredne više od 60 miliona evra“ , rekao je direktor Terne dodajući da je na projektu u Crnoj Gori na različite načine zaposleno 120 ljudi.

Premijer Marković je informisao rukovodstvo Terne da je više država istočne i jugoistočne Evrope već sada izrazilo ozbiljna interesovanja za zaključivanje različitih aranžmana sa Crnom Gorom u cilju korišćenja kapaciteta podmorskog energetskog kabla koji bi zvanično trebalo da bude pušten u rad na jesen.

Na sastanku je zaključeno da su Vlada Crne Gore i Terna odlično sarađivale na ovom projektu i da vide zajednički interes u proširivanju saradnje pogotovo u kontekstu strateškog opredeljenja Crne Gore da svoju energetsku budućnost bazira na obnovljivim izvorima.

Milisav Pajević

„Zasadi drvo“ – združena akcija sadnje stabala u Srbiji

Foto: JP Vojvodinašume

Najveća združena akcija sadnje stabala u Srbiji – „Zasadi drvo“, koja za cilj ima očuvanje zdrave životne sredine i održivi razvoj društvene zajednice, zvanično je započeta konferencijom za novinare u Botaničkoj bašti.

Foto: JP Vojvodinašume

Akciju sadnje stabala pokrenuli su Adrija medija grupa i dm drogerie markt, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – Uprava šume, JP „Vojvodinašume“, JP „Srbijašume“, Pokreta gorana Srbije i Privredne komore Srbije.

Četvoromesečna kampanja „Zasadi drvo“, baviće se edukacijom i podizanjem svesti javnosti o značaju šuma, nakon čega će otvaranjem sezone jesenjeg pošumljavanja biti pružena prilika građanima da zasade svoje drvo, tokom jednodnevne radne akcije koja će se održati poslednje subote u oktobru, kada će biti zasađeno preko 50.000 sadnica širom Srbije.

Branislav Nedimović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede izjavio je da je ova akcija veoma važna za Srbiju i pozvao sve građane da se priključe.

,,Sadnjom gotovo četiri miliona stabala značajno obnavljamo površine pod šumama, ali i dodatno jačamo odbrambene kapacitete u pogledu smanjenja posledica od bujičnih voda i poplava.

Dovoljno je samo reći da pošumljena površina apsorbuje 20 puta više vode od zemljišta koje nije pod šumom. Za svakog građanina, koji bude želeo da zasadi svoje drvo biće obezbeđene sadnice na određenim lokacijama širom Srbije”, rekao je Branislav Nedimović.

Tačne lokacije i početak prijavljivanja biće objavljene početkom septembra u okviru kategorije i “zasadi drvo” na www.kurir.rs. i www.espreso.rs.

Saša Stamatović, direktor Uprave za šume, izjavio je da su šume prepoznate kao najbitniji kopneni ekosistem, koji ima ključnu ulogu u regulisanju štetnih efekata klimatskih promena.

Primarna delatnost razvoja i bazično poslovanje JP ,,Vojvodinašume” godinama unazad odvija se u pravcu održivog razvoja, planiranja, uzgoja, održavanja i obnove šuma, te zaštite i korišćenja, kao i upravljanjem zaštićenim prirodnim dobrima i rasadničkom proizvodnjom, tako da je ova akcija zapravo prirodan sled, metod i način na koji dalje unapređivati postojeću šumovitost u zemlji, shodno kapacitetima i resursima za pošumljavanje.

,,Šuma je život sama po sebi i ona obezbeđuje većinu života oko nje i van nje. Naše je da pratimo potrebe šumskih ekosistema, tako da ih ne narušavamo i obezbedimo dovoljno prostora gde bi se one uz pažljivu i stručnu negu razvijale i širile. Jedino tako i svešću o tome u društvu, da se moramo prilagoditi prirodi, jer životno zavisimo upravo od nje i onoga šta ona stvara”, istakla je direktorica JP ,,Vojvodinašume“ Marta Takač.

Ova akcija znači da su se stvari promenile na globalnom nivou toliko da moramo unapred razmišljati da svako posečeno drvo treba nekoliko desetina godina da dostigne punu zrelost.

Poslednji je čas da se i sve lokalne samouprave uključe u planiranje područja koje bi iskoristili za sadnju šuma, ne samo za njive odnosno poljoprivrednu proizvodnju koja se ne odvija.

Te njive ostaju neiskorišćene a mogle bi biti lepe šume stoga, treba voditi računa i o tom potencijalu, naglasila je direktorica Takač.

Milisav Pajević

Uskoro ustupanje državnog zemljišta mladim poljoprivrednicima

Foto: pixabay

Ministar zadužen za regionalni razvoj Milan Krkobabić nedavno je izjavio da tim stručnjaka radi na pripremi mera za oživljavanje srpskog sela i da se očekuje da će početkom naredne godine biti raspisan javni poziv za besplatno ustupanje državnog zemljišta poljoprivrednicima mlađim od 40 godina.

Foto: pixabay

Kako se navodi u saopštenju koje je preneo RTV, ne radi se o poklanjanju, već ustupanju zemljišta onima koji hoće da se bave poljoprivredom.

Ministar Milan Krkobabić je pojasnio da se zemljište poljoprivrednicima ustupa trajno po striktno utvrđenim pravilima korišćenja.

To znači da dokle god se zemljište privodi kulturi i nameni, na način kako to budu propisale stručne poljoprivredne službe, instituti i Odbor za selo SANU, biće im bespovratno ustupljeno.

Milisav Pajević

Sakupljanje smeća u zaštićenim područjima tokom akcije „Nedelja za čistiju Vojvodinu”

Foto: JP Vojvodinašume

Povodom akcije „Nedelja za čistiju Vojvodinu”, koju sprovodi Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine, u saradnji sa javnim preduzećima, Pokretom gorana, Gradom Novim Sadom, kao i brojnim lokalnim samoupravama, u JP ,,Vojvodinašume“ je organizovano sakupljanje smeća na području Deliblatske peščare, Obedske bare, Begeča i Subotičke peščare.

Foto: JP Vojvodinašume

Očišćen je rub šume u blizini Edukativnog centra na Deliblatskoj peščari, divlja deponija na području Begeča i rub šume prema graničnom prelazu „Kelebija“.

U Šumskom gazdinstvu Sremska Mitrovica, smeće je sakupljano u Specijalnom rezervatu prirode „Obedska bara”, na potezu od Obreža do Kupinova.

U akciji čišćenja učestvovali su zaposleni u Šumskoj upravi „Kupinovo”, Šumskom gazdinstvu „Sremska Mitrovica“ i direkciji preduzeća.

Milisav Pajević

Počela akcija zamene oštećenih i dotrajalih kontejnera na Savskom vencu

Foto: Grad Beograd

Javno komunalno preduzeće „Gradska čistoća” započelo je akciju zamene oštećenih i dotrajalih kontejnera na teritoriji opštine Savski venac.

Foto: Grad Beograd

Akciju su ispratili predsednica opštine Savski venac Irena Vujović i direktor „Gradske čistoće” Marko Popadić.

Tokom noći zamenjena su 132 kontejnera, a danas će biti zamenjene i postavljene 42 nove betonske kante.

Vujovićeva je pohvalila saradnju sa JKP „Gradska čistoća” i dodala da je sa direktorom ovog preduzeća dogovoreno da se pojača i angažovanje ekipa „Gradske čistoće” na opštini Savski venac.

„Svakodnevno razgovaramo sa građanima i uvažavamo njihove predloge.

Kontejneri na određenim lokacijama su bili u lošem stanju, a nedostajale su i đubrijere što je ovom akcijom rešeno”, rekla je Irena Vujović.

Ona je naglasila da su potrebe građana na prvom mestu i dodala da opština uvek sugeriše JKP „Gradska čistoća” šta je to što još može da se uradi kako bi se efikasnije održavala higijena na teritoriji Savskog venca, a građanima obezbedili kvalitetniji uslovi za život.

Marko Popadić, direktor JKP „Gradska čistoća”, istakao je da je od marta do danas uklonjeno i zamenjeno oko 1.500 sudova za komunalni otpad.

„Naš cilj je da sistem u prikupljanju i odvoženju otpada stalno unapređujemo u svim delovima grada.

U komunikaciji sa sugrađanima i radom na terenu trudimo se da obezbedimo dovoljan broj sudova za odlaganje otpada, što danas i činimo na opštini Savski venac”, rekao je Popadić.

Milisav Pajević

U paraćinskoj Industrijskoj zoni “Zmič” uskoro vodovod, kanalizacija i javna rasveta

Foto: Milisav Pajević
Foto: Milisav Pajević

U paraćinskoj Industrijskoj zoni “Zmič” krenuli su radovi na izgradnji infrastrukture, zbog otvaranja novog bloka parcela za potrebe novih investitora i obezbeđivanja uslova izgradnje budućeg Industrijskog parka, gde se, na osnovu pisma o namerama, na početku očekuje otvaranje 300 radnih mesta, a do kraja investicionog ciklusa do 1000.

U sklopu tih radova gradiće se vodovod, kanalizacija, javna rasveta, saobraćajnica i prilazi parcelama investitora, koji su u proteklih godinu dana kupili zemljište u zoni.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Milisav Pajević

Prekomerno zagađenje sumpor-dioksidom u Boru

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Pored tropskog talasa visokih temperatura, Borani se ovih dana bore i sa alarmantnim aerozagađenjem, koje višestruko prelazi dozvoljene vrednosti, piše lokalni portal Bor030.

Juče su na mernim stanicama Agencije za zaštitu životne sredine u Brezoniku, gradskom parku i kod Instituta za rudarstvo i metalurgiju izmerene vrednosti sumpor-dioksida koje višestruko prelaze dozvoljene.

Prekoračenje je zabeleženo u Brezoniku od 8 do 10 sati kada je izmereno i 1.080 mikrograma sumpor-dioksida po metru kubnom od 350 dozvoljenih.

U gradskom parku u centru Bora u 8 sati je izmerena prosečna satna vrednost od 1.145 mikrograma, što je 3,2 puta više od dozvoljenog. Prekomerno povećanje sumpor-dioksida zabeležila je i merna stanica kod Instituta u periodu od 7 do 8 sati i to do 817,98 mikrograma. U prethodnih mesec dana “rekordna” vrednost sumpor-dioksida zabeležena je 27. juna u 7 sati na mernom mestu kod Institura, čak 2983,51 mikrogram.

Pored zagađenja vazduha sumpor-dioksidom u Boru su zabeležene i povišene vrednosti čestica PM-10 i PM-2,5 koje se u javnosti nazivaju “nevidljivim ubicama”.

PM-10 čestice su prašina manja (PM) od 10 mikrometara i predstavljaju smešu dima, čađi, prašine i kiseline, uz teške metale poput olova, kadmijuma, nikla i arsena, a nastaje kao posledica kombinovanog uticaja grejanja, saobraćaja i industrije. Uz te PM-10 uvek idu i PM-2,5 čestice koje još lakše dospevaju u organizam jer su sitnije, i upravo one sa sobom nose teške metale.

Na povišeno aerozagađenje Borani su najpre reagovali na društvenim mrežama tražeći od nadležnih reakciju. Udruženje “Izbor postoji” uputilo je dopis ekološkoj inspekciji i počelo je sa prikupljanjem potpisa građana protiv zagađenja.

Ekološkim građanskim protestima 2015. godine Borani su uspeli da svedu na minimum zagađenje i da ubrzaju proces stavljanja zagađenja na granične vrednosti. Međutim, u poslednja dva, dva i po meseca imamo pet do šest puta veće zagađenje, po podacima koje na sajtu objavila SEPA i to samo ako govorimo o koncentraciji sumpor-dioksida, ne govoreći o teškim metalima čije vrednosti u vazduhu nisu toliko transparentne za javnost. Građani na ulici i na društvenim mrežama apeluju na gradsku vlast da stane u njihovu zaštitu i u zaštitu njihovog zdravlja. U toku je sprovođenje peticije koju ćemo predati ekološkim inspekcijama od kojih tražimo da nam kažu koliko su puta po službenoj dužnosti obišli kompaniju Zijin Bor Copper, koliko je službenih beleški sačinjeno i kada će prestati zagađenje. Ako inspekcije ne reaguju na ovu inicijativu građani će ponovo morati da traže poštovanje svojih prava na ulicama kao što je to bio slučaj 2015. godine”, kazala je Irena Živković iz Udruženja “Izbor postoji”.

Ragovalo je i Udruženje Eko East, koje je održalo juče skupštinu na kojoj je izabrano novo rukovodstvo. Oni navode da je na ovom sastanku razmatrana i mogućnost pokretanja protesta

Povodom prekomernog zagađenja sumpor-dioksidom i PM česticama reagovao je nedavno i gradonačelnik Bora, Aleksandar Milikić, koji je istakao da je aerozagađenje “neprihvatljivo u Boru”.

„Pre nekoliko dana smo imali sastanak sa top menadžentom Zijina, uputili smo zahtev da se reaguje i obavestili smo nadležne republičke institucije koje treba da reaguju na nivo aerozagađenja, a takođe smo obavestili i načelnika okruga. Prosto se mora reagovati na ovako nešto. Grad Bor i ja lično imamo obavezu da na jedan konstruktivan način razgovaramo sa sadašnjim menadžentom Zijina da podhitno visoke koncentracije i sumpor-dioksida i PM čestica dovedu i svedu na onaj zakonski predviđeni minimum”, rekao je gradonačelnik Bora, Aleksandar Milikić.

Izvor: Bor030

Željka Vesić

 

Svečano otvoren savremeni ABB trening centar „Nikola Tesla”

Foto: ABB

Kompanija ABB d.o.o. Beograd je svečano otvorila savremeni trening centar „Nikola Tesla” u okviru svoje poslovne zgrade u Beogradu.

Foto: ABB

U utorak, 2. jula 2019. godine, kompanija ABB, inventivni tehnološki lider u oblasti energetike i vodećih digitalnih tehnologija u industriji, svečano je otvorila savremeni tehnološki trening centar „Nikola Tesla” u poslovnoj zgradi kompanije ABB u Beogradu. Projekat izgradnje i opremanja trening centra trajao je 6 meseci i realizovan je u saradnji sa kompanijom ABB iz Nemačke.

Projekat je zasnovan na ideji da ABB ponudi kupcima savremeni interaktivni prostor u kojem bi mogli da upoznaju izloženu opremu i da dobiju više informacija o ABB proizvodnom portfoliu, rešenjima, uslugama i savremenim tehnologijama koje ABB nudi u Srbiji. Interaktivni centar je podeljen u tri tematske celine, od kojih je prva vezana za upravljanje pametnim domom i opremljena je ABB-Free@home sistemom kućne automatike. U interaktivnoj dnevnoj sobi nalaze se kompletne ABB instalacije i kvalitetna i pouzdana rešenja vezana za upravljanje pametnim zgradama i domovima.

Foto: ABB

Drugi deo trening centra je vezan za segmente Energetika i Industrija, u kojima se nalaze izloženi niskonaponski i srednjenaponski razvodni ormani i table, UniSec srednjenaponsko vazduhom izolovano postrojenje za sekundarnu distribuciju, koje se najčešće koristi u trafostanicama za napajanje većih stambeno-poslovnih objekata i tržnih centara, a zatim je izložena i merno-regulaciona oprema i instrumentacija. Poseban deo zauzima ABB robot IRB 1200 kojeg krasi novi dizajn, kompaktnost i jednostavna integracija. Treći deo čini sam trening prostor koji je osmišljen za održavanje različitih obuka kupaca, korisnika ABB opreme i studenata.

Foto: ABB

Guenter Giesser, ABB menadžer za globalne treninge i tehničku promociju proizvoda u zgradarstvu, istakao je pred brojnim zvanicama da je trening centar izgrađen upravo za njih i da je ideja da oni najviše koriste ovaj prostor i imaju koristi od direktnog upoznavanja sa ABB uređajima koji su izloženi, kao i njihovim primenama u industriji. „Pre dve godine ABB je osnovao program ‘Building Academy’ koji pruža obuku klijentima u upravljanju automatizacijom prostora i objedinjuje sve uređaje koji se ugrađuju u pametne zgrade i kuće, kao i industrijske zgrade. Na inicijativu kolega iz ABB Srbije, podržali smo otvaranje jednog inovativnog trening centra u Srbiji. Cilj trening centra, kao i planiranih obuka za kupce, jeste da se približimo kupcima i bolje razumemo izazove sa kojima se suočavaju, da u zajedničkoj interakciji dođemo do rešenja kako bi njihovo poslovanje bilo profitabilno i održivo“, izjavio je Guenter Giesser.

Foto: ABB

Treba naglasiti da ovo nije prvi trening centar koji je kompanija ABB otvorila u Srbiji. Pre tri godine, otvoren je ABB trening centar „Mihajlo Pupin” koji je specijalizovan za frekventne regulatore. Centar je akreditovan za obuku naših korisnika i partnera i naši treneri su autorizovani da obučavaju ne samo kolege inženjere iz Srbije, već i iz regiona. „Znanje koje posedujemo mi i naši akreditovani treneri, prenosimo našim kupcima, inženjerima i studentima, kako bi stekli parktično znanje, obuku i sertifikaciju vezano za ABB opremu koju koriste. Ovo je jedini ovakav centar u jugoistočnoj Evropi i njegovim uspehom pokazujemo koliko ulažemo u znanje i koliko ćemo nastaviti da ulažemo i u budućnosti“, istakao je Aleksandar Ćosić, direktor kompanije ABB u Srbiji.

Izvor: ABB Srbija

Pruna – više nego čaša dobrog pića

Foto: Pruna
Foto: Pruna

„U vinu je istina”, kaže jedna od najstarijih latinskih poslovica. Ipak „u rakiji je snaga”, kaže se u našim krajevima. Nije čudo što smo usvojili ovakav nastavak antičke izreke ako uzmemo u obzir da rado dokazujemo mitsko dejstvo rakije. A i vina.

Da li je neophodno opredeliti se za jedan od ova dva stava, da li su oni suprotstavljeni jedan drugom i šta tačno znamo o istorijatu vina i rakije i načinu na koji se prave, samo su neka od pitanja koja su se nametnula potpisnicama ovih redova.

Iako nas skromno znanje o Dionisovom umeću nikada nije ometalo da uživamo u ukusima i mirisima iz lepih čaša, potražili smo nekoga ko bi nam na stručan a zanimljiv način potvrdio sumnje ili raspršio iluzije o tome da možemo voleti samo jedno(g). Vino ili rakiju. Kada smo počele da istražujemo ovu oblast, otkrile smo da vinarija i destilerija u našoj zemlji ima više nego što smo mogle da zamislimo. Većinom je reč o uspešnim firmama koje već imaju svoje verne uživaoce. Ipak, jedna od njih privlači na poseban način. Priča o „Pruni” zaista je vredna pažnje.

Dozvolite da vas povedemo kroz sve etape koje vode do krajnjeg cilja – neponovljivog ugođaja za sva čula. Kad je Slobodan Ilić, vlasnik vinarije i destilerije, odlučio da 2011. godine obnovi i osavremeni porodičnu tradiciju proizvodnje rakije, oslonio se na svoj sluh za biznis i gene. U selu Vukovići, odakle Slobodanova porodica potiče, deda Bogica bio je prvi koji je nabavio kazan za rakiju i započeo proizvodnju za svoje potrebe a uslužno je pekao rakiju i drugim domaćinima. Danas slika tog kazana budi uspomenu na pretke, a najnovija tehnologija koju su primenili u proizvodnji žestokih alkoholnih pića, počev od uzgoja sirovine preko postupka prerade do pakovanja elegantne boce u transportnu ambalažu, predstavlja iskorak koji se od potomaka uvek očekuje. S obzirom na mogućnosti koje Srbija ima u proizvodnji voća, odluka je bila jednostavna – obnoviće porodičnu tradiciju i investiraće u rastući agrobiznis. I dok je možda odluka o oblasti za investiranje bila laka, utvrđivanje lokacija, granica i vlasništva nad dedinim parcelama predstavljalo je težak zadatak.

Foto: Unsplash

U kakvom stanju su zatekli postojeće vinograde i voćnjake ispričao nam je Predrag Jojić, direktor kompanije „Pruna”, osvrnuvši se na to da je čitava voćarsko-vinogradarska infrastuktura bila zapuštena. „Sve je bilo toliko neuređeno da čak ni lokacija svih parcela nije bila jasno definisana i pravno regulisana. Očigledno da je to moralo da bude polazna tačka ovog projekta. Nakon identifikacije porodične imovine, usledila je dodatna kupovina zemljišta i formiranje novih zasada voća i vinove loze. Sadnice su danas u punoj vegetativnoj zrelosti i donose vrhunske plodove o kojima brine čitav tim zadužen isključivo za primarnu poljoprivrednu proizvodnju”, kaže Predrag ističući da ista vrsta voća koja raste na različitim terenima ne stvara identičan ukus u istom proizvodu. „Svaki teren poseduje specifičnosti koje direktno doprinose kvalitetu, ukusu i balansu svih relevantnih biohemijskih faktora koji utiču na samu vrstu voća ili vinove loze. Tu spadaju mikro-klima, uticaj Homoljskih planina, nadmorska visina, ruža vetrova, sastav zemljišta i blizina Dunava u svom najširem toku. Skup svih ovih uticaja daje jedinstveni ukus svim kulturama koje uzgajamo”, objašnjava nam direktor „Prune” i dodaje: „Svi proizvođači imaju svoju čarobnu formulu. Naša se sastoji u tome da smo oplemenili i modernizovali tradiciju srpske rakije uz primenu savremene tehnologije i enoloških metoda našeg viskostručnog kadra.” Tako je nastao jedan sasvim novi ukus koji odmah osvoji ljude ili ih pak ne osvoji. Prema Predragovim rečima, u tome i jeste suština njihove vizije – želeli su proizvod koji će imati svoju publiku, nikako nešto što će se baš svakome dopasti.

Dok se u čašama mreška gusto bordo vino, a u vazduhu lebdi miris višnje, pitamo našeg sagovornika o jednom od najpoznatijih vina iz vinarije „Pruna”, specifičnog i jedinstvenog ukusa i mirisa. „Višnja 2015” je čuveno vino od višnje koje je suštinski fermentisani sok dobijen prirodnim ceđenjem najzrelijih i najkvalitetnijih plodova sveže višnje. Predrag kaže da ovaj proizvod spada u kategoriju voćnih vina a proizveden je tehnologijom proizvodnje crvenih vina. „Braničevski okrug, uz Merošinu, spada u najpoznatija područja za proizvodnju sveže oblačinske višnje u Srbiji, a oblačinska višnja je najpoznatiji srpski brend kad je reč o svežem voću na evropskom a i svetskom tržištu. Zato smo odlučili da je bolje da našu vrhunsku sirovinu pretočimo u autentični proizvod umesto da prodajemo sveže voće kao što je to slučaj sa 98 odsto ukupne proizvodnje višnje u Srbiji”, objasnio nam je Predrag kako je nastalo vino od višnje.

Priredile: Milica Jordan i Tamara Zjačić

Ceo tekst pročitajte u teksu Magazinu Energetskog portala ODRŽIVA POLJOPRIVREDA mart – maj 2019.

Zabrinjavajuće stanje u srpskim klanicama!

Foto-ilustracija: Pixabay
mesar-klanica-meso
Foto-ilustracija: Pixabay

U izveštaju o napretku Srbije u procesu evropskih integracija za 2018. godinu, Evropska komisija konstatuje da Srbija “nije ostvarila nikakav napredak” u oblasti dobrobiti životinja, saopštava ORCA. Uprava za veterinu Ministarstva poljoprivrede, koja je nadležna za dobrobit životinja, “ima i dalje nedovoljan broj zaposlenih, njeni administrativni kapaciteti su dodatno pogoršani i prete da dostignu kritične nivoe”. Pored toga konstatuje se da je neophodno primenjivati zakon, a naročito kada je u pitanju dobrobit životinja pri klanju.

Zakon o dobrobiti životinja propisuje da se životinje pre klanja moraju omamiti na način kojim se prouzrokuje trenutni gubitak svesti životinje, kao i da se obrada zaklanih životinja ne može nastaviti ako iskrvarenje životinje nije u potpunosti završeno.

klanica
Foto-ilustracija: Pixabay

Stanje u klanicama zabrinjavajuće

  • Preko 70 odsto životinja se kolje odmah po prispeću u klanicu;
  • Omamljivanje goveda se u preko 50 odsto slučajeva sprovodi upotrebom čekića;
  • Omamljivanje strujom kod svinja sprovodi se nestručno i usled brzine dolazi do toga da mnoge životinje odu na klanje bez omamljivanja;
  • Radnici su gotovo uvek veoma nasilni prema životinjama tokom istovara i utovara u kamion, uz korišenje metalnih šipki i štapova za udaranje, lomljenje repova kod bikova, vuča svinja za uši i slično;
  • Veterinarski inspektori u preko 60 odsto slučajeva nisu prisutni na liniji klanja.

Neke od preporuka ORCA-e

  • Obezbediti lice koje je odgovorno za dobrobit životinja na klanici;
  • Vršiti rotaciju radnika na liniji klanja kako bi se izbeglo rutinsko obavljanje posla koje dovodi do patnje životinja (naročito kada je u pitanju omamljivanje);
  • Podizanje fizičkih barijera između životinje koje čekaju da budu zaklane i onih koje su već zaklane.

ORCA na sastanku u Evropskoj komisiji

Sredinom juna u Briselu je održan peti sastanak Platforme za dobrobit životinja pri Evropskoj komisiji na kojem su razmatrani načini efikasnije primene propisa u oblasti dobrobiti životinja u Evropskoj uniji. ORCA je članica Platforme od 2017. godine i jedini je predstavnik sa prostora zapadnog Balkana.

Izvor: ORCA

Begeč u oktobru dobija centralni prečistač za vodu

Foto: Grad Novi Sad

Krajem oktobra biće izgrađen centralni prečistač za vodu, a posle toga stanovnici novosadskog naselja Begeč moći će da se priključe na kanalizacionu mrežu i neće više morati da koriste septičke jame, najavio je danas gradonačelnik Novog Sada Miloš Vučević u Begeču, na lokaciji gde je počela izgradnja prečistača.

Foto: Grad Novi Sad

„Ono što Begečani čekaju decenijama, a to je rešavanje pitanja kanalizacione mreže, zbog čega su s pravom bili ogorčeni, dobiće krajem oktobra.

Grad Novi Sad je iz budžeta izdvojio 217 miliona dinara za ovu investiciju, od čega sam prečistač košta 200 miliona dinara.

Na prečistač će moći da se priključi 4.000 priključaka, što je i više nego što Begeč ima“, rekao je Vučević pred okupljenim Begečanima, koji su došli da ga pozdrave.

On je rekao i da će biti asfaltirano nekoliko ulica, urađena rasveta, obnovljeni mobilijari, biciklističke staze i ostali infrastrukturni radovi.

„U sve te ostale segmente Grad će uložiti 30 miliona dinara, a u prethodnih sedam godina u Begeč smo uložili pola milijarde dinara”, dodao je Vučević.

Najavio je i da je Grad spreman da investira u vodovodnu mrežu, „ako bude imao podršku Begečana“.

„Ako Grad bude imao podršku od Begečana, spreman je da investira 200 miliona dinara u vodovodnu mrežu i bunare, ali to neće značiti da će posle te investicije voda poskupeti. Ne znam kome je u interesu da Begeč nema ispravnu vodovodnu mrežu“, rekao je Vučević.

On je najavio i da će na jesen početi da se rade i vodovodna i kanalizaciona mreža u novosadskom naselju Bocke, da će biti projektovana vodovodna mreža za Tatarsko brdo, i da počinje sređivanje delova Novog Sada koji su nastajali neplanski i van urbanističkih planova.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Argumenti na bazi struke osnov za zaštitu crnogorskih voda

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Savet za vode koji je nedavno, krajem juna, formiran odlukom Vlade Crne Gore imaće zadatak da kao savetodavno i stručno telo doprinese realizaciji politika u oblasti vodoprivrede u cilju očuvanja i održivog upravljanja vodama u Crnoj Gori, kao i rešavanju brojnih lokalnih i globalnih izazova u oblasti voda.

Foto: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Na prvoj sednici u fokusu su bile teme vezane za aktuelne brojne projekte koji se u saradnji sa međunarodnim partnerima sprovode u Crnoj Gori, a koji imaju za cilj zaštitu voda i zaštitu od voda.

Sastanak je otvorio predsednik Savjeta Momčilo Blagojević, generalni direktor Direktorata za vodoprivredu, ukazujući na ulogu i značaj ovog tijela i svih članova na dalji proces upravljanja u oblasti voda.

Takođe, napomenuo je da je veoma bitna transparentnost rada Saveta, koja će biti postignuta kroz punu uključenost civilnog sektora u rad Saveta, preko izabranog predstavnika u tom telu.

Savet će, kako je saopšteno, dati maksimalan doprinos za kvalitetnu realizaciju prioritetnih projekata koji se sprovode, kao što su priprema Planova upravljanja rečnim slivovima (Jadranskim i Dunavskim), koji će biti krovni upravljački dokumenti za vode u Crnoj Gori, zatim glavnih projekata regulacije Grnčara i Lima, Planova upravljanja rizikom od poplava i drugi.

Jedna od tema na sednici Saveta bila je i aktuelna problematika vezana za potencijalni uticaj na reku Cijevnu izgradnje objekata na albanskom delu toka Cemi Selces.

Predsednik Savjeta Momčilo Blagojević je iskazao uverenje da će započeta komunikacija nadležnih organa Crne Gore i Albanije u duhu dijaloga i dobrosusedskih odnosa u najkraćem roku dati rezultat koji treba da bude u korist Cijevne kao prekograničnog resursa.

„Dijalog na bazi argumenata dobijenih kroz naučnu i stručnu analizu postojećeg stanja i scenarija planiranog razvoja je preporuka i međunarodnih partnera, sa kojima smo intenzivno komunicirali u proteklom periodu po pitanju rešenja ovog problema“, kazao je Blagojević.

Podsećajući da je Crna Gora krajem prošle godine formirala novu Komisiju za saradnju sa Albanijom, Blagojević je kazao da je sada formirana i Komisija sa albanske strane, te da Crna Gora očekuje zvanično dostavljanje dokumentacije od strane Republike Albanije kako bi na skorom zajedničkom sastanku Komisija diskutovali i argumentovano rešili sve nedoumice.

Na kraju je zaključeno da će Savet za vode raditi na jačanju kapaciteta sektora voda, unapređenju standarda i omogućavanju boljih principa rada kada je u pitanju zaštita voda.

Definisane su četiri prioritetne oblasti koje će Savet dalje detaljno razmatrati: Očuvanje prekograničnog vodotoka Cijevne, Planovi upravljanja rečnim slivovima, Planovi upravljanja rizikom od poplava, Infrastrukturni radovi na regulaciji vodotoka (Grnčar, Lim, Bojana i dr.).

Milisav Pajević

Raspisan novi konkurs za pošumljavanje

Foto-ilustracija: Unsplash (Geran de Klerk)

Ministarstvo zaštite životne sredine raspisalo je novi konkurs za pošumljavanje kojim vrši raspodelu preostalog iznosa sredstava Zelenog fonda za pošumljavanje u 2019. godini od 22.938.436,00 dinara.

Foto-ilustracija: Unsplash (Geran de Klerk)

Sredstva Zelenog fonda dodeljuju se za nabavku sadnica i izvođenje radova za pošumljavanje zemljišta autohtonim vrstama drveća, i žbunja, na zemljištu u javnoj svojini na teritoriji jedinica lokalne samouprave (gradovi i opštine), kao i gradskih opština.

Sve potrebne informacije u vezi sa konkursom mogu se dobiti elektronskom poštom na adresu konkurs.posumljavanje@ekologija.gov.rs ili na telefone 011/ 31-22-144 i 011/31-22-893.

Podsetimo, na osnovu Konkursa, objavljenog 22. aprila, a u skladu sa Odlukom o utvrđivanju konačne rang liste o dodeli sredstava Zelenog fonda Republike Srbije za pošumljavanje u 2019. godini od 20. juna, raspodeljena su sredstva u iznosu od 18.061.564,00 dinara.

Milisav Pajević

Počela Mediteranska nedelja čišćenja obala

Foto: pixabay

Jedanaest nevladinih organizacija, nacionalnih operatera programa Blue Flag (Plava zastavica) sa Kipra i Malte, iz Portugala, Španije, Francuske, Italije, Slovenije, Grčke, Turske, Izraela i Crne Gore, ponovo su udružile snage kako bi organizovale Mediteransku nedelju čišćenja obala početkom jula 2019. godine.

Foto: pixabay

Oni pozivaju decu, roditelje i druge pojedince, lokalne zajednice i nevladine organizacije da udruže snage i da od 1. do 7. jula daju svoj doprinos u Mediteranskoj nedelji čišćenja obala.

„Zajedno, kao region, možemo napraviti nešto bitno za naše resurse, našu ekonomiju i našu okolinu.

Pokažimo ostatku sveta, posvećenost Plave zastavice čistom moru i obalama.

Pridružite nam se pod sloganom ‘Briga za more koje nas ujedinjuje'”, poručuje koordinator Plave zastavice u Crnoj Gori i izvršni direktor NVO „EKOM” Saša Karajović.

Mnogi su svesni zagađenja mora i toga da plastika završava u našim lancima ishrane i uništava mnoge vrste. S obzirom na to da je Mediteran jedna od najpopularnijih turističkih destinacija, ali i jedna od najnaseljenijih regija, problemi poput otpada u moru su u porastu.

„U poslednjih nekoliko godina, više morskih životinja je ugroženo otpacima koji ne poznaju nacionalne granice.

Plutaju iz jedne zemlje u drugu, često završavaju na obalama i plažama drugih mediteranskih zemalja.

Zbog toga se koordinatori Plave zastavice u mediteranskom regionu ponovo okupljaju, ne samo radi podizanja svesti, već i zbog preduzimanja konkretnih akcija.

Plava zastavica, kao i svi programi Fondacije za ekološku edukaciju (FEE), vodi ka osnaživanju građana, lokalnih vlasti, turista i svih korisnika plaža da preuzmu aktivnu ulogu. Svest sama po sebi nije rešenje za postojeće plutajuće otpatke”, navodi Karajović.

Ovogodišnju inicijativu pohvalila je i Evropska komisija za njen proaktivan pristup, a posebnu poruku je uputio evropski komesar za životnu sredinu, pomorstvo i ribarstvo Karmen Vela.

Izvor: Radio Jadran

Milisav Pajević