Home Blog Page 867

Srbija i Bugarska potpisale Sporazum o saradnji u oblasti vanrednih situacija

Foto: Vlada Republike Srbije

Potpredsednik Vlade Republike Srbije i ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović i ministar unutrašnjih poslova Republike Bugarske Mladen Marinov potpisali su juče Sporazum o saradnji u oblasti vanrednih situacija.

Foto: Vlada Republike Srbije

Sporazum će doprineti efikasnijem i bržem reagovanju u slučaju elementarnih nepogoda, posebno u pograničnim oblastima.

Stefanović je rekao da je ovaj dokument garancija da će biti pojačani napori i brzina reagovanja u vanrednim situacijama, posebno u pograničnoj regiji.

Investiranjem u naše profesionalce i jačanjem naših međusobnih veza omogućićemo da reagovanje u slučaju elementarnih nepogoda bude pravovremeno i brzo, u interesu građana i Srbije i Bugarske, poručio je potpredsednik Vlade.

Milisav Pajević

Crnogorskim poljoprivrednicima uskoro 20 miliona evra iz IPARD II programa

Radi proširivanja liste korisnika i pravno – tehničkih korekcija, Vlada Crne Gore je donela Uredbu o realizaciji i postupku korišćenja sredstava iz Instrumenta pretpristupne pomoći Evropske unije (IPARD II program).

Prilikom predstavljanja ove tečke dnevnog reda naglašeno je da se stupanjem na snagu Uredbe ispunjava poslednji uslov za raspisivanje Javnih poziva, kojima će u 2019. godini crnogorskim poljoprivrednicima biti stavljeno na raspolaganje 20.000.000 evra.

Milisav Pajević

Izumitelj mlaznog skutera nije uspeo da preleti Lamanš

Foto: YouTube/Print Screen Le Figaro
Foto: YouTube/Print Screen Le Figaro

Frank Zapata nije uspeo da preleti Lamanš na svom mlaznom skuteru. Francuski pronalazač koji je želeo da ostvari svoj dečački san, kako je pre poletanja rekao novinarima, pao je u vodu na polovini putovanja prilikom pokušaja da se spusti na platformu broda da dopuni gorivo.

Frans pres prenosi da je Zapata spasen i da je bio svestan kada je pokupljen iz mora.

Nekadašnji svetski  džet-ski šampion, planirao je da na svom “flajbordu” preleti 36 km nad Lamanšom, brzinom od 140 km/h. Uzleteo je sa platforme u blizini Kalea, iz francuskog mesta Sangat, a krajnja stanica je trebalo da bude jug Engleske, zaliv Sent Margaret u Doveru.

Televizija CNjuz je prenela izjave ljudi bliskih Zapati da mu je put prekinut kada je udario u brod gde je trebalo da uzme gorivo i pao u vodu. On se nadao da će preći 36 km Lamanša za oko 20 minuta.

Zapata je svoj izum već predstavio na Forumu inovacija u odbrambenoj industriji u Parizu krajem 2018.  Njegove mogućnosti je demonstrirao prvi put u Parizu tokom tradicionalne parade povodom francuskog nacionalnog praznika Dana pada Bastilje 14. jula, preletevši nekoliko desetina metara iznad Jelisejskih polja. Njegova leteća mašina ima pet malih turbo-mlaznih motora koji izbacuju vazduh i omogućuju joj da lebdi ili leti.

Reč je o autonomnoj letećoj mašini koja se pokreće na kerozin, a Zapata je nosi u rancu. Ovom mašina uz pomoć mini turboreaktora može da razvije brzinu i do 190 km/h.

Zapatin pokušaj dolazi tačno 110 godina nakon što je Francuz Luj Blerio postao prvi čovek koji je uspešno avionom preleteo Lamanš 1909. godine.

Željka Vesić

 

U prirodu vraćeno 20 ptica grabljivica

Foto: PZZP/ V. Dobretić
Foto: PZZP/ V. Dobretić

Tim za zbrinjavanje divljih životinja Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u saradnji sa ZOO vrtom Palić i JP Palić – Ludaš je juče veoma uspešno vratio u prirodu 20 ptica grabljivica – 14 vetruški (Falco tinnunculus) i 6 malih ušara (Asio otus).

Ptice su prstenovane i potom puštene u PIO Subotička peščara koja je povrišne 5369 hektara i koja će biti novi dom za ove grabljivice.

Samo jedna ptica, mala ušara, nije uspela uspešno da poleti, pa je ponovo vraćena u prihvatilište na dalju rehabilitaciju.

Milisav Pajević

Dalja implementacija Strategije za aproksimaciju u oblasti životne sredine

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović učestvovao je na završnom događaju predstavljanja IPA projekta „Dalja implementacija Strategije za aproksimaciju u oblasti životne sredine“.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Projekat je imao za cilj da napravi analizu kada, koliko i za koje tačno projekte u oblasti životne sredine, a pre svega za upravljanje otpadom i otpadnim vodama, je potrebno da se izdvoje sredstva u narednom periodu.

Rezultati ovog projekta su takođe poslužili u pripremi Pregovaračke pozicije za Poglavlje 27 – životna sredina i klimatske promene.

Agencija za zaštitu životne sredine aktivno je učestvovala u projektu imajući u vidu njenu ulogu u transpoziciji evropskog zakonodavstva u ovoj oblasti.

U ocenjivanju za 2018. godinu Agencija za zaštitu životne sredine je ostvarila skor od 93 odsto za izveštavanje prema Evropskoj agenciji za životnu sredinu, čime se našla na 13 mestu od 39 evropskih zemalja koje učestvuju u procesu.

Jedan od rezultata sveobuhvatne analize ovog IPA projekta, a tiče se Agencije za zaštitu životne sredine, jeste da je neophodno konstantno osnaživati državni monitoring kvaliteta vazduha i vode.

Milisav Pajević

Kako se “sahranjuju” nuklearni reaktori?

Foto: Wikipedia/Tom Porter

Pojam sarkofag je većini ljudi poznat sa časova istorije u otprilike petom razredu osnovne škole kao kamena grobnica u koju su u doba antičkog Egipta bili sahranjivani faraoni. Međutim, da li ste znali da se ista reč koristi i za betonsku i metalnu strukturu pod kojom “počiva” četvrti reaktor nekadašnje Nuklearne elektrane “Lenjin” u Ukrajini?

Foto: Wikipedia/Tom Porter

Grad Pripjat je 26. aprila 1986. godine bio poprište događaja koji važi za jednu od najvećih ekoloških katastrofa u istoriji nuklearne energije. Četiri reaktora černobiljske elektrane su zadovoljavala oko 10 odsto ukupnih potreba za električnom energijom u zemlji, sve dok kobnog dana nije došlo do ekspolozije na poslednjem od njih. Oslobodila se velika količina radijacije i bilo je evakuisano više od 100.000 stanovnika.

Nuklearna nesreća je opustošila ukrajinsku oblast koja je nekada bila naseljena radnicima i njihovim porodicama, a čak su i životinje i biljke pretrpele negativne posledice poput poremećaja ponašanja, mutacija gena i usporavanja rasta. Iako se postepenim gašenjem reaktora njen udeo u energetskom miksu Ukrajine smanjivao, sporna nuklearna elektrana je tek 2000. godine u potpunosti prestala da bude proizvođač električne energije.

Procesi “zakopavanja” četvrtog reaktora pod 400.000 m3 betona i 7.300 tona metala i ugrađivanja sistema filtracije su bili okončani pola godine nakon katastrofe. “Monstruozna” građevinska struktura je nazvana sarkofag i njena uloga je bila da zakloni istopljeno jezgro reaktora i da unutar sebe zarobi 740.000 m3 verovatno najopasnijeg otpada koje je čovečanstvo proizvelo tokom 20. veka. Kako ju je nagrizao zub vremena, rodila se potreba da bude zamenjena – ili, preciznije rečeno, prekrivena i dodatno obezbeđena.

Projekat izgradnje i dopremanja novog, sigurnijeg spremišta, vredan gotovo 3 milijarde evra, je finansirala Evropska banka za obnovu i razvoj uz podršku više od 45 zemalja. Njegova realizacija, otpočeta 2010. i završena 2016. godine, je predstavljala izuzetno složen inženjerski poduhvat i prelomni trenutak za uzdizanje nuklearne bezbednosti na novi nivo pomoću neverovatnih 500.000 šrafova.

Pretpostavljeni vek trajanja zasvođenog spremišta iznosi 100 godina. Sklapanje metalne konstrukcije, široke 165 m i visoke 108 m, je trajalo 6 dana i zahtevalo je učešće 224 hidrauličnih dizalica. Stručnjaci su procenili da bi odolela naletima vetra brzine i do 332 km/h.

S obzirom na to da je reč o najvećem pokretnom objektu na svetu koji je 7 metara viši u odnosu na poslovni soliter “Beograđanka”, čak i ova građevina u prestonici Srbije bi mogla da se nađe opasana njegovim zidinama debelim 10 m, ako u obzir uzmemo mogućnost pomeranja spremišta i razmere oba objekta – ipak, moram da priznam, da ovaj scenario ne deluje kao realan zato što je zaštita od radijacije svakako prioritetnija od skrivanja parčeta modernističke arhitekture koje ne zadovoljava moje estetske standarde.

Jelena Kozbašić

Beograđani piju vodu dobrog kvaliteta, nije potrebna dodatna filtracija

Foto: pixabay

JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija”, koje već 127 godina Beograd snabdeva pijaćom vodom provereno dobrog kvaliteta, odgovorno tvrdi da vodi koju piju sugrađani nije potrebna bilo kakva dodatna filtracija, saopšteno je iz ovog preduzeća.

Foto: pixabay

Kako se navodi u saopštenju, u prethodnom periodu, u pojedinim delovima grada izvesni trgovci aparatima za filtraciju vode građanima nude besplatnu proveru njenog kvaliteta, uz obećanje da će ga poboljšati.

Sugrađani su pozivani da sami uzorkuju vodu sa kuhinjskih slavina i da unapred dobijenu bočicu ostave na za to predviđeno mesto, nakon čega će ih kontaktirati pomenuti trgovci.

JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija” upozorava da su način uzorkovanja pijaće vode i njena analiza propisani strogim Pravilnikom o higijenskoj ispravnosti vode za piće i direktivama Evropske unije, odnosno Svetske zdravstvene organizacije.

Služba sanitarne kontrole vode u više navrata je utvrdila da je voda tretirana aparatima za filtraciju nedopustivo demineralizovana.

Takva voda, sa veoma niskom provodljivošću i promenjenim svojstvima, ne može neograničeno da se konzumira za piće.

Voda koja se distribuira iz gradskog vodovoda je bezbedna, optimalnog mineralnog sastava i može da se konzumira neograničeno za piće, spremanje hrane i održavanje higijene.

Na ispitivanju njenog kvaliteta konstantno rade stručni timovi beogradskog vodovoda i Gradskog zavoda za javno zdravlje, koji na godišnjem nivou analiziraju preko 20.000 uzoraka „česmovače”.

JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija” potrošačima poručuje da nema potrebe za dodatnim filtriranjem vode za piće, koja je u potpunosti ispravna i standardno dobrog kvaliteta.

Osim što nema zdravstvenih i tehnoloških opravdanja za naknadnim filtriranjem, građanima to predstavlja i nepotreban trošak, saopšteno je iz JKP „Beogradski vodovod i kanalizacija”.

Milisav Pajević

NVO Green Home sprovodi akciju suzbijanja ambrozije

Foto: NVO Green Home

NVO Green Home organizovala je akciju suzbijanja ambrozije, a uklanjanje je sprovedeno na gradskoj plaži Galeb i na plaži ispod Union mosta u Podgorici.

Foto: NVO Green Home

Akciji su, kako je saopšteno iz ove NVO, prisustvovali predstavnici Nacionalnih parkova, Željezničke infrastrukture, Čistoće i Zelenila.

„Terenskom radu prethodilo je stručno predavanje o biologiji i ekologiji ove vrste, načinu prepoznavanja i razlikama od njoj sličnih invazivnih vrsta, kao i štetnim uticajima na prirodu i zdravlje ljudi.

Imajući u vidu da je ambrozija invazivna i alergena vrsta, edukacija građana o ovom problemu je jako značajna”, podsećaju iz NVO.

Aktivisti NVO Green Home su tokom akcije informisali prolaznike o ambroziji, a tom prilikom podeljena je i kratka brošura sa ključnim informacijama na koji način mogu doprineti suzbijanju populacije ove vrste.

„Ambrozija je do sada je evidentirana na području Bara, Boke, Podgorice, Danilovgrada, Nikšića, Kolašina, Bijelog Polja i Berana, a pod najvećim pritiskom su Danilovgrad i Podgorica.

Najjefikasniji način suzbijanja ove invazivne, alergene vrste je mehaničko uklanjanje iz korena, ali i redovno košenje zelenih površina i to pre perioda cvetanja.

Naredna akcija suzbijanja ambrozije planirana je za sledeću nedelju”, podsjećaju iz Green Homea.

Izvor: RTCG

Milisav Pajević

Šaludovac kod Paraćina dobija kanalizaciju

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Ove građevinske sezone u Šaludovcu kod Paraćina se izvode radovi na izgradnji kanalizacije, kako bi meštani, koji su se izjasnili za priključivanje, a njih je velik broj, rešili jedan od prioritetnih infrastrukturnih problema.

Sem toga, u narednom periodu, po programu izgradnje seoskih saobraćajnica, očekuje se izgradnja ulice, u neposrednoj blizini škole, pored terena za male sportove.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Novo postrojenje Aglomeracije u Smederevu biće po ekološkim standardima

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Potpredsednica Vlade Republike Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović prisustvovala je juče u Smederevu početku izgradnje novog postrojenja Aglomeracije kompanije „HBIS grup Srbija“.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Kamen temeljac za pogon, u koji će ukupno biti uloženo 120 miliona dolara, položili su predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednik kompanije „HBIS Tangstil“ i „HBIS grup Srbija“ Vang Laniju.

Izgradnjom novog postrojenja Aglomeracije kompanija „Hbis Group Serbia” će se svrstati u vodeće evropske fabrike za očuvanje energije, a zaštita životne sredine će dostići svetske ekološke standarde.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture izdalo je građevinsku dozvolu za gradnju pomenutog pogona u Smederevu.

Mihajlović je najavila da će biti nastavljena ulaganja u razvoj infrastrukture u Smederevu, koja je važna za funkcionisanje privrede i nove investicije.

Ona je rekla da je u martu 2020. godine planiran početak izgradnje Luke Smederevo, i dodala da će u avgustu ove godine biti završeni radovi na izgradnji pruge koja će spojiti tu luku sa železničkim Koridorom 10.

Milisav Pajević

Srbija otvorena za inicijative Japana za unapređenje životne sredine

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine u Vladi Republike Srbije Goran Trivan i državni ministar za zaštitu životne sredine Japana Minoru Kiući istakli su juče da su dve zemlje veoma zainteresovane za dalje jačanje dobrih bilateralnih odnosa, posebno u oblasti zaštite životne sredine.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Trivan je tokom sastanka sa Kiućijem, koji u svojstvu generalnog sekretara Parlamentarne grupe Japan–Srbija u Donjem domu Parlamenta Japana boravi u poseti Srbiji, izrazio zahvalnost toj zemlji na dosadašnjoj podršci unapređenju stanja životne sredine u Srbiji.

Prema njegovim rečima, tu podršku najbolje predstavljaju brojni zajednički projekti i širok obim različitih vidova pomoći koju je ova zemlja, naročito u poslednjoj deceniji, dodelila Srbiji.

On je naglasio da je Srbija otvorena za inicijative Japana za unapređenje saradnje u oblasti zaštite životne sredine, pri čemu je projekat izgradnje deponije „Vinča“ naveo kao primer efikasnog modela koji otvara široki put saradnje sa zainteresovanim investitorima.

Ministar je objasnio da je reč o najvećem javno-privatnom partnerstvu u regionu, u kojem učestvuje japanska kompanija „Itoču“.

Trivan je ukazao na to da su sadašnji prioriteti Srbije u oblasti zaštite životne sredine uspostavljanje sistema za prečišćavanje otpadnih voda i regionalnih centara za upravljanje čvrstim komunalnim otpadom.

On je, međutim, naveo da predmet saradnje mogu biti i smanjenje zagađenja vazduha, zaštita prirode, ublažavanje i prilagođavanje posledicama klimatskih promena, pošumljavanje i druga pitanja koja se odnose na stanje životne sredine.

Ministar je izrazio očekivanje da će uskoro biti definisani dalji koraci u razvijanju mogućih oblika saradnje u vezi sa ekološkim pitanjima, uz napomenu da ona mora biti konkretna i efikasna i doneti dobrobit za obe zemlje.

Minoru Kijući je upoznao Trivana sa dostignućima Japana u oblasti rešavanja problema zagađenja vode i vazduha, rešenjima za smanjenje zagađenja u oblasti saobraćaja, koja se zasnivaju na vodoniku, satelitskom prikupljanju podataka i njihovoj distribuciji, kao primerima visoke tehnologije i odgovorne politike Japana u unapređenju životne sredine.

Japan je, kako je istakao, spreman da pomogne Srbiji u primeni savremenih tehnoloških rešenja, da omogući razmenu podataka kojima raspolaže u borbi protiv klimatskih promena, i u sveukupnom procesu usvajanja savremenih ekoloških standarda i postizanja zdravije životne sredine.

Na sastanku je zaključeno da oblast zaštite životne sredine predstavlja širok prostor za dalje produbljivanje saradnje Srbije i Japana, koje je zasnovano na jačanju političkih i ekonomskih odnosa dveju zemalja.

Milisav Pajević

Ruralna područja Crne Gore imaće kvalitetnije napajanje električnom energijom

Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Projekat revitalizacije srednjenaponske i niskonaponske mreže koji realizuje CEDIS predstavlja jednu od najznačajnijih investicija u distributivni sistem tokom proteklih nekoliko decenija i značajno će podstaknuti pozitivne procese u opštinama na severu Crne Gore, konstatacija je ministarke ekonomije Crne Gore Dragice Sekulić, koja je juče sa predstavnicima CEDIS-a i Izvođača radova obišla deonicu dalekovoda „Dolac“ u Beranama na kojoj je rekonstrukcija u toku.

Foto: Ministarstvo ekonomije Crne Gore

Sekulić je istakla da je naročito zadovoljna poštovanjem planirane dinamike izvođenja radova i dodala da veruje da će nakon realizacije ovog projekta i ostalih investicionih aktivnosti CEDIS – a planiranih za naredne tri godine, korisnici distributivnog sistema u Crnoj Gori imati značajno kvalitetnije napajanje električnom energijom, naročito na ruralnom području.

„CEDIS, prema trogodišnjem planu investicija, u primarnu i sekundarnu mrežu na području Crne Gore treba da uloži oko 80 miliona evra, od kojih oko 50 miliona u revitalizaciju i rekonstrukciju postojeće mreže i 30 u izgradnju novih distributivnih objekata”, kazala je ministarka Sekulić i dodala da je ovaj Projekat sigurno najveća investicija u distributivni sistem od 80-tih godina prošlog veka.

Za prvu godinu izvođenja radova u okviru Projekta revitalizacije opredeljeno je oko 12 miliona i 400 hiljada evra za rekonstrukciju sedam 10kV dalekovoda.

Trenutno su u toku radovi na dalekovodima „Grahovo“ u Nikšiću, „Bijela“ u Šavniku, „Gubavač“ u Bijelom Polju i „Dolac“ u Beranama, a se uskoro očekuje i početak radova i na preostalim dalekovodima („Slap Zete“ u Danilovgradu, „Krute“ u Ulcinju i „Tomaševo“ u Bijelom Polju).

„Neophodno je istaći da Projektom revitalizacije CEDIS i Vlada Crne Gore, pokazuju opredeljenje za strateško bavljenje distrubutivnim sistemom.

Naime, sa sanacije posledica, došli smo na nivo strateškog planiranja i izgradnje distributivnih objektata i mreže”, kazao je Zoran Đukanović, izvršni direktor CEDIS-a.

Đukanović je takođe istakao da je zadovoljan što se Projekat realizuje u saradnji sa renomiranim kompanijama iz Crne Gore koji će i u narednom periodu biti oslonac CEDIS-u u ovakvim i sličnim projektima.

Takođe, izrazio je zahvalnost i korisnicima na strpljenju usled prekida u napajanju koji su neophodan segment realizacije Projekta.

Kazao je da su korisnici bili i više nego strpljivi zbog čestih prekida u napajanju električnom energijom koji su bili posledica neadekvatnog kvaliteta mreže u prethodnom periodu.

Istakao je da je uveren da će se nakon realizacije ovog i ostalih projekata CEDIS-a, kvalitet napajanja na seoskom području značajno poboljšati.

Podsjećamo da radove izvodi Konzorcijum kojeg čine crnogorske komapanije „Mezon” d.o.o. Danilovgrad, „Electro Team” d.o.o. Budva i “Ramel” d.o.o. Nikšić, sa kojim je u decembru prethodne godine potpisan okvirni sporazum na period od 24 meseca za potrebe Projekta revitalizacije srednjenaponske (SN) i niskonaponske (NN) elektroenergetske mreže.

„Koristim priliku da se zahvalim Vladi Crne Gore i CEDIS-u što su pokretanjem ovakvih i sličnih projekata dali priliku domaćim kompanijama da zaposle značajan broj mladih ljudi i da im, na taj način omoguće usavršavanje u oblastima koje su definitivno postale deficitarne ne samo kod nas nego i u regionu”, kazao je Miroslav Milović, predstavnik Konzorcijuma.

„U prethodnom periodu smo imali značajnih problema u napajanju na seoskom području naročito, tako da će ova važna investicija u velikoj meri rešiti probleme građana Berana.

S obzirom na važnost kvalitetnog napajanja električnom energijom koristim priliku da se zahvalim svim akterima koji učestvuju u ovom, za našu opštinu, izuzetno važnom poduhvatu”, naglasio je Dragoslav Šćekić, predsjednik Opštine Berane.

Podsećamo, da će u okviru Projekta biti rekonstruisano 910 kilometara mreže i 14.200 stubnih mesta na srednjenaponskom niovu i oko 510 kilometara mreže sa 14.570 stubnih mesta na niskom naponu.

Domaćinstva koja se napajaju sa mreže na kojoj se izvode radovi se detaljno i direktno na terenu informišu o Projektu i benefitima koje mogu očekivati nakon završetka radova i blagovremeno obaveštavaju o terminima prekida u napajanju električnom energijom.

Milisav Pajević

Sombor izrađuje Plan zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama

Foto: Wikipedia

Gradski većnici Sombora su na poslednjoj sednici usvojili predlog Odluke o pristupanju izradi Plana zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama na teritoriji Grada Sombora.

Foto: Wikipedia

Ovom Odlukom se: utvrđuje pristupanje izradi Plana zaštite i spasavanja u vanrednim situacijama na teritoriji Grada Sombora, utvrđuje sadržaj Plana zaštite i spasavanja i obrazuje stručno operativni tim za izradu Plana zaštite i spasavanja.

U timu su imenovani Antonio Ratković, zamenik Gradonačelnika – rukovodilac tima, Helena Roksandić Musulin, načelnica Gradske uprave – član, Ivan Кamerer, načelnik Odeljenja za privredu, turizam i LER – član, Ivan Gligorić, mlađi savetnik za poslove vanrednih situacija i odbrane – član, Vladislav Milošev, direktor VD „Zapadna Bačka“ d.o.o. Sombor – član, Radoslav Josić, šef RJ Vode Vojvodine Sombor – član, Goran Nonković, direktor JКP „Prostor“ Sombor – član i Jasmina Bobić, direktor JКP „Vodokanal“ Sombor – član, a Gradska uprava grada Sombora je nosilac i koordinator aktivnosti izrade Plana zaštite i spasavanja u delu svog delokruga rada.

Milisav Pajević

Učenici iz Srbije svetski šampioni na takmičenju iz ekologije

Foto: PrintSreen Facebook stranica Gimnazija plus - Beograd
Foto: PrintSreen Facebook stranica Gimnazija plus – Beograd

Učenici beogradske Osnovne škole “Drinka Pavlović” i učenik “Gimanzije plus” osvojili su zlatne medalje na najvećem svetskom ekološkom takmičenju za osnovce i srednjoškolce u Kanadi, javlja Brainz TV.

Marija Lubardić, učenica Osnovne škole “Drinka Pavlović”, osvojila je dva zlata za najbolji esej i kao kapiten pobedničkog tima u debati, za najbolji esej zlato je dobila i Stefanija Živanović, a zlatne medalje u debati dobili su Anđela Babović, Ivan Filip Kovačević i Aleksandar Marković Ćorac, piše Brainz.

Učenici iz Beograda autori su najboljih eseja sa predlozima rešenja budućeg života na kopnu, u vezi sa aktuelnom temom promena klime, a veliki uspeh rezultat je višemesečnog rada učenika sa mentorom Marinom Drndarski.

Nacionalni tim Srbije je u ukupnom zbiru i najuspešniji na takmičenju.

Svetska školska debata održana je u Viktoriji pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija, Vlade Britanske Kolumbije i nacionalnih inženjerskih akademija SAD, Velike Britanije i Kine, koje su domaćini Samita Globalnog izazova u inženjerstvu za 2019.

Izvor: N1

Željka Vesić

Otkrivene kornjače koje svetle u raznim bojama

Foto: YouTube PrintSreen
Foto: YouTube PrintSreen

Bioflourescencija se proučava tek desetak godina, a otkriće kornjače sa kljunom jastreba kod Solomonskih ostrva je prvo takve vrste.

Pomorski biolozi otkrili su oko Solomonskih ostrva vrstu kornjače koja svetli u mraku i ima neobičnu sposobnost biofluorescencije, odnosno emitovanja svetla u različitim bojama, kao što su zelena i crvena.

Tim biologa ne zna sa sigurnošću zašto kornjače poseduju ovu jedinstvenu sposobnost, ali se zna da je druge vrste koriste da bi komunicirale između sebe ili za kamuflažu.

Pomorski biolog Aleksander Gaos kaže da korali često imaju biofluorescenciju, tako da je moguće da kornjače imaju ovu crtu kako bi se uklopile u okolinu.

Naredni korak u razumevanju drugih njihovih sposobnosti biće da biolozi prouče oči kornjača koje svetle umraku kako bi utvrdili da li one zapravo vide fluorescentne boje koje emituju.

Tim biologa će proučiti i hemijsku reakciju u kornjačama da bi ustanovio šta uzrokuje fluorescenciju.

Naučnici na Filipinima se nadaju da će pronaći još primeraka iste biofluorescentne kornjače u svojim vodama.

Ovo jedinstveno otkriće lako bi moglo da vodi do ogromnih otkrića u drugim životinjama koje imaju nepoznate sposobnosti, navodi Solomon tajms.

Izvor: Večernje Novosti

Željka Vesić

Nemci na autoputu postavili kablove za punjenje hibridnih kamiona u toku vožnje

Foto: Facebook (screenshot)

Nemačka je u maju ove godine otvorila svoj prvi “električni” put pridruživši se tako Švedskoj i Sjedinjenim Američkim Državama koje su u prošlosti sličnim poduhvatom električnim i hibridnim vozilima već obezbedile mogućnost punjenja u toku vožnje. Deonica autoputa na severu Frankfurta, dugačka 10 km, je bila unapređena sistemima kablova nalik onima iznad vozova, tramvaja i trolejbusa s ciljem smanjenja emisija štetnih gasova od strane saobraćajnog sektora i posledičnog smanjenja zagađenja vazduha.

Projekat je tek u povoju, a samo za sprovođenje test-faze Ministarstvo životne sredine je izdvojilo 15 miliona evra. Povrh toga, u razvoj neophodne energetske infrastrukture je uloženo 14,6 miliona evra.

Foto: Facebook (screenshot)

Princip “elektrifikacije” saobraćajnica je 2012. godine razvila jedna od vodećih svetskih kompanija u oblasti elektronike i elektrotehnike Simens.

Napredna tehnologija omogućava da hibridni kamioni, pri brzini i do 90 km/h, pomoću tzv. pantografa na njihovim krovovima (pantografi – tehnički uređaji za prenos električne energije) “vuku” električnu energiju iz postavljenih kablova, te da se na taj način pune. Kada isprazne kapacitete baterija, hibridi se prebacuju na dizel pogon.

Odsek za saobraćaj nemačke savezne države Hesen, u kojoj je i realizovan projekat, je saopštio da je električna energija iz kablova na autoputu obnovljivog porekla, što  daje još jednu dimenziju održivosti.

Saobraćajnicama Nemačke i dalje jezdi neznatan broj hibridnih kamiona, ali su stručnjaci procenili da bi zaokret ka elektropogonu preduzetnicima na pređenih 100.000 km uštedeo oko 20.000 evra – što će ih potencijalno motivisati da se ubuduće kreću na električnu energiju.

Ukoliko se dekarbonizacija posredstvom “elektrifikacije” puteva ispostavi izvodljivom, još 13.000 kilometara nemačke saobraćajne mreže će biti opremljeno kablovima za punjenje hibrida, najavili su nadležni organi.

Jelena Kozbašić