Home Blog Page 868

Belgijski recept – Velike ambicije i potraga za kompromisom

Foto: Unsplash / Jorge Fernandez Salas
Foto: Adam Koenraad

Belgija ima razvijen i operativan institucionalni i pravni sistem za zaštitu životne sredine. Preklapanje odgovornosti u pitanjima životne sredine između federalne i regionalne vlasti je neizbežno, s obzirom na raspodelu nadležnosti na različite nivoe vlasti u belgijskom ustavnom okviru.

Za razliku od drugih država, njihov proces usvajanja politika je složeniji. Ambasador Belgije u Srbiji Kun Adam u razgovoru za naš magazin objasnio nam je da neophodni i sofisticirani mehanizmi za konsultacije i koordinaciju funkcionišu takođe u cilju odbrane belgijskih pozicija i interesa u multilateralnom okviru.

EP: Šta podrazumevaju ti mehanizmi?

Kun Adam: Između ostalog tu spadaju koordinativni sastanci koji se održavaju gotovo svake nedelje gde učestvuju Generalni direktorat za evropske poslove pri Ministarstvu spoljnih poslova, Nacionalna komisija za klimu i krovna Koordinaciona komisija za međunarodnu politiku zaštite životne sredine. Ovakav sistem podrazumeva učestale konsultacije i traganje za kompromisom, zaštitnim znakom belgijske politike. To je neophodno, posebno u ovoj oblasti politike, imajući u vidu diferencirani socio-ekonomski i geografski prostor u kome vlasti deluju. Ali najzad, takav model omogućava nam da odlično sprovodimo našu klimatsku politiku. Naravno, svesni smo da će, kao što je slučaj i u drugim delovima sveta, politički lideri u Belgiji takođe morati da stalno prilagođavaju instrumente i sredstva politike međunarodnoj realnosti, kako bi postigli zajednički dogovorene ciljeve, uz efikasnu politiku koja se tiče klime i zaštite životne sredine.

EP: Nedavno je na hiljade studenata marširalo ne samo u Briselu, već i u ostatku Evrope da bi podržali akciju protiv klimatskih promena. Da li je vaša Vlada reagovala na ove proteste?

Kun Adam: Klimatski marševi u Briselu, u drugim belgijskim gradovima i ostatku Evrope poslali su snažan signal našim donosiocima odluka o potrebi zaštite naše planete radi dobrobiti budućih generacija. Vlada ceni što su upravo belgijski studenti među prvima poslali apel koji je naišao na veliki odjek širom sveta. Uveravam vas da se makar u Belgiji poruka čula, sa značajnim uticajem na nedavno održane izborne kampanje, što je primoralo političke partije da objasne javnosti kako nameravaju da se nose sa ovim izazovima. Belgija u potpunosti podržava Generalnog sekretara Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija u njegovom pozivu da se na Samitu o klimatskim akcijama u septembru pruži jasan i nedvosmislen signal o jakoj političkoj volji i obnovljenoj multilateralnoj posvećenosti podizanju globalne ambicije i ubrzavanju aktivnosti koje se tiču održivog razvoja i klimatskih promena u narednim godinama. Belgija očekuje da će i EU igrati vodeću ulogu na septembarskom samitu, baš kao što igra vodeću ulogu u pregovorima uoči Pariskog sporazuma i agende o održivom razvoju do 2030.  godine.

Foto: Unsplash/ Jonatan Moerman

EP: Belgija je na zavidnom 15. mestu na EPI listi (Indeks zaštite životne sredine) za 2018. godinu. Kako ste rešavali probleme u oblasti kvaliteta vazduha, šumarstva i ribarstva i da li vam ta iskustva pomažu u pružanju podrške Vladi Srbije u oblasti zaštite životne sredine?

Kun Adam: S pravom možemo da kažemo da je ovaj ukupni pozitivni rezultat (Indeks zaštite životne sredine 77,38 koji Belgiju stavlja na 15. mesto na rang listi), posledica naših velikih ambicija. Ipak, ne smemo zanemariti nedostatke, jer u pojedinima oblastima apsolutno ima prostora za poboljšanje. Srbija, na primer, definitivno ima bolji rezultat u „oblasti pokrivanja gubitka drveća”. Ali, ovo je izuzetak na donekle sumornijoj EPI slici, gde je Srbija na 84. mestu, sa indeksom 57,49. Očigledno je da će u okviru pristupnih pregovora, kako bi Srbija postala punopravna članica EU, poglavlja o energetici i zaštiti životne sredine biti najteži izazovi. S jedne strane, postoji potreba da se uskladi sa strogim i zahtevnim standardima i normama pravne tekovine EU u oblasti zaštite životne sredine, što će zahtevati značajan zakonodavni rad. Ali što je još važnije, to usklađivanje se odvija u stvarnom svetu, na primer uz mere koji zaista smanjuju nivo zagađenja. Ovo će zahtevati značajna ulaganja, a pre svega u nov politički fokus koji se zasniva na postavljanju prioriteta (npr. u pogledu održivog energetskog miksa), kao i u mere za podizanje javne svesti o potrebi zaštite životne okoline. Belgijske kompanije, sa ekspertizom u oblasti obnovljivih izvora energije, aktivno su angažovane u izgradnji vetroparkova: na primer, tokom prošle godine belgijske investicije u vetroparkove u Alibunaru doprinele su da se smanji emisija CO2 u Srbiji za 105.000 tona, time što su snabdevale 50.000 domaćinstava zelenom enegijom. Takođe postoji sve veći interes da Srbiji pomognemo našim znanjem iz oblasti industrije, tehnike i inženjerstva u aktivnostima kao što je tretman otpadnih voda – još jedna oblast u kojoj Srbija zaostaje za evropskim standardima.

EP: Prema jednom istraživanju koji je sproveo Deloitte, Belgijanci svake godine gube čitavu radnu nedelju u saobraćajnim zastojima, što takođe predstavlja problem i u Srbiji. Šta bismo mogli da primenimo u njegovom rešavanju?

Kun Adam: Postoji širok politički koncenzus da se moramo kolektivno zalagati za smanjenje broja automobila na našim putevima, posebno u saobraćajnom špicu, imajući u vidu ekonomske i ekološke troškove koje to prouzrokuje. U toku je javna i politička debata o alternativama koje bi se mogle ponuditi korisnicima službenih vozila. Uzrok zastoja se zaista može dobrim delom pripisati politici koje su usvojile privatne kompanije, koje nude svojim zaposlenima automobile kao deo njihovog paketa zarada, s obzirom na poreske prednosti koje to donosi. Neke mere su već sprovedene a druge su u planu, kao što su novčana naknada za mobilnost umesto korišćenja službenog vozila, zamena službenog vozila za održiviji automobil ili za zajedničko korišćenje vozila ili pak za korišćenje javnog prevoza ili bicikla. Mi ćemo takođe promovisati korišćenje bicikala uz povoljnosti u sistemu oporezivanja i naravno tu je i opcija CARPOOL (podela troškova prevoza kolima) koju ćemo podsticati ograničenjem jedne kolovozne trake na autoputu isključivo za korisnike CARPOOL-a. Definitivno vidim sličnost sa situacijom u Srbiji, u smislu da je pravo da slobodno koristimo automobile, bez nepotrebnog mešanja vlasti, nepovredivi princip u glavama naših stanovnika. Zato će zaista biti potrebna odlučnost i politička hrabrost kako bi se javnosti objasnilo da to ide zajedno sa ogromnim troškovima, sada i u budućnosti, za ekonomiju kao i za javno zdravlje. U Belgiji se traži rešenje za to kako ponuditi neophodne alternative (efikasan i brz javni prevoz, biciklističke staze i dr.) koje mogu ubediti vlasnike automobila da postanu selektivniji u korišćenju svojih automobila.

Intervju vodila: Nevena Đukić

Ceo intervju možete pročitati u Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA EFIKASNOST  jun-avgust 2019.

Crnogorski kačamak degustiran na festivalu hrane u Londonu

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Nacionalna turistička organizacija Crne Gore predstavila je gastronomsku ponudu destinacije na festivalu hrane „National Geographic Traveller Food Festival” koji je održan 20. i 21. jula, u Londonu.

Foto: Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Reč je o prvom izdanju festivala koji ima za cilj predstavljanje jedinstvenog spektra gastro iskustava, hrane i pića iz celog sveta, uz edukativni deo, koji podrazumeva tematske radionice koje posetiocima pružaju priliku da uče o hrani i načinu pripreme hrane koja je specifična za određene destinacije.

Među destinacijama učesnicama festivala kao što su Mađarska, Dominikanska Republika, Tunis, Vels, Izrael, Bahami, Grenada, Grčka, Tajland, Nikaragva i Crna Gora predstavlja nacionalnu kuhinju u duhu aktuelne kampanje „Dobro. Bolje. Domaće”.

Festival je prilika da se Crna Gora putem predstavljanja gastro ponude promoviše kao turistička destinacija na strateški važnom emitivnom tržištu Velike Britanije.

Posetioci festivala su u prilici da na crnogorskom štandu degustiraju tradicionalnu crnogorsku hranu i piće i upoznaju se gastronomskom ponudom, „Aromama i ukusima Crne Gore”, kao i sa ukupnom turističkom ponudom destinacije.

Posebnu pažnju posetilaca privukla je polučasovna radionica kuvanja u okviru koje je dobitnica nagrade „Wild Beauty Awards” šefica kuhinje hotela „Hilton Podgorica” Slađana Šoć na posebno osmišljenoj pozornici za ovu namenu, pred zainteresovanom publikom, demonstrirala spremanje crnogorskog kačamaka.

Milisav Pajević

Počelo izmuljavanje Begejca

Foto: Vode Vojvodine

Počeli su radovi na izmuljavanju sedam kilometara kanala od Crvenke do Kule, poznatog kao Begejac koji teče paralelno sa Velikim Bačkim kanalom.

Foto: Vode Vojvodine

Predviđeno je da se izmulji blizu 18.000 kubnih metara mulja.

Kanal Begejac glavni je recipijent otpadnih voda za Crvenku, Kulu i deo Vrbasa, a u kanal Dunav – Tisa – Dunav uliva se kod Vrbasa.

Cilj izmuljavanja ovog kanala, koji žiteljima u okolini godinama pravi velike probleme, jeste dovođenje kanala u funkcionalno stanje i otklanjanje posledica višegodišnjeg upuštanja otpadnih voda u kanal.

Radovi će se odvijati od vodoispusta fekalne kanalizacije u Crvenki do izlaza iz naseljenog dela Kule.

Stručne analize pokazale su da je reč o inertnom, neopasnom mulju koji ne zahteva poseban tretman u daljoj eksploataciji, a da se jedan deo sedimenta mora odložiti u vodonepropusni materijal.

Mulj će biti deponovan u posebno pripremljene kasete, od kojih je jedna obložena geofolijom, kako bi se sprečila infiltracija tog mulja.

Vrednost radova je oko 35 miliona dinara, a finansijer je JVP „Vode Vojvodine“.

Izvođač radova je VD „Bačka“ Vrbas.

Milisav Pajević

Subotica će izgraditi osam kilometara biciklističkih staza

Foto:: Grad Subotica

U Gradskoj kući u Subotici nedavno je potpisan ugovor o izvođenju radova na izgradnji biciklističkih staza u okviru projekta „Opti-Bike“ (Optimizacija saobraćaja u pograničnoj zoni – planiranje i izgradnja biciklističkih staza).

Foto:: Grad Subotica

Ugovor su parafirali menadžer projekta Akoš Ujhelji i Duško Ivković, direktor preduzeća „Dubrava“.

Nakon postupka javne nabavke, ugovor je dodeljen preduzeću PTP „Dubrava“ doo iz Bajmoka, a vrednost radova, bez PDV-a je 64.809.523,05 dinara.

Ovim projektom koji se realizuje u okviru Interreg-IPA programa prekogranične saradnje Mađarska-Srbija, u Subotici će biti izgrađeno 7,9 kilometara biciklističkih staza u naseljima Bački Vinogradi i Kelebija.

Prema informacijama odabranog izvođača radova, izgradnja biciklističkih staza u Subotici, u okviru projekta „Opti-Bike“, treba da počne do kraja jula ove godine, dok je završetak radova planiran za kraj septembra 2019. godine.

Izvor: Grad Subotica

Milisav Pajević

Nastavlja se kontrola klima uređaja u javnom prevozu Beograda

Foto: Milisav Pajević

Nakon naloga Grada Beograda da klima-uređaji moraju da budu uključeni u svim vozilima koja ih imaju, Gradsko saobraćajno preduzeće „Beograd” preduzelo je sve mere kako bi ispunilo ovaj nalog.

Foto: Milisav Pajević

Tako je trenutno na ulicama grada 434 autobusa sa ispravnom klimom, koliko je i bilo naloženo, kao i svi „španski” tramvaji.

Od 83 trolejbusa, trenutno saobraća 28 i svi imaju klimu, saopšteno je iz ovog preduzeća.

Od izdavanja naloga, Komunalna milicija prekontrolisala je 129 autobusa, a prilikom kontrole izrečene su 22 kazne.

Inspektori drumskog saobraćaja Sekretarijata za inspekcijske poslove izvršili su ukupno 164 vanredna inspekcijska nadzora ispravnosti i funkcionalnosti klima-uređaja, odnosno provetrenosti vozila kojima se obavlja javni linijski prevoz putnika na teritoriji Beograda.

Utvrđene su sledeće nepravilnosti: 51 vozilo posedovalo je neispravne klima-uređaje, a 19 vozila ih nije uopšte posedovalo.

Prevoznicima su izdata tri prekršajna naloga (150.000 dinara za pravno lice i 20.000 dinara za odgovorno lice prevoznika), navode iz ovog sekretaraijata.

Inspektori i Komunalna milicija nastaviće sa kontrolom ispravnosti i upotrebe klima-uređaja u vozilima javnog gradskog prevoza.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Uspešna saradnja Srbije i Japana u oblasti zaštite životne sredine

Foto: Narodna skupština Republike Srbije

Potpredsednik Narodne skupštine Veroljub Arsić i članica Odbora za zaštitu životne sredine prof. dr Snežana Bogosavljević Bošković razgovarali su u Narodnoj skupštini sa sekretarom Poslaničke grupe prijateljstva sa Srbijom i zamenikom ministra za zaštitu životne sredine Japana Minoruom Kijućijem, o unapređenju međuparlamentarne saradnje i zajedničkim projektima u oblasti zaštite životne sredine.

Foto: Narodna skupština Republike Srbije

Potpredsednik Arsić istakao je da srpski narod Japan smatra za prijateljsku zemlju i izrazio zadovoljstvo što odnosi između naše dve zemlje ulaze u novi pozitivni period, o čemu govori i poseta japanskog premijera Srbiji 2018. godine.

Veroljub Arsić je istakao da je Japan zemlja sa jakom i ozbiljnom ekonomijom, koja ima značajnu globalnu ulogu i politički značaj.

Izrazio je zahvalnost i na donacijama Japana, istakavši da od 1999. godine do danas japanske donacije Srbiji iznose preko pola milijardi evra.

Sekretar Poslaničke grupe prijateljstva sa Srbijom i zamenik ministra za zaštitu životne sredine Japana Minoru Kijući istakao je da Japan pridaje značaj bilateralnim odnosima sa Srbijom, imajući u vidu da Srbija ima značajnu ulogu u promociji i očuvanju mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu.

On je istakao i da Japan pruža snažnu podršku evropskim integracijama Srbije i socio-ekonomskim reformama koje naša zemlja uspešno sprovodi.

Sagovornici su se složili da postoji prostor da se unapredi međuparlamentarna saradnja, kako na nivou poslaničkih grupa prijateljstva i radnih tela parlamenata, tako i u okviru međunarodnih parlamentarnih organizacija, naročito u okviru Interparlamentarne unije, čiji će domaćin 141. skupštine biti Republika Srbija, u oktobru ove godine.

Saradnja između dve države, može da se intenzivira ne samo na polju ekonomije, već i kulture i kulturne razmene, jer je to dobar način da se dva naroda bliže upoznaju i bolje razumeju, naglasio je potpredsednik Narodne skupštine.

Tokom razgovora, posebna pažnja je posvećena značaju zaštite životne sredine, globalno, kao i na nivou država i lokalnih zajednica.

Minoru Kijući upoznao je sagovornike sa zakonima koji su u Japanu doneti već tokom 1960-tih godina, koji se odnose na zaštitu od zagađenja vazduha i vode, kao i na upravljanje otpadom.

Veroljub Arsić je istakao da Japan svojim delovanjem pokazuje odgovornost po pitanju zaštite životne sredine na globalnom nivou.

Članica Odbora za zaštitu životne sredina Snežana Bogosavljević Bošković izrazila je veliko zadovoljstvom uspešnom saradnjom Srbije i Japana u ovoj značajnoj oblasti i posebno naglasila važnost projekta odsumporavanja dimnih gasova iz Termoelektrane „Nikola Tesla“, koji se realizuje uz pomoć Japana, i koji će doprineti smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Značajne su i donacije Japana lokalnim samoupravama za projekte zaštite životne sredine na lokalnom nivou, naglasila je Bogosavljević Bošković.

Sagovornici su se složili da je pitanje ekologije veoma značajno i da su Srbija i Japan postavile dobre temelje za buduće zajedničko delovanje po pitanju zaštite životne sredine.

Milisav Pajević

Kako pikavci utiču na rast biljaka?

Foto-ilustracija: Pixabay

Jednom rečju – negativno.

Foto-ilustracija: Pixabay

Opušci od cigareta predstavljaju najrasprostranjeniji vid otpada koji su stvorili ljudi. Procenjuje se da se svake godine odbaci 4,5 biliona pikavaca, a potvrdu njihove zastupljenosti u ukupnoj količini ljudskih otpadaka možete da proverite i na najbližoj plaži. Od osamdesetih godina prošlog veka, pikavci čine između 30 i 40 odsto otpada prikupljenih u akcijama čišćenja u obalnim područjima.

Uprkos brojnosti opušaka od cigareta, znanje i svest o njihovom delovanju na životnu sredinu su dugi vremenski period bili vrlo oskudni, te su naučnici s prestižnog engleskog univerziteta Kembridž odlučili da ih obogate. U svrhe ispitivanja su prikupili uzorke sa različitih lokacija u okolini grada, a u pojedinim delovima su na samo jednom kvadratnom metru pronalazili 128 pikavaca.

Mnogi pušači naivno veruju da cigarete nisu smeće i da su neškodljive za prirodu, ali iskorišćeni filteri ipak sadrže hiljade hemikalija, poput arsenika, nikotina i žive, koje mogu da ugroze zdravlje, pa čak i živote, biljaka, insekata, glodara, gljiva i drugih živih bića.

Foto: EP

Tim engleskih stručnjaka je sproveo sledeći eksperiment. U saksije u koje su posadili travu i detelinu su ubacili cigarete kako bi ocenili na koji način se prisustvo uljeza na tlu odražava na rast biljaka. Zaključili su da opušci smanjuju klijavost i dužinu izdanaka trave i deteline za do 25 odsto i masu korena deteline za do 60 odsto.

“Iako su uobičajen prizor na ulicama i u parkovima širom sveta, naše istraživanje je prvo koje pokazuje uticaj opušaka na biljke”, objasnila je predvodnica istraživačkog tima Danijel Grin. Ona veruje da je nemarno bacanje pikavaca društveno prihvatljivo, ali da predstavlja ozbiljnu opasnost po životnu sredinu – a Englezi su opisali tek jedno od negativnih dejstava.

Neodgovorno odlaganje otpada tamo gde mu očito nije mesto je ružna navika pojedinaca, te je tako omot od čokolade završio na mestu namenjenom opušcima od cigareta. Da li vi polažete više pažnje na pravilno bacanje smeća od osoba koje zagađuju našu životnu sredinu i od onih koji ne čitaju natpise?

Jelena Kozbašić

Zaštitari vratili u prirodu mladog orla belorepana

Foto: PZZP/ Vladimir Dobretić

Ekipa Pokrajinskog zavoda za zaštitu prirode u saradnji sa ZOO vrtom Palić i upravljačem SRP „Carska bara” prošle subote je vratila u prirodu mladog orla belorepana.

Foto: PZZP/ Vladimir Dobretić

Ptica je bila pronađena u reci Begej, pre oko mesec dana, kada se nakon prvih pokušaja leta nije najbolje snašla i završila u vodi.

Savesni građani su pomogli ptici, izvadili je iz reke, a potom ga je stručna služba Zavoda odnela u Prihvatilište za divlje životinje ZOO vrta Palić.

Nakon oporavka u ZOO vrtu ptica je uspešno vraćena u njeno prirodno stanište.

Veoma je značajno spasiti svaku jedinku strogo zaštićenih vrsta ptica, pogotovo ako je u pitanju vrsta kao što je orao belorepan.

Milisav Pajević

Francuska uvodi ekološke takse za avionske karte

Foto: Pixabay
Foto: Pixabay

Francuska vlada saopštila je da će uvesti ekološke takse od 1,50 do 18 evra za avionske karte počev od 2020. godine za sve letove sa francuskih aerodroma, osim za duge letove koji prave pauzu u Francuskoj kao i za letove ka Korzici i francuskim prekomorskim teritorijama.

Ta ekološka taksa će doneti 182 miliona evra, a novac će biti upotrebljen za ekološku saobraćajnu infrastrukturu posebno u železnici, izjavila je ministarka za saobraćaj Elizabet Born. Ta vrsta poreza će biti za sve aviokompanije.

Za letove unutar zemlje i Evropske unije, iznosiće 1,5 evra za ekonomsku klasu, a devet evra za biznis klasu, navela je ministarka i dodala da će taksa za letove van EU biti tri evra za ekonomsku i 18 evra za biznis klasu.

Francuske vlasti su odlučile da pooštre zakone i pravilnike koji se tiču ekologije i zaštite životne sredine. U planu je bilo da se ova taksa uvede još prošle godine, ali je predsednik Francuske Emanuel Makron bio prinuđen da stopira njenu primenu zbog protesta žutih prsluka.

Eko-taksa bi uskoro mogla biti uvedena i na teritoriji cele Evropske unije. Tome su se oštro usprotivile sve aviokompanije, a posebno je reagovala asocijacija najvećih evropskih aviokompanija Airlines For Europe (A4E) koja je osnovana sa ciljem lobiranja za bolje uslove poslovanja aviokompanija.

Uvođenju takse se usprotivila cela struka, uključujući i krovnu vazduhoplovnu organizaciju IATA, čiji direktor je nedavno izjavio da nije u redu da se krivica za zagađenje životne sredine svali na avio industriju koja je odgovorna za 2,5 odsto emisije štetnih gasova.

Holandija je takođe pokrenula inicijativu za uvođenje eko-takse, a za nju je zainteresovana i Belgija. Pokrenuta je i incijativa da Evropska komisija donese odluku o uvođenju takse na nivou cele Evropske unije što bi moglo da utiče na poskupljenje avio karata. Aviokompanija KLM je u potrazi za ekološkim gorivom započela rad na otvaranju prve evropske fabrike za bio-kerozin.

Izvor: Travel Magazin

Željka Vesić

MMF traži, a da li Srbija ima plan za zatvaranje rudnika?

Photo illustration: Pixabay

Šef kancelarije Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Srbiji Sebastijan Sosa kaže da je Srbija u prethodnih nekoliko godina zabeležila napredak u rešavanju problematičnih državnih preduzeća, ali da još nije rešena budućnost kompanija poput Petrohemije i Resavice.

Foto: pixabay

Sosa je juče rekao da preduzeće za podzemnu eksploataciju uglja Resavica dobija podršku vlade kroz subvencije zbog socijalnih implikacija, te da MMF podržava i nameru vlasti u Srbiji da se nađe plan za zatvaranje nekih rudnika koji nisu održivi, ali da se istovremeno obezbedi program pomoći za ugrožene radnike.

Tim povodom, predsednik Sindikata Javnog preduzeća za podzemnu eksploataciju uglja (JP PEU) Resavica Nebojša Milenković ocenjuje da subvencije koje preduzeće dobija od države, bez ulaganja u modernizaciju, nisu dugoročno realne i održive.

Milenković kaže da je od resornog ministarstva zatraženo da se krene u priču o modernizaciji rudnika.

„Imamo i nekoliko rudnika koji su pred zatvaranjem, sa malo rezervi uglja i neminovno je da će doći do njihovog zatvaranja, i mi u Sindikatu tražimo da se što pre krene u priču oko otvaranja novih ležišta, gde će ljudi moći da nastave da rade normalno i da ostvaruju prihode”, rekao je Milenković Tanjugu.

Milenković kaže da se program, koji predviđa otvaranje novih rudnika i modernizaciju ne sprovodi, a da je njihova želja da dođe do modernizacije rudnika, što bi, kaže, dovelo do povećanja proizvodnje, produktivnosti i bezbednosti rudara.

Kaže i da sindikat pokušava da sa nadležnima reši problem povezivanja staža za 2011. i 2012. jer jedan deo radnika ne može da ostvari pravo na punu penziju dok se taj problem ne reši.

„Radimo na tome i da se u novi program poslovanja i novi budžet nađu dodatna sredstva za povećanje zarada u JP PEU, jer smatramo da nivo zarada u ovom trenutku nije adekvatan poslu koji rudari obavljaju”, istakao je on i podsetio da je prosek plata u „Resavici” trenutno oko 50.000 dinara.

U devet rudnika ovog preduzeća radi oko 3.500 radnika, a preduzeće je dobrovoljno, uz socijalni program, napustilo oko 600 radnika.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić izjavio je početkom godine da resorno ministarstvo sa ekspertima Svetske banke analizira svaki rudnik pojedinačno.

Iz republičke kase za poslovanje „Resavice”, država izdvaja godišnje subvencije u iznosu od 4,47 milijardi dinara.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Modernizacija sistema naplate ulaznica i u NP Skadarsko jezero

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

„Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore je započelo sa implementacijom veoma važnog Projekta za NPCG, a možemo reći i za državu Crnu Goru kada je reč o turističkom aspektu, a to je Modernizacija sistema naplate ulaznica u NPCG,‟ izjavio je direktor JP Nacionalni parkovi Crne Gore Elvir Klica.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Zahvaljujući ovom Projektu, imaće se veoma precizna statistika o broju i strukturi posetilaca, a u narednom periodu tek sledi nadogradnja ovog sistema kada će se ulaznice prodavati elektronski i ujedno osmisliti niz povoljnosti za građane.

Sa ovim sistemom naplate započeto je u NP Biogradska gora, NP Lovćen i NP Durmitor, a od juče u NP Skadarsko jezero, te u naredna 2-3 dana u NP Prokletije.

„Ovaj sistem naplate je važan sa dva aspekta, u turističkom i promotivnom smislu, kao i sa aspekta precizne evidencije broja i strukture turista na prostorima svih pet NPCG. Ulaznice smo kreirali tako da one predstavljaju svojevrsni suvenir jer su osmišljene u vidu razglednica i imaju „QR kod” sa svim neophodnim informacijama o zaštićenom području koji se posećuje.

Takođe je važno istaći da na ovom sistemu funkcionišu i sve turističke agencije i preduzeća koja se bave pružanjem turističkih usluga na području NPCG i ujedno imaju sklopljen Ugovor sa JP Nacionalni parkovi Crne Gore.‟

Shodno ovakvom načinu naplate, turisti će se manje vremena zadržavati na ulazno-naplatnim punktovima, a što je još važnije, dobiće se precizni podaci o tome iz kojih država dolaze turisti, odnosno sa kojih emitivnih tržišta, kako bi se u narednom periodu, u saradnji sa NTO CG, fokusirali upravo na te sajamske nastupe kada je u pitanju promocija prirodnih i kulturnih vrednosti NPCG i njihove turističke ponude.

Što se tiče apekta zaštite prirode u okviru ovog Projekta, isti je značajan za NPCG jer u će realnom vremenu imati informaciju koliko se posetilaca nalazi na određenom lokalitetu.

NPCG su implementacijom novog sistema spremni za elektronsku evidenciju usluga i pre samog usvajanja Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga.

Na osnovu ovog Zakona, Poreska uprava planira da od naredne godine sprovede elektronsku evidenciju na nivou cele države,‟ zaključio je Klica.

Na samoj ulaznici se nalazi i QR kod tako da svaki turista može dobiti sve neophodne informacije o lokalitetu koji je došao da obiđe, kao što ih može preuzeti i sa aplikacije „Nacionalni parkovi Crne Gore”.

Milisav Pajević

Od oktobra se ukida vakcinacija protiv klasične kuge svinja

Foto: pixabay

Od 1. oktobra ove godine država će ukinuti vakcinaciju protiv klasične kuge svinja, potvrđeno je Tanjugu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Foto: pixabay

Do kraja nedelje trebalo bi da bude objavljen pravilnik koji definiše u kojim delovima Srbije će biti ukinuta vakcinacija, a na kojim lokacijama ta mera ostaje da važi.

Ova mera Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede trebalo bi da utiče da se Srbiji odobri izvoz svinjskog mesa u Evropsku uniju.

Srbija u ovom momentu može jedino da izvozi u države Evropske unije proizvode napravljene od svinjskog mesa, a koji su prošli određenu vrstu termičke obrade.

Kada je reč o ranije najavljenom izvozu junetine, prvi kontigenti iz srpskih klanica trebalo bi put Turske da krenu u narednih desetak dana.

U Srbiju bi trebalo da doputuje uskoro i delegacija iz Egipta kako bi pregovarala sa nadležnima o uslovima pod kojima može da se izvozi srpska govedina na to tržište.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Rundek pesmom podržao borbu protiv plastike

Foto: YouTube PrintScreen

Muzičar Darko Rundek podržao je Grinpisovu kampanju protiv plastike za jednokratnu upotrebu predstavivši pesmu “Reci ne” te je pozvao građane da potpišu peticiju i pridruže se onima koji se protive upotrebi jednokratnih kesa, saopštio je Grinpis.

Rundek je pozvao na potpisivanje peticije za zabranu plastičnih kesa, koju je potpisalo više od od 50.000 građana, i pohvalio zbor ZbrKu iz Velike Gorice s kojim je snimio muzički video spot “Reci ne”.

Plastika za jednokratnu upotrebu globalni je problem, a aktivisti nastoje da rašire svest o njenoj štetnosti kako bi smanjili njenu upotrebu.

Voditeljka Grinpisove kampanje Petra Andrić poručila je da su nužne promene eko-politike jer se “danas moramo pobrinuti da se deca sutrašnjice ne utope u moru plastike i plastičnih kesa“.

Izrazila je zadovoljstvo što su se u kampanju uključili i mladi ljudi te pozvala sve građane da se udruže kako bi se stalo na kraj pogubnim praksama.

Željka Vesić

Izvor: HINA

Počelo sa radom postrojenje za prečišćavanje vode u Zrenjaninu

Foto: pixabay

Postrojenje za prečišćavanje vode u Zrenjaninu pušteno je u rad juče oko 16 časova.

Foto: pixabay

Voda se u mrežu pušta postepeno te su najave da će potpuno vodosnabdevanje preko prečistača biti za 48 sati.

Analize vode se paralelno vrše u tri laboratorije i kada se potpuna ispravnost pokaže u svim delovima grada, zabrana će biti skinuta.

Za sada voda još uvek nije dozvoljena za piće dok zabranu ne ukine nadležna inspekcija, saznaje RTV.

Izvor: RTV /Jelena Milićević

Milisav Pajević

Poskupela nafta zbog iranske zaplene britanskog tankera

Foto: Pixabay

Cene nafte porasle su juče za više od dva odsto zbog zabrinutosti da bi prošlonedeljna iranska zaplena britanskog tankera mogla prouzrokovati prekid u snabdevanju u energentima bogatom Persijskom zalivu.

Photo: Pixabay

Cena severnomorske nafte „brent” porasla je za 1,41 dolar ili 2,26 odsto na 63,88 dolara, dok je američka WTI nafta poskupela za 1,13 dolara ili 2,03 odsto na 56,76 dolara za barel, prenosi britanska agencija Rojters.

WTI nafta je prošle nedelje pojeftinila za više od sedam odsto, a „brent” za preko šest procenata.

Tenzije oko Irana „verovatno su doprinele ionako snažnim geopolitičkim rizicima”, ocenjuju u kompaniji „JBC Enerdži”.

Iranska Revolucionarna garda saopštila je u petak da je u Persijskom zalivu zaplenila britanski naftni tanker, kao odgovor na britansku zaplenu iranskog tankera ranije ovog meseca.

Taj potez je povećao strah od potencijalnih prekida transporta kroz Ormuski moreuz, kroz koji prolazi oko jedne petine svih svetskih isporuka nafte.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Gradsko veće Sombora utvrdilo šest akustičkih zona grada

Foto: pixabay

Na juče održanoj 167. sednici Gradskog veća grada Sombora, kojom je predsedavala gradonačelnica Sombora Dušanka Golubović, između ostalog, usvojen je predlog Odluke o prvim izmenama i dopunama odluke o određivanju akustičkih zona na teritoriji Grada Sombora.

Foto: pixabay

Prema maksimalno dopuštenom nivou buke, teritorija Grada Sombora podeljena je na šest akustičkih zona i to: I zona: područje za odmor i rekreaciju, bolničke zone i oporavilišta, kulturno-istorijski lokaliteti, veliki parkovi; II zona: turistička područja, kampovi i školske zone; III zona: čisto stambena područja; IV zona: poslovno-stambena područja, trgovačko-stambena područja i dečja igrališta; V zona: gradski centar, zanatska, trgovačka, administrativno-upravna zona sa stanovima, zona duž saobraćajnica, magistralnih i gradskih: VI zona: industrijska, skladišna i servisna područja i transportni terminali bez stambenih zgrada.

O ovom predlogu Odluke izjasniće se odbornici Skupštine grada Sombora na narednom zasedanju.

Milisav Pajević