Home Blog Page 864

Biosigurnosne mere u područjima kojima gazduje JP „Vojvodinašume”

Foto: JP Vojvodinašume

JP „Vojvodinašume” u područjima u kojima gazduje uspostavilo je biosigurnosne mere, aktivne pretrage terena, ograničavanje neovlašćenog kretanja lica i vozila, sprovođenje aktivne preventivne dezinfekcije putem dezinfekcionih barijera za lica i vozila pri ulasku u lovišta.

Foto: JP Vojvodinašume

Poseban akcenat stavljen je na obaveštavanje zaposlenih o neophodnosti prijavljivanja i pronalaženje uginulih divljih svinja, i obaveštavanje lovaca-turista koji dolaze u  zaštićena područja i lovišta, kao i o merama prevencije pojavljivanja afričke kuge svinja.

Takođe, JP „Vojvodinašume” sprovode mere preventivnog nadzora populacija divljih svinja sa kojom gazduje, vrši se redovno uzorkovanje i slanje uzoraka u nadležne veterinarske institute odstreljenih i pronađenih uginulih divljih svinja, sa ciljem ispitivanja prisustva virusa afričke kuge svinja po Programu i načinu vršenja monitoringa u 2018. i 2019. godini.

JP „Vojvodinašume” aktivno daje doprinos sprovođenju i kreiranju mera prevencije i kroz učešće zaposlenih u radu Regionalnih centara za sprečavanje pojave, praćenje kretanja i kontrole zarazne bolesti afričke kuge svinja i Stručne grupe za praćenje kretanja, prevenciju i kontrolu zarazne bolesti afričke kuge svinja formiranih od strane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Milisav Pajević

Sve više planinara i ljubitelja prirode na Prokletijama

Foto: NP Prokletije

Nacionalni park Prokletije ovoga leta beleži rekordnu posetu.

Foto: NP Prokletije

Turista je čak 50 odsto više u odnosu na prošlu godinu, a u strukturi gostiju dominira plavsko-gusinjska dijaspora.

Turistička sezona u Nacionalnom parku Prokletije ovoga leta premašila je očekivanja turističkih poslenika.

Broj gostiju koji je do 15. avgusta podsetio ovaj nacionalni park duplo je veći u odnosu na prethodnu godinu.

Direktor NP Prokletije Admir Lalić kaže da su ove godine zadovoljni, zato što imaju organizovane grupe tura na Prokletijama.

„I naravno te planinarske staze koje vode preko granice sa Albanijom su sve više i više posećenije i strane agencije to promovišu”; kazao je Lalić za RTCG.

Špic zone polako se privodi kraju, a najbrojniji gosti u tom periodu koji obuhvata jul i prvu polovinu avgusta bili su domaći, odnosno plavsko-gusinjska dijaspora.

„To je ogroman broj ljudi koji dolaze da posećuju svoj rodni kraj i prirodu, gde su nekad rasli, i dovode njihovu decu i prijatelje. Što se tiče van sezone, a i u sezoni, imamo isto grupe turista koje su najbrojnije iz Zapadne Evrope, i zemalja u okruženju Slovenija, Hrvatska, Srbija”, kaže Lalić.

Iako će ova godina biti rekordna, to ni iz bliza ne zadovoljava ambicije ovdašnjih turističkih poslenika.

Sigurni su da ima prostora, s obzirom na izdašne prirodne resurse, da se broj gostiju na godišnjem nivou višestruko uvećava i na tome će, poručuju, uveliko raditi.

Milisav Pajević

Postavljena cisterna sa pijaćom vodom na Gradskom trgu u Užicu

Foto: Grad Užice

Zbog ekstremno visokih temperatura, užički Vodovod je na Gradskom trgu postavio cisternu sa pijaćom vodom na kojoj građani mogu da se osveže.

Foto: Grad Užice

Direktor Vodovoda, Duško Ljujić naveo je da se vodosnabdevanje pijaćom vodom odvija redovno, da svi građani imaju dovoljne količine vode i da je to izuzetno važno u ovom periodu kada su temperature izrazito visoke.

„Kao i svi vodovodi u Srbiji, i mi smo izašli u susret građanima, postavili cisternu sa pijaćom vodom na kojoj oni mogu da se osveže i pronađu spas od vrućine i rashlade“, rekao je direktor Ljujić dodavši da će cisterna biti na trgu sve dok traje ovaj talas tropskih vrućina i biti na usluzi svim građanima.

Izvor: Grad Užice

Milisav Pajević

Nestanak vrsta kao posledica nemogućnosti da se prilagode klimatskim promenama

Foto-ilustracija: Unsplash/WR

Biljne i životinjske vrste su koliko toliko otporne i, u određenom vremenskom razdoblju, mogu da se prilagode malim promenama u prirodi. Međutim, šta se dešava ukoliko se stvari na planeti menjaju u većem obimu i bržim tempom nego što su one sposobne da isprate? U tom slučaju, vrste izumiru. Setimo se samo kako je u dalekoj prošlosti asteroid “zbrisao” dinosauruse!

Foto-ilustracija: Unsplash/WR

Prema naučnim saznanjima, u toku je šesto masovno izumiranje, a ono što ga razlikuje od svih prethodnih je činjenica da je ono plod ljudskih aktivnosti. Naša vrsta razara iskonski oblik svog okruženja, a njegovi biljni i životinjski stanovnici nemaju dosta vremena da uhvate korak sa novonastalim stanjem, otkrili su naučnici sa nemačkog univerziteta Lajbnic.

Leta su duža i vrelija, zime su kraće i blaže. Padavine i suše su postale učestalije. Glavni uzrok promene do tada relativno ustaljenih obrazaca godišnjih doba leži upravo u neodgovornoj i neodrživoj eksploataciji resursa planete od strane ljudi.

Istraživanje se, usled raspoložive literature, u najvećoj meri koncentrisalo na ptice.

„Pokazali smo da povećanje temperature rezultuje u pomeranju bioloških procesa ka ranijem periodu života“, objasnila je predvodnica izveštaja Viktorija Radčuk.

Te promene, prema nalazima Nemaca, povećavaju šanse za opstanak vrsta, ali ono što je zaista bitno je da li se odigravaju dovoljno brzo i da li se prenose na buduće generacije. Upravo ovde se i krije njihovo sumorno predviđanje – klimatske promene se dešavaju munjevitije od sposobnosti prilagođavanja živog sveta, te brojne vrste dospevaju u rizik od istrebljenja.

Prema Crvenoj listi ugroženih vrsta koju izrađuje Međunarodna unija za očuvanje prirode, više od 26 hiljada vrsta nalazi se pod rizikom od nestanka. Ukoliko ne zauzdamo svoj negativan utiacaj na životnu sredinu, proširenje sumorne liste je vrlo izvesno.

Jelena Kozbašić

Dramatično topljenje Grenlanda se nastavlja

Foto: pixabay

Grenland je poznat po svojim lednicima, ali u poslednjih mesec dana ostrvo se topi dosad nezabeleženom brzinom, a buknuli su i požari, prenosi „Sajens alert”.

Foto: pixabay

Naučnici nisu očekivali da će se Grenland topiti ovim tempom još 50 godina, do poslednje sedmice jula topljenje je dostiglo nivo koji su klimatski modeli projektovali za 2070. godinu i to po najpesimističnijem scenariju.

Ledena ploča Grenlanda izgubila je 1. avgusta 12,5 milijardi tona leda, više nego ijednog dana otkako su istraživači započeli da mere topljenje leda 1950. godine, izvestio je „Vašington post”.

Dramatično topljenje sugeriše da se ledeni pokrivač Grenlanda približava prekretnici koja bi ga mogla nepovratno odvesti u potpuni nestanak.

Ako se to dogodi, katastrofalno podizanje nivoa mora progutalo bi obalske gradove širom sveta.

Sezona topljenja leda na Arktiku počinje svake godine u junu i završava se u avgustu, a vrhunac topljenja beleži se u julu.

Međutim, brzina topljenja leda na Grenlandu ove godine premašila je rekorde, preneo je portal Index.hr.

Od 30. jula do 3. avgusta otapanje je zabeleženo na 90 odsto površine Grenlanda uz ispuštanje 55 milijardi tona vode tokom pet dana.

Ekstremno topljenje usledilo je tokom najtoplijeg meseca u istoriji dok je intenzivni toplotni talas harao Evropom, a potom stigao i do Grenlanda.

Slično nadprosečno topljenje zabeleženo je u Švajcarskoj, ledenjaci su tamo izgubili 800 miliona tona leda tokom toplotnih talasa u junu i julu.

Na Aljasci je, takođe, u julu zabeleženo rekordno otapanje leda.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Šabac ima spremne projekte za vodosnabdevanje i odvođenje otpadnih voda

Foto: Grad Šabac

Predstavljajući ideje i planove razvoja vodovodne i kanalizacione mreže, a povodom izjave predsednika Srbije da će država da obezbedi tri milijarde evra za širenje vodovodne i kanalizacione mreže, da svaki grad u Srbiji treba da ima postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda i da do svake kuće u Srbiji treba da stignu voda i kanalizacija, gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović poručio je da je grad Šabac spreman.

Foto: Grad Šabac

„Mi smo spremni odmah da odgovorimo na ideju predsednika Vučića i da kažemo šta sve možemo da uradimo odmah.

Imamo generalni projekat vodosnabdevanja i generalni projekat odvođenja otpadnih voda, a to znači da imamo generalne projekte za sve što je predsednik rekao, da voda i kanalizacija stignu do svake kuće u šabačkom kraju”, objasnio je gradonačelnik na konferenciji za novinare u Gradskoj kući i naveo da je za ostvarenje takvog plana potrebno 75 miliona evra za kanalizaciju i 38 miliona evra za vodu.

On je podsetio na činjenicu da je grad Šabac od 2000. godine do sada uložio 44 miliona evra za vodovodnu i kanalizacionu mrežu i istakao da je spreman da bilo koju lokalnu samoupravu u Srbiji uporedi sa Šapcem u ovoj oblasti, uveren da je Šabac apsolutni rekorder, bilo sam, bilo sredstvima EU ili republičkog budžeta.

„Danas imamo spremne projekte u vrednosti od šest miliona evra. Ako bi se obećanje predsednika ispunilo, mi bismo mogli sutra da uđemo u izgradnju vodovodne i kanalizacione mreže za šest miliona evra”, rekao je gradonačelnik Šapca.

O detaljima projekata govorila je Daniela Lovrin Gavrilović, direktorka JКP „Vodovod Šabac”. Navodeći da je politika grada i politika preduzeća kojim rukovodi da svako domaćinstvo u selu dobije i vodu i kanalizaciju, istakla je da je samo prošle godine u izgradnju vodovodne i kanalizacione mreže uloženo 40 miliona dinara, a ove godine planirano je 90 miliona dinara.

„Do kraja godine mogli bismo da realizujemo 100 miliona dinara za izgradnju kanalizacione mreže u Pocerskom Pričinoviću i Majuru – blok ulica Кralja Petra Prvog (četiri kilometra mreže, vrednost investije oko 70 miliona) i blok ulica Tabanovački put (tri kilometra mreže, vrednost investicije 30 miliona).

Odmah smo spremni i za izgradnju druge faze na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda, linije mulja. Potrebno je 2,5 miliona evra, imamo projekat i sutra možemo da raspišemo tender”, rekla je Daniela Lovrin Gavrliović i istakla da će Jevremovac dobiti kanalizaciju a reč je o posebnoj tehnologiji koja do sada nije primenjivana u Srbiji – vakumskoj kanalizaciji.

Vrednost ovog ekološkog projekta je 1,5 miliona evra i ako dobijemo sredstva od države koje obećava predsednik, mogli bismo za mesec dana da raspišemo tender i krenemo u realizaciju projekta, navela je direktorka Vodovoda.

Ona je naglasila da je pored prečišćavanja i odvođenja otpadnih voda jednako važno i vodosnabdevanje, a cilj je ne samo nova mreža već i rekonstrukcija postojeće. Projekti čija je vrednost milion i po evra biće završeni do kraja godine.

„Dakle, ukoliko je predsednik raspoložen da da sredstva, ima gde da uloži. Naš grad i naše preduzeće su spremni, do kraja godine možemo da raspišemo tendere i izaberemo izvođače radova za oko šest miliona evra”, poručila je Daniela Lovrin Gavrilović.

Gradonačelnik je ponovio da je Evropska unija Šapcu najvažniji partner, da je najviše novca dala za razvoj grada koji je tako u mogućnosti da ispuni evropske standarde.

„U Šapcu ih ispunjavamo na bolji način nego što se to radi u drugim lokalnim samoupravama. Ako neko može da uvede Srbiju u Evropsku uniju, može grad Šabac”, rekao je gradonačelnik Šapca Nebojša Zelenović.

Šabac je jedini grad u Srbiji koji ima postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda koje radi i funkcionalno je. Šabac je za razliku od ostalih lokalnih samouprava u potpunosti rešio problem otpadnih voda i čvrstog otpada. Smeće se sakuplja sa čitave teritorije grada, a radi se i reciklaža otpada i deponuje na regionalnu deponiju po evropskim standardima „Srem-Mačva”.

Izvor: Grad Šabac

Milisav Pajević

Poziv za volontere da učestvuju u očuvanju munike

Nacionalni parkovi Crne Gore pozivaju da se se prijavite na program volontiranja koji je formiran za potrebe implementacije projekta LASPEH.

Ukoliko želite da budete deo istraživačkog tima, koji će sprovoditi konzervatorske mere u cilju očuvanja munike (Pinus heldrichii) u NP Lovćen možete se prijaviti na ovde.

Ovo je jedinstvena prilika da steknete dodatna iskustva i usavršite vaša znanja o prirodi.

Milisav Pajević

U Paraćinu počeli radovi na zameni glavnog cevovoda

Foto: pixabay

Iz pravca Izvora ka Glavici, počeli su radovi na krčenju trase kojom će ići novi glavni vodovodni vod, koji će zameniti stari, u dužini od devet kilometara i 700 metara.

Foto: pixabay

Jedna ekipa izvođača radova najpre obavlja seču rastinja i raskrčivanje trase, koja će većim delom teći paralelno sa trasom starog voda, da bi mogli da uslede zemljani radovi, kopanje i polaganje cevi.

Sav posao će biti obavljen tako da ne ometa postojeće vodosnabdevanje, a u samoj završnici, kada novi vod bude povezan, isključenje vode iz glavnog dovoda trajaće kratko, rekao je direktor Javnog preduzeća „Vodovod“, Nebojša Simić, dodavši da očekuje da ni tada neće biti većih smetnji, jer će dopunski bunari omogućiti neometano snabdevanje vodom.

Zamena glavnog voda najveći je posao iz projekta za poboljšanje vodosnabdevanja, koji se radi sa nemačkom Razvojnom bankom, rekao je Simić, ističući da će novi vod omogućiti neometano snabdevanje vodom, bez kvarova i pucanja cevi, koje se zbog dotrajalosti starog voda učestalo događa.

Milisav Pajević

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Probaj domaće iz Crne Gore

Foto: RTCG

U Petrovcu će do 20. avgusta biti realizovan projekat „Probaj domaće iz Crne Gore”, saopšteno je iz Klastera Probaj domaće.

Foto: RTCG

Projekat je zamišljen kao promotivna, marketinška, medijska i sajamska kampanja koja će članovima klastera i drugim poljoprivrednim proizvođačima, kao i vlasnicima etno sela, omogućiti da prošire tržište svojih proizvoda i usluga na turiste koji tokom leta posećuju Crnu Goru”, navodi se u saopštenju.

Osim susreta proizvođača i turista, iz Klastera poručuju da im je cilj da se omogućiti direktan kontakt proizvođača sa predstavnicima turističke privrede Crne Gore (HORECA), radi plasmana njihovih proizvoda, kao i da se poveća konkurentnost tradicionalnih proizvoda na domaćem tržištu.

Klaster „Probaj domaće” ovaj projekt je tokom leta predstavio ili će predstaviti i u Budvi, Baru, Tivtu, Virpazaru, Rijeci Crnojevića.

Projekat se sprovodi uz podršku Ministarstva održivog razvoja i turizma, u okviru Programa podsticajnih mera u oblasti turizma 2019-2020. godinu.

Izvor: RTCG

Milisav Pajević

Prvi električni Porše biće predstavljen početkom septembra!

Foto: Porše

Imamo informaciju gde će se 4. septembra u 3 sata posle podne po centralnoevropskom vremenu naći većina ljubitelja automobila – na Poršeovom sajtu na kome će biti dostupan uživo prenos predstavljanja prvog modela na električni pogon u ponudi ove nemačke kompanije, Poršea Tajkan.

Foto: Porše

Uprkos tome što Poršeov prvenac na struju još nije imao svoju svetsku premijeru, entuzijasti širom sveta su imali priliku da svoj primerak rezervišu unapred.

Kada su litijum-jonske baterije korištene u ovom četvorotočkašu elektrifikovane duše u potpunosti napunjene, on može da pređe razdaljinu od 500 km.

Zahvaljujući mogućnosti brzog punjenja, Tajkan je, nakon pražnjenja, za samo 15 minuta na punjaču spreman za prelazak dodatnih 400 km puta. Pokreću ga dva elektromotora ukupne snage 600 konjskih snaga (440 kW).

S obzirom na njegove karakteristike, očekuje se da će Porše Tajkan biti žestok konkurent Teslinom modelu S.

Jelena Kozbašić

Beograd raspisuje međunarodni tender za postavljanje sistema javnih bicikala

Foto: pixabay

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić najavio je da će grad Beograd u ponedeljak, 19. avgusta, raspisati međunarodni tender za postavljanje sistema javnih bicikala u glavnom gradu.

Foto: pixabay

„Kao i druge metropole, Beograd je suočen sa ubrzanim rastom broja vozila na gradskoj uličnoj mreži što dovodi do zagušenja saobraćajnica i trotoara i narušavanja kvaliteta vazduha.

Zato stvaramo alternativu kako bi Beograd odgovorio ovom izazovu.

Jedna od alternativa jeste uvođenje sistema javnih bicikala, koji je širom sveta već pokazao svoje prednosti. Druga je metro”, rekao je zamenik gradonačelnika Beograda.

On je podsetio da sistem javnih bicikala predstavlja servis kojim su bicikli dostupni svim građanima za javnu upotrebu na kratke vremenske intervale.

„Ovaj sistem dozvoljava korisnicima da iznajme bicikl na jednoj, a da ga vrate na nekoj drugoj stanici. Na ovaj način sistem javnih bicikala predstavlja dopunu sistemu javnog prevoza, gde građani lakše i brže mogu savladati razdaljine između mesta stanovanja i stanica sistema gradskog prevoza putnika”,  objasnio je Vesić i dodao da će Beograd imati 150 stanica sa 900 javnih bicikala od čega će polovina biti električni bicikli.

Vesić je objasnio da će Grad Beograd kroz tender za javno-privatno partnerstvo tražiti partnera koji mora da ima iskustva kao operater sistema javnih bicikala u svetu i koji može da bude vlasnik do 75 odsto beogradskog sistema javnih bicikala dok će grad Beograd biti suvlasnik.

Foto: pixabay

On je dodao da će Grad Beograd partnera u ovom poslu izabrati tokom jeseni ove godine a da će izabrani partner imati obavezu da 50 stanica sa 300 javnih bicikala postavi do marta 2020. godine, polovinu do jula naredne godine a čitav sistem do kraja 2020. godine.

„Da bismo došli u situaciju da raspišemo ovaj tender bilo je potrebno da radimo skoro dve godine na izmeni nekoliko propisa ali i na planu izgradnje biciklističkih staza kako bi do 2022. godine uradili skoro sto kilometara novih biciklističkih staza”,  objasnio je Goran Vesić i dodao da su već određene lokacije na kojima će biti postavljene stanice javnih bicikala.

Vesić je podsetio da JKP „Parking servis” godinama ima 600 javnih bicikala na svoja četiri parkirališta koje mogu besplatno da koriste svi koji parkiraju automobile na ovim parkiralištima i rekao da će ovi bicikli i dalje biti na usluzi vozačima ali da se sada ide korak dalje i javni bicikli nude svim građankama i građanima.

On je rekao da se, pored promocije biciklističkog saobraćaja, uvođenjem sistema javnih bicikala povećava izbor vidova prevoza, poboljšava kvalitet vazduha i smanjuju se gužve u saobraćaju.

Vesić je najavio da Grad Beograd priprema konkurs za javno-privatno partnerstvo za javni prevoz i u rečnom saobraćaju kako bi građani u javnom prevozu imali na raspolaganju i ovaj vid prevoza.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Evro dizel umesto D2 za traktore da, ali samo uz korišćenje aditiva

Foto: Milisav Pajević

Već nekoliko godina iz prometa je izbačen dizel D2, a kao njegova zamena korisnicima je ponuđeno gasno ulje za koje se smatra da je kvalitetnije gorivo u odnosu na svog prethodnika.

Foto: Milisav Pajević

Od ukidanja D2 gasno ulje je pušteno u promet, ali je namenjeno isključivo prioritetnim potrošačima i može se kupiti samo na određenim pumpama.

To što se može kupiti samo na određenim pumpama mnogim poljoprivrednicima koji imaju stariju mehanizaciju zadaje glavobolju.

Tako Marin Gorjanac, poljoprivrednik iz Bačkog Brega, koji nam je i ukazao na ovu problematiku, da bi nabavio gasno ulje za svoj traktor „belarus” i žitni kombajn „đuro đaković”, mora da ide u Kljajićevo.

To znači da mora da pređe put od 40 kilometara u jednom smeru i isto toliko u drugom, što svakako poskupljuje troškove poljoprivredne proizvodnje.

Kao alternativa gorivu D2 ponuđen je i evro dizel ali s obzirom na to da je udeo sumpora u ovom gorivu manji u odnosu na sadržaj u D2, i mazivne sposobnosti ovog goriva nisu iste, to jest smanjene su. Ovakvo iskustvo imao je i Marin, jer je usled korišćenja evro dizela bez odgovarajućeg aditiva imao havariju na motoru kombajna.

„Da bi se poboljšala mazivna svojstva evro dizela, kao i drugih dizel goriva s niskim i ultraniskim sadržajem sumpora, preporuka je da se koriste dizel aditivi.

Ovi aditivi se koriste tako što se sipaju u rezervoar i namešavaju s dizel gorivom, a posebno se preporučuju za mehnaizaciju koja ima starije generacije motora”, kaže dipl. inž. Aleksandar Kekić, specijalista za ulja i maziva iz preduzeća Adeco iz Novog Sada.

Preporuka je, kako navodi Kekić, da se 100 mililitara Adeco D2 dizel aditiva ili aditiva D2 drugog proizvođača umešava na 50 litara dizel goriva.

Korišćenje aditiva obezbeđuje dobro podmazivanje pumpe visokog pritiska, čime se smanjuje habanje svih njenih pokretnih radnih delova, produžava se radni vek motora, a smanjuje se i habanje drugih delova sistema za ubrizgavanje goriva.

Napomena je da aditive ove vrste treba koristiti prilikom svakog punjenja rezervoara gorivom.

Izvor: Poljoprivrednik/M. A.

Milisav Pajević

Učestvujte u obrazovanju Cool Kids for Eco Beats!

Foto: ImpactEco

Udruženje ImpactEco ponovo organizuje svoj uspešni projekat “Cool Kids for Eco Beats”, koji je podržalo Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.

Foto: ImpactEco

Ove jeseni pred svim mladim ljudima koji imaju ambiciju da utiču na zajednicu, rade na ličnom razvoju i doprinose ostvarenju ciljeva bitnih za celu planetu nalazi se velika prilika. Entuzijastični pojedinci, koji budu pokazali znanje, proaktivnost i najveću želju za pokretanjem ekoloških promena, postaće Eko-lideri – edukatori u osnovnim i srednjim školama koji će oblikovati ekološku svest školaraca.

Projekat “Cool Kids for Eco Beats” je volonterskog tipa i usmeren je na edukaciju učenika radi njihovog boljeg razumevanja značaja ekologije i pokretanja inicijativa i formiranja ideja koje motivišu na svakodnevni doprinos zdravijoj životnoj sredini.

Tokom četiri nedelje, jedanput nedeljno u trajanju od 45 minuta, Eko-lideri će đacima držati interaktivne i kreativne radionice o zagađenju životne sredine, ugroženim vrstama, klimatskim promenama, obnovljivim izvorima energije, reciklaži i plastici, ali i o brojnim eko-aktuelnostima.

Do sada je projekat okupio 1000 učenika u 5 beogradskih škola, a tokom oktobra i novembra ponovo će biti realizovan u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Zrenjaninu i Pančevu. U zavisnosti od uticaja koji žele da ostvare, Eko-lideri mogu odabrati da drže jednu, dve ili tri radionice nedeljno.

Svi društveno odgovorni ljudi koji imaju između 18 i 30 godina, znaju koliko je važno od detinjstva učiti o važnosti zdrave životne sredine i žele da daju lični doprinos stvaranju edukovane zajednice mogu da popune prijavu. Nije neophodno biti student ili diplomac fakulteta ekološkog usmerenja. Dovoljna je želja za širenjem ekoloških znanja, kao i dobre prezentacione i komunikacione veštine.

Po uspešnom završetku projekta, svaki Eko-lider dobiće sertifikat koji izdaje ImpactEco udruženje, kao i personalizovano pismo preporuke.

Rok za slanje prijave je 30. avgust u 20 časova.

Istraživanje i monitoring vrsta u zaštićenom području Cicelj

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Stručna saradnica za zaštitu faune u JP Nacionalni parkovi Crne Gore, Belma Šestović, učestvovala je u istraživačkim aktivnostima u zaštićenom području Cicelj (Bosna i Hercegovina) koje su bile usmerene na istraživanje i monitoring vrsta toga područja s posebnim akcentom na sisare.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Ove aktivnosti su organizovane od strane Holandskog udruženja za sisare (Dutch Mammal Society) u periodu od 30. jula do 10. avgusta.

U istraživačkim aktivnostima učestvovalo je 24 istraživača iz Holandije, Belgije, Bosne i Hergcegovine, Crne Gore, Malte, Bugarske i Velike Britanije koji su, na terenu, koristili različite metode za istraživanje faune sisara na zaštićenom području Cicelj.

Organizatori su obezbedili i svu neophodnu opremu za terenski rad.

Prikupljeni podaci sa terena su sažeti u jedinstvenom izveštaju koji je dostavljen GBIF-u (Globalni fond za informacije o biološkoj raznovrsnosti) i nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine.

Milisav Pajević

Međunarodno senzorno ocenjivanje kvaliteta meda

Foto: pixabay

Inovativni klaster „Panonska pčela” u saradnji s Naučnim institutom za prehrambene tehnologije iz Novog Sada organizuje treće po redu Međunarodno senzorno ocenjivanje kvaliteta meda pod nazivom „Kvalitetom do novih tržišta – 2019″.

Foto: pixabay

Na takmičenje mogu da se prijave svi pčelari iz zemlje i inostranstva koji dostave uzorke meda.

Med mora biti sakupljen u 2019. godini, ne sme biti kristalizovan i može imati najviše 20 odsto vlage.

Za svaki uzorak potrebno je dostaviti po tri poduzorka u staklenim teglama od 450 grama.

Na teglama treba da je naznačena samo vrsta meda, a svi ostali podaci unose se na prijavni formular.

Uzroci meda se dostavljaju od 19. avgusta do 30. septembra Inovativnom klasteru „Panonska pčela”.

Teglice se mogu lično predati ili dostaviti putem pošte adekvatno upakovane.

Rezultati ocenjivanja, kako najavljuju organizatori, biće postavljeni na sajtu Klastera do 15. oktobra i predstavljeni na Sajmu turizma u Novom Sadu u okviru manifestacije „Pčelarski sokak”, a proglašenje pobednika i uručenje nagrada planira se za 16. oktobra na Svetski dan hrane u Naučnom institutu za prehrambene tehnologije.

Sva količina meda koja ostane posle ocenjivanja biće donirana u hunamitarne svrhe.

Detaljnije informacije mogu se dobiti u Inovativnom klasteru „Panonska pčela” na broj telefona +381 63 680 029 ili putem imejla: klasterpanonskapcela@gmail.com.

Milisav Pajević

Lokalizovan požar u pogonu za proizvodnju boja i lakova u Beloj Zemlji kod Užica

Foto: pixabay
Foto: pixabay

Ministarstvo unutrašnjih poslova Vlade Republike Srbije saopštilo je da su pripadnici Sektora za vanredne situacije lokalizovali požar koji je danas oko 10 časova izbio u pogonu za proizvodnju boja i lakova u Beloj Zemlji kod Užica.

U požaru je jedna osoba povređena i prevezena je u medicinsku ustanovu u Beograd.

Na licu mesta intervenisalo je 16 vatrogasaca-spasioca sa šest vozila, dodaje se u saopštenju.

Milisav Pajević