Home Blog Page 862

Žuta čaplja iz Srbije u borbi za najlepšu poštansku markicu Evrope

Foto: Pošta Srbije

Na evropskom takmičenju za najlepšu poštansku marku Srbija učestvuje od 2002. godine, a u konkurenciji 49 zemalja ove godine „Pošta Srbije” nadmeće se sa markicom na kojoj je lik žute čaplje.

Foto: Pošta Srbije

Tema ovogodišnjeg takmičenja za najlepšu prigodnu poštansku marku emisije EVROPA, koje organizuje Asocijacija javnih poštanskih operatora PostEvropa, su ptice, a žuta čaplja je, kažu u „Pošti Srbije”, odabrana zbog svoje neobičnosti.

„Opredelili smo se da na takmičenje pošaljemo žutu čaplju kao našu pticu zato što ima neku mistiku u koloritu, jako je neobična i veoma se razlikuje od svih ostalih maraka koje smo videli da su objavljene za onlajn takmičenje”, rekla je direktorka Radne jedinice „Srbijamarka” u Pošti Srbije Marina Kalezić.

Podsetila je da je takmičenje za najlepšu poštansku marku prvi put održano 2002. godine i da na njemu učestvuju svi javni poštanski operatori zemalja članica PostEvrope – 52 operatora iz 49 evropskih zemalja.

„Mi smo učestvovali od prve godine od kada je počelo da se održava ovo takmičenje, odnosno od 2002. godine, i za to vreme jednom smo osvojili prvu nagradu na onlajn takmičenju jer se takmičenje sprovodi tako što sedam članova žirija komisije PostEvrope proglašava najlepšu marku, ali se glasanje pušta i u javnost i principom ‘jedan klik za jedan glas’ se skupljaju glasovi”, pojasnila je Kalezić.

To je, kaže, bilo 2014. godine kada je Pošta Srbije izdala dve prigodne poštanske marke za emisiju EVROPA pod nazivom „Nacionalni muzički instrumenti” – sa motivima svirale i gajdi.

Marka sa motivom gajdi dobila je najviše glasova, a autor likovnog rešenja za tu marku je Nadežda Skočajić, akademski grafičar i jedna od kreatora poštanskih maraka i vrednosnica Pošte Srbije.

Onlajn glasanje ove godine počelo je devetog maja, sprovodi po principu „jedan klik jedan glas” na sajtu PostEvrope i traje do devetog septembra, a proglašenje najlepše markice održaće se na engleskom ostrvu Džerzi od 10. do 11. oktobra, kada zaseda plenarna skupština PostEvrope.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Sredstvima EU unapređuje se energetska efikasnost u OŠ „Karađorđe“ u Velikoj Plani

Foto: EU Delegacija u Srbiji

Đaci Osnovne škole „Karađorđe“ u Velikoj Plani će u septembru početi novu školsku godinu u obnovljenoj školi zahvaljujući sredstvima od preko 110.000 evra koje je Evropska unija opredelila preko razvojnog programa EU PRO.

Foto: EU Delegacija u Srbiji

Rekonstrukcija školske zgrade koja podrazumeva zamenu stolarije, postavljanje novog poda i termoizolacijе fasade, biće izvršena u skladu sa principima energetske efikasnosti što će smanjiti potrošnju energije, troškove grejanja ali i nivo zagađenja u opštini.

„Najvažnije je da će naših 230 đaka ali i zaposleni u centralnom objektu škole imati bolje uslove za učenje i rad“, rekao je direktor Osnovne škole „Karađorđe”, Aleksandar Skačkov ističući da u sastavu ove ima još osam područnih škola koje pohađa ukupno 550 učenika i učenica.

Kako je direktor Skačkov rekao škola ima dugu tradiciju – jedna je od 100 školskih ustanova osnovanih u Srbiji 1904. godine povodom proslave stogodišnjice od Prvog srpskog ustanka, 1968. je proširena a sportska sala joj je pridodata 1972. godine.

Foto: EU Delegacija u Srbiji

„Opština Velika Plana uz podršku Evropske unije i Vlade Republike Srbije radi na renoviranju svih školskih objekata na teritoriji opštine koji će nakon obnove biti energetski efikasni, a sve sa ciljem da đaci u Velikoj Plani imaju jednake uslove obrazovanja u urbanim i u ruralnim sredinama“, rekao je Igor Matković, predsednik opštine Velika Plana koja finansijski učestvuje u sprovođenju projekta sa oko 20 posto ukupne vrednosti radova, odnosno 24.425 evra.

Posebna pažnja će biti usmerena na aktivnosti koje se odnose na primenu principa dobrog upravljanja kojima će se regulisati trošenje sredstava ušteđenih zahvaljujući poboljšanoj energetskoj efikasnosti.

Ove aktivnosti se sprovode u partnerstvu sa programom Swiss PRO koji podržava Vlada Švajcarske.

Izvođač radova je Tehnomag Proing iz Kraljeva, koji je izabran u postupku javne nabavke koji je sprovela opština Velika Plana, dok je rok za zaršetak radova koji su počeli početkom jula, 60 dana.

Izvor: EU Delegacija u Srbiji

Milisav Pajević

Narednih 20 godina osećaćemo posledice šumskih požara

Foto: Pixabay

Svetski mediji izveštavali su proteklih dana o katastrofalnim šumskim požarima u svetu, a ono o čemu će se tek govoriti jesu posledice, koje će se, prema procenama naučnika, osećati narednih 20 godina, sve dok se flora i fauna ne obnovi.

Foto: Pixabay

Uništenje biljnog i životinskog sveta, erozije tla, visoke koncentracije ugljen dioksida, kao i čađ koja u dodiru sa ledom ubrzava njegovo otapanje, samo su neke od posledica koje nastaju nakon šumskih požara, koji su karakteristični za letnji period.

„Najveća posledica je emitovanje velike količine ugljen dioksida.

Poznato je da je ugljen dioksid gas staklene bašte koji utiče na način da povećava negativan efekat klimatskih promena.

Dakle, posle ugljen dioksida, metana i azota suboksida, to su tri osnovna gasa koja dovode do efekta staklene bašte i do povećanja temperature na planeti Zemlji”, kaže prof. dr Saša Orlović sa Instituta za nizijsko šumarstvo i zaštitu životne sredine.

Ono što zabrinjava jeste podatak da je ukupna emisija ugljen dioksida u atmosferi od početka godine, ekvivalentna emisiji koju proizvede 36 miliona automobila godišnje.

„Bez obzira na preduzimanje preventivnih mera, koja se pogleda u boljoj opremi, monotoringu, praćenju situacije, održavanju protiv požarnih pruga i činjenici da je vreme ove godine takvo da pogoduje širenju odnosno povećanju broja požara“, kaže prof.dr Orlović.

Ova godina donela je više šumskih požara nego ranije, kako kod nas, tako i u svetu.

U Srbiji je ovog leta zabeleženo oko 3.000 hektara pod požarima, što je oko tri puta više od godišnjeg proseka.

Izvor: RTV/ Strahinja Popadić

Milisav Pajević

U Srbiji ostvaren napredak u ugradnji solarnih panela

Foto: Pixabay

Tokom poslednjih nekoliko godina u Srbiji ostvaren je napredak u ugradnji solarnih panela, a prodavci tvrde da je za samo 2.000 evra moguće obezbediti električnu energiju za osnovne uređaje, a da je period otplate investicije samo nekoliko godina.

Foto: Pixabay

Solarni sistemi za uštedu električne energije su zapravo mrežno povezani sistemi koji se snabdevaju preko sunčeve svetlosti.

Pogodnost koju nam donose je da njihovom upotrebom možemo potpuno ili delimično smanjiti račun za električnu energiju.

Zainteresovanost kupaca je sve veća a i cena im ide na ruku.

„Imamo sve veću potražnju pošto je od prošle godine cena solarnog panela pala”, kaže Laslo Tot, inženjer.

Uzimajući u obzir da je prosečna potrošnja električne energije po domaćinstvu u Srbiji 350 kilovata mesečno, a dobro postavljeni solarni paneli nam mogu uštedeti i do polovine godišnjih troškova za struju, tako da je ova investicija isplativa, kažu prodavci.

Solarne ploče predstavljaju dugoročnu investiciju, koja vam kroz nekoliko godina vraća uloženi novac, a samim njihovim delovanjem, ne štete životnoj sredini.

Izvor: RTV/ Nemanja Popadić

Milisav Pajević

Otvoren kon­kurs za una­pre­đe­nje nepoljoprivrednih eko­nom­skih ak­tiv­no­sti na se­lu

Foto: pixabay

Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede raspisala je Konkurs za unapređenje ekonomskih aktivnosti na selu kroz podršku nepoljoprivrednim aktivnostima u 2019. godini.

Foto: pixabay

Pod­sti­ca­ji ob­u­hva­ta­ju in­ve­sti­ci­je u sek­to­ru ru­ral­nog tu­ri­zma u ko­jem su pri­hva­tlji­ve in­ve­sti­ci­je: ula­ga­nje u iz­grad­nju, do­grad­nju, adap­ta­ci­ju, in­ve­sti­ci­o­no i te­ku­će odr­ža­va­nje, u ci­lju pri­vo­đe­nja na­me­ni, kao i na­bav­ke opre­me, a ra­di pru­ža­nja ugo­sti­telj­skih uslu­ga u auten­tič­nim ugo­sti­telj­skim objek­ti­ma u do­ma­ćoj ra­di­no­sti ili se­o­skom tu­ri­stič­kom do­ma­ćin­stvu, u smi­slu pro­pi­sa ko­jim se ure­đu­je tu­ri­zam, od­no­sno ugo­sti­telj­stvo.

Više o detalja o konkursu pročitajte ovde.

Milisav Pajević

Sombor menja Odluku o uređenju grada

Foto: Grad Sombor

Odeljenje za komunalne delatnosti, imovinsko-pravne i stambene poslove Gradske uprave grada Sombora pristupilo je radu na nacrtu Odluke o trećim izmenama i dopunama Odluke o uređenju grada.

Foto: Grad Sombor

Ova Odluka odnosiće se na zabranu ostavljanja neregistrovanih, havarisanih i odbačenih plovila na površinama javne namene i na kretanje vozila pešačkom zonom.

Nadležno Odeljenje će nakon završetka rada na nacrtu odluke sprovesti javnu raspravu tokom koje će sva zainteresovana lica moći da dostave svoje pisane predloge, sugestije i komentare za nacrt Odluke o trećim izmenama i dopunama Odluke o uređenju grada.

Originalno obaveštenje možete da pogledate ovde.

Milisav Pajević

Na nekoliko beogradskih opština sutra suzbijanje komaraca

Foto: Zavod za biocide i medicinsku ekologiju

Ekipe Zavoda za biocide i medicinsku ekologiju će sutra od 19 časova vršiti suzbijanje odraslih formi komaraca na teritoriji delova Zvezdare, Voždovca, Palilule, Surčina i Grocke, navodi se u saopštenju ovog Zavoda.

Akcija će se vršiti ukoliko vremenski uslovi budu povoljni.

Iz ovog Zavoda mole pčelare da preduzmu potrebne mere kako bi zaštitili pčele tokom sprovođenja tretmana.

Milisav Pajević

Hidromorfološki pritisci i reastauracija reka Dunavskog sliva

Foto: Milisav Pajević

Sa ciljem unapređenja upravljanja rečnim slivovima kroz integrisani i koordinisani pristup, WWF zajedno sa Međunarodnom komisijom za zaštitu Dunava (ICPDR) i Međunarodnom komisijom za sliv reke Save (ISRBC) radi na razvoju projekta Hidromorfologija Dunavskog sliva i restauracija reka GEF DYNA.

Foto: Milisav Pajević

Projekat će obuhvatiti pet zemalja (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Moldavija, Srbija i Ukrajina) i realizovaće se kroz četiri komponente: Usklađivanje regionalnih pristupa za smanjenje hidromorfoloških pritisaka; Podrška državama u primeni planova upravljanja slivom Dunava; Demonstracioni pilot projekti za obnavljanje reka u slivu Dunava; Razmena znanja i efikasan monitoring i evaluacija projekta.

Treća komponenta GEF DYNA projekta obuhvata implementaciju jednog prekograničnog i tri nacionalna pilot projekta koji će demonstrirati dobre prakse integralnog upravljanja i sprovođenje mera za smanjenje hidromorfoloških pritisaka.

Jedan od pilota koji je izabran za realizaciju je projekat „Obnavljanje reke Karaš“ u Srbiji. Karaš je leva pritoka Dunava duga 110 kilometara koja protiče kroz Banat u Rumuniju i Srbiji, a nastaje u Karpatima. Karaš ima neregulisan tok u Srbiji po čemu se izdvaja u odnosu na većinu reka u Vojvodini.

Postojeći hidromorfološki pritisci na ovoj reci su veštačke pregrade koje onemogućavaju nesmetanu migraciju riba i drugih akvatičnih organizama.

Foto: Milisav Pajević

Cilj pilota je da obnovi povezanost i kontinuitet reke i da kroz dizajniranje i izgradnju ribljih staza (prelaza za ribe) unapredi uslove za očuvanje populacija ribe i drugih akvatičnih organizama.

Pilot projektom na Karašu je predviđena izrada studija izvodljivosti za izgradnju ribljih staza na tri lokacije i izgradnja riblje staze na jednoj od tri predmetne lokacije.

Pripremu predloga za pilot projekat na Karašu WWF je radio u saradnji sa Republičkom direkcijom za vode Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Javnim vodoprivrednim preduzećem Vode Vojvodine i Institutom za vodoprivredu Jaroslav Černi.

U skadu sa internim procedurama WWF-a i zahtevima GEF agencije, pre implementacije ovog projketa neophodno je izraditi Okvir za upravljanje pitanjima životne sredine i socijalnim pitanjima (Environmental and Social Management Framework- ESMF).

Nacrt ovog Okvira (na srpskom i engleskom jeziku) možete naći ovde.

Svoje komentare na ovaj dokument možete dostaviti do 13. septembra na e-mail adresu serbia@wwfadria.org.

Milisav Pajević

Kovačka dolina na Žabljaku dobija fekalnu kanalizacionu mrežu

Foto: Uprava javnih radova Crne Gore

Izgradnja fekalne kanalizacije za naselje Kovačka dolina na Žabljaku, za koju je Uprava javnih radova Crne Gore prekjuče potpisala ugovor sa preduzećem „Temko“ iz Nikšića, počinje narednih dana.

Foto: Uprava javnih radova Crne Gore

Vlada Crne Gore će u realizaciju ovog projekta investirati oko 229 hiljada evra, a ugovorom je predviđeno da izvođač sve radove završi u roku od tri meseca od dana uvođenja u posao.

Imajući u vidu činjenicu da interesovanje za naseljavanjem Kovačke doline raste iz godine u godinu, prepoznata je potreba izgradnje fekalne kanalizacije, u cilju poboljšanja kvaliteta života stanovnika ovog kraja i doprinosa zaštiti životne sredine.

Projekat obuhvata zemljane i završne radove, kao i postavljanje kanalizacionih cijevi i priključaka u dužini od blizu kilometar.

Nakon što bude izgrađena, nova mreža će biti priključena na postojeću fekalnu kanalizacionu infrastrukturu na Žabljaku.

Milisav Pajević

Radi se završna faza sanacije leve obale reke Save kod Hrtkovaca

Foto: Vode Vojvodine

U toku su radovi na četvrtoj, završnoj fazi sanacije leve obale reke Save u zoni arheološkog nalazišta Gomolava kod Hrtkovaca.

Foto: Vode Vojvodine

U ovoj fazi biće sanirano 240 metara obale reke Save, a radovi su vredni 132 miliona dinara i finansiraju se iz kredita Svetske banke.

Do sada su izvedeni radovi na izradi tepiha i nožice obaloutvrde.

Formiran je izravnavajući sloj kosine obaloutvrde, odnosno, kameni nabačaj i u toku su radovi na ugradnji gornjeg kamenog sloja obaloutvrde.

Ugrađeno je oko 80 odsto kamenog materijala.

Kompletni zemljani radovi su izvedeni i postavljen je geotekstil. Započeti su radovi na ugradnji reno madraca.

Potom sledi postavljanje završne geomreže sa 3D matricom, preko koje će biti nanet sloj mešavine humusa i trave.

Lokalitet Gomolava kod naselja Hrtkovci, Opština Ruma, jedan je od najznačajnijih arheoloških nalazišta na području Republike Srbije i pod zaštitom je države kao arheološko nalazište od izuzetnog značaja.

Na tom delu reke Save zabeleženo je značajno pomeranje, odnosno, erodiranje i rušenje obale i približavanja reke naselju. Stoga se pristupilo sanaciji 930 metara obale.

Radovi su započeti 2017. godine i podeljeni su četiri faze.

Tokom 2017. i 2018. godine završeni su radovi na tri deonice, a vrednost sprovedenih radova u prve tri faze iznosi 450 miliona dinara.

Milisav Pajević

Partnerski odnosi Srbije i Mađarske za energetsku stabilnost

Foto: Vlada Republike Srbije

Ministar rudarstva i energetike u Vladi Republike Srbije Aleksandar Antić i ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto ukazali su juče na to da vlade dveju zemalja stavljaju akcenat na čvrstu saradnju u oblasti energetike.

Foto: Vlada Republike Srbije

Na sastanku, koji je održan u Tapolki, istaknuto je da se to posebno odnosi na razvoj projekta zajedničkog gasnog interkonektora, koji je od strateškog značaja za razvoj obe zemlje.

Sagovornici su naveli da je u toku koordinacija aktivnosti koje će u svim scenarijima obezbediti snabdevanje gasom Srbije i Mađarske.

Antić je rekao da je za energetsku bezbednost našeg regiona ključna sigurnost snabdevanja gasom kao značajnog energenta, kako za građane, tako i za privredu.

On je naglasio da je to u vrhu naših prioriteta, ocenivši da ta pitanja nijedna zemlja ne može da rešava sama za sebe, već da ona moraju da se regulišu na nivou regiona, između suseda i na način koji će svima obezbediti energetsku sigurnost.

Mi smo, kao dve odgovorne vlade, ispitali čitav niz mogućnosti snabdevanja gasom i saglasili se o tome da u svim scenarijima imamo precizne modalitete o tome kako ćemo obezbediti neophodne količine, naveo je ministar.

Tokom susreta je naglašeno da izuzetni partnerski odnosi dveju država otvaraju širok spektar mogućnosti za saradnju, uz podsećanje na to da je u februaru 2018. godine potpisan Memorandum o razumevanju između EMS AD, MAVIR, EPEX SPOT, HUPX i SEEPEX, kojim su definisani osnovni principi saradnje u cilju korporativnog spajanja dveju berzi električne energije – srpskog SEEPEX-a i mađarskog HUPX-a.

Antić je izrazio nadu da će se berze električne energije Srbije i Mađarske do kraja godine ujediniti i stvoriti moćnu regionalnu berzu u interesu čitavog regiona.

Prema njegovim rečima, na taj način omogućio bi se jedinstveni nastup na tržištima električne energije u zemljama centralnoistočne i jugoistočne Evrope, a povećala bi se i likvidnost dan-unapred tržišta, kao i rentabilnost i efikasnost poslovanja obeju kompanija.

To će rezultirati ne samo pozitivnim operativnim poslovanjem berzi dveju zemalja, već i daljim produbljivanjem političkih i ekonomskih odnosa sa Mađarskom i ubrzavanjem procesa integracije srpskog tržišta električne energije u jedinstveno tržište Evropske unije, istakao je Antić.

Sijarto je još jednom izrazio snažnu podršku Mađarske na putu Srbije ka EU, uz ocenu da je interes Unije da se regionu Zapadnog Balkana, a naročito Srbiji, pruži podrška u procesu evrointegracija.

 

Milisav Pajević

Razvija se strategija „pametnih gradova” u Srbiji

Foto: Vlada Republike Srbije

Ministar finansija u Vladi Republike Srbije Siniša Mali razgovarao je danas sa predstavnicima kompanije „Huavej” o dugoročnoj saradnji na ostvarivanju zajedničkih projekata u okviru inicijative „Pojas i put”, kao i o privredno-tehničkoj saradnji vlada Srbije i Kine.

U saopštenju se ističe da je tokom sastanka bilo reči o zajedničkom radu na razvoju sistema „Bezbedni i pametni grad” (Safe and Smart City), i podseća na to da je „Huavej” kompanija partner Srbije na razvoju tog koncepta.

Foto: Vlada Republike Srbije

Planiran je dalji razvoj strategije pametnih gradova kroz pozicioniranje kompanije „Huavej” kao strateškog partnera za gradove i lokalne samouprave u Srbiji.

Uz razmenu informacija obezbediće se platforma za razvoj lokalnih ekosistema u oblasti digitalne transformacije u javnom, finanijskom, obrazovnom, energetskom sektoru, kao i u oblasti saobraćaja, što sve treba da dovede do značajnih ušteda, a to je i jedna od prednosti koncepta „pametnih gradova”.

Predstavnici kompanije „Huavej” ukazali su i na mogućnost saradnje na uspostavljanju 5G mreže u Srbiji i sistema Goverment Cloud, koji bi objedinio infrastrukturu podataka i komunikacije za sve državne organe i ponudio sve aplikacije koje su potrebne državnim organima za njihovo poslovanje.

Saradnja sa kompanijom „Huavej” dalja je konkretizacija bilateralne saradnje Vlade Srbije i Vlade Kine u okviru inicijative „Pojas i put”, kao i dogovora o privredno-tehničkoj saradnji između dve države.

Kao jedan od osnovnih ciljeva te saradnje u budućem periodu planirano je otvaranje Huavej centra za inovacije za digitalnu transformaciju (Huavei Innovation Digital Transformation) kao regionalnog centra za Zapadni Balkan sa sedištem u Beogradu, dodaje se u saopštenju.

Pluća Zemlje u plamenu! Górе (naj)gȍrē gòrē gȍrе

Foto-ilustracija: Unsplash (Joanne Francis)

Na obalama vodom najbogatije reke sveta Amazon smestila se najveća prašuma sveta. Drveće se proteže na oko 5,5 miliona kvadratnih metara i ozelenjava ukupno devet zemalja Južne Amerike. Priroda je najviše blagonaklona bila prema Brazilcima, darujući im 60 odsto Amazonije, verovatno potpuno nesvesna da će je oni, na čelu sa Žairom Bolsonarom, u nekom budućem trenutku uzeti zdravo za gotovo. Pod svojim granama obraslim lišćem je napravila dom za više od tri miliona vrsti flore i faune i oko milion domorodaca – ali se njihove porodične krošnje trenutno nalaze pod pretnjom od vatre.

Foto-ilustracija: Unsplash (Levi Morsy)

Ako vas nije briga za neke tamo, hiljadama kilometara udaljene, biljke, životinje i ljude, zar vas nije briga za vas same? Gori nam pod nogama, ali nam gori i nad glavama – i to vazduh. Stabla Amazonije obezbeđuju čovečanstvu oko 20 odsto neophodnog kiseonika, a kao neki od najznačajnijih usisivači ugljenika zaslužni su i za usporavanje klimatskih promena.

Brazilski institut za istraživanje svemira je ove godine zabeležio više od 73 hiljade požara, što je porast od 83 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a njegovi stručnjaci istakli su da taj broj ne može da se pripiše isključivo suvom vremenu i prirodnim pojavama.

Otkako se malopre pomenuti Bolsonaro u januaru zavalio u predsedničku fotelju, skočio je nivo rašumljavanja zbog toga što podržava poljoprivrednike u njihovim vatrenim osvajačkim pohodima. Zašto ljudi besomučno krče Amazoniju ukoliko se negativne posledice odražavaju i na njih?

Glavni razlog krije se u činjenici da su poljoprivrednicima za prehranu stoke neophodni ogromni pašnjaci – čak devedeset i jedan odsto očišćene površine Amazonije koristi se za ispašu. Svetsko stanovništvo neprestano se uvećava, a samim tim se rast i potražnja za hranom. Kako bi se zadovoljili sve veći apetiti naše civilizacije, Amazonska džungla strada kao prepreka koja stoji između uzgajivača i zarade i potrošača i njihovih punih stomaka.

Najgori aspekt krčenja je što poljoprivrednici neretko namerno podmeću požare kako bi oslobodili prostore za sebe. Vatra ne samo da razara šumske kapacitete, već u vazduh ispušta i veliku količinu štetnih gasova. Pored ispaše stoke, iskrčeno zemljište koristi se i za gradnju novih poljoprivrednih gazdinstava i uzoravanje njiva, pre svega pod sojom.

Posečena stabla upotrebljavaju se i u drvnoj industriji koja, iako je očigledan krivac za rašumljavanje, snosi odgovornost za, uslovno rečeno, samo 3 do 4 odsto krčenja Amazonske prašume. Još jedan od motiva “brisanja” džungle je i gradnja infrastrukture, kao i rudarstvo.

Neodgovorno upravljanje resursima ne bi nas prvi put dovelo do njihovog potpunog gubitka. Ipak se postavlja pitanje – šta onda? Da li bi u današnjem svetu “dogoreti do panja” moglo da zameni staro kazivanje “dogoreti do nokata”?

Jelena Kozbašić

Biogradska gora sve posećeniji nacionalni park

Foto: MORT

U Nacionalnom parku Biogradska gora zadovoljni su posetom turista, koja je ove godine bolja za oko 20 odsto u odnosu na prethodnu, koja je bila rekordna, rekao je Mile Rnković iz NP Biogradska gora.

Foto: MORT

Očekivanja su, kako je rekao, da će sezona biti bolja od prošlogodišnje.

„Cenovna politika se nije menjala zadnjih nekoliko godina. Ulaznica u NP košta tri evra po osobi, evro i po za organizovane grupe studenata i učenika, a deca do 12 godina ne plaćaju ulazak”, rekao je Rnković u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG).

Kad je reč o sadržajima koji se naplaćuju u parku su vožnja čamcem i kajakom, i one su ostale nepromenjene – osam evra za čamac i pet evra za kajak.

„Ove godine novi sadržaji su Botanička bašta, tako da neprekidno radimo sa agencijama i turoperatorima da turisti u što većem broju posete botaničku baštu”, rekao je Rnković.

On je kazao da su ove sezone mislili i na najmlađe posjetioce, tako što su napravili zabavni park na obali jezera s kompletnim mobilijarom.

Govoreći o strukturi turista, viš od 80 odsto njih su stranci.

„Organizovani dominiraju Rusi, Ukrajinci, Česi, a individualno gosti iz Zapadne Evrope – Francuzi, Nemci, Italijani. Da pomenem i naše turiste, tu su tradicionalno turisti i Srbije i regiona”, istakao je Rnković.

Milisav Pajević

Objavljen Šesti Nacionalni izveštaj Konvencije o biološkoj raznovrsnosti

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Agencija za zaštitu životne sredine pripremila je 6. Nacionalni izveštaj prema Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti UN.

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Izveštaj je pripremljen prema Aichi ciljevima Globalnog strateškog plana za biodiverzitet 2011-2020.

Za izradu izveštaja razvijeno je preko 50 indikatora i studija slučajeva.

U Aneksu 1 izveštaja nalazi se lista indikatora i studija slučajeva koji su razvijeni i pripremljeni, sa imenima autora i institucija.

Agencija za zaštitu životne sredine zahvaljuje svim institucijama, kolegenicama i kolegama koji su aktivno učestvovali u pripremi izveštaja.

U narednom periodu Agencija će pripremiti sveobuhvatni izveštaj radnog naziva “Biodiverzitet Srbije – indikatorski pristup” i s tim u vezi poziva sve zaiteresovane institucije i pojedince da uzmu učešće u pripremi publikacije.

Šesti Nacionalni izveštaj prema Konvenciji o biološkoj raznovrsnosti UN možete preuzeti ovde.

Milisav Pajević

Može li se sprečiti nastanak divlje deponije na Trandžamentu kod Novog Sada?

Foto: JКP „Čistoća“ Novi Sad

Divlja deponija na Trandžamentu kod Novog Sada, višegodišnji je ekološki problem.

Foto: JКP „Čistoća“ Novi Sad

Otpad se, uprkos čišćenju, svakodnevno gomila, čak i na dve privatne parcele.

Nameštaj, sanitarije, plastičnu ambalažu i sve ono što im nije potrebno, umesto u kontejnere, pojedinci bacaju na posed privatnog vinograda prve klase, na deo pašnjaka i deo javne površine uz glavni put u ulici Dunavske divizije.

Deo parcele koji nije u privatnom vlasništvu, čisti se najmanje jednom mesečno, kažu u Javnom komunalnom preduzeću „Čistoća”.

„Predmetna deponija zahvata deo privatne parcele i jedan mali deo javne površine. To je ono što je najveći problem, dakle, mi ne možemo da ulazimo na privatni posed. Pozivamo sve naše sugrađane da nam se obrate ukoliko imaju krupni kabasti otpad, ili da ga odnesu na gradsku deponiju, gde je prijem potpuno besplatan i pristupačan”, kaže potparolka „Čistoće” Danijela Jankov.

Na pomenutoj lokaciji, pojačan je nadzor komunalne inspekcije i policije, a s obzirom na to da je komunalna inspekcija nadležna za održavanje čistoće na javnim površinama, o gomilanju otpada na privatnim parcelama, obavešteno je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, kao i Pokrajinski zavod za urbanizam i zaštitu životne sredine.

Kontrole će biti nastavljene i u narednom periodu, navode u Gradskoj upravi za inspekcijske poslove.

Izvor: RTV/Maja Guzijan

Milisav Pajević