Home Blog Page 859

Beogradske elektrane izvode radove na sistemu daljinskog grejanja

Foto: Grad Beograd

V. d. direktora JKP „Beogradske elektrane” Rade Basta obišao je juče najveća gradilišta u okviru najobimnijih i najznačajnijih investicionih radova koji se sprovode u tekućem remontnom periodu, saopšteno je iz ovog preduzeća.

Foto: Grad Beograd

Basta je poručio nadležnim izvođačima da svi radovi moraju biti završeni i pre predviđenih projektovanih rokova kako bi sistem daljinskog grejanja grada Beograda bio spreman za predstojeću grejnu sezonu.

„Stanovi građana Beograda ne smeju da budu hladni, moramo da im pružimo uslugu koju zaslužuju, pa čak ako bude bilo potrebe i pre zvaničnog početka grejne sezone 15. oktobra.

Gotovo svakodnevno obilazim gradilišta po Beogradu i na sve načine pružam podršku radnicima na terenu”,  istakao je Basta i tom prilikom radnicima na gradilištima podelio pakete u kojima su hrana i osveženje.

Basta je proverio kako se odvijaju radovi u Ulici Savski nasip u kojoj se gradi veliki magistralni toplovod od toplane „Novi Beograd” do mosta „Gazela”, radove u toplani „Resnik” u kojoj je u toku obimna rekonstrukcija, u Teodora Drajzera u kojoj se gradi toplovod zbog povezivanja grejnih područja, kao i u Ljutice Bogdana gde se takođe gradi toplovod zbog toplifikacije i gašenja kotlarnica na Senjaku.

„Jedan od prioriteta „Beogradskih elektrana” je zaštita životne sredine. Ulažemo maksimalne napore da našim sugrađanima obezbedimo što čistiji vazduh. Do sada je ugašeno više od 1.200 kotlarnica širom Beograda koje su kao energent koristile tečna goriva – mazut i dizel, ali i čvrsto gorivo – ugalj.

Do početka grejne sezone biće završena potpuna rekonstrukcija kotlarnice „Resnik” u koju je uloženo dva miliona evra. Pored zamene kotlovskih postrojenja ugradnjom kotlova visoke efikasnosti i pouzdanosti, biće modernizovano upravljanje kotlarnicom, pa čak i zamenjeni dimnjaci”, zaključio je Basta.

Izvor: Grad Beograd

Milisav Pajević

Da li vulkanski splav predstavlja spas za Veliki koralni greben?

Foto: YouTube (screenshot)

Polovinom avgusta katamaran australijskih moreplovca Majkla Holta i Larise Bril je u južnim vodama Tihog okeana nabasao na neobičnu prepreku – splav od lakog, vazdušastog vulkanskog kamena plovućca površine 20 hiljada fudbalskih terena. Plovućac nastaje kao proizvod izlivanja lave usled brzog hlađenja užarene mase i gubitka gasova. Odakle onda na sred okeana?

Foto: YouTube (screenshot)

Stručnjaci veruju da je okamenjena plutajuća masa koja potpuno prekriva površinu vode zapravo rezultat erupcije podvodnog vulkana u blizini ostrvske države Tonge početkom prošlog meseca. Moreplovci su upozoreni da joj se zbog potencijalne opasnosti ne približavaju.

Holt i Bril su na društvenim mrežama opisali da je vulkanski splav sačinjen od kamenja različite veličine, od onih poput klikera do onih poput košarkaške lopte, dodavši da su osetili miris sumpora.

Šenon Lenc se takođe našla u sličnoj situaciji. Svoju plovidbu tim područjem je ovekovečila na internet platformi za deljenje snimaka YouTube. Lenc je procenila da debljina splava iznosi oko 15 cm.

Geolog Skot Brajan sa Univerziteta tehnologije u Kvinslendu očekuje da će masa plovućca koja se kreće ka Australiji privući mnogobrojne morske vrste. Smatra da će ona kroz sedam do dvanaest meseci, kada bi trebalo da stigne do obala kontinenta, pomoći obnavljanju Velikog koralnog grebena čiji ekosistem ozbiljno ugrožavaju klimatske promene.

“Na površini od 150 km2 nalazi se na desetine milijardi komada plovućca koji plove zajedno, a svaki pojedinačni kamen predstavlja prevozno sredstvo za bar jedan morski organizam”, otkrio je Brajan. Alge, školjke, puževi, rakovi i potencijalno korali mogli bi da se zakače za splav. Masa bi u tom slučaju postala, prema Brajanovim rečima, “prirodni mehanizam za obnavljanje, rast i širenje kolonija”.

Jelena Kozbašić

 

Ulcinjska solana još godinu dana pod upravom JP „Nacionalni parkovi Crne Gore”

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore na još jednu godinu produžava se Ugovor o zakupu Solane.

Foto: JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Naime, Akcionarsko društvo za proizvodnju morske soli „Bajo Sekulić“ u stečaju i JPNPCG zaključili su Aneks III Ugovora o zakupu od 23.08.2016.godine čime se produžava Ugovor o zakupu na period od godinu dana i počinje teći od 24.08.2019. godine.

Aneks Ugovora o zakupu potpisali su direktor JPNPCG Elvir Klica i stečajni upravnik AD za proizvodnju morske soli „Bajo Sekulić“ustečaju, Žarko Ostojić.

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore će oslanjajući se na sopstvene kapacitete i iskustva, kao i u skladu sa dobrim evropskim praksama, nastaviti da realizuje aktivnosti u cilju zaštite biodiverziteta ovog jedinstvenog područja i veštačkog ekosistema, u koordinaciji sa resornim ministarstvom, opštinom Ulcinj, preporukama Savetodavnog tela za Solanu, kao i u saradnji sa domaćim i međunarodnim ekspertima, institucijama i organizacijama koje se bave očuvanjem prirodnih vrednosti.

U tom pravcu, JP Nacionalni parkovi Crne Gore će pripremiti predlog Programa upravljanja za naredni jednogodišnji period u cilju zaštite biodiverziteta Parka prirode Ulcinjske solane.

Podsećamo da je Odlukom Vlade Crne Gore, Javnom preduzeću za nacionalne parkove Crne Gore povereno upravljanje prostorom ulcinjske Solane u cilju zaštite bioverziteta 24. avgusta 2015. godine.

Milisav Pajević

Nafta na udaru tarifa: Kina i SAD spustile cenu

Foto: pixabay

Cene nafte su juče pale nakon što su na snagu stupile nove tarife SAD i Kine.

Foto: pixabay

Uvođenje tih carina je izazvalo zabrinutost od novih negativnih posledica po globalni rast i tražnju za naftom.

Cena severnomorske nafte „brent” pala je za 16 centi na 59,09 dolara za barel, dok je američka „laka” nafta (WTI) pojeftinila za sedam centi na 55,03 dolara za barel.

Uvođenje tih carina je izazvalo zabrinutost od novih negativnih posledica po globalni rast i tražnju za naftom.

Cena severnomorske nafte „brent” pala je za 16 centi na 59,09 dolara za barel, dok je američka „laka” nafta (WTI) pojeftinila za sedam centi na 55,03 dolara za barel.

To je prvi put da se na udaru tarifa našla nafta otkako su dve vodeće svetske ekonomije pre više od godinu dana započele trgovinski rat.

U SAD energetske kompanije su deveti mesec zaredom smanjile broj bušotina na najniži nivo od januara prošle godine.

Izvor: Tanjug

Milisav Pajević

Prve pande rođene u Berlinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Pascal Muller)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jay Wennington)

Zoološki vrt u Berlinu saopštio je juče da su rođene dve pande, što je prvi takav slučaj u Nemačkoj. Zoološki vrt je saopštio da je majka Meng Meng u subotu u 18.54 okotila ružičastu bebu veličine šake.

Kako navode iz Zoo Tierpark Berlin: “Nežno je stavila malo stvorenje na stomak i počela da ga miluje svojim velikim šapama, toplim dahom i mekim krznom obraza.”

Sat kasnije, rođena je još jedna beba.

Čuvari su prošle nedelje potvrdili da je Meng Meng skotna. U aprilu se parila sa pandom Đao Đingom, a takođe je i veštački osemenjena da bi se povećala verovatnoća.

Meng Meng i Đao Đing stigli su iz Kine u junu 2017. godine.

Direktor zoo vrta Andreas Knirim  potvrdio je da su i majka i bebe dobro.

Kina je u prošlosti Nemačkoj poklonila tri pande, ali je poslednji od njih uginuo 2012. godine u tridesetčetvrtoj godini života kao jedan od najstarijih muških pandi na svetu.

U Kini je u divljini preostalo oko 1860, dok oko 400 pandi živi u zoo vrtovima širom sveta.

 

 

U Japanu otpočeo okrutni godišnji lov na delfine

Foto-ilustracija: Unsplash (Ibrahim Rifath)

Bez obzira na to što nas pogled na delfine dok plivaju beskrajnim plavetnilom ispunjava mirom, njihov život je daleko od bezbrižnog kako nam se čini u prvi mah. Oni koji plivaju vodama u blizini gradića Taidži u Japanu su poslednjih dana dospeli u još nepovoljniju poziciju nego inače. Pored plastike, delfini se u tom području od nedavno bore i sa lovcima. Japanci ih namamljuju u uvale kako bi ih ubili u plitkim vodama i prodali njihovo meso, a pojedine jedinke prosleđuju akvarijumima.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ibrahim Rifath)

Iako je godišnji lov na delfine u Taidžiju višedecenijska tradicija, međunarodnu pažnju je privukao nakon objavljivanja filma “Uvala” (2009) koji je 2010. godine osvojio Oskara u kategoriji za najbolji dokumentarac. Uprkos kritikama, Japanci su i ove godine nastavili surovo hvatanje životinja zarad profita.

Sezona lova traje 6 meseci, a u tom periodu je dozvoljeno ubiti ili zarobiti više od 1700 delfina.

Potražnja za mesom je poslednjih godina opala zbog saznanja da ono sadrži visoke količine žive. Lovcima je mnogo isplativije da delfine uhvate žive i prodaju akvarijumima. Ipak, pritisak zajednice da se životinje iz Taidžija ne kupuju raste.

Japanci se suočavaju sa društvenom osudom i zbog lova na kitove koji je Međunarodna komisija za kitolov zabranila 1986. godine.

Jelena Kozbašić

Unapređenje privredne saradnje između Srbije i Slovenije

Foto: PKV
Foto: PKV

Predsednik Privredne komore Vojvodine (PKV) Boško Vučurević deo je vojvođanske delegacije koju predvodi potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević na 57. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu „AGRA 2019“ u Gornjoj Radgoni u Sloveniji. U okviru radne posete, vojvođanska delegacija se sastala u utorak, 27. avgusta 2019. godine sa slovenačkom ministarkom poljoprivrede, šumarstva i hrane Aleksandrom Pivec, kao i sa ministrom za ekonomski razvoj i tehnologiju Slovenije Zdravkom Počivalšekom. Sastancima su prisustvovali i pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević i predsednik Zadružnog saveza Vojvodine Radislav Jovanov, a tom prilikom razgovaralo se o daljem unapređenju saradnje u cilju jačeg povezivanja naših privrednika.

Na sastanku je istaknuto da spoljnotrgovinska razmena između Srbije i Slovenije u protekle dve godine beleži rast od 33 odsto. Prošle godine je iznosila 1,3 milijarde evra, od čega je vojvođanska privreda učestvovala sa četvrtinom, odnosno sa oko 340 miliona evra. Rast razmene između slovenačke i srpske privrede zabeležen je i u prvoj polovini 2019. godine, a ocenjeno je da susreti slovenačkih i srpskih zvaničnika i povezivanje privrednika doprinose jačem povezivanju u oblasti privrede i ekonomije.

„U bilansu razmene agrara AP Vojvodine sa Republikom Slovenijom u periodu od 2014. godine do 2018. godine, ostvarena vrednost izvoza je bila najveća u 2018. godini i iznosila je 24,8 miliona evra. Vrednost uvoza u posmatranom periodu kretala se od 6,3 do 7 miliona evra“, rekao je Vučurević i dodao da spoljnotrgovinska razmena agrarnih proizvoda beleži suficit u razmeni. U posmatranom periodu vrednost izvoza agrarnih proizvoda je od 2,7 do 3,5 puta veća od vrednosti uvezenih agrarnih proizvoda.

Zvaničnici su na sastancima istakli da je u obostranom interesu da se pojednostave administrativne barijere u cilju, kako kažu, novog rasta spoljnotrgovinske razmene i novih investicija slovenačkih privrednika u Srbiji i obratno.

„Prisutni su brojni ugovori o ulaganju slovenačkog kapitala u AP Vojvodinu, koji se realizuju kako kroz proces privatizacije vojvođanskih kapaciteta, tako i kroz grinfild (greenfield) i braunfild (brownfield) investicije, čime se bitno utiče na privrednu aktivnost, na povećanje izvoza, a samim tim i na proces zapošljavanja vojvođanskih privrednika“, rekao je Vučurević.

Na sastanku je ocenjeno da je zajednički nastup i ponuda proizvoda iz ovog regiona na trećim tržištima u obostranom interesu kada je reč o razvoju turizma. Akcenat u daljoj saradnji biće na agraru i prehrambenom proizvodima, jer je, kako je navedeno, saradnja u tom sektoru nedovoljna u odnosu na potencijal. Saradnja je prepoznata i u sferi digitalizacije u agraru, gde je naša zemlja napredovala, a slovenački partneri pokazali interesovanje za projekte BioSens instituta.

Naredni susret sa slovenačkim zvaničnicima i privrednicima, pre svega iz sektora agrara i prehrambene industrije, zakazan je za 1. i 2. oktobar u Novom Sadu, na Regionalnom poslovnom forumu, koji organizuje Autonomna pokrajina Vojvodina i Skupština evropskih regija u saradnji sa PKV-om, Razvojnom agencijom Vojvodine, Novosadskim sajmom i Evropskom mrežom preduzetništva.

U oviru slovenačkog poljoprivrednog sajma, a na inicijativu ZSV-a, organizovan je i susret vojvođanskih i slovenačkih zadrugara, koji su na okruglom stolu razmenili iskustva u podršci poljoprivredi i zadrugarstvu.

Jedan od akcenata u poslovanju PKV-a je kontinuiran rad na unapređenju saradnje sa regionalnim privrednim komorama u zemljama u okruženju, zbog čega je PKV 2017. godine obnovila Sporazum o saradnji sa Štajerskom gospodarskom zbornicom.

Izvor: Privredna komora Vojvodine

Požar u reciklažnom dvorištu Metisa u Puli

Foto-ilustracija: Unsplash (Jay Heike)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jay Heike)

Kako prenose hrvatski mediji, u reciklažnom dvorištu Metisa u industrijskoj zoni Šijana u Puli, u noći između subote i nedelje je buknuo požar, koji se ponovio i naredne noći. Neprijatan miris osećao se čak do centra grada, na šta su se žalili mnogi građani.

Iz vatrogasne stanice u Puli javili su da je požar pod nadzorom, ali i da je gašenje vatre otežano zbog brojnih slojeva nagomilanog otpada. Na terenu se nalaze policija i obezbeđenje koje osigurava područje.

Zavod za javno zdravlje u Puli još uvek se nije oglasio sa upozorenjem za građane zbog eventualne opasnosti usled zagađenja vazduha.

Metis je hrvatska firma koja se bavi zaštitom životne sredine. Pored sedišta u Puli, nalaze se i u Rijeci, Kukuljanovu, Ogulinu i Otočcu. Bavi se delatnostima skupljanja otpadnih elektronskih uređaja i opreme, otpadnih baterija, guma, mazivnih ulja, primarne PET ambalaže, kao i preuzimanjem i prevozom ambalažnog otpada i građevinskog otpada koji sadrži azbest.

Uragan Dorijan pogodio sever Bahamskih ostrva (VIDEO)

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (NASA)

Uragan Dorijan, sa razarajućim vetrovima brzine do 285 kilometara na čas, pogodio je sever Bahamskih ostrva. Centar za uragane SAD-a okarakterisao je situaciju kao “opasnu po život”.

Stanovnicima ostrva Veliki Bahama i Abakost, koje je Dorijan juče prvo pogodio, savetuje se da ne napuštaju skloništa dok opasnost ne prođe.

Uragan Dorijan ojačao je juče na najvišu, takozvanu “kategoriju pet”, ukazujući na mogućnost izazivanja katastrofalnih razaranja.

U saopštenju Nacionalnog centra za uragane upozorava se na udar vetra i do 320 kilometara na čas, što može dovesti do “ekstremnog uništenja”.

Centar uragana nalazi se 70 kilometara istočno od Bahama i 210 kilometara od američke države Floride.

Izvor: Zelena Srbija

Većina ljudi baca hranu – pitanje je “zašto?”

otpad_od_hrane
Foto: Wikipedia/Sachi Yoshitsugu

Da li možete da zamislite koliko dostavnih kamiona može da stane u liniju od 326 kilometara – na primer, od Subotice do Kragujevca? Zamislite da su svi ti kamioni puni hrane. Ako ste uspeli da zamislite ovaj vozni park i njihov tovar, sada sve to zaboravite. Otprilike je to količina hrane koja bude bačena u Srbiji – svake godine.

Foto: Wikipedia/ OpenIDUser2

Ako vam je baš stalo do statistike, onda je to gotovo 247 hiljada tona (ili 247.000.000 kilograma) hrane, što je, posmatrano na dnevnom nivou čak 676 tona.

Svako od nas, računajući celokupno stanovništvo, bez obzira na uzrast, baci oko 35 kilograma hrane godišnje. Najviše se baca hleb (10,18 kg), zatim meso (7,18 kg) i mleko (6,74 kg), a najmanje voće (5,7 kg) i povrće (5,33 kg).

Hranu bacamo iz mnogo razloga – zato što nam se pokvari (67%), zatim zato što mi lično ili članovi domaćinstva ne žele da jedu staru hranu (17%)  ili mislimo da nije bezbedna (11%) – ali pre svega zato što nam se može.

Da li znate koliko nas košta ova bačena hrana? Skromnih 10.000 dinara. Ako živite u četvoročlanoj porodici, onda je to već 40.000 dinara. Da li nam se može ili nas jednostavno nije briga?

Do ovih rezultata se stiglo zahvaljujući analizi istraživanja o bacanju hrane u domaćinstvima u Srbiji, koju je uradio Centar za unapređenje životne sredine. Kako bi rezultati bili kompletni, potrebno je dodati i, za sada nepoznate, količine otpada koje nastaju na izvoru, u procesu uzgajanja i otkupa namirnica, fabričkoj obradi i pripremi za dalju prodaju, viškovima koji se ne prodaju u trgovinskim lancima i prodavnicama, i otpad iz ugostiteljskih objekata. Ako uzmemo konzervativnu procenu, na osnovu različitih modela računanja, sa sigurnošću može dodati bar još 40 odsto.

Bacanje hrane je postalo globalna epidemija koja izaziva da preko 30 odsto proizvedene hrane završi na svetskim deponijama, gde truli i raspada se, ispuštajući metan – jedan od najopasnijih gasova sa efektom staklene bašte. Bacanjem neupotrebljene hrane se troši i neverovatna količina resursa – energije i vode u procesima proizvodnje, pakovanja i transporta.

Foto: Wikipedia/Sachi Yoshitsugu

Kako bismo zaustavili epidemiju bacanja hrane neophodno je započeti sa kontinuiranim obrazovanjem svih učesnika u lancu, od proizvođača do krajnjih korisnika.

Jedan od najboljih načina podizanja svesti i obrazovanja opšte javnosti su igrano-dokumentarni filmovi. Zato će na ovogodišnjem Međunarodnom festivalu zelene kulture “Green fest” biti prikazan film “Uzalud protraćeno: Priča o bacanju hrane”. Izvršni producent, i protagonista koji nas vodi kroz priču, je jedan od najpoznatijih kuvara na planeti – Entoni Borden, čiji je ovo poslednji film.

U saradnji sa kolegama, najboljim svetskim kuvarima sa različitih meridijana, zajedno nam pokazuju kako hrana, koju smatramo za otpad, može da se transformiše u neverovatna jela. Njihova namera je da promene način na koji ljudi kupuju, kuvaju, recikliraju i jedu, sa cilljem da se napravi sigurniji sistem hrane, ali i doprinese manjem uticaju na zagađenje i klimatske promene, koji su jedan od najvećih izazova čovečanstva u 21. veku.

Kompletna analiza istraživanja se može preuzeti na sledećem linku: https://greenfest.rs/Koliko%20(zaista)%20bacamo%20hranu_26082019_CUZS.PDF.

Deseti Jubilarni festival zelene kulture “Green fest” (www.greenfest.rs) će biti održan od 15. do 18. oktobra u Domu omladine Beograda, pod sloganom “Promeni igru. Budućnost je na Zemlji!”. Ovogodišnje izdanje festivala ima za cilj da pokrene radoznalost i kreativnost, razmišljanje i promišljanje o cirkularnoj ekonomiji i održivom razvoju i osnaži sve posetioce da postanu deo akcije i promene koja je ovoj Planeti zaista neophodna.

Izvor: Centar za unapređenje životne sredine

EPS traži partnera za Vetropark Kostolac

Foto: pixabay

JP Elektroprivreda Srbije raspisala je međunarodno javno nadmetanje, sa postupkom prekvalifikacije, za nabavku robe, usluga, radova i povezanih usluga za “Projekat obnovljivih izvora energije – Vetropark Kostolac“.

Foto: pixabay

Projekat obuhvata vetropark instalisane snage 66 MW u Kostolcu na reci Dunav.

Cilj projekta je povećavanje i diverzifikacija energetskih resursa i doprinos proizvodnji električne energije u Republici Srbiji, bez emisije štetnih gasova, a samim tim i negativnih uticaja na životnu sredinu.

Do sada je završena Studija o proceni uticaja na životnu sredinu, Studija opravdanosti sa idejnim projektom za vetroelektranu Kostolac i Idejno rešenje za interne saobraćajnice.

Takođe, dobijena je i građevinska dozvola za većinu projekata.

Ceo projekat podeleljen je na dva tendera. Prvi se odnosi na vetroagregate, temelje i električne radove. Glavni obim posla ovde se odnosi na vetroelektranu sa 20 vetroagregata maksimalnom visinom rotora 117 metara, maksimalnom visinom vetroagregata 180 metara i ukupnom snagom od 66 MW. Pored vetroagregata, planirana je i izgradnja trafostanice 35/110 kV, zgrade trafostanice i upravne zgrade.

Drugi tender odnosi se na građevinske radove – interne saobračajnice i priključci na državne puteve, projektovanje i izgradnja internih saobraćajnica i projektovanje i izgradnja priključaka na državne puteve.

Kako se navodi u tenderu, izgradnja vetroparka finansiraće se iz sredstava KfW banke.

Izvor: Blic

Milisav Pajević

Povećana koncentracija polena ambrozije u Pančevu

Foto: pixabay.com

U Pančevu su trenutno koncentracije polena ambrozije po metru kubnom vazduha višestruko veće od graničnih.

Foto: pixabay.com

Pančevci koji ovih dana često kijaju i suočavaju se sa neprijatnim simptomima kao što su curenje iz nosa, otečeni kapci, kašalj, verovatno imaju alergijsku reakciju na ambroziju.

Trenutno koncentracije ove biljke dostižu i 445 polenovih zrnaca po metru kubnom vazduha.

To je mnogo više od granične vrednosti koja je 60, a sve iznad 100 polenovih zrna po metru kubnom smatra se visokom koncentracijom.

Radnici Javno komunalnog preduzeća Zelenilo intenziviraju košenje površina za koje su nadležni pogotovo u periodu cvetanja ambrozije.

Ona će ove godine biti pokošena na 250 hetara, a grad je za tu svrhu izdvojio milion i po dinara.

Iako su poljoprivrednici u obavezi da na svojim njivama uklanjaju ambroziju, nisu svi u tome revnosni. Problem je i što se ova korovska biljka često nalazi na zemljištu čije vlasništvo nije jasno definisano – između njiva i duž atarskih puteva.

U Zelenilu kažu da često i po pozivu građana izlaze na teren radi uklanjanja ambrozije sa neke javne površine.

Ipak ova korovska biljka je u ekspanziji jer je veoma otporna, njeno seme može više decenija da preživi u zemljištu, a čestice polena vetar nosi i do 100 kilometara.

Izvor: RTV

Milisav Pajević

Patke umesto pesticida na pirinačnim poljima

Foto: pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Simon Fanger)

Da li biste umesto pesticida u svrhu zaštite biljaka od korova radije “koristili” divlje patke?

Ukoliko niste razmišljali o tome, trebalo bi da počnete. U određenim delovima sveta nekada je to bio sasvim ustaljen metod.

Svesni svih negativnih posledica koje po životnu sredinu ima upotreba pesticida, u Japanu, Južnoj Koreji, Kini, Bangladešu, Vijetnamu, IranuTajlandu i na Filipinima su se ponovo okrenuli rešenju koje im je poznato već vekovima. Nedavno je ponovo zaživeo i mnogi poljoprivrednici su potpuno izbacili pesticide iz upotrebe.

Osim što divlje patke predstavljaju zdraviji, dokazano su i uspešniji način zaštite biljaka koji utiče na plodonosnije useve.

Foto-ilustracija: Pixabay

Bez obzira na vremenske uslove, patke svakog jutra plivaju duž polja pirinča i jedu korov i insekte. Hrane se čak i semenom korova što sprečava da se korov dalje razvije. Korov upija hranljive materije iz podloge, čime smanjuje njenu količinu dostupnu pirinču, zbog čega i jeste opasan. Patke ne jedu biljku pirinča. Njihov izmet ostaje kao đubrivo, te poljoprivrednici imaju višestruku korist i mogućnost da pirinač u potpunosti gaje bez veštačkih dodataka.

Slična praksa se koristi i na jugu Francuske i u vinogradima u Južnoj Africi. Vinogradarima pomoć pružaju indijske patke trkačice, za koje poljoprivrednici veruju da su, ukoliko su psi čovekovi najbolji prijatelji, one čovekovi najbolji pomoćnici.

Jelena Cvetić

INA dovršila testiranje miskantusa za proizvodnju biogoriva

Foto-ilustracija: Pixabay

U sklopu programa INA R&M Novi smjer 2023. vezano za analizu mogućnosti razvoja projekta rafinerije biokomponenti, početkom godine održana je prva žetva zasada energetske biljke miskantus.

Miskantus ili takozvana trska iz Kine, potiče iz istočne Azije, gde raste samoniklo u različitim klimatskim i zemljišnim uslovima. U 20. veku doneta je u Evropu i Ameriku i korišćena je kao dekorativna biljka. Tokom vegetacione sezone daje veliki prinos nadzemne biomase, podesne za proizvodnju toplotne energije. Poseduje i veliki genetički potencijal rodnosti što je svrstava u grupu najvažnijih bioenergetskih useva.

Zasad miskantusa (lat. Miscanthus x giganteus) uspostavljen je na oglednoj farmi u Rugvici pored Zagreba, u saradnji sa Bc Institutom, a ovosezonskom žetvom prikupljeno je oko 30 tona biomase.

Testirana biomasa

Prikupljena biomasa poslata je u Kleriant, inovativnu hemijsku kompaniju, u postrojenje u Štraubingu, u Nemačkoj, na preradu u lignocelulozne šećere i etanol. Rezultati testiranja su optimistični jer su pokazali da korišćena tehnologija može uspešno preraditi miskantus u lignocelulozne šećer i etanol.

„Srećan sam što su rezultati pozitivni jer su time otvorena vrata za dalje analize i mogućnosti. Zahvaljujući vrhunskoj tehnologiji uspeli smo proizvesti napredni bioetanol koji se meša u fosilna goriva. Ovo je samo jedan u nizu koraka koje je potrebno ostvariti kako bismo ispunili primarne uslove za razvoj biorafinerije u Sisku“, izjavio je Stjepan Nikolić, operativni direktor Rafinerije i marketing.

Foto-ilustracija: Pixabay

EU projekat

Testiranje je odrađeno u sklopu projekta GRACE (GRowing Advanced Industrial Crops on marginal lands for biorEfineries), finansiranog od strane Evropske unije, a INI je dodeljena uloga voditelja demonstrativnog lanca koji se odnosi na testiranje uzgoja hibrida miskantusa na tlu lošijeg kvaliteta u svrhu prerade u napredni bioetanol. Ciljevi projekta GRACE će optimizovati različite lance vrednosti miskantusa, proizvoditi održive proizvode sa snažnim tržišnim potencijalom i razvijati miskantus kao održivi izvor sirovine za uzgoj na marginalnom, kontaminiranom i napuštenom zemljištu.

Izvor: Energetika-net

Skupština grada Zrenjanina usvojila odluku o namirenju duga Gradske toplane prema Srbijagasu

Foto: Grad Zrenjanin

Na sednici Skupštine grada Zrenjanina, sazvanoj po hitnom postupku, usvojena je jedina tačka dnevnog reda – Predlog Odluke o načinu namirenja duga JKP „Gradska toplana” Zrenjanin prema JP ”Srbijagas” Novi Sad.

Foto: Grad Zrenjanin

Izvestilac po toj tački, Ilija Svilar iz JKP „Gradska toplana”, podsetio je da su dugovanja nastala tokom grejne sezone 2008/2009. godine, prilikom korekcije cene gasa od 60 posto, kada cena daljinskog grejanja nije pratila tu korekciju.

Tada je nastao dug od 250 – 300 miliona i u međuvremenu je zbog kamata dugovanje uvećano.

U obrazloženju odluke navodi se da se donošenju ove odluke pristupilo u cilju uređivanja načina namirenja duga koji JKP „Gradska toplana” Zrenjanin ima prema JP „Srbijagas” Novi Sad, odnosno rešavanja međusobnih prava i obaveza u pogledu dugovanja i potraživanja koja postoje između JKP „Gradska toplana” Zrenjanin i JP ”Srbijaga” Novi Sad.

Dodaje se i da je cilj donošenja ove odluke stvaranje uslova za nesmetano poslovanje JKP „Gradska toplana” Zrenjanin, kao i dovođenje distributivnog sistema prirodnog gasa sa teritorije grada Zrenjanina u funkcionalno i bezbedno stanje, te obezbeđenje dugotrajnog, stabilnog i urednog zadovoljavanja potreba potrošača.

Navodi se i da donošenjem ove odluke Grad Zrenjanin kao osnivač JKP „Gradska toplana” Zrenjanin, prihvata da izmiri obaveze tog javnog preduzeća prema JP „Srbijagas” Novi Sad u iznosu od 599.641.467,00 dinara, i to tako što će u zamenu za navedeni dug, izvršiti prenos svojine distributivnog sistema prirodnog gasa na teritoriji grada Zrenjanina u svojinu JP „Srbijagas” Novi Sad, čiji je osnivač Vlada Republike Srbije.

Izvor: Grad Zrenjanin

Milisav Pajević

Održan Goranski eko-kamp „Vršački breg”

Foto: Grad Vršac

U Vršcu je nedavno održan šesnaesti po redu Goranski eko-kamp „Vršački breg“.

Foto: Grad Vršac

Кamp je imao međunarodni karakter jer su kao i prošle godine, učešće u njegovom radu uzeli i učenici srpske gimnazije „Dositej Obradović” iz Temišvara i učenici iz Krive Palanke iz Severne Makedonije.

Na kampu je učestvovalo ukupno 38 učenika iz 13 gradova i opština iz Srbije kao i učenici iz Temišvara i Krive Palanke.

Grad Vršac je podržao rad ovog kampa zato što je osnovni cilj da učenike približi prirodi i upozna ih sa prirodom i ekološkim problemima savremenog društva i potrebama što efikasnije zaštite prirode.

Takođe, jedan od najvažnijih ciljeva kampa je želja da se postigne permanentno razvijanje ekološke svesti kod mladih o značaju očuvanja zdrave životne sredine.

Tokom sedam dana koliko je trajao kamp, učenici su imali priliku da nauče dosta o biljkama koje rastu na Vršačkim planinama i da steknu praktična znanja o sadnji i pošumljavanju.

Organizator kampa bio je „Pokret gorana Srbije” uz podršku Grada Vršca.

Milisav Pajević