Home Blog Page 839

Hrvatska vetroelektrana “Korlat” napajaće oko 55.000 domaćinstava

Foto-ilustracija: Unsplash (Andrew Schultz)
Foto-ilustracija: Unsplash (Jack Sloop)

Hrvatska elektroprivreda (HEP) gradi novu vetroelektranu u Hrvatskoj – “Korlat”, na 8 kilometara severozapadno od Benkovca. Ukupna vrednost investicije je oko 500 miliona kuna (80 miliona evra).

Vetrolektrana će imati 18 vetroturbina pojedinačne snage 3,6 MW. Njih će izgraditi nemačka firma “Nordex”. Ukupna priključna snaga vetroelektrane iznosi 58 MW. Očekivana godišnja proizvodnja iznosiće 170 GW, što čini 1 odsto godšnje potrošnje električne energije u zemlji, odnosno može napajati oko 55.000 domaćinstava.

Kompletne radove na izgradnji infrastrukture i priključka na mrežu VE “Korlat”, kao i praćenje i nadgledanje projekta izvodiće firme “Ing-Grad” i “Fractal”.

Vetroelektrana Korlat biće prva nova hrvatska vetroelektrana bez statusa povlašćenog proizvođača, odnosno prva koja će električnu energiju proizvoditi bez zagarantovanog otkupa prema podsticajnoj ceni.

Početak rada vetroelektrane očekuje se u avgustu 2020. godine.

Hrvatska elektroprivreda planira da do 2030. godine proizvodi oko 350 MW kroz vetroelektrane, isto toliko i u solarnim elektranama, što ukupno odgovara snazi Nuklearne elektrane “Krško”.

Kao jedan od primarnih razloga za rad na ovom projektu navode se prednosti upotrebe obnovljivih izvora energije i smanjenje nivoa zagađanja životne sredine.

Jelena Cvetić

 

 

Prozvodnja biogasa na prečistaču otpadnih voda u Vrbasu

Foto: Opština Vrbas
Foto: RTV

U gradnju prečistača otpadnih voda u Vrbasu Evropska unija uložila je do sada više od 20 miliona evra. Prečistač u smanjenom kapacitetu već radi, ali koristi energiju iz javne elektro i gasne mreže. Trenutno se vrše testiranja proizvodnje toplotne i električne energije od biogasa koji se izdvaja iz otpadnog mulja, što će rad postrojenja učiniti efikasnijim i jeftinijim.

Ovih dana po prvi put je počela proizvodnja biogasa na prečistaču otpadnih voda u Vrbasu. Proizvodi se u 3 miliona evra vrednom digestoru za preradu mulja, a sa sadržajem od visokih 65 odsto metana, biogas će se koristiti za proizvodnju toplotne i električne energije.

“Počela je proizvodnja biogasa. Mimo onoga što se u startu očekivalo – da će biti dosta loš proizvod i u nedovoljnoj količini, došlo je do toga da ipak ima i dovoljno gasa i da nije toliko lošeg kvaliteta, odnosno da je dosta kvalitetan i da će moći da se koristi za proizvodnju toplotne energije. Po nekim mišljenjima čak bi ta proizvodnja mogla da zadovolji potrebe grejanja samog mulja i potrebe zagrevanja prostora na prečistaču” , kaže direktor prečistača Ranko Mitrović.

U digestoru se mulj iz otpadnih voda zagreva i pretvara u suvu materiju i izdvaja se biogas koji odlazi u rezervoar zapremine 900 metara kubnih.

“Punjenje tog digestora trajalo je negde oko 80 dana. Otprilike tada je nivo gasa dostigao zadovoljavajući kvalitet i onda je preusmeren na rezervoar biogasa koji se posle nekoliko dana napunio. Trenutno se sav biogas spaljuje. U narednih nekoliko dana će se izvršiti podešavanja na bojlerima tako da će se tada taj biogas koristiti prvenstveno za zagrevanje mulja, odnosno tehnološko zagrevanje, a ostatak će se koristiti da bi se zagrevale prostorije”, kaže inženjer Slobodan Gaćeša iz nadzora radova.

Proizvedeni biogas na prečistaču bi trebalo da pokriva 100 odsto potreba toplotne i do 50 odsto električne energije, što bi značajno smanjilo troškove rada postrojenja.

Izvor: RTV

Ponovni pad cena nafte

Foto-ilustracija: Unsplash (Ian Simmonds)
Foto-ilustracija: Unsplash (Zbynek Burival)

Cene nafte na međunarodnim tržištima pale su ispod nivoa od 59 dolara nakon što su vesti o prvoj fazi trgovinskog sporazuma Sjedinjenih Američkih Država i Kine umanjili optimistična očekivanja o znatnom poboljšanju odnosa između dvu svetske sile.

Na londonskom tržištu cena barela je pala 1,52 dolara u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 58,99 dolara. Na američkom tržištu barelom se trgovalo po 1,45 dolara nižoj ceni, od 53,25 dolara.

Kasno u petak SAD i Kina su skicirali prvu fazu trgovinskog sporazuma i suspendovali povećanje američkih carina, koje su trebale stupiti na snagu već ove sedmice.

Ipak, postojeće carine i dalje ostaju na snazi, a političari obe zemlje smatraju da ih do postizanja dogovora čeka još dosta posla.

Hari Čilingurian iz BNP Paribas-a je mišljenja da postoje još mnoga pitanja na tržištu nafte koja zahtevaju odgovore.

“Na tržištu nafte vlada veliki oprez u vezi s onim šta sada sledi budući da, između ostalog, još nisu rešena vrlo osetljiva pitanja industrijske politike, prava intelektualnog vlasništva i transfera tehnologije”, kazao je Čilingurian novinarima.

Aktivisti “Pobune protiv istrebljenja” i dalje na ulicama gradova

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)
Foto: YouTube (screenshot)

Nakon septembarskih protesta protiv klimatskih promena u mnogim gradovima situacija je još više “pooštrena”.

Naime, grupa aktivista pokreta za zaštitu životne sredine “Pobuna protiv istrebljenja” (Extintion Rebellion) sprovodi u delo dvonedeljni plan blokade ulica najvećih gradova Evrope, Njujorka i nekoliko gradova u Australiji, upućujući vladama i ministarstvima ispunjenje tri zahteva:

  • Reći istinu;
  • Reagovati odmah;
  • Biti izvan politike.

Svi njihovi zahtevi svode se na jedan esencijalni – progresivnije i savesnije reagovanje u borbi za očuvanje planete.

Pročitajte još:

Foto: YouTube (screenshot)

U Londonu je već uhapšeno oko 300 aktivista, koji su blokirali ulice glavnog grada i otežali kretanje saobraćaja i uobičajeno funkcionisanje.

Pokret je 3. oktobra pomoću vatrogasnog vozila ispalio 1.800 litara vode obojene crvenom farbom za kosu, nazivajući je “lažnom krvlju”, po Ministarstvu finansija u Londonu, nezadovoljan njihovim delovanjem kad je reč o borbi protiv klimatskih promena.

Prošle nedelje je organizovano i trodnevno blokiranje aerodroma London Siti sa spoljne strane. Aktivisti su objasnili da se potpisivanje Pariskog sporazuma od strane britanske vlade i odgovornost koju su time prihvatili ne podudara sa veoma gustim avionskim saobraćajem. Takođe, smatraju i da rok za odluku o neutralnom bilansu ugljen-dioksida treba pomeriti, sa 2050. na 2025. godinu.

Tokom prethodnog vikenda, pokret je blokirao saobraćaj ispred francuskog Parlamenta, gde se okupilo nekoliko desetina aktivista, čiji je skup “razbila” policija.

Hapšenja aktivista za zaštitu životne sredine i naklonika pokreta “Pobuna protiv istrebljenja” zabeležena su i u Amsterdamu.

Jelena Cvetić

Izumiru jabuka, kruška, šljiva…

Foto-ilustracija: Unsplash (Elion Jashari)
Foto-ilustracija: Unsplash (Joanna Kasprzycka)

Više od polovine evropskih autohtonih stabala nalazi se pred izumiranjem.

Istražujući stanje svh 454 vrsta stabala poreklom iz Evrope (među kojima ima 256 endemičnih vrsta), naučnici okupljeni oko projekta Međunarodne unije za konzervaciju prirode (International Union for Conservation of Nature, IUCN) pod nazivom Crvena lista evropskih stabala, došli su do spoznaje da je izumiranje preti više od 42 odsto svih autohtonih vrsta stabala, dok su ostale vrste na različitim stepenima ugroženosti, ali su svakako ugrožene. Iako još nijedna vrsta nije izumrla, njih 15 odsto nalazi se u posebno kritičnom stanju – na korak do potpunog nestajanja, dok o 13 odsto vrsta nisu imali dovoljna informacija da bi se odredila njihova ugroženost.

Iznenađujući su to rezultati, jer se dugo, čini se, nije vodilo računa o ovom stanju stabala. No, sada ispada da su evropska stabla ugroženija od vrsta vodozemaca, gmizavaca, sisara, ptica, pčelainsekata i leptira koji žive u Evropi. Štaviše, osetljivost ekosistema biva dodatno pojačana ugroženošću stabala koja osiguravaju zaštitu, hranu i krov nad glavom nabrojanim životinjskim vrstama, stoga njihova ugroženost vodi ka još većoj ekološkoj katastrofi.

Foto-ilustracija: Unsplash (Tata Zaremba)

Još je izrazito važno naglasiti da primarni uzrok za izumiranje evropskih endemskih vrsta nisu klimatske promene nego upravljanje područjima na kojima žive ove vrste. Kao najveći problem, izveštaj “Crvena lista evropskih stabala” navodi problem invazivnih vrsta, način obrade zemljišta i druge oblike antropogenih modifikacija ekosistem, deforestaciju, stočarstvo i tek onda klimatske promene, a nakon njih utiču i urbanizacija, požari i drugi geološki događaji. Drugim rečima, izumiranje evropskih endemskih vrsta primarno je posledica direktnog delovanja čoveka na šumu, a tek na četvrtom mestu su klimatske promene. Ugrožene su – verovali ili ne – masline, kruška, jabuka, šljiva i sve drugo autohtono što vam pada na pamet, zatim vrste omorike, smreke, jarebike, oskoruše, gloga, itd… Ugroženost se meri prema području rasta, tako su pred izumiranjem sve vrste koje rastu na području manjem od 100 kilometara kvadratnih, a na što većem izvornom području rastu, ugroženost vrsta je manja. Jedina olakšavajuća okolnost jeste činjenica da se 80 odsto ugroženih vrsta već nalazi u nekom obliku zaštićenog područja.

Kriminal i politika

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Millot)

Međutim, i tu, kao što znamo, postoje brojni problemi, primarno političkog tipa. Primer bi bila jedina preostala hrvatska prašuma iz ledenog doba – Štirovača. Javnosti dosta nepoznata, ova velebitska šuma nekada je bila deo celog lanca evropskih prašuma, a jedina šuma nalik Štirovači na Balkanu je popularni Durmitor. Deo Štirovače se nalazi u strogo zaštićenom rezervatu i Nacionalnom parku Severni Velebit, dok se njen drugi deo godinama iracionalno eksploatiše za potrebe italijanske drvne industrije kojoj se prodaje u bescenje kao sirovina. Za one koji nisu upoznati sa smrekinim šumama radi se o šumi poput Švarcvalda. Durmitor i Štirovača upravo su posebne zato što su preživele otapanje poslednjeg Ledenog doba i danas preživljavaju u umerenim klimatskim predelima. Da korupcija cveta u Hrvatskim šumama, javna je tajna u državi, pri čemu je strah od odmazde njenog raskrinkavanja toliko velika, da uprkos brojnim ličnim frustracijama, nijedan rendžer Hrvatskih šuma zadužen za njihovu zaštitu ne želi o tome javno govoriti za medije, uprkos brojnim pokušajima različitih hrvatskih novinara. Štaviše, kad se o nepravilnostima u radu Hrvatskih šuma počne govoriti u sporednim prostorijama, uvek se govori o sadejstvu vrha hrvatske politike i italijanske drvne mafije.

Problem je tim gori što je evropska bioraznolikost najveća upravo na području Balkana gde je i drvna mafija razjarenija, a politička elita najjeftinija. Opšte je poznata informacija da samo Dalmacija ima veću bioraznolikost od celog ostrva Velike Britanije. Drugim rečima, zaustaviti izumiranje autohtonih evropskih vrsta stabala poput jabuke, kruške i šljive, paradoksalno ne započinje zaustavljanjem klimatskih promena, već rešavanjem korupcije u institucijama poput Hrvatskih šuma i njima srodnim telima. Za promenu, radi se o ekološkom problemu koji nije prikazan kao pitanje životnog stila ili kao kaskadna posledica dugoročnih problema, već kao jednostavno, trenutno i lako rešivo pitanje korupcije u čije se iskorenjivanje kunu sve političke opcije. Možda je ovo predizborno vreme napokon pravo doba da se ovo pitanje još jednom pokuša otvoriti?

Izvor: Bilten

Najinovativniji ljudi iz regiona takmičiće se u Senegalu!

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

Takmičenje u inovacijama “Transformers Roadshow” održano je u Sarajevu, u okviru ovogodišnjeg Sarajevo Halal Sajma. Pravo učešće imale su ekipe iz regiona, a 15 projekata, od prijavljenih više od 100, dobilo je priliku da bude predstavljeno u finalu.

Nagrađena su 4 projekta i nagrade je uručila Islamska razvojna banka (IsDB) u saradnji sa Bosanskom međunarodnom bankom.

Kriterijumi za takmičenje bili su inovativnost, primenjivost, praktičnost, održivost, kao i usklađenost sa Ciljevima održivog razvoja Ujedinjinih nacija.

Nagrađeni projekti su: „Genomika za dijagnostifikovanje poremećaja spektra autizma za stvaranje umetničke dijagnostičke službe za poremećaje u razvoju, uključujući poremećaj spektra autizma”; projekat „From Lab Test to Diagnosis”, aplikacija koja će radi analizu nalaza krvi autora; projekat „Osnovna.ba – Facebook za obrazovanje”, interaktivna platforma za edukaciju učenika osnovnih škola preko interneta. Posebnu nagradu dobio je i projekat „Mikrobiološki čista voda za ljude, životinje, okolinu i proizvodnju hrane”.

Prva tri projekta nagrađena su sa po 3000 dolara. Dobili su priliku i za učešće na predstojećem svetskom takmičenju inovacija koje će se održati u Senegalu.

Islamska razvojna banka pokrenula je takmičenje „Transformers Roadshow” u julu prošle godine kao priliku za pružanje podrške u radu inovatorima i preduzetnicima. Takmičenje je posvećeno pronalascima i novim idejnim rešenjima usmerenim ka zdravijoj budućnosti, kao i pomoći lokalnim zajednicama. Podržano je od strane Fonda za inovacije i tehnologiju u vrednosti od 500 miliona dolara.

Pre Bosne i Hercegovine, domaćini takmičenja bili su KazahstanUzbekistan, Bangladeš, Pakistan i Niger.

Jelena Cvetić

Rekonstrukcija kolovoza i zamena vodovodnih mreža u Paraćinu

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

U Paraćinu je najavljena gradnja prigradskih ulica, ali i kompletna rekonstrukcija 50 starih gradskih ulica.

Predsednik Opštine Paraćin najavio je novi projekat prilikom obilaska radova na rekonstrukciji kolovoza u Ulici Bore Petrovića, objasnivši da je ova ulica u lošem stanju već dugo i da je bilo krajnje vreme za rekonstrukciju. U četvrtak, 10. oktobra, u ulici je bila u toku priprema za asfaltiranje.

Radovi se obavljaju u okviru Projekta poboljšanja vodosnabdevanja, jer je u okviru njega planirana zamena vodovodne mreže u više ulica, kao i izgradnja kišne kanalizacije.

Radovi su već završeni u delu Cerske ulice, Ulici Dragoslava Marinskovića i u toku su u Ulici Ivana Gorana Kovačića.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

Jelena Cvetić

 

 

Najavljene veće subvencije za pčelare na Festivalu meda u Zrenjaninu

Foto-ilustracija: Unsplash (Chinh Le Duc)
Foto: Grad Zrenjanin

Zamenik gradonačelnika Zrenjanina Saša Santovac otvorio je u petak, 11. oktobra Festival meda, petnaesti po redu u ovom gradu i ujedno prvi koji se održava u Aviv Parku, a svečano otvaranje ulepšala su svojim nastupima deca iz vrtića “Snežana” i KUD “Pionir”.

Proglašavajući festival otvorenim, Santovac je ukazao da Grad Zrenjanin, godinama unazad, podržava kako ovu manifestaciju, tako i ovdašnje proizvođače meda kojih je sve više:

“U poslednje tri godine pomažemo pčelarima jer smatramo da je pčelarstvo kod nas u razvoju. Veliki broj mladih ljudi počeo je da se bavi pčelarstvom, a mi im pomažemo tako što im dodeljujemo sredstva za kupovinu novih košnica i rojeva”, rekao je Santovac.

Naglasio je i da je Grad Zrenjanin ove godine pčelarima dodelio četiri miliona dinara, kao i da je broj zainteresovanih za tu vrstu subvencija iz godine u godinu sve veći.

“To jasno govori da ćemo za iduću godinu morati da odvojimo i više novca. Iako su neki u početku bili skeptični kada je proizvodnja meda u pitanju, pa su tadašnja sredstva bila dovoljna, danas je ta brojka mnogo veća. To ukazuje ne samo na razvoj pčelarstva kod nas, već i na poverenje kupaca u kvalitet meda koji proizvođači nude na ovom festivalu”, rekao je još zamenik Santovac i izrazio uverenje da će ova manifestacija biti dobro posećena i da će tradicija organizovanja Festivala meda biti nastavljena i narednih godina uz podršku grada.

Foto: Grad Zrenjanin

U ime organizatora obratio se Dušan Marinkov iz pčelarskog društva “Milivoj Bugarski”, koji je kazao da se Festival održava u Aviv Parku zbog sve većeg broja posetilaca koji tu dolaze.

Učešće je prjavilo 25 izlagača – proizvođača meda i prodavaca opreme, iz Zrenjanina, ali i iz Požarevca, Kraljeva, Krupnja i drugih gradova. Za razliku od prethodnih, ove godine nema učesnika iz inostranstva.

Menadžer Aviv Parka Goran Todić takođe je pozdravio prisutne i zahvalio organizatorima što su u ovom centru prepoznali partnera za organizaciju festivala i svima koji su ovim povodom došli u naš grad: “Nadam se da ćemo ovu saradnju nastaviti i u godinama koje su pred nama”, poručio je, poželevši im uspešan festival.

Festival meda tradicionalno organizuju društva pčelara “Milivoj Bugarski” iz Zrenjanina i “Akac” iz Mužlje, koji imaju oko dve stotine članova, uz podršku Grada Zrenjanina.

Manifestacija je trajala do nedelje, 13. oktobra.

Izvor: Grad Zrenjanin

Kalifornija zabranjuje učešće životinja u cirkusima i prodaju krzna

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Kalifornija je prva američka savezna država koja je zabranila prodaju i proizvodnju krznenih komada i treća koja je zabranila učešće životinja u cirkuskim tačkama.

Novi zakon je u subotu odobrio kalifornijski guverner Gevin Njusom, a kazne za njegovo kršenje idu i do 1.000 dolara.

Zabrana krzna se ne primenjuje na proizvode koji su već u upotrebi i onih koji se koriste u religioznim i plemenskim obredima. Izuzeto je učešće životinja na rodeima, a novodoneti propis se ne odnosi ni na nastupe pripitomljenih pasa, mačaka i konja u cirkusima.

Predlagač zakona bio je kalifornijski senator iz demokratskih krugova Ben Hueso. U tekstu zakona je napisao da su životinje u cirkusima podvrgnute surovim treninzima i da izvođenje predstava u prisustvu velikog broja ljudi može negativno da se odrazi na njih.

Popularnost cirkusa u Sjedinjenim Američkim Državama opada. “Ringling Bros”, jedna od najpoznatijih putujućih trupa, osnovana 1871. godine, povukla se iz posla 2017. godine.

U najmanje 18 cirkusa životinje nisu deo performansa, a jedan od njih je i nadaleko poznati “Cirque du Soleil”.

Jelena Kozbašić

Otvoren najveći vetropark u Srbiji – “Čibuk 1”

Foto: Twitter (screenshot)
Foto: Twitter (screenshot)

U petak, 11. oktobra, otvoren je najveći vetropark na Zapadnom Balkanu“Čibuk 1” u Mramorku, pored Kovina.

Projekat vredan 300 miliona evra investitala je kompanija “Masdar” iz Abu Dabija uz podršku Međunarodne finansijske korporacije (IFC), članica grupacije Svetske banke, kao i Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) kreditima od 215 miliona evra.

Vetropark “Čibuk 1” moći će da snabdeva 113.000 domaćinstava pomoću 57 postavljenih turbina snage 158 MW.

Smatra se da će se ovim postići smanjenje ugljen-dioksida za oko 370.000 tona na godišnjem nivou u odnosu na proizvodnju struje u termoelektrani.

Kompanija “Masdar” svetski je lider u projektima obnovljivih izvora energije i održivog urbanog razvoja. Vetropark “Čibuk 1” je njen četvrti vetropark u Evropi.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je otvaranju i izjavio da vetropark “Čibuk 1”, kao najveći energetski projekat u Srbiji u poslednjih 30 godina, predstavlja simbol uspeha i prosperiteta zemlje.

Jelena Cvetić

Trivan na sastanku sa generalnim direktorom Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan susreo se danas sa generalnim direktorom Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) Ću Dongjuem i tom prilikom razgovarao o jačanju saradnje sa ovom značajnom svetskom organizacijom.

Goran Trivan upoznao je najvišeg zvaničnika FAO sa strukturom, radom i planovima Ministarstva, kao i širim aspektima koji utiču na životnu sredinu u Srbiji. On je ukazao da na stanje životne sredine utiču brojni faktori i aktivnosti iz najšireg socijalno-ekonomskog sistema, zbog čega je ova oblast pod uticajem aktivnosti koje su regulisane u okviru drugih sektora. Otuda i prostor i interes za saradnju sa FAO, koja se, kako je rekao, do sada sa Ministarstvom najviše sprovodila u delu klimatskih promena i održivog upravljanja prirodnim resursima.

Ministar je izrazio veliku zainteresovanost za jačanje saradnje sa FAO u budućnosti, koja može doprineti boljim rešenjima i efikasnijim merama u smanjenju zagađenja životne sredine, naročito onog koje dolazi iz poljoprivrede. Velika količina pesticida i drugih hemijskih susptanci u poljoprivrednoj proizvodnji zagađuje zemljište koje je, pored vode, najveći resurs, što poljoprivredu čini jednim od faktora zagađenja. Očuvanje zemljišta kao resursa, održivo upravljanje prirodnim resursima i zaustavljanje smanjenja biološke raznovrsnosti, jedan je od prioriteta za bolji i zdraviji život građana Srbije, naglasio je Trivan.

Generalni direktor FAO ukazao je na veliki značaj biodiverziteta, ne samo u prirodi, već i poljoprivrednoj proizvodnji. Izneo je svoje utiske sa obilaska Zemunske pijace izražavajući zadovoljstvo zbog različitih vrsta voća i povrća koje je tamo video. Ću Dongju je naglasio da je očuvanje raznovrsnosti poljoprivrednih proizvoda jedan od izraza održivog upravljanja resursima i očuvanja ravnoteže koja mora postojati, kako u prirodi, tako i u urbanim područjima. Navodeći kineska rešenja kao primer održivog upravljanja resursima, ukazao je da zaštita životne sredine podrazumeva inkluzivni pristup i promenu svesti najšire javnosti. Generalni direktor je rekao da je za efikasno očuvanje životne sredine neophodno da svaka zemlja ima posebno ministarstvo zaduženo za ova pitanja, ali da se i druga ministarstva, sa svog aspekta, moraju baviti zaštitom životne sredine.

Dongju je naglasio da proizvodnja hrane koja primenjuje principe zaštite životne sredine znači bolje okruženje, a stvaranje boljeg okruženja neposredno utiče na zdraviji, bolji život ljudi.

Na sastanku, je uz postignuto visoko razumevanje o značaju zaštite životne sredine za sveukupni opstanak i razvoj, zaključeno da je neophodno dalje jačanje saradnje i veće uključivanje Srbije u konkretne programske aktivnosti FAO.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine 

Ecosia – internet pretraživač koji na svakih vaših 45 pretraga posadi po drvo

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Sprat)

U svakoj sekundi u toku dana na globalnom nivou napravimo 63.000 Gugl pretraga.

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Sprat)

U decembru 2009. godine u nemačkoj prestonici Berlinu rođen je zeleni konkurent ovom internet gigantu. Ne samo da svoje servere napaja čistom energijom iz sopstvene solarne elektrane, već na otprilike svakih 45 pretraga posredstvom svog pretraživača posadi drvo. Do sada su planetu pošumili sa više od 70,5 miliona stabala, a ukoliko bismo se svi kolektivno preusmerili na traženje neophodnih informacija putem Ecosie, u jednoj sekundi Zemlja bi bila bogatija za 1.400 stabala.

Čak 80 odsto svoje zarade kompanija iz Nemačke preusmerava u sadnju drveća u krajevima sveta gde je ono najpotrebnije.

Kompanija ima više od 8 miliona korisnika i u ozelenjavanje našeg okruženja je investirala gotovo 10 miliona evra.

Pored toga što je njeno poslovanje društveno odgovorno, ono je i potpuno transparentno s obzirom na to da Ecosia svakog meseca objavljuje finansijske izveštaje.

Jelena Kozbašić

Počela rekonstrukcija užičkog Starog grada

Foto: Grad Užice

Na Dan grada počela je prva faza rekonstrukcije užičkog Starog grada. Ona podrazumeva obnovu Gornjeg grada, izgradnju kule i kazamata sa rekostukcijom citadele. Ovom istorijskom trenutku za Užice i Užičku tvrđavu prisustvovao je i Nikola Selaković, generalni sekretar predsednika Republike, zatim arheolog dr Marko Popović i pomoćnik ministra za kulturu Dejan Masliković.

Foto: Grad Užice

Gradonačelnik Užica Tihomir Petković je naveo da je vrednost ove prve faze radova 32 miliona dinara od čega je Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija obezbedilo 22, a Grad Užice 10 miliona.

„Taj posao će biti završen do proleća naredne godine. Druga faza se odnosi na projekat dalje konzervacije srednjeg i dela donjeg grada sa izgradnjom ulazne kapije. Ovaj projekat je podržalo Ministarstvo kulture sa 8 miliona dinara dok je Grad Užice obezbedio 3 miliona dinara. Trenutno se sprovodi postupak javne nabavke za ovu uslugu. Očekujemo do kraja oktobra uvođenje izvođača u posao i takođe završetak do proleća. Treća faza se odnosi na finalnu konzervaciju donjeg grada za šta smo dobili novac od Američke ambasade od oko 9 miliona dinara dok će Grad obezbediti oko 4 miliona. Ovim projektom uspevamo da konzerviramo ceo Stari grad osim Vodene kule. Ova investicija će se realizovati u potpunosti tokom naredne godine. Četvrta faza se odnosi na rekonstrukciju srednjeg i donjeg grada za šta tek treba da radimo projekat i taj posao će se raditi tokom naredne godine”, rekao je gradonačelnik Petković.

Foto: Grad Užice

Gradonačelnik je istakao i važnost projekta izgradnje pešačkog mosta koji će omogućiti nove turističke sadržaje na ovom potezu rekavši da je idejni projekat urađen i da je trenutno u fazi izrada projekta za građevinsku dozvolu.

„Nadamo se da ćemo tokom iduće godine obezbediti i sredstva i krenuti sa radovima na mostu dugom 113 metara koji će biti izuzetno važan jer će olakšati komunikaciju turista sa tvrđavom, ali i sa zelenom-biciklističkom stazom trasom stare pruge i sa svim drugim sadržajima koje imamo na ovom potezu. To će biti jedan izuzetan turistički proizvod koji će Užice dodatno pozicionirati na turističku mapu Srbije, a ponudu turističke regije Zapadne Srbije dodatno obogatiti”, naglasio je Petković.

Pomoćnik ministra kulture Dejan Masliković istakao je da obnova Starog grada znači otvaranje nove stranice u istoriji i zaštiti kulturnog nasleđa Republike Srbije. On je dodao da obnova užičke srednjovekovne tvrđave ujedno znači i ispravljanje nepravde, jer je ovo nasleđe dugo vremena bilo u drugom planu. I to ne samo u korist lokalne zajednice, već regije i cele Srbije s obzirom na održivost čitavog projekta koji će u saradnji sa turizmom i privredom otvoriti nova radna mesta i najznačajnije predstaviti srpsku kulturu kao značajan deo evropske i svetske kulture.

Foto: Grad Užice

Generalni sekretar predsednika Srbije Nikola Selaković podsetio je u kakvom je ruiniranom stanju bio Užički stari grad pre tri-četiri godine.

„Bilo je to mesto na kome se nije moglo stajati i što bi narod rekao zmijarnik i šikara dok se nismo organizovali u Užicu i pokazali da političke stranke mogu da imaju sasvim drugačija svojstva i odgovorna delovanja koje nije svedeno na dnevnu politiku“, rekao je Selaković. On je izrazio uverenje da je rekonstrukcija citadele  samo prva faza u potpunoj rekonstrukciji Starog grada i naglasio značaj stručne podrške rođenog Užičanina dr Marka Popovića.

„Uveren sam da ćemo obnavljanjem srednjovekovnih fortifikacija starih gradova, velikim ulaganjima u našu kulturnu baštinu, pripremama mnogih spomenika za zaštitu UNESKO-a i uvođenjem u svetsku kulturnu baštinu pospešivati i našu turističku ponudu i da će sve veći broj turista dolaziti na Stari grad i u Užice, videti najstariju na Teslinim principima izgrađenu hidroelektranu u Evropi, ovde na Đetinji,  Staparsku gradinu, proći kanjonom Đetinje i sve ovo će učiniti da Užice, kao tačka na putu od Beograda prema Zlatiboru i moru, postane tačka na kojoj će se ljudi  zadržavati“, naveo je Selaković koji je naglasio mogućnosti koje se na ovaj način stvaraju za razvoj turizma i otvaranja novih radnih mesta.

„Na ovoj hridi iznad Đetinje opstajale su ruševine grada koji je polako padao u zaborav. Međutim, entuzijazmom ljudi  i gradske uprave Užica Stari grad ipak nije zaboravljen. Pokrenute su inicijative i priređeni projekti i sada se nalazimo na početku velikog posla, a to je vraćanje užičkom Starom gradu njegove izgubljene slike i vraćanje Užicu jednog od njegovih najznačajnijih simbola. Počinje rekonstrukcija Gornjeg grada sa kulom i to je ona slika koja se nalazi na grbu grada Užica. Rekonstrukcijom najstarijeg dela iz druge polovine 14. veka koji je pripadao Nikoli Altomanoviću, neka vrste zamka, i zvanično počinje revitalizacija tvrđave koja će novim generacijama Užičana svedočiti o istoriji grada u kome žive i u isto vreme privući turiste“, rekao je naš poznati arheolog dr Marko Popović, Užičanin koji kaže da je velika sreća što postoji dosta sačuvane dokumentacije iz 1737. godine dok Stari grad nije bio miniran, porušen i osuđen na zaborav. Ona se nalazi u Beču, ali prema Popovićevim rečima mi posedujemo sve te planove i oni su osnova za rekonstrukciju.

Izvor: Grad Užice

Ko su bečki dobitnici Nagrade za arhitekturu i održivost?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jacek Dylag)

Austrijsko ministarstvo turizma i održivosti dodelilo je šestu godinu zaredom „Državnu nagradu za arhitekturu i održivost“, a od ukupno osam nagrađenih objekata, pet građevina se nalazi u Beču.

Foto-ilustracija: Pixabay

U Ulici Marijahilfer 182 je smeštena zgrada koja je veoma oštećena 2014. godine kada je u njoj došlo do eksplozije gasa. Ova zgrada je uz podsticaj Grada Beča, a u saradnji vlasnika zgrade i arhitektonskog biroa „Trimmel Wall Architekten ZT“, u potpunosti rekonstruisana. Na osnovu novog projekta objekat je dobio stepenište sa mnogo svetlosti, obnovljeno je unutrašnje dvorište sa zelenilom i povezano sa visokim prizemljem. Potreba za toplotom je umanjena zahvaljujući kvalitetnoj izolaciji i tendama na prozorima koji služe radi zaštite od sunca.

Firma „Ostertag ARCHITECTS“ je zaslužna za obnovu i uređenje bivše zalagaonice u Ulici Šancštrase u Beču. Današnja poslovna zgrada datira iz 1920. godine, a njen spoljašnji izgled je u potpunosti sačuvan. Ovaj nekadašnji spomenik pod zaštitom trenutno služi kao radno mesto mnogim kreativcima i start-apovima. U podrumu zgrade se nalazi energetski efikasna sala za sastanke i seminare. Budući da je ukopana u zemlju, nije joj potrebna značajna količina energije za grejanje i rashlađivanje.

Nagrađeni projekat nove škole Nojbau Bundesšule u bečkom Aspernu, istakao se terasastim terenom i pogledom koji se pruža iz učionica na park. Potpisuju ga arhitekte iz firme „fasch&fuchs“. U međusobnoj smeni neprovidnih i transparentnih površina kroz ovu zgradu na više mesta prolazi svetlost koja stvara osećaj boravka na otvorenom.

Univerzitetska zgrada Tehničkog univerziteta u Beču još jedan je primer dobrog izbora materijala koji štite okolinu, a istovremeno su prilagođeni klimatskim promenama. Arhitektonski biro „Baumschlager Hutter Partners“ je osmislio zelenu baštu u okviru zgrade, gostinski vrt na dva nivoa, kao i pergolu sa solarnim panelima.

Poslednji dobitnik nagrade je stambena celina uz park „Hana Arent” u Aspernu. Ovaj projekat firme „Tovatt Architects & Planners“ krunisan je nagradom budući da je zadovoljio sve standarde moderne gradnje: spoj objekata različitih namena, svrsishodnost, mobilnost, očuvanje životne sredine, snabdevanje solarnom energijom i druge.

Do sada je za ovu prestižnu nagradu konkurisalo ukupno 500 različitih projekata. Svi dobitnici ovog priznanja su se istakli inovativnim, ekološkim rešenjima i dokazali da je moguće usaglasiti standard kulture stanovanja sa zaštitom životne sredine, mobilnošću i višenamenskim korišćenjem površina.

Izvor: Eurocomm-PR

Preduzeće Srbijašume u novoj monografiji predstavilo 49 zaštićenih područja

Foto: Vladimir Mijailović
Foto: Vladimir Mijailović

JP “Srbijašume” izdalo je monografiju “Zaštićena područja” u kojoj je predstavljeno 49 zaštićenih područja kojima upravlja ovo preduzeće. Prikazane su najvažnije odlike ovih područja, površina (šuma, režima zaštite, vlasnička struktura) i upravljač. U publikaciji je prikazan rad JP “Srbijašume” na upravljanju zaštićenim područjima i dat osvrt na njihovo finansiranje. Ova monografija upoznaje nas sa 9 Opštih i Strogih rezervata prirode, 5 Parkova prirode, 3 Predela izuzetnih odlika, 6 Specijalnih rezervata prirode, 5 Spomenika prirode, 7 Zaštićenih područja grada Beograda i 4 Zaštićena područja lokalnog značaja.

“Sadržina i koncept su takvi da korisnici monografije mogu biti ne samo stručnjaci koji rade u oblasti zaštite prirode i upravljanja zaštićenim područjima, već i studenti biotehničkih i srodnih fakulteta i srednjoškolci. Monografija predstavlja svojevrstan način prezentacije i popularizacije zaštićenih područja koja čine deo prirodne baštine Republike Srbije i u čijoj zaštiti, očuvanju, unapređenju i razvoju nemerljiv značaj ima JP ‘Srbijašume’ kao upravljač tih zaštićenih područja”, napisao je u recenziji monografije prof. dr Milun Krstić.

Monografija je u tvrdom povezu, pisana na srpskom i engleskom jeziku, ima dve stotine kolor strana i ilustrovana je brojnim fotografijama koje na najlepši način dočaravaju prirodne lepote ovih zaštićenih područja. Autori monografije su dr Predrag Aleksić, direktor Sektora za šumarstvo i zaštitu životne sredine u JP “Srbijašume” i Gordana Jančić, pomoćnik izvršnog direktora Sektora za šumarstvo i zaštitu životne sredine u JP “Srbijašume”.

Izvor: Srbijašume

Pogledajte novo pakovanje Karlsberg piva – od papira

Foto-ilustracija: Unsplash (Helena Lopes)
Foto: Facebook (screenshot)

Svetski proizvođač piva Karlsberg planira da u prodaju uvede novi tip pakovanja. Naime, trenutno je u fazi ispitivanja održivost materijala koji bi trebalo da zameni plastiku i aluminijum.

U želji da umanje negativan uticaj na životnu sredinu i da svojim potrošačima ponude zanimljive novine, predložili su jedno kreativno rešenje. Za sve ljubitelje piva pripremaju – pivo u papiru.

Za sada su osmislili dva održiva prototipa – jedan je obložen tankim slojem reciklirane PET plastike koji će sprečiti da pivo iscuri, dok drugi ima oblogu na bio bazi. Oba prototipa se mogu reciklirati i uskoro će biti podvrgnuti ispitivanjima.

Upotrebom materijala koji ne podrazumeva plastiku ili aluminijum biće zabeležena znatno manja emisija štetnih gasova.

Kompanija na kreiranju nove održive ambalaže radi već nekoliko godina, tačnije od 2015. Razlog sporog progresa je, kako kažu, potreba da budu sigurni da novi materijal neće uticati na ukus piva, ali i nedostupnost polimera na bio bazi.

Nije prvi put da se Karlsberg trudi da modifikuje pakovanje i prilagodi ga potrebama očuvanja prirode. Prošle godine su pakovanja sa više limenki piva povezivali lepkom, a ne plastikom, kako bi umanjili količinu plastike koja naposletku završi u okeanima.

Jelena Cvetić