Home Blog Page 836

I Jaguar svoje elektromobile za trku ima!

Foto: Energetski portal

Krajem prošle nedelje, u NAVAK centru u Subotištu smo imali priliku da vozimo električnog Jagura I-PACE koji je upravo pušten u prodaju. U ovom centru je održana promocija vozila čuvene kompanije British Motors. Osim predstavnika automobilskog giganta koji je posetiocima obezbedio vozila za test vožnju, tu su bili i predstavnici kompanije ABB, koji su stavili na raspolaganje brzi punjač TERRA 54 CJG bez koga vožnja ne bi bila moguća.

Foto: Energetski portal

Pored električnog Jaguara, predstavljena su i druga dva modela ove kompanije, ali je redakcija Energetskog portala bila najviše zainteresovana za I-PACE. Na samom početku, regionalni direktor British Motors predstavio nam je Jaguar I-PACE, potpuno električnu munju koji je osvojio istorijsku trostruku nagradu za Svetski automobil godine – 2019 World Car Award.

Ne samo da je I-PACE osvojio prestižne nagrade Svetski automobil godine i Svetski automobilski dizajn godine, što je jednako uspehu F-PACE-a u 2017. godini, takođe je dobio i nagradu za Zeleni automobil godine – World Green Car.

Foto: Energetski portal

Inače, I-PACE je prvi premium električni terenski automobil koji je stigao na naše tržište. Ovaj automobil ima najsavremeniju litijum-jonsku bateriju zahvaljujući kojoj može preći do 470 km samo jednim punjenjem. Ono što je još važnije je da se njegova baterija može napuniti od 0 do 80 odsto za vrlo kratko vreme. Brzi punjač (100kW DC) može za 40 minuta da napuni bateriju do 80 odsto, pa vam malo duže ispijanje kafe na pumpi može omogućiti nastavak vašeg putovanja.

Ukoliko biste punili ovaj auto na ABB-ovom brzom TERRA 54CJG punjaču (50 kW), trebalo bi Vam nekih 85 minuta da dosegnete isti procenat. Naravno, ovaj punjač nije najbrži DC punjač koji ABB ima u svojoj ponudi. Švedsko-švajcarska kompanija nudi i brže punjače TERRA HP 175 kW i TERRA HP 350 kW, kao i mnogo jače punjače za kamione i autobuse koji se kreću do 150 kW do 600 kW.

Foto: Energetski portal

Osim što su nam domaćini priuštili fantastično iskustvo da provozamo električni Jaguar, premda smo mogli da probamo i vozila na dizel pogon, stekli smo uvid u to koliko je važno imati brzi punjač za električne automobile. Ovakvi punjači čest su prizor na evropskim putevima, a nadamo se da će uz veću ponudu električnih automobila u našoj zemlji, koja je upravo postala raznovrsnija uvođenjem modela I-PACE na srpsko tržište, i uz njihovu veću zastupljenost na našim ulicama, broj ugrađenih brzih punjača premašiti sadašnjih desetak komada.

Kao i svaki premium četvorotočkaš, i Jaguar ima cenu koja je nedostižna običnom čoveku, a koja promašuje 90.000 evra. Međutim, sigurni smo da će imati kupce i u našoj zemlji.

Nevena Đukić

Srbija i Turska na putu ka “Nultom otpadu”

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Čovečanstvo je u ekološkoj krizi koja vodi ka još većim prirodnim katastrofama, klimatskim migracijama, siromaštvu i ratnim sukobima, ukoliko se svet ne ujedini oko principa zelene ekonomije po kojima je otpad sirovina i resurs, jedna je od poruka sa predstavljanja rezultata projekta „Nulti otpad“ (Zero Waste) Republike Turske, čiji je pokrovitelj prva dama Republike Turske Emina Erdogan.

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan izrazio je zahvalnost prvoj dami Republike Turske na inicijativi za rešavanje problema otpada na nacionalnom i globalnom planu i čestitao na postignutim rezultatima u unapređenju životne sredine. On je ukazao da odnosi Srbije i Turske nisu nikada bili bolji, zahvaljujući predsednicima naših država, a prostora za dalje jačanje saradnje između dve zemlje ima, naročito u oblasti zaštite životne sredine. Trivan je rekao da Srbija preduzima presudne korake ka uspostavljanju uređenog sistema zaštite životne sredine, gde prioritet predstavlja prečišćavanje otpadnih voda i čista Srbija bez otpada, a međunarodne incijative su značajan podsticaj za njihovu uspešniju realizaciju.

Turska i Srbija su već preduzele prve u nizu aktivnosti na jačanju saradnje u oblasti zaštite životne sredine, ali dve zemlje tek čekaju zajednički projekti koji donose boljitak za građane, rekao je Trivan. Zaštita životne sredine je most koji povezuje narode i širi mir, ali i je i izraz brige i ljubavi čoveka prema svojoj zemlji i planeti, naglasio je ministar.

Prva dama Turske Emina Erdogan istakla je da je srećna što se nalazi u prijateljskoj Srbiji i što može da prenese najiskrenije pozdrave turskog naroda. Izražavajući čestitke Ambasadi Republike Turske u Beogradu na pokretanju projekta “Nulti otpad” u okviru diplomatske misije, Emina Erdogan je naglasila da svet čini jednu porodicu koja treba da stane u zaštitu prirode. Kako je objasnila, upozoravajuće posledice zagađenja i pretnja ekološke krize podstakle su pokretanje projekta “Nulti otpad” u Turskoj, kada su uspostavljeni sistemi za reciklažu, najpre u zgradama javnih institucija, a zatim u opštinama, a akciji su se priključile i nevladine organizacije i mediji. U okviru inicijative, početkom 2019. godine u Turskoj je počela naplata plastičnih kesa, koje su ranije bile besplatne. U vrlo kratkom periodu, upotreba plastičnih kesa je smanjena za 80 odsto, a cilj je da se u 2020. godini proširi pokret “Nulti otpad” širom zemlje do 45 odsto, a do 2023. godine do 100 odsto, naglasila je prva dama Turske.

Ona se osvrnula na velike posledice planetarnog zagađenja plastikom, navodeći podatke da svaki čovek pojede otprilike 5 grama plastike na nedeljnom nivou, što odgovara količini plastike jedne kreditne kartice, a da će, ukoliko se ne ograniči upotreba jednokratne plastike, 2050. godine u vodama plivati više plastike nego riba. Zagađenjem koje stvaramo, pripremamo kraj ne samo drugih stvorenja, već i svoj, zbog čega se svet mora zajednički izboriti sa prekomernim zagađenjem, upozorila je Emina Erdogan i izrazila očekivanje da će se ekološka solidarnost, koja je započeta projektom “Nulti otpad”, sa prijateljskom zemljom Srbijom nastaviti.

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Kampanja „Nulti otpad“, koju je pokrenula prva dama Republike Turske Emina Erdogan, primer je projekta koji je za veoma kratko vreme doneo rezultate u smanjenju količine otpada, povećanju procenta razdvojenog i prerađenog otpada i jačanju svesti javnosti o ekonomskoj i ekološkoj dobrobiti smanjenja i pretvaranja otpada u sirovinu i energiju. Od 2017. godine, od kada se primenjuje, projekat je uključio 18.750 javnih institucija, a reciklirano je preko 126 tona papira, 49 tona plastičnog otpada, preko 9 tona organskog materijala, što je donelo merljive uštede u energiji i sirovinama i smanjilo emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 25,6 tona. Kampanja usmerena ka ostvarivanju cilja Republike Turske da do 2023. godine poveća procenat prerađenog otpada sa sadašnjih 13 odsto na 35 odsto, prerasla je u globalni poziv i ideju.

Ambasada Republike Turske u Republici Srbiji prva je turska ambasada u svetu gde je Emina Erdogan predstavila ovaj projekat, koji je usmeren na prevazilaženje ekološke krize i van granica Turske i jačanje međunarodne saradnje za stvaranje bolje budućnosti za svu decu sveta.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Želite kafu za poneti u Beču? Može, ali u eko-čaši

Foto-ilustracija: Unsplash (Javier Molina)
Foto-ilustracija: Pixabay

U saradnji sa firmom „Cup Solutions“, Grad Beč uspešno sprovodi projekat „MyCoffeeCup“ koji je do sada podržalo ukupno 70 partnerskih objekata. U njima je od početka ove godine kupljeno 100 hiljada čaša kafe koje će ponovo moći da se iskoriste – time je Beč sprečio da nastane čak jedna tona smeća.

Oko 84 miliona papirnih čaša godišnje završi u smeću čime se nepotrebno zagađuje životna sredina. Zbog toga je i nastao projekat „MyCoffeeCup“ kako bi se stalo na put nemarnom iskorišćavanju resursa.

Trend jutarnje kupovine kafe za poneti u papirnim čašama time polako odlazi u prošlost.

Foto: Cup Solutions

I na velikim gradskim dešavanjima kao što je Festival na Dunavskom ostrvu kafa se služi isključivo iz šoljica za višekratnu upotrebu.

Konkretan zadatak je da se spreči upotreba milion papirnih čaša godišnje. Na taj način bi se sačuvalo 22.990 kilograma drveta i više od 10 tona papira.

„MyCoffeeCup“ čaše se mogu iskoristiti 500 puta. Uz kauciju u iznosu od jednog evra dostupne su u svim partnerskim objektima. Na nekom od automata korisnici koji vrate ambalažu dobijaju odštampani račun u vrednosti od jednog evra koji mogu da iskoriste za svoju sledeću kafu.

Izvor: Eurocomm-PR

Popokatepetl – 14 erupcija u jednoj noći

Foto-ilustracija: Unsplash (Richard van Wijngaarden)
Foto-ilustracija: Unsplash (Armando J)

Kod jednog od najaktivnijih meksičkih vulkana Popokatepetl protekle nedelje je zabeleženo 14 erupcija – u samo jednoj noći. Erupcije su se ponavljale između 1 i 7 ujutru u sredu, zatim još jedna u četvrtak i još tri u petak.

Vulkan Popokatepetl bio je decenijama uspavan, a zatim se probudio 1994, kada je zabeležena poslednja velika erupcija.

Centar za prevenciju od katastrofa u Meksiku (Mexico’s Center for Prevention of Disasters – CENAPRED) upozorio je stanovištvo da se ne približava vulkanu, naročito samom krateru. Primećeni su ostaci pare, gasa i pepela.

Postavljeno je i žuto upozorenje za opasnost.

Naziv Popokatepetl, koji je svima poznat po brzalicama iz školskih dana, astečkog je porekla i na jeziku navatl znači „breg koji se puši”.

Jelena Cvetić

Samo 15 toplana u Srbiji naplaćuje grejanje po potrošnji

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Izvor: Politika

Uoči početka nove grejne sezone domaćinstva podvlače crtu i odlučuju se za kupovinu najjeftinijeg ogreva. To mogu oni koji se greju na drva, struju ili ugalj. Šta, međutim, s onima koji su priključeni na toplane i koji, sve i da nađu jeftiniji način da se ogreju, moraju da plaćaju račune toplanama? Mogu li, dakle, njihovi troškovi tokom zimske sezone da budu niži i pod kojim uslovima i da li prelazak s plaćanja grejanja po kvadratu na naplatu grejanja po utrošku smanjuje iznos na računu ili ne?

Dejan Stojanović, predsednik Poslovnog udruženja toplana Srbije, u razgovoru za „Politiku” kaže da od 59 toplana u Srbiji 15 naplaćuje grejanje prema potrošnji.

Ceo tekst pročitajte na: Politika

Održan Vranjski planinarski maraton

Foto: Grad Vranje (screenshot)
Foto: Grad Vranje (screenshot)

Vranjski planinarski maraton, 13. po redu, okupio je 150 učesnika iz grada domaćina, Niša, Leskovca, Preševa i Kumanova. Među njima je najviše bilo mladih, pre svega učenika iz Vranja. Nakon što je gradski većnik za sport Nenad Đorđević otvorio ovu tradicionalnu akciju, krenule su dve kolone.

Cilj je bio Mirkov kladenac, jedna od česama koju su izgradili članovi Planinarskog kluba “Železničar 2006” iz Vranja.

Prva grupa je prešla stazu maratona od 25 kilometara i popela se na Šiljati kamen i Grot na 1.327 metara nadmorske visine. Druga je na stazi zadovoljstva prepešačila 10 kilometara.

Ovu akciju, koja je završena podelom zahvalnica i druženjem podno planine Grot, organizovao je Planinarski klub “Železničar 2006” u saradnji sa Planinarskim savezom Srbije i Gradom Vranje.

Izvor: Grad Vranje

Danska predlaže da Evropska unija zabrani prodaju benzinaca i dizelaša

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Boitor)

U petak, 4. oktobra, ministri zaštite životne sredine zemalja Evropske unije sastali su se u Luksemburgu. Jedan od predloga koji je proizišao sa njihovog skupa je bio i taj da se od 2040. godine zabrani prodaja benzinaca i dizelaša kako bi se time doprinelo ublažavanju zagađenja vazduha i klimatskih promena i njihovog negativnog dejstva. Idejni tvorac inicijative, koja je dobila podršku 10 zemalja članica, bila je Danska.

Foto-ilustracija: Unsplash (Matt Boitor)

Osvrćući se na neophodnost suočavanja sa izazovom rasta temperature, ministar klime i energetike Danske Dan Jorgensen je zaključio da moramo da priznamo da smo u žurbi. On je takođe izrazio nadu da će Evropska komisija, izvršni organ Evropske unije, predložiti postepeno ukidanje vozila s pogonom na fosilna goriva u naredne dve decenije.

Ukoliko, pak, do toga ne dođe, Jorgensen je naglasio da bi bilo dobro kada bi pojedinačne zemlje imale dozvolu da donesu slične mere.

Da se ovakvi poduhvati kose sa propisima Evropske unije koji su trenutno na snazi, Danska je iskusila na sopstvenoj koži.

Zemlja je u oktobru 2018. godine saopštila planove da, zarad promocije elektromobila kao održivijeg vida transporta, od 2030. zabrani prodaju vozila na benzin i dizel, a od 2035. godine i onih na hibridni pogon. Njih je srušila komesarka Elizabeta Bjenkovska u julu ove godine navodima da bi takva zabrana bila u suprotnosti sa zakonodavstvom Evropske unije.

Jorgensen je najavio da će sledeći korak Danske biti osnivanje saveza zemalja koje podržavaju njen predlog i da je važno da smernice za dugoročnu politiku najave proizvođačima automobila.

Bugarska, Letonija, Litvanija, Slovenija i još nekoliko zemalja su istakle da je neophodno ozbiljnije poraditi i na zaustavljanju “presipanja ugljenika” iz zapadne u istočnu Evropu kroz prodaju polovnih automobila.

Namere Evropske komisije su da Evropu učini prvim kontinentom nultih emisija na svetu, a jedna od prepreka koje joj stoje na putu jeste i korišćenje fosilnih goriva u saobraćajnom sektoru.

Jelena Kozbašić

Za rasadničku proizvodnju, pošumljavanje i razvoj lovstva u Vojvodini 80 miliona dinara

Foto-ilustracija: Unsplash (Zanda Photography)

Potpredsednik Pokrajinske vlade Đorđe Milićević i pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuk Radojević uručili su u petak 115 ugovora ukupne vrednosti 80 miliona dinara, za podršku rasadničkoj proizvodnji, pošumljavanju i razvoju lovstva na teritoriji AP Vojvodine.

Foto-ilustracija: Unsplash (Zanda Photography)

Milićević je naglasio da su danas podržane dve veoma važne kategorije u ukupnom razvoju agrara, u koji je Pokrajinska vlada, u prethodne tri i po godine, investirala preko 20 milijardi dinara.

On je napomenuo da je svega 6,5 odsto površine u AP Vojvodini pošumljeno, što je nedovoljno.

„S druge strane, pošumljene površine nisu ravnomerno raspoređene na celoj teritoriji Vojvodine. Zbog toga će se Pokrajinska vlada ovim problemom ozbiljno baviti i kada je reč o ulaganju u pošumljavanje i o njegovom intenziviranju“, kazao je potpredsednik Milićević.

On je podsetio na to da je devedesetih godina lovstvo u Srbiji bilo veoma razvijeno, a da je potom usledio period kada je ova važna privredna i turistička grana zapostavljena.

„Ulaganjem u lovstvo želimo da vratimo deo sjaja vojvođanskih lovišta, da privučemo što više domaćih i stranih turista koji preferiraju lovstvo. To je onda i ozbiljan priliv u budžet Srbije i Vojvodine“, naglasio je Milićević.

Prema rečima pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo dr Vuka Radojevića, u protekle tri i po godine, iz pokrajinskog budžeta je opredeljeno skoro 45 miliona dinara za pošumljavanje 323 hektara. U istom periodu ukupne investicije u rasadničku proizvodnju iznosile su 63,8 miliona dinara, od čega je Pokrajina obezbedila 55,5 miliona.

Radojević je naglasio da je u razvoj lovstva u Vojvodini u prethodnom periodu investirano ukupno 183,2 miliona dinara, a da je iz pokrajinskog budžeta uloženo više od 130,8 miliona.

Izvor: Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo

Za poljoprivredna gazdinstva u Pirotu 54 miliona dinara

Foto: Grad Pirot
Foto-ilustracija: Pixabay

Ove godine za Fond za razvoj poljoprivrede iz budžeta grada Pirota izdvojeno je oko 58 miliona dinara, a od tog iznosa za direktne subvencije poljoprivrednim gazdinstvima namenjeno je 54.

Prema rečima Gorana Popovića, pomoćnika gradonačelnika za poljoprivredu, realizacija budžeta Fonda je veoma dobra, kao i prethodnih godina, i do sada je kroz subvencije isplaćeno oko 38 miliona dinara za ukupno 804 korisnika.

Popović kaže da se veliki broj poljoprivrednika odlučuje za kupovinu sistema za navodnjavanje i da je broj novih voćarskih zasada u porastu.

Izvor: Grad Pirot

Kako investirati u gradnju solarnih panela u Africi?

Foto-ilustracija: Unsplash (Doug Linstedt)
Foto-ilustracija: Unsplash (chuttersnap)

Kako vam zvuči da iz udobnosti svog kreveta učestvujete u gradnji solarnih panela u Africi?

“Sun Exchange” je novi biznis pokret koji omogućava kupcima solarnih ćelija da iz bilo kojeg mesta na svetu zarađuju na solarnim panelima koji se grade u Južnoj Africi.

Dakle, kupovina solarnih ćelija, od kojih se grade solarni paneli, obavlja se preko interneta. Kupci investiraju u izgradnju solarnih panela širom Južne Afrike, za korišćenje na krovovima škola ili preduzeća.

Abraham Kembridž, koji je vodio kompaniju za solarne instalacije u Velikoj Britaniji, 2014. godine preselio se u Južnu Afriku i počeo da radi kao konsultant za solarni inženjering. Ni na jednom krovu nije zapazio solarni panel.

Foto-ilustracija: Unsplash (Annie Spratt)

To ga je podstaklo da preuzme inicijativu i iskoristi snažan prirodni potencijal koji afrički kontinent nudi, korišćenjem obnovljivih izvora energije i zaštitom životne sredine.

Sve funkcioniše na osnovu povezivanja preko interneta. Nakon što “Sun Exchange” odobri instalaciju projekta, pojedinci mogu da otkupe solarne ćelije za oko 6 dolara po komadu. Nakon prodaje svih ćelija, celokupan sistem je instaliran. Kupci ćelija dobijaju “mesečnu platu” u narednih 20 godina. Ipak, okvirno mogu očekivati zaradu od oko 10 odsto godišnje od ukupne sume koju su uložili.

Jedna od Abrahamovih primarnih težnji bila je i da građenje solarnih panela ne bude dostupno isključivo višoj srednjoj klasi, već svima. U “Sun Exchange” sistemu učestvuje preko 9.000 ljudi iz 145 zemalja, odnosno 580.000 solarnih ćelija napaja preko 1 MW solarnih panela na 14 lokacija.

Foto-ilustracija: Unsplash (Scott Webb)

Na ovaj način mesta poput škola imaju direktan pristup čistoj energiji koja je potpuno besplatna.

Sve je više ljudi koji žele da daju doprinos upotrebi obnovljive energije i veliku pažnju poklanjaju naročito solarnoj energiji i gradnji panela. Učenici u školama takođe su obavešteni o klimatskim promenama i njihovim posledicama.

Prema poslednjim podacima, oko 77 odsto energije Južne Afrike vodi poreklo od uglja.

Koncept ideje je veoma fleskibilan u primeni. Svako mesto na svetu sa dovoljno sunčeve svetlosti u budućnosti može biti snabdeveno solarnim panelima preko investicija “Sun Exchange” .

 Jelena Cvetić

Čišćenje škole u Vrbasu u sklopu akcije “Ne prljaj. Nemaš izgovor!”

Foto: SBB fondacija
Foto: Facebook (screenshot/Ne prljaj. Nemaš izgovor)

Kampanja SBB fondacije “Ne prljaj. Nemaš izgovor!” nastavljena je u petak, 4. oktobra, u Vrbasu, gde je Eko tim SBB fondacije, zajedno sa predstavnicima OŠ “Petar Petrović Njegoš” i Orijentiring kluba “Azimut Plus”, očistio školsko dvorište ove obrazovne ustanove.

Akcijama čišćenja koje organizuje SBB fondacija želimo da pokažemo da za naše čistije i zdravije okruženje nisu dovoljne samo reči, već je potrebna konkretna akcija. Očuvanju životne sredine treba posvetiti više pažnje i vremena i zato je naša misija da probudimo ovaj osećaj kod dece i odraslih. Zadatak svih nas jeste da održavamo prostor oko škola čistim, kako bi naša deca vreme u školi provodila u što zdravijem okruženju. Na podršci u realizaciji današnje akcije zahvalila bih se predstavnicima opštine Vrbas, OŠ ‘Petar Petrović Njegoš’ i Orijentiring kluba ‘Azimut Plus'”, izjavila je Milena Karovski iz SBB-a.

“Zahvaljujući SBB fondaciji u našoj školi sprovedena je akcija ‘Ne prljaj. Nemaš izgovor!’. Trudimo da ovom i sličnim akcijama, koje uvek podržavamo i u njima učestvujemo, podignemo svest dece o čistoći prostora gde borave”, istakla je Biljana Rašković, nastavnica razredne nastave u OŠ “Petar Petrović Njegoš”.

“SBB fondacija je u periodu od četiri godine očistila 82 grada i odigrala predstavu ‘Ko to tamo prlja’ za 25.000 dece. Pored toga, proizvedeno je i podeljeno 40.000 eko kesa, donirano je 21 dečje igralište širom Srbije, a u 2018. godini pokrenut je projekat ‘Ne prljaj. Nemaš izgovor! – IZAZOV!’ u kojem je do sada učestvovalo 52.328 dece iz 2.522 odeljenja, odnosno 614 škola”, navodi se u saopštenju SBB fondacije.

Izvor: Opština Vrbas

Park prirode Papuk osvojio nagradu “Održivi turizam”

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

Projekat „Geopriče Unesko geoparka“ Park prirode Papuk osvojio je nagradu u kategoriji “Održivi turizam” u sklopu tradicionalne turističke manifestacije Dani hrvatskog turizma koji je u petak održan u Osijeku. Prepoznavanje i nagrađivanje projekta „Geopriče Unesko geoparka“ od strane Hrvatske turističke zajednice ujedno je i najbolji motiv za Park prirode Papuk ka cilju upisivanja Slavonije na kartu nezaobilaznih destinacija Hrvatske.

„Realizacijom svih projekata koje sprovodimo ili ćemo sprovesti u narednom periodu, a za koje smo sredstva većinom osigurali, pozicioniraćemo se kao jedna od najatraktivnijih i najpopularnijih turističkih destinacija na kontinentu. Nagrada koju smo dobili priznanje je radu našeg Parka, ali i uspešne saradnje institucija na različitim nivoima“, rekao je upravnik Parka Alen Jurenac.

Foto: YouTube (screenshot)

Nagrada “Održivi turizam” dodeljuje se pojedincu, udruženju, kompaniji ili lokalnoj zajednici koja u velikoj meri pokazuje uključenost na polju brige za okolinu. U ovog kategoriji takmiče se svi subjekti koji imaju posebno izražen uticaj održivog turizma kroz doprinos očuvanju prirode i okoline, zaštite bioraznolikosti i očuvanje kulturne baštine. Načela kojih se predlagači i kandidati moraju pridržavati su briga o lokalitetima baštine, kao i pružanje visoko kvalitetnih doživljaja posetiocima. Kandidati moraju pružiti svojim gostima jedinstven doživljaj za posetioce, uz originalnost koja će ih izdvojiti od ostalih.

Nagrade su uručili predsednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, predsednik Vlade Andrej Plenković, predsednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, ministar turizma Gari Capeli, direktor Glavne kancelarije Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić i predsednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Uspostavljena prva železnička teretna linija između Kine i Srbije

Foto-ilustracija: Pixabay

Potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, prof. dr Zorana Mihajlović, izjavila je da je uspostavljena prva železnička linija između Srbije i Kine.

Foto-ilustracija: Pixabay

„Prvi teretni voz krenuo je iz kineskog grada Đinana u provinciji Šangdong za Srbiju. U ovoj kompoziciji nalazi se oprema koju kineske kompanije CRBC i CCCC koriste za izgradnju brze pruge od Beograda do Budimpešte. Ovim je Srbija dobila železničku kargo liniju sa Kinom“, izjavila je prošle nedelje Mihajlovićeva.

Razdaljina između Đinana i Beograda je oko 10.500 kilometara i vožnja će trajati 25 dana. Voz prolazi kroz Kinu, Kazahstan, Rusiju, Ukrajinu, Slovačku i Mađarsku, odakle dolazi u Srbiju.

„Otvaranje ove železničke kargo linije između Kine i Srbije stvara mogućnosti i za sve privrednike iz Srbije, ali i regiona, da mogu svoju robu da izvoze na kinesko tržište, kao i da uvoze potrebnu robu iz Kine, jer je železnički transport mnogo isplativiji od vazdušnog i pomorskog saobraćaja“, istakla je Mihajlovićeva.

Železnički saobraćaj jedan je od centralnih vidova saobraćaja kineske globalne ekonomske inicijative „Pojas i put“, a brza železnička pruga od Beograda do Budimpešte sastavni je deo ovog projekta.

Izvor: Železnice Srbije

Sajam visokokvalitetne hrane u četvrtak i petak u Beogradu

Foto: Belgrade Food Show
Foto: Belgrade Food Show

Drugo izdanje Belgrade Food Show – sajma i konferencije visokokvalitetne hrane („specialty food“) u Jugoistočnoj Evropi, održaće se 10. i 11. oktobra, od 9 do 20 časova, u Belexpocentru u Beogradu.

Belgrade Food Show je jedinstveni biznis događaj – kombinacija sajma visokokvalitetne hrane i pića, edukativne konferencije i prilike za susrete s kupcima. Asocijacija za promociju srpske hrane, uz podršku USAID Projekta za konkurentnu privredu organizuje ovaj dvodnevni događaj s ciljem da Srbiju pozicionira kao lidera u regionu Jugoistočne Evrope u ovoj industriji.

Ulaz na sajam za sve posetioce je besplatan.

Foto: EP

Događaj će okupiti domaće i strane kupce, regionalne proizvođače i distributere visokokvalitetnih prehrambenih proizvoda. Na konferenciji će, kroz učešće eminentnih evropskih i domaćih stručnjaka i kompanija, moći da se sazna više o novim svetskim i regionalnim trendovima i načinu poslovanja na različitim tržištima.

U okviru Belgrade Food Show-a, drugog dana će se održati panel diskusija pod nazivom „Organska proizvodnja – novi horizonti srpske poljoprivrede“ koja će se baviti temama kako pospešiti i razviti organsku proizvodnju u Srbiji, šta je sve neophodno od uslova za započinjanje organske proizvodnje i da li organska proizvodnja može pomoći daljem razvoju domaće poljoprivrede i mnogim drugim.

Foto: EP

Učesnici ovog panela su: Branislav Raketić  iz Ministarstva Poljoprivrede, Ina Radanović iz kompanije Bio Panon, Mihailo Janković iz Nectar-a, Ivana Simić iz Nacionalnog udruženje za razvoj organske proizvodnje Serbia Organica, Prof. Dr Slobodan Milenković sa Fakulteta za Biofarming Bačka Topola i Veljko Jovanović iz Privredne komore Srbije.

Svi posetioci Belgrade Food Show sajma moći će tokom trajanja festivala:

  • da probaju specijalni business brunch meni koji pripremaju kuvari renomiranih hotela sa pet zvezdica;
  • da se priključe masterklasu o temi „Uparivanje sireva i vina od srpskih autohtonih sorti grožđa“ koji će voditi Vuk Vuletić, najbolji somelijer Srbije (2017) i najbolji somelijer Balkana (2018), a gde će imati priliku da se upoznaju sa reprezentativnim primercima vina od autohtonih i novonastalih srpskih sorti grožđa;
  • da prisustvuju predavanju „Sve što ste želeli da znate o dijetama ali ste bili previše gladni da pitate“ u okviru kojeg će se nutricionistkinja baviti suštinom uspešnog vođenja zdravog i aktivnog života, i ukazivati na istine i zablude o dijetama i ishrani;
  • da se priključe radionici „Da li vam je potreban detox?“ na kojoj će imati mogućnost da se detaljnije upoznaju sa benefitima detox programa;
  • da slušaju predavanje „Tajne sirove kuhinje“, koje pokriva raznovrsne teme, od zdravog života, pa do pripreme zdravih deserta i sirovih kolača, a koje između ostalog, rešava jednu od najvećih životnih misterija – kako uživati u slatkom bez griže savesti, uz degustaciju i da prisustvuju i učestvuju u okruglom  stolu „Među nama, šta jedeš između dva obroka?“ koji će se na različite načine baviti zdravim životom.

Detaljne informacije možete pogledati na sajtu: www.belgradefoodshow.rs

I Bosna i Hercegovina uvodi zabranu plastičnih kesa?

Foto-ilustracija: Unsplash (Masha Kotliarenko)

Bosna i Hercegovina planira da uvede zabranu upotrebe plastičnih kesa, prenose mediji. Nova Uredba o naknadama za plastične kese debljine do 50 mikrona je u pripremi i odnosiće se na sve kese bez obzira na veličinu i oblik ručki. Propisima će biti obuhvaćene sve potrošačke kese u apotekama, prodavnicama cipela, pekarama i marketima, čak i one u kojima se vaga i pakuje voće i povrće.

Foto-ilustracija: Unsplash (Masha Kotliarenko)

Predstavnici Federalnog ministarstva životne sredine i turizma takođe najavljuju da će predvideti godinu sprovođenja potpune zabrane. Podsećaju kako će se, prema odluci Evropske komisije, od 2021. godine zabraniti proizvodnja i korišćenje sve plastike za jednokratnu upotrebu poput tanjira, čaša, slamčica, biorazgradive plastike i slično. Federacija po tom pitanju ići u korak s najboljom svetskom praksom.

Uredbom o naknadama za plastične kese “tregerice” je 2014. godine uvedena naplata kesa do 20 mikrona, ali uprkos svim do sada sprovedenim merama, zakonskim odredbama i upozorenjima o štetnom uticaju plastike na životnu sredinu i ljudsko zdravlje, upotreba kesa u Bosni i Hercegovini je i dalje rasprostranjena – iako je zabeležen pozitivan pomak i zaokret ka korišćenju cegera.

Ukupno uplaćena naknada u Fond za zaštitu životne sredine Federacije Bosne i Hercegovine, po osnovu Uredbe o plaćanju naknade za plastične kese, za obračunski period od 2014. do 2016. godine, iznosila je 780.153 maraka (oko 398 hiljada), tvrde iz Ministarstva. Po njihovom mišljenju, dodatan problem predstavlja i nepostojanje ovakvog propisa u Republici Srpskoj što dodatno usložnjava kontrolu proizvodnje plastičnih kesa.

U skladu s Uredbom, obveznici plaćanja naknade su trgovci registrovani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične kese “tregerice”. Visina naknade za stavljanje u promet plastične kese iznosi 0,05 maraka po komadu, odnosno 50 maraka po jednom pakovanju od 1.000 komada plastičnih kesa.

Obveznici plaćaju naknadu Fondu za zaštitu životne sredine Federacije Bosne radi stavljanja u promet plastičnih kesa dva puta godišnje na osnovu Izveštaja, dok kontrolu odnosno nadzor nad sprovođenjem uredbe vrše nadležne uprave za inspekcijske poslove – inspekcija zaštite životne sredine i tržišna inspekcija, a svako u okviru svojih nadležnosti na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada i opštine.

Papa i stanovnici Amazonije zasadili drvo u Vatikanu

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

Poglavar Rimokatoličke crkve Franja i predstavnici autohtonih zajednica u Amazoniji su prošle nedelje simbolično zajedno zasadili drvo u bašti Vatikana, uz molitve i verske obrede naroda amazonskog područja.

Dva dana pre početka vatikanskog Sinoda o Amazoniji, papa je u ceremoniji sađenja malog hrasta, donetog iz italijanskog grada Asizija, učestvovao na dan proslave Svetog Franje Asiškog, osnivača Franjevačkog reda.

Papa smatra da je Sveti Franja “otac moderne ekologije”. Naveo je njegovu “Odu bićima” (Laudes Creaturarum), molitvu koja hvali “brata Sunce”, “sestru Vodu” i “majku Zemlju”.

U svečanosti je učestvovalo 20 predstavnika autohtonih zajednica Amazonije. Bili su u raznobojnoj odeći, a neki su imali perje u kosi i plesali su u vatikanskom vrtu, povremeno ljubeći zemlju tokom igre. Papi su poklonili drvene statuete i ogrlice.

Foto: YouTube (screenshot)

U nedelju počinje sinod o radnom dokumentu od 80 strana u kojem se predlaže da Katolička crkva, radi boljeg dijalog s narodima Amazonije, upozna njihovu duhovnost, običaje, tradiciju i simbole.

Time bi se gradila “Misionarska crkva s lokalnim licem” kako bi se prevazišli rigidni crkveni stavovi koji nedovoljno uzimaju u obzir konkretan život ljudi, navodi se u radnom dokumentu.

Izvor: Zelena Srbija