Home Blog Page 837

Papa i stanovnici Amazonije zasadili drvo u Vatikanu

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

Poglavar Rimokatoličke crkve Franja i predstavnici autohtonih zajednica u Amazoniji su prošle nedelje simbolično zajedno zasadili drvo u bašti Vatikana, uz molitve i verske obrede naroda amazonskog područja.

Dva dana pre početka vatikanskog Sinoda o Amazoniji, papa je u ceremoniji sađenja malog hrasta, donetog iz italijanskog grada Asizija, učestvovao na dan proslave Svetog Franje Asiškog, osnivača Franjevačkog reda.

Papa smatra da je Sveti Franja “otac moderne ekologije”. Naveo je njegovu “Odu bićima” (Laudes Creaturarum), molitvu koja hvali “brata Sunce”, “sestru Vodu” i “majku Zemlju”.

U svečanosti je učestvovalo 20 predstavnika autohtonih zajednica Amazonije. Bili su u raznobojnoj odeći, a neki su imali perje u kosi i plesali su u vatikanskom vrtu, povremeno ljubeći zemlju tokom igre. Papi su poklonili drvene statuete i ogrlice.

Foto: YouTube (screenshot)

U nedelju počinje sinod o radnom dokumentu od 80 strana u kojem se predlaže da Katolička crkva, radi boljeg dijalog s narodima Amazonije, upozna njihovu duhovnost, običaje, tradiciju i simbole.

Time bi se gradila “Misionarska crkva s lokalnim licem” kako bi se prevazišli rigidni crkveni stavovi koji nedovoljno uzimaju u obzir konkretan život ljudi, navodi se u radnom dokumentu.

Izvor: Zelena Srbija

Turski brod u potrazi za naftom i gasom u istočnom Sredozemlju

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

Jedan od turskih brodova za istraživanje nafte i gasa u istočnom Sredozemlju uskoro će početi da buši morsko dno jugozapadno od Kipra, izjavio je u subotu ministar energetike Fatih Donmez, dok Ankara i Nikozija osporavaju prava na moru u tom području, prenosi Rojters.

Turska i Kipar godinama se spore oko vlasništva nad resursima na istočnom Sredozemlju, ali nedavno je intenziviran spor između dve susedne zemlje.

Ankara je u četvrtak objavila da je poslala svoj brod za bušenje nafte i gasa Javuz u vode južno od Kipra, gde su vlasti kiparskih Grka već dodelile prava za istraživanje italijanskim i francuskim kompanijama.

Turska je već uradila dve bušotine u vodama na istoku i zapadu ostrva, što je pokrenulo snažne proteste Nikozije i Evropske unije poslednjih meseci, uključujući sankcije EU-a, prenosi Rojters.

„Naš brod Javuz stigao je do lokacije “Guzelyurt-1”. Nadamo se da će početi bušenje što je pre moguće nakon završetka svih priprema “, napisao je Donmez na Tviteru.

Lokacija broda nije promenjena u petak, pokazuju podaci za praćenje brodova kompanije “Refinitiv Eikon”. Drugi turski brod za bušenje Fatih je pored zapadne obale Kipra.

Izvor: Energetika.ba

Kako je jedna od najotrovnijih gljiva sveta iz Japana “doputovala” do Australije?

Foto: Wikipedia/Kouchan

Kada se Podostroma cornu-damae, vrsta gljive poznata kao Otrovni vatreni koral, “zacrvenela” u australijskog prašumi u blizini Velikog koralnog grebena, istraživači su bili iznenađeni zato što je hiljadama kilometara udaljena od svog poznatog staništa – planinskih krajeva Južne Koreje i Japana. Najverovatnije je da se u prašumi pojavila prirodno, tvrde oni i zaključuju da je njeno otkriće pokazatelj koliko još treba da se unapredi poznavanje gljiva u Australiji.

Foto: Wikipedia/Kouchan

Primerak Podostroma cornu-damae je u australijskoj državi Kvinslend zapazio fotograf Rej Palmer. On se proteklih 11 godina bavi fotografisanjem gljiva. Iako je u početku bio sumnjičav da li je zaista reč o toj otrovnoj vrsti, baš zbog toga što do tada njeno postojanje nije bilo utvrđeno u Australiji, na kraju je shvatio da ispred njega zaista raste gljiva koja jednim dodirom može da ga usmrti.

“Od sto i više otrovnih gljiva poznatih naučnicima, Podostroma cornu-damae je jedina čiji toksini mogu da prodru kroz kožu”, upozorava Met Baret, stručnjak za gljive.

Zabeleženo je nekoliko slučajeva konzumacije čaja od Otrovnog vatrenog korala sa smrtonosnim ishodom, zato što su ga žrtve verovatno pomešale sa drugim vrstama gljiva koje se koriste u tradicionalnoj medicini.

Vrsta je nedavno primećena i u Indoneziji i na Papua Novoj Gvineji.

Jelena Kozbašić

Unapređenje banjskog turizma u Vojvodini uz pomoć Mađarske

Foto: Wikipedia/Biljana Stevlić

Predsednik Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević i predsednik Udruženja banjskih gradova Mađarske dr Zoltan Sabo (Szabó Zoltán) potpisali su Sporazum o saradnji u Privrednoj komori Vojvodine, za vreme trajanja 52. Međunarodnog sajma turizma u Novom Sadu, a u cilju definisanja principa i načina saradnje, kako bi se zajedničkim radom unapredio banjski i zdravstveni turizam.

Foto: PKV

Tom prilikom, predsednik Vučurević izrazio je veliko zadovoljstvo zbog institucionalizovanja saradnje sa Udruženjem banjskih gradova Mađarske, jer kako je istakao, Vojvodina zaista ima veliki potencijal za dalji razvoj i unapređenje banjskog turizma i dodao da je vojvođanski potencijal u mnogome sličan potencijalima Mađarske.

„Ovo je samo prvi korak naše zvanične saradnje kada je banjski turizam u pitanju. Mađarska je uz Francusku, Italiju, Island, Japan, zemlja sa najvećim potencijalom termomineralnih voda, sa oko 1.500 izvorišta, a sa druge strane, ima veoma razvijene zdravstvene centre. Smatram da je ovakav vid saradnje sa Udruženjem od velikog značaja i da ćemo u narednom periodu realizovati zajedničke aktivnosti koje ćemo predvideti akcionim planom“, rekao je Vučurević i podsetio da je ove godine Privredna komora Vojvodine organizovala dve studijske posete Mađarskoj – vojvođanski vinari i vinogradari obilazili su vinske podrume u vinskoj regiji Eger, a proizvođači sira iz Vojvodine, imali su priliku da se upoznaju sa tehnologijom pravljenja sira u više mađarskih mesta.

Predsednik Udruženja banjskih gradova Mađarske dr Zoltan Sabo u izjavi za medije istakao je da je Mađarska u poslednjih nekoliko godina, uznapredovala kada su u pitanju banjski i zdravstveni turizam.

„Iskustva koja smo stekli, želimo preneti na naše kolege iz Srbije. Naše Udruženje broji 41 naselje, a pre izvesnog vremena, osnovali smo unutar Udruženja jednu instituciju koja se bavi proučavanjem iskustava u vezi sa razvojem banjskog i zdravstvenog turizma kod nas. Na taj način, pored iskustava koja smo stekli radom, želimo preneti i iskustva do kojih smo došli putem naučnih istraživanja“, rekao je Sabo i dodao da je 2014. godine ovo Udruženje sklopilo Sporazum o saradnji sa Klasterom zdravstvenog turizma Vojvodine i izrazio nadu da će današnje potpisivanje Sporazuma, dati polet zajedničkom delovanju.

Udruženje banjskih gradova Mađarske osnovano je u novembru 1993. godine, sa ciljem povezivanja i saradnje svih banjskih gradova u Mađarskoj, podsticanja društveno-ekonomskog razvoja naselja u kojima posluju članice Udruženja, kao i razvoja tehničkih kapaciteta kupališta na lokalnom i regionalnom nivou. Udruženje ima značajnu ulogu u pozicioniranju i poslovanju banja Mađarske na međunarodnom i domaćem turističkom tržištu, kao i u donošenju strateških dokumenata za razvoj banjskog turizma, uspostavljanje i implementaciju evropskih standarda u zdravstvenim centrima. Udruženje svojim delatnostima značajno doprinosi razvoju banjskog turizma Mađarske. Viševekovna tradicija i ogroman broj izvora termalnih i lekovitih voda, zavidan nivo razvoja zdravstvenih centara, kao i brojni akva i velnes centri, svrstavaju Mađarsku u sam vrh svetskih balneoloških destinacija.

Privredna komora Vojvodine predstavila se na 52. Međunarodnom sajmu turizma sa turističkom ponudom zemalja iz regiona (Mađarska, Hrvatska, Češka, Republika Srpska, Rusija) na svom štandu u hali Master na Novosadskom sajmu od 3. do 5. oktobra 2019. godine.

Izvor: PKV

Završen operativni monitoring podzemnih voda

Foto-ilustracija: Unsplash (Jong Marshes)
Foto-ilustracija: Unsplash (Samara Doole)

Ministarstvo zaštite životne sredine, u okviru drugog ciklusa projekta „Operativni monitoring površinskih i podzemnih voda Republike Srbije“, završilo je realizaciju Operativnog monitoringa podzemnih voda koji je za potrebe Projekta sproveo Rudarsko-geološki fakultet Univerziteta u Beogradu, a izveštaj o rezultatima sprovedenog monitoringa možete naći ovde.

Projekat je pokrenut 2017. godine, a jedan od ciljeva projekta je ispitivanje kvantiteta i kvaliteta podzemnih voda na odabranim lokalitetima i izvorištima za koje je ocenjeno da se nalaze pod pritiskom ili su potencijalno pod pritiskom koji ugrožava ili može ugroziti, njihovo dalje korišćenje i upotrebu. U okviru Projekta primenjuju se standardi i zahtevi Okvirne Direktive o vodama Evropske unije i Direktive o zaštiti podzemne vode od zagađivanja i pogoršavanja kvaliteta, koji su usklađeni i sa opštim tendencijama poboljšanja stanja životne sredine i važni za proces pristupnih pregovora Republike Srbije sa EU, posebno u okviru Poglavlja 27 – Životna sredina. Podaci prikupljeni ovim Projektom omogućiće i neophodno proširenje stalne osmatračke mreže za podzemne vode na nacionalnom nivou, izveštavanje o stanju kvaliteta i kvantiteta ovog prirodnog resursa i uključivanje u međunarodnu mrežu razmene informacija.

Planirano je da se Projekat sprovede u tri uzastopna ciklusa. Prvi ciklus Projekta je završen 2018. godine, a u toku 2019. godine je otpočeo i treći, završni ciklus ovog značajnog Projekta, čiju realizaciju su takođe podržala i relevantna Javna komunalna preduzeća i drugi korisnici podzemnih voda u čijoj nadležnosti su izvorišta, koja su potencijalni monitoring objekti nacionalne osmatračke mreže. Ovi korisnici podzemnih voda su obezbedili saradnju i pomoć radi efikasnog uzorkovanja i sprovođenja drugih terenskih aktivnosti.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Održana prva radionica o solarnim elektranama na Sajmu energetike

Foto: Energetski portal

Poslednjeg dana Međunarodnog sajma energetike, koji je petnaesti put održan na Beogradskom sajmu od 2. do 4. oktobra, imali smo prilike da prisustvujemo prvoj radionici o primeni solarne energije pod nazivom “Solarne elektrane – put u središte energije”.

Tokom trosatne prezentacije, praktična uputstva velikom broju gostiju pružili su Srđan Krivaćević i Nikola Petković, diplomirani inženjeri i predstavnici kompanije CEEFOR koja ima višegodišnje i raznovrsno iskustvo u projektovanju solarnih elektrana. Ispred kompanije MT-KOMEX govorio je Miloš Kostić, diplomirani mašinski inženjer i vlasnik kompanije. On je istakao da je njegova firma izgradila veliki broj solarnih elektrana u Srbiji, kako na zemlji tako i na krovovima raznih objekata, stoga je njegovo izaganje praćeno prezentacijom sa video-projektora većinom bilo zasnovano na davanju što više praktičnih informacija.

Foto: Energetski portal

Obuka o izgradnji solarnih elektrana nastala je kao rezultat rastuće potrebe na domaćem tržištu za nalaženjem boljeg, jeftinijeg i ekološkog rešenja ne samo za industrijske pogone već i za stambene objekte.

Nakon kratkog uvoda o obnovljivim izvorima energije i zakonodavnom okviru za korišćenje ovih resursa, Srđan Krivaćević je izneo prednosti upotrebe sunčeve energije u odnosu na druge izvore. On je objasnio kakva vrsta opreme postoji na tržištu, zatim je dao pregled vrsta solarnih panela i načina njihovog povezivanja, kao i vrsta invertora poznatog austrijskog proizvođača Fronius.

Na kraju je Srđan prikazao nekoliko primera izgrađenih solarnih elektrana na zemlji i na krovu nekoliko poslovnih objekata koje je instalirala kompanija CEEFOR, pokazavši ujedno i vrlo upečatljiv dijagram na kom je jasno moglo da se vidi kakav je odnos planirane i ostvarene proizvodnje u kWh na jednom od objekata tokom 2018. godine. Naravno, ostvarena proizvodnja premašila je planiranu što je izuzetno dobar pokazatelj.

Svoje izlaganje je završio uputivši prisutne u mogućnost izgradnje solarne nadstrešnice koja predstavlja kombinaciju solarne elektrane na parkingu koja napaja bilo elektropunjače za električne vozila bilo potrošače u objektu.

Foto: Energetski portal

Posetioci su imali brojna pitanja za predavače na ovoj obuci, a nakon što su inženjeri odgovorili na svaki zahtev za objašnjenjem, u nastavku radionice prezentaciju o potkonstrukcijskim sistemima održao je Nikola Petković, diplomirani inženjer mašinstva. Razjasnivši na samom početku koji tipovi konstrukcije postoje, on je prešao na prilično detaljna objašnjenja koja su pratile slike na video-projektoru.

Pri projektovanju elektrana, Nikola je rekao da se oslanjanju na tehnička rešenja konstrukcija koja nudi kompanija K2 i da se to do sada pokazalo kao najbolji izbor. “Oni daju 12 godina garancije na sve komponente, jer su sigurni u kvalitet materijala i sopstvenu konstrukciju koja se mahom izrađuje i temeljno testira u Evropi”, rekao je Nikola.

Po završetku ovog dela obuke, posetioci su imali dosta pitanja vezano za način postavljanja elektrane na kosi krov, zatim o načinu ugradnje konstrukcije na crepovima i drugim vrstama pokrivki.

Poslednji deo radionice bio je rezervisan za izlaganje Miloša Kostića, vlasnika firme MT-KOMEX. Predavanje pod nazivom “Kako do većeg korišćenja sunčeve energije u Srbiji?” donelo je konkretne predloge opreme. Predstavljeni su invertori marke Fronius za privatne kuće i komercijalne objekte, zatim hibridni sistem sa baterijama kao i proizvod Fronius Ohmpilot koji služi za to da se višak sunčeve energije ne baca, već da se konvertuje u toplotnu i skladišti u akumulator toplote.

Foto: Energetski portal

Sajam energetike i ekologije uvek odlikuje bogat program i obilje ponuda, kao i raznovrsne prezentacije kompanija. Ove godine naročito obeležje tradicionalne sajamske manifestacije predstavljala je i Konferencija o Poglavlju 27 u čijem sklopu je poslednjeg dana Sajma održana radionica o upotrebi solarne energije.

Iako nije lako ispratiti celokupan sajamski program, čini se da posetioci ove radionice nisu imali problem da donesu odluku o tome šta im je važno da isprate.

Dokaz za ovu tvrdnju bili su prepuna Zelena sala u Hali 1 i raznovrsna publika, u kojoj su bili profesori fakulteta, nastavnici elektrotehničkih škola, predstavnici EPS-a, NIS-a, brojnih elektroinstalaterskih firmi, kao i veliki broj elektroinženjera, studenata, đaka i vlasnika proizvodnih pogona i privatnih kuća koji su želeli da čuju kakvi su redosledi poteza pri izgradnji solarne elektrane za sopstvenu potrošnju.

Tamara Zjačić

Da li biste na zidove naneli “Ugrožene boje”?

Foto: Tikkurila
Foto: Tikkurila

Proizvođač boja “Tikkurila” iz Finske pokrenuo je novi lanac – “Ugrožene boje”, koji je posvećen ugroženim vrstama životinjskog sveta. Kolekcija se sastoji od 9 novih boja i svaka predstavlja jednu ugroženu životinjsku vrstu.

Tu su: džinovska panda, sibirski tigar, snežna sova, foka, stepski orao, sivi gibon, sumatranski orangutan, sijamska riba borac i crvena panda.

Veliki broj vrsta na planeti spada u kategoriju ugroženih. Opadanje populacije vrsta i siromašniji biodiverzitet jesu posledica različitih ljudskih aktivnosti. Razlozi drastičnog gubitka vrsta mogu se objasniti kroz gubitak prirodnog staništa, prekomeran lov i krivolov, klimatske promene, zagađenje životne sredine, povećan broj invazivnih vrsta, sukob ljudi i životinja.

Sa gubitkom vrsta iz flore i faune neke boje i nijanse biće zauvek izgubljene. Na ovaj način “Tikkurila” podseća na mogućnost negativnog ishoda ljudskog delovanja prema ostatku živog sveta.

Od svakog prodatog pakovanja farbe iz ove kolekcije, “Tikkurila” će donirati po 1 evro za zaštitu ugroženih vrsta.

Foto: Tikkurila

Trudili su se da čitava kolekcija bude što više ekološki prihvatljiva, tako da su sve boje niskoemisione, na bazi vodene disperzije, dok je pakovanje napravljeno od reciklirane plastike.

“Ugrožene boje” pojaviće se na tržištu tokom 2020. godine, a u početku će biti dostupne u Finskoj, baltičkim zemljama, Rusiji i Kini.

Kolekcija „Ugrožene boje“ u početku će biti dostupna u Rusiji, Kini, Finskoj i baltičkim zemljama, a početak prodaje se planira tokom 2020. godine.

U ponudi kompanije “Gudmark Group d.o.o. Šabac” mogu se pronaći proizvodi firmi “Zorka color” i “Tikkurila” u Srbiji .

Jelena Cvetić

Oko 200 miliona evra ulaganja u vodokomunalnu infrastrukturu u Hrvatskoj

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH
Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

U Splitu su potpisani Ugovor o dodeli bespovratnih sredstava i Ugovor o sufinanciranju projekta „Poboljšanje vodokomunalne infrastrukture aglomeracije Kaštela – Trogir“. Potpisali su ih 4. oktobra ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić, generalni direktor Hrvatskih voda mr sc. Zoran Đuroković i direktor Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Split Tomislav Šuta.

Projekat Kaštela – Trogir sufinansira se iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“ 2014 – 2020, gde je Hrvatskoj za vodokomunalne projekte na raspolaganju 1,05 milijardi evra bespovratnih sredstava. Ovaj projekat vredan je 1,43 milijarde kuna (198,2 miliona evra) i obuhvata izgradnju sistema vodosnabdevanja i sistema odvodnjavanja na području grada Kaštela i grada Trogira i izgradnju i nadogradnju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Period trajanja projekta je do decembra 2023. godine. Od navedenih 1,43 milijarde kuna (198,2 miliona evra) ukupni prihvatljivi troškovi iznose 1,15 milijardi kuna (155 miliona evra), od čega 803,2 miliona kuna (108,2 miliona evra) čine EU sredstva. Preostalih 347,8 miliona kuna (46,9 miliona evra) u projektu će osigurati Ministarstvo zaštite okoline i energetike i Hrvatske vode, svako po 139,1 miliona kuna (18,7 miliona evra), i Vodovod i kanalizacija Split sa 69,5 miliona kuna (9,4 miliona evra).

„Stanovnici ovog područja dobiće nakon nekoliko decenija mogućnost da se vodosnabdevanje i odvodnja regulišu na pravi način“, kazao je ministar Ćorić prilikom potpisivanja ugovora, naglasivši kako „sledi mnogo važniji deo posla, a to je početak radova i realizacija projekta“.

Foto-ilustracija: Unsplash (Markus Spiske)

Projektom Kaštela – Trogir na području Splitsko-dalmatinske županije izgradiće se 231 km sistema javne odvodnje i izvesti 8.613 priprema za kućne priključke. Osim toga, izgradiće se 60 km novog sistema javnog vodosnabdevanja, rekonstruirati 65,41 km postojećeg, izvesti 1.640 priprema za kućne priključke, a zatim će se dograditi postojeći uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Divulje i izgraditi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda Čiovo.

Takođe, u Splitu je potpisan Ugovor o sufinansiranju građenja vodnih građevina na području opštine Lećevica u vrednosti 16,1 miliona kuna (2,2 miliona evra).

Gradnja vodnih građevina za potrebe vodosnabdevanja opštine Lećevica i Županijskog centra za gospodarenje otpadom u Lećevici će, između ostalog, izgradnjom magistralnih cevovoda, precrpne stanice i rezervoara za vodu, uz rekonstrukciju seoskih puteva, doprineti revitalizaciji tog područja.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Održana konferencija povodom projekta GReENERGY

Foto: Interreg IPA CBC
Foto: Interreg IPA CBC

Krajem septembra kao deo projektnih aktivnosti UNSPMF (Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet) organizovao je konferenciju povodom početka realizacije projekta GReENERGY. Konferencija je održana u Privrednoj komori Vojvodine u Novom Sadu, 24. septembra.

Na konferenciji je prisustvovalo 55 učesnika iz 18 različitih institucija: Prirodno-matematički fakultet Novi Sad, Poljoprivredni fakultet Novi Sad, Fakultet tehničkih nauka Novi Sad, JKP “Zelenilo”, Agencija za energetiku Grada Novog Sada, Galens Invest, Gradska uprava za građevinsko zemljište i investicije Novi Sad, Banka Poštanska štedionica, KLER Novi Sad, Gradska uprava za imovinu i imovinsko-pravne poslove, Građevinski i Arhitektonski fakultet Osijek, Grad Osijek, Radio-televizija Vojvodine, Novosadska televizija, list “Dnevnik”, Radio Novi Sad, Novosadski reporter, Škola za osnovno i srednje obrazovanje “Milan Petrović” u Novom Sadu.

Na konferenciji su predstavljene institucije koje na projektu učestvuju kao projektni partneri:

  • Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematički fakultet, lider na projektu
  • Javno komunalno preduzeće “Gradsko Zelenilo” Novi Sad
  • Grad Novi Sad – Gradska uprava za imovinu i imovinsko-pravne poslove
  • Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek, Univerzitet Josipa Jurija Štrosmajera u Osijeku
  • Grad Osijek

Pored toga, konferecija je imala za cilj da ukaže na značaj projekta ne samo za stručnu već i širu javnost, uključujući i lokalne i regionalne institucije, budući da se bavi temom koja se tiče svakodnevnog života svih nas koji živimo i radimo u gradskim sredinama – a to su klimatske  promene, odnosno stvaranje povoljnije mikroklime postavljanjem zelenih krovova i zidova i njihova održivost upotrebom obnovljivih izvora energije.

Foto-ilustracija: Unsplash (Micah Hallahan)

Jedan od zajedničkih izazova gradova u hrvatsko-srpskom pograničnom području jeste i porast  potrošnje energije u javnim zgradama, a koji se javlja kao posledica nedovoljne energetske efikasnosti, nedovoljne iskorišćenosti obnovljivih izvora energije i nedovoljne informisanosti i znanja donosioca odluka ali i šire javnosti, vezanih za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije.

Upravo zbog toga, cilj GReENERGY projekta jeste rešavanje navedenog izazova postavljanjem zelenih krovova i zidova kao i solarnih panela na odabranim zgradama u Osijeku i Novom Sadu, kao i njihova promocija praćena edukativnim aktivnostima. Evropska Unija preko Interreg-IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska-Srbija, sufinansira GReENERGY projekat u iznosu preko milion evra, a ukupna vrednost projekta iznosi oko 1.360.ooo evra. Sve projektne aktivnosti i navedeni ciljevi biće realizovani do 14. januara 2022. godine.

Izvor: Interreg IPA CBC

Geotermalne elektrane – budućnost Vojvodine

Foto: Opština Vrbas
Foto-ilustracija: Pixabay

Na poziv Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj i francuske kompanije “ES Geothermie”, Milan Glušac, predsednik opštine Vrbas, učestvovao je u osnivanju Radne grupe za unapređenje realizacije razvoja projekata geotermalnih elektrana na teritoriji AP Vojvodine. Ova radna grupa pred sebe je postavila cilj da realizuje prve geotermalne elektrane i snabdevanje sistema daljinskog grejanja i industrije iz postojećih vojvođanskih geotermalnih potencijala.

Kako je rečeno, aktivnosti ovog tela temelje se na Memorandumu o razumevanju potpisanim između Pokrajinske vlade i francuske kompanije ES Geothermie u martu 2017. godine, na osnovu koga je prilikom posete predsednika Francuske Emanuela Makrona našoj zemlji potpisan protokol o daljoj saradnji u cilju realizacije ovog projekta.

Članovi radne grupe, uz Glušca, postali su i Nataša Lazarević, “IEL OIE Balkan Renewable Energy”, Žan Žak Graf, direktor kompanije “ES Geothermie”, Žastin Mušo, rukovodilac na projektu GOSPEL, Danijela Radoš, Rudolf Tot i Slavoljub Arsenijević iz Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj, Milan Popović iz NIS Gazproma, Ivana Demić iz Naučno tehničkog centra NIS Naftagas, Bojan Bogdanović iz Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Miroslav Čičulić, direktor Toplane “Kikinda”, i Davor Andrašić, rukovodilac Subotičke toplane.

“Prvi, osnivački sastanak bio je prilika za razmenu iskustava sa članovima Radne grupe koji dolaze iz Francuske i uvodnom predstavljanju modela i rešenja koji su aktuelni u ovoj evropskoj državi. Opština Vrbas ima veliki geotermalni potencijal i to nas je preporučilo za članstvo u ovom telu. Nadamo se da će nova, moderna rešenja korišćenja ove energije biti izvodljiva i u našem slučaju, te da ćemo u budućnosti geotermalno bogatstvo moći da upotrebimo u korist građana opštine Vrbas. U oblasti energetske efikasnosti svi nas prepoznaju i želimo da jednu od vodećih uloga imamo i u savremenom korišćenju geotermalnih potencijala”, rekao je nakon sastanka Glušac.

Izvor: Opština Vrbas

Aqua – jahta budućnosti

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Danska kompanija za dizajn jahti “Sinot” otkrila je novi model luskuzne jahte koja se apsolutno uklapa u potrebu za ekološki odgovornim konceptom. Saradnjom kompanije “Sinot” i “Lateral Naval Architects” stvorena je “Aqua”.

Duga 112 metara, sa pogonom na tečni vodonik i sa tehnologijom gorivnih ćelija obećava da će jedina emisija koju bude pravila biti njeno ime – voda. Tečni vodonik se pretvara u električnu energiju pomoću gorivnih ćelija sa membranom za protonsku razmenu.

Upravo je to bila najzahtevnija misija za preduzetnike, ali nisu zanemarili ni dizajn. U pitanju je jahta luksuznog i modernog izgleda na kojoj će gosti imati heliodrom, ogroman bazen, usluge spa tretmana, hidromasaže, prostor za vežbanje joge, kao i posebno izdvojenu palubu za plažu u blizini linije vode.  Sve to će se rasprostirati na ukupno 5 paluba kojima će brod raspolagati.

Bilo je potrebno 5 meseci za osmišljavanje koncepta odgovarajućeg dizajna za ovaj luksuzni ekološki izum. Krupan iskorak u sektoru plovnih vozila predstavlja ovakav moderan dizajn koji neće doprinositi zagađenju okoline.

Detalji o dizajnu otkriveni su ovog septembra u Monaku na Sajmu jahti.

Ipak, napomenuto je da ovaj pionirski projekat superjahti budućnosti trenutno postoji samo kao koncept i da još uvek nije u planu njegova realizacija.

Kancelarija za mlade dobila prvi zeleni zid u Kragujevcu

Foto: Grad Kragujevac
Foto: Grad Kragujevac

U okviru aktivnosti projekta Budi neko – budi EKO! koje realizuje udruženje Eko fan kamp u saradnji sa Kancelarijom za mlade uz podršku grada Kragujevca na zidu Kancelarije postavljena je prva zelena instalacija. Radi se o popularnom ”zelenom zidu” ili vertikalnom vrtu koji urbanu sredinu može da pretvori u pravu malu oazu.

To je jedna od lepih i korisnih aktivnosti koje organizuje ekološko udruženje Eko fan kamp u cilju zaštite i unapređenja životne sredine. Zeleni zidovi su danas veoma popularni u svetu i kod nas i zid Kancelarije za mlade je prva zelena instalacija te vrste u gradu, a postoji još mnogo lokacija kojima bi oplemenjivanje zelenim površinama dobrodošlo i to sve u cilju lepšeg ambijenta urbanih delova grada i radi kvalitetnijeg života sugrađana. Grad Kragujevac godinama uspešno sarađuje sa udruženjima i kroz konkursna sredstva finansira 11 ekoloških organizacija. “Osim što rade važne projekte u oblasti zaštite i unapređenja životne sredine, udruženja rade na edukaciji mladih i društva uopšte”, rekao je Zoran Prokić, član Gradskog veća za zaštitu i unapređenje životne sredine i najavio da su u narednoj godini za programe ekoloških udruženja i organizacija predviđena veća sredstva.

Projekat ima za cilj da na nekoliko lokacija u gradu formira zelene zidove, urbane džepove i održi obuke i radionice o infrastrukturnim mogućnostima grada Kragujevca u pogledu izrade zelenih krovova i dodatnog ozelenjavanja slobodnih površina u urbanoj sredini. “Pored mladih radimo i sa najmlađim sugrađanima na edukaciji o važnosti očuvanja i povećavanja broja površina pod zelenim pokrivačem u gradskom jezgru i šire”, rekao je Zoran Mitrović, predsednik Eko fan kamp udruženja, i istakao da je zid kragujevačke Kancelarije za mlade prvi u Srbiji koji je dobio svoju zelenu umetničku dimenziju. “Mislim da je veoma važno da prva zelena instalacija bude na zidu Kancelarije, prvenstveno zbog mladih ljudi koje kancelarija okuplja, a i zato što se nalazi u jednoj od prometnijih ulica u gradu, a zeleni zid predstavlja jedno od rešenja koje urbanu sredinu može učiniti prijatnijom za život”.

Izvor: Grad Kragujevac

LYNX čisti sve pred sobom

Foto: YouTube (screenshot)
Foto: YouTube (screenshot)

LYNX je kompaktna čistilica za održavanje urbanih javnih površina. Efikasno čisti sve vrste komunalnog otpada sa ulica, te je stoga pogodna za svaki grad. Prilagođava se različitim vremenskim uslovima i može se koristiti tokom cele godine.

Pored estetski zadovoljavajućeg dizajna i komfora, pruža preglednost i odličnu vidljivost vozačima tokom čišćenja i ima jaku usisnu moć. Zapremina čistilice je 2 kubna metra.

Hrvatska kompanija “Rasco”, koja je proizvođač ovog izuma, usmerena je i prema izvozu, od kojeg ima čak 80 odsto prihoda. Trenutno za LYNX imaju pogone u Kalinovcu, u Hrvatskoj i u Senti, u Srbiji. Već 30 godina rade na različitim proizvodima za održavanje komunalne infrastrukture.

Čistilica je prikazana u okviru sajma “EcoFair” u Beogradu.

Jelena Cvetić

 

Vetropark kod Vršca proizvodi energiju za 45.000 domaćinstava

Foto: YouTube (screenshot)

Energetski miks naše zemlje je tokom septembra postao znatno zeleniji – i to ponajviše zahvaljujući vetru. Pored najvećeg vetroparka u Srbiji koji je “nikao” u Kovačici, krajem meseca je u Izbištu kod Vršca u pogon svečano pušteno i dvadeset vetrenjača visine 175 m i ukupne instalisane snage 69 MW. Vetrenjače je proizveo najveći svetski proizvođač vetrenjača Vestas.

Foto: YouTube (screenshot)

Vetropark “Košava 1” čistom električnom energijom opskrljivaće 45.000 domaćinstava i nalazi se u sistemu feed-in tarifa. Radovi su otpočeli u junu 2017. godine.

Projekat je sprovela kompanija MK Fintel Wind, a uloženo je 120 miliona evra.

“Posmatrajući sa gotovo decenijske vremenske distance, shvatamo da smo, napravivši prve korake u izgradnji vetroparkova, odigrali značajnu ulogu u jačanju svesti lokalne i regionalne javnosti o tome koliko su za budućnost važni obnovljivi izvori energije“, kazao je izvršni direktor kompanije MK Fintel Wind, Ticijano Đovaneti, na otvaranju vetroparka, dodavši da “Košava 1” predstavlja krunu njihovih dosadašnjih investicija.

Đovaneti veruje da će uz kontinuiranu podršku saradnika iz vladinog i korporativnog sektora ostvariti zajedničku viziju  da ovu oblast bogatu snagom vetra postave na zelene mape sveta.

Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić je istim povodom naglasio da se naša zemlja, po novim projektima u proizvodnji vetro-energije, u 2018. i 2019. godini istakla kao predvodnik u regionu, a dospela je i među prvih deset zemalja u Evropi. Naveo je da je na energetsku mrežu u Srbiji u prošloj i ovoj godini priključeno 370 MW čiste električne energije.

“Sa ponosom možemo da kažemo da sustižemo zemlje koje prednjače u obnovljivim izvorima energije”, izjavio je Antić. Time se, prema njegovim rečima, demonstrira i napredak u tehnološkom smislu.

MK Fintel Wind daje značajan doprinos ostvarenju strateškog cilja Srbije da do 2020. godine 27 odsto ukupne potrošnje energije potiče iz obnovljivih izvora. Partneri kompanije na izgradnji vetroparka “Košava 1” bile su Erste banka, Unikredit banka, Razvojna banka Austrije i AIK banka.

Iza imena MK Fintel Wind stoje srpska kompanija MK Group i italijanska kompanija Fintel Energia Group. Saradnja ove dve kompanije je u novembru 2015. godine iznedrila prvi vetropark u Srbiji “Kula” snage 9,9 MW u ataru Kule. MK Fintel Group je u prošlosti već gradio i u Južnom Banatu – i to vetropark “La Piccolina” snage 6,6 MW, odakle se srpska domaćinstva snabdevaju “zelenim kilovat-časovima” od novembra 2016. godine.

Na nedavno upriličenom puštanju vetroparka u rad je najavljen i razvoj druge faze “Košave” snage 52 MW koja će se finansirati kroz udruživanje lokalnih i međunarodnih kreditora.

U februaru ove godine MK-Fintel Group je saopštio da planira da se upusti u najambiciozniji projekat do sada i da na tlu Vojvodine podigne najveći vetropark u kopnenom delu našeg kontinenta “Maestrale Ring” snage 572 MW. Kompanija, koja je uložila 143 miliona evra u projekte na našoj teritoriji, za cilj ima da dodatno doprinese stabilnosti energetskog sistema Srbije.

Jelena Kozbašić

Da li ste za čaj od mikroplastike?

Foto-ilustracija: Unsplash (Drew Taylor)
Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Dumlao)

Tokom kišnih i prohladnih jesenjih dana svi volimo da uživamo u toplini doma uz okrepljujuću šolju vrućeg napitka. Dok neki preferiraju kafu ili kakao, mnogi se opredeljuju za lekovita dejstva čaja. Konzumiranje čaja savetuje se kao zdrava navika, ali i prijatan ritual. Pomaže kod mnogih zdravstvenih poteškoća i jedna je od primarnih namirnica za kojom posegnemo tokom prehlade i gripa.

Svakako, najzdraviji način spremanja čaja jeste nalivanjem vruće vode preko sasušene biljke. Ipak, većina ljudi pribegava modernijem i bržem rešenju, odnosno pakovanju čaja u malim kesicama.

Prema nedavno sprovedenim istraživanjima, količina mikroplastike koja se nalazi u kesicama čaja je zabrinjavajuće velika. Naučnica Natali Tufenkji došla je na ideju da ispita kolika je zapravo količina mikroplastike koja se može pronaći u kesicama čaja i koja naposletku završi u ljudskom organizmu. Čaj kojim su je uslužili u kafiću bio je zapakovan u novu vrstu kesica od svilenog materijala.

Naučnici sa Univerziteta Mekdžil u Kanadi su prilikom ispitivanja izvadili čaj iz kesice kako ne bi dobili neprecizan reultat, odnosno da ne bi došlo do mešanja supstanci.

Zabrinjavajuće je što jedna kesica čaja u šolju ispušta oko 11,6 milijardi čestica mikroplastike i 3,1 milijardu još sitnijih čestica nanoplastike, što je hiljadu puta više nego količina plastike koja je pronađena u drugom piću ili hrani. Još uvek se ne zna kakve posledice unos ovih čestica ostavlja na zdravlje čoveka.

Foto-ilustracija: Pixabay

Pored podatka da u proseku svaki čovek pojede oko 5 grama plastike nedeljno, što je težina jedne kreditne kartice, informacija o ovakvom dodatku u ishrani nije obećavajuća.

Svetska zdravstvena organizacija smatra da nije zabeleženo da pomenuta količina plastike pravi zdravstvene probleme kod ljudi, iako je potrebno obaviti još neka istraživanja kako bi se procenilo koliko je zaista štetan njen uticaj na ljudski organizam.

Jelena Cvetić

Blokiran put ka Kopaoniku zbog izgradnje mini hidroelektrane

Foto: Printscreen/RTS
Foto-ilustracija: Unsplash (Andrej Nihil)

Meštani sela Žiljci, kojima su se pridružili žitelji većine potkopaoničkih naselja, blokirali su put od Brzeća ka Kopaoniku jer se protive izgradnji mini hidroelektrane.

I pored svakodnevnih dežurstava, u četvrtak, 3. oktobra, oko pet časova ujutru izvođači radova uspeli su da dovezu mašinu i ograde mesto gde je planirana izgradnja mini hidrocentrale.

Nezadovoljni meštani onemogućili su dopremanje hrane i vode radnicima i obezbeđenju.

To je drugi put za mesec dana da na ovaj način stanovnici potkopaoničkih sela izražavaju nezadovoljstvo i sprečavaju investiciju koja će im, kako kažu, ugroziti reku, a time i egzistenciju.

Polovinom septembra put je u blokadi bio 30 časova i tada su do daljeg odloženi radovi.

Meštanin Goran Čolović kaže za RTS da će blokada puta Brus–Brzeće–Kopaonik trajati dok se ne poništi dozvola koju je, kako tvrdi, investitor dobio nelegalno.

“Dežuramo poslednja tri meseca, ovo je naša reka. Investitoru je dozvola za gradnju izdata protivzakonito. Čekamo da se te dozvole ponište, što je predsednik opštine Brus obećao”, dodaje Čolović.

“U toku je poništvanje dozvole jer nisu ispunjeni uslovi za njeno izdavanje. Nisu rešeni imovinskopravni odnosi. Od reke živimo, polivamo naše voće i bašte”, dodaje Čolović.

Poručuje da će blokada trajati dok se problem ne reši.

Saobraćajna policija u Brusu preusmerava vozila na putni pravac preko Krive Reke, koji je desetak kilometara duži.

Izvor: RTS