Evropa je u nove vetroparkove u 2022. uložila samo 17 mlrd evra

Foto-ilustracija: Pixabay (Pexels)

Evropa je u nove vetroparkove u 2022. uložila samo 17 milijardi evra, što je najniža cifra od 2009. godine – ukazuje izveštaj organizacije WindEurope „Finansiranje i investicioni trendovi: Evropska industrija vetra u 2022.“ objavljen u martu. Primera radi, 2021. godine investirano je 41 milijardi evra.

“Ovi podaci su moćno upozorenje za vlade i donosioce odluka. Ukoliko brzo ne povratimo poverenje investitora, nećemo biti u stanju da dostignemo evropske energetske i klimatske ciljeve”, upozorava WindEurope.

Pomenutom sumom finansirana je izgradnja 12,2 GW novih vetroparkova, a skoro svi su na kopnu (onshore). Najviše je investirala Nemačka (2,3 mlrd evra), zatim Finska (2,1 mlrd evra) dok je na trećem mestu Poljska sa rekordnih 1,9 mlrd evra investicija.

Ipak, sveukupno, to je značajno manje od 31 GW godišnje koliko je potrebno instalirati između 2023. i 2030. godine da bi se ostvarili ciljevi od 40-45 odsto obnovljive energije u EU.

“Ruska invazija nad Ukrajinom jako je pogodila evropsku ekonomiju baš kad je počela da se oporavlja od kovida. Visoke cene sirovina, prekidi u lancima snabdevanja i inflacija doprineli su povećanim troškovima i riziku za investitore”, objašnjava WindEurope.

Ni vlade se nisu snašle u novonastalim okolnostima. Prema izveštaju, mere su donete u dobroj veri i imale su cilj da zaštite potrošače od visokih troškova energije.

Pročitajte još:

“Ali, mnoge od ovih mera su potkopale prihode, a sve su bile nekoordinisane i vodile su različitim intervencijama na tržištu što je uzrokovalo nesigurnost i naškodilo poverenju investitora. I uslovi za finansiranje su postali teži. Kamatne stope su porasle jer centralne banke pokušavaju da kontrolišu inflaciju, a povećani rizik za projekte, koji uključuje odlaganje i neuspeh, uticali su na zajmodavce da povećaju premije rizika”, navodi se u izveštaju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Martijn Baudoin)

Autori navode da su logistički troškovi porasli do 50 odsto u poslednje dve godine. Aukcijske cene će morati da rastu da bi se pokrili povećani troškovi sirovina i finansiranja.

Ali, razloga za optimizam ima. Postoji potražnja za obnovljivim investicijama, smatra WindEurope, a dobri projekti će nastaviti da imaju pristup kapitalu. Donosioci odluka su uvideli koristi obnovljivih izvora energije u obezbeđenju energetske nezavisnosti.

“Moguće je izaći na kraj i sa povećanim finansijskim rizicima, i višim troškovima projekta, ali ključ je u regulatornom riziku koji vodi do nesigurnosti, tako da Vlade moraju da povrate poverenje investitora putem regulatorne stabilnosti”, zaključak je izveštaja.

U Jugoistočnoj Evropi uloženo 1,1 milijardi evra u 860 MW

Izveštaj pokriva 27 zemalja EU, kao i Srbiju, BiH, Crnu Goru, Severnu Makedoniju, Tursku, Norvešku, Veliku Britaniju, Farska ostrva, Kosovo.

U Jugoistočnoj Evropi investirano je 1,1 milijardi evra kojima je finansirano 860 MW novih projekata, što je sedam odsto svih novih vetroparkova u Evropi. Novi kapaciteti su ravnomernije raspoređeni u ovom delu Evrope nego ranijih godina – tri projekta u Rumuniji imaju ukupno 250 MW, Hrvatska i Bosna i Hercegovina imaju po 220 MW novih kapaciteta, dok Grčka ima 170 MW.

“Nacionalne energetske politike i nejasno regulatorno okruženje umanjili su investicije u više od pola zemalja članica EU, uključujući mnoge u regiji Jugoistočne Evrope”, navodi se u izveštaju.

Izvor: Centar za promociju cirkularne ekonomije

slični tekstovi

komentari

izdvojene vesti