Home Blog Page 830

EPS nastavlja da ulaže u zaštitu životne sredine

Foto: EPS

‘Elektroprivreda Srbije’ je najveća i najvažnija kompanija u Srbiji koja modernizuje kapacitete za proizvodnju i ugrađuje sve moguće sisteme za zaštitu životne sredine u svoja postrojenja, uz izgradnju novih i proširenje starih kapaciteta”, rekao je Milorad Grčić, v. d. direktora JP EPS, na drugoj konferenciji Balkanmagazina o investicijama i ekološkim projektima JP EPS u TENT A u Obrenovcu.

Foto: EPS

“Cilj nam nije samo širenje na region već i da postanemo maksimalno modernizovani kada je reč i zaštiti životne sredine”, jasan je Grčić.

On je rekao i da je shodno tome EPS od 2016. do 2019. investirao 320 miliona evra u projekte od kojih većina unapređuje zaštitu životne sredine, a u toku je investicija od 1,1 milijardu evra koja će se realizovati u narednih nekoliko godina. U TENT-u je urađen i započet čitav niz projekata koji će podići nivo zaštite životne sredine na maksimum po evropskim i svetskim standardima.

“Uspeli smo posle mnogo godina da pokrenemo projekat odsumporavanja TENT A, vredan oko 170 miliona evra za blokove 3, 4, 5 i 6. Kada je reč o blokovima 1 i 2, neko ko ne misli dobro EPS-u i državi je predvideo da se u nekom trenutku skinu sa mreže. Kada sam stupio na dužnost pre tri godine prihvatio sam prvu inicijativu inženjera iz TENT-a koji su mi objasnili važnost ovih blokova. Dobili smo podršku predsednika Srbije Aleksandra Vučića i odobrenje da ih sačuvamo, unapredimo i napravimo praktično nove blokove, koji će ispunjavati sve ekološke standarde. Taj nam posao sleduje i vredan je nešto manje od 200 miliona evra”, rekao je Grčić.

Obnova blokova A1 i A2 u TENT-u biće kao da se dobija novih 450 megavata instalisanog kapaciteta u termosektoru.

Osim toga, naveo je Grčić, projekat izgradnje nove termoelektrane „Kolubara B“ u Kaleniću sa blokom od 350 megavata dobio je podršku i već se odmaklo sa pripremom. Taj projekat bi duplirao nivo proizvodnje i socijalne benefite, istakao je on, uz najviše ekološke standarde i tehnologiju.

“EPS konstantno ulaže, proizvodnja električne energije raste i održava se visok nivo koeficijenta pouzdanosti, što ne bi bilo moguće bez investicija i dobrog rada. Mi smo samo revitalizacijama blokova, povećanjem efikasnosti pre svega, dobili novu snagu i nove ‘zelene’ megavate. To je 80 megavata snage, dobijenih bez povećanja potrošnje uglja u ogranku TENT”, rekao je Savo Bezmarević, izvršni direktor za tehničke poslove proizvodnje energije JP EPS.

Goran Lukić, direktor za proizvodnju energije ogranka TENT, istakao je da su zaposleni EPS-a i TENT-a naporno radili kako bi sproveli ekološke projekte i unapredili kapacitete za proizvodnju.

“U narednom periodu planirano je da se investira više od 445 miliona evra u ekološke projekte. Najvažniji prioriteti su povećanje efikasnosti i ispunjenje zakonom propisanih ekoloških standarda u oblasti zaštite vode, vazduha i zemlje. Primera radi, prosečna emisija SO2 nakon izgradnje postrojenja za odsumporavanje TENT A smanjiće se 10 puta, a dodatno će se smanjiti i emisije praškastih materija”, rekao je Lukić.

“Postrojenje za odsumporavanje na TENT A će značiti mnogo za lokalnu zajednicu i živote ljudi u Obrenovcu i Beogradu. Osim toga, doneli smo i najnoviju tehnologiju i mnogo novih načina rada i znanja”, rekao je Hideto Kavata, predstavnik konzorcijuma izvođača radova na sistemu za odsumporavanje TENT A koje predvodi Micubiši Hitači pauer sistems.

Predstavnici stručne javnosti saglasni su da EPS mnogo ulaže u unapređenje zaštite životne sredine.

“Kada se ove investicije sprovedu EPS će biti spreman za mnogo jaču i širu konkurenciju. Pristup EPS-a da modernizuje sve kapacitete gde je to moguće je inovativan i to je bio teži put, ali su i benefiti veći. Dodatno, važno je što EPS pokreće domaće institute i firme u svim ovim projektima”, rekao je prof. dr Milan Petrović, sa Mašinskog fakulteta.

Izvor: EPS

Reci to Beču – mobilna aplikacija za prijavljivanje komunalnih problema

Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Volkmer)
Foto-ilustracija: Unsplash (Paul Volkmer)

Grad Beč obrađuje sve prijave građana pomoću aplikacije Reci to Beču, bilo da se radi o neispravnim uličnim svetiljkama, prepunjenim kantama za smeće, ilegalnim deponijama ili oštećenim putevima. Skoro 50 hiljada Bečlija je instaliralo ovu aplikaciju i gotovo svako od korisnika je do sada poslao najmanje jednu komunalnu prijavu, od kojih je 98,37 odsto uspešno rešeno.

Na početnom ekranu se nalaze tri ponuđene opcije: napravi fotografiju, iskoristi postojeću fotografiju ili napiši poruku. Lokacija se definiše automatski uz pomoć GPS-a, a ukoliko se korisnik ne nalazi u Beču ili je GPS isključen postoji opcija za ručno biranje. Zahtev za obradu se šalje sa najviše tri slike, a na kraju je potrebno odabrati kategoriju kojoj problem pripada – saobraćajni znakovi, građevinski radovi ili semafori su samo neke od opcija. Reci to Beču će prepoznati da li je neko prethodno već poslao zahtev za isti problem, jer ukoliko jeste, korisnik klikom može da „podrži“ postojeću prijavu. Takođe, na mapi je vidljivo u kojim ulicama već postoje komunalni problemi. Kada je zahtev obrađen i problem saniran korisnik dobija povratnu informaciju o tome.

Aplikacija Reci to Beču (Sag’s Wien) je dostupna u Google i Apple prodavnici.

Izvor: Eurocomm-PR

Koji će način grejanja u predstojećoj grejnoj sezoni biti najjeftiniji, a koji najskuplji?

Foto-ilustracija: Pixabay

Za grejanje prosečno izolovanog stambenog prostora od 60 m2 na 20 stepeni Celzijusa u toku 16 sati dnevno u celom stanu, 180 dana u grejnoj sezoni, potrebna je energija od oko 9.000 kWh (150 kWh/m2 je prosečna procenjena potrošnja za grejanje u Srbiji).

Foto-ilustracija: Pixabay

Najniže troškove energije za grejanje, za navedene uslove, u grejnoj sezoni 2019/2020. (prema cenama iz oktobra 2019) imaće domaćinstva koja se greju na drvo u područjima Srbije u kojima se ono može nabaviti po nižim cenama (na primer 4.650 dinara po m3) i ukoliko imaju novije peći čija je efikasnost veća, npr. 65 odsto. U tom slučaju im je za nabavku goriva potrebna 38,3 hiljada dinara za sezonu. Značajno veće troškove, oko 62 hiljade dinara, imaće domaćinstva koja koriste skuplje ogrevno drvo (sa cenom 6.350 dinara po m3) i imaju peći niže efikasnosti.

Prema prosečnoj ceni prirodnog gasa u Srbiji, za grejanje tokom cele zimske sezone treba izdvojiti 42 hiljade dinara, pri čemu je dodatna prednost njegovog korišćenja i komfor koji pruža. Nešto viši su troškovi grejanja na ugalj (48 do 52 hiljade dinara).

Građanima koji se greju na pelet godišnji troškovi iznose oko 60 hiljada dinara, ako se sagoreva u efikasnijim pećima konstruisanim za ovo gorivo.

Domaćinstva koja koriste termoakumulacione peći imaće troškove od 48 hiljada dinara, ali samo ukoliko se isključivo koristi jeftinija noćna električna energija. Dopunjavanje peći korišćenjem skuplje električne energije samo tokom dva sata dnevno, uvećava troškove za 44 odsto, tako da oni iznose oko 69 hiljada dinara, što je skuplje od većine alternativnih goriva.

Najveće troškove energije za grejanje imaće domaćinstva koja koriste električnu energiju direktno u grejnim telima i kotlovima za etažno grejanje, propan butan gas i lož ulje. Za nabavku energenata ili energije, koja je potrebna za grejanje prosečnog stana tokom cele sezone, ona moraju izdvojiti 128 hiljada dinara za električnu energiju, 127 hiljada dinara za propan butan gas, odnosno 120 hiljada dinara za lož ulje.

U odnosu na prethodnu godinu niže su jedinične cene lož ulja za 18 odsto, i propan butan gasa za 5 odsto. Ostale cene nisu bitno promenjene.

Navedeni iznosi obuhvataju samo troškove nabavke energije, odnosno goriva, a ne obuhvataju investicione troškove (npr. nabavku peći i ugradnju instalacija centralnog grejanja) i troškove periodičnih pregleda i održavanja.

SAVET GRAĐANIMA: Pri izboru načina grejanja, tražite pomoć stručnjaka. Ukoliko ste u mogućnosti, izolujte vaš stambeni prostor i promenite prozore. Ukoliko kupujete nove peći i kotlove, izaberite one koje su energetski što efikasniji.

Tabelu možete naći OVDE.

Izvor: AERS

Dodeljuje se 20 miliona dinara za kupovinu seoskih kuća u Vojvodini – prijavite se!

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Zavod za ravnopravnost polova raspisao je “Konkurs za dodelu bespovratnih sredstava bračnim parovima na teritoriji AP Vojvodine za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom” sa ciljem da podstakne razvoj ruralnih sredina i poveća broj žena vlasnica nepokretnosti.

Ovo je sedmi konkurs Zavoda za koji je u ovom ciklusu opredeljeno 20 miliona dinara iz pokrajinskog budžeta.

Konkurs je otvoren do 15. novembra 2019. godine.

Pravo učešća ostvaruju supružnici koji su u bračnoj zajednici u skladu sa Zakonom i vanbračni partneri sa trajnijom zajednicom života, u skladu sa Zakonom.

Učesnici konkursa  mogu da  apliciraju samo  sa  jednom  prijavom,  a  visina  dodeljenih sredstava ne može biti veća od 1.000.000,00 dinara. Građevinska vrednost nekretnine koja se predlaže za kupovinu, ne sme biti veća od 2.000.000,00 dinara.

Više informacija o Konkursu i uslovima učešća možete pogledati OVDE.

Izvor: Zavod za ravnopravnost polova

Pežo pravi električni planinski bicikl

Foto-ilustracija: Unsplash (Andhika Soreng)
Foto-ilustracija: Unsplash (John Gough)

Planinski bicikl na struju – “eM01 FS PowerTube” počeće da se proizvodi 2020. godine i biće dostupan u pet varijanti.

Francuski proizvođač predstavio je električni planinski bicikl sa baterijom ugrađenom u ram i elektromotorom “Performance CX” koji je izradila kompanija “Bosch”.

Kako se navodi, motor isporučuje 75 Nm obrtnog momenta, a zahvaljujući bateriji od 62 Wh ima autonomiju u vožnji i do 140 km.

Lagani ram razvijen je u saradnji sa kompanijom “Antidote Solution”, dok je “Rockshox” zadužen za visokoperformansni sistem oslanjanja na prednji i zadnji točak.

U kompaniji “Peugeot Cycles” kažu da je, zahvaljujući točkovima od 29 inča, postignuto optimalo odstojanje rama od tla, neophodno za vožnju u najtežim terenskim uslovima.

Izvor: Energetika.ba

Otvorena je prva kompostana u Tuzli

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: JKP “Komunalac” Tuzla

Prošle nedelje je uz podršku Grada Tuzla, JKP “Komunalac” Tuzla na deponiji “Desetine” održao ceremoniju zvaničnog otvaranja prve centralne kompostane na ovom području, na kojoj su prisustvovali predstavnici radne grupe za monitoring Plana upravljanja otpadom za Grad Tuzla, Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoline Tuzlanskog kantona TK,  lokalnih samouprava TK, fakulteta, kao i ekspert iz švajcarske organizacije “Foerderverein” Juerg Heldštab.

Nakon izgradnje i asfaltiranja platforme koja je namenjena za proces kompostiranja, nabavljene su mašine za sitnjenje i mešanje organskog otpada, tako da već počinju da stižu prve količine zelenog organskog otpada i kompostana je počela sa radom.

Ovo je početak uvođenja odvojenog sakupljanja i kompostiranja organskog otpada u Gradu Tuzla kojim će biti obuhvaćen otpad koji dolazi sa gradskih zelenih površina i pijaca (voće i povrće, trava, lišće, granje i drveće nakon orezivanja i uređenja parkova, sportskih terena, putnog i rečnog pojasa, itd). Nakon uspostavljanja sistema kompostiranja postepeno će se raditi na proširenju koje obuhvata sakupljanje organskog otpada.

Izgradnja kompostane je važna za Grad Tuzlu jer se održavanjem zelenih površina tokom godine sakupi oko 4.500 kubnih metara trave, lišća i granja od orezivanja i oko 800 kubih metara otpadnog voća i povrća sa tržnica i iz velikih tržnih centara. U ove količine nije uračunat organski otpad iz domaćinstava. Kompostiranje organskog otpada je još jedan izazov u koji se upušta Grad Tuzla jer želi smanjiti količine otpada koje se odlažu na deponiju i štetno utiču na životnu sredinu.

Foto: JKP “Komunalac” Tuzla

JKP Komunalac i Grad Tuzla ulažu velike napore da u oblasti prikupljanja, tretmana i deponovanja otpada prate evropske trendove. Godine 2018. usvojen je Plan upravljanja otpadom u kojem je predviđeno uvođenje primarne selekcije otpada, njegovo recikliranje i kompostiranje. Već je uvedena primarna selekcija otpada u oko 500 domaćinstava u delovima mesnih zajednica Kula, Jala i Solana, a u ovoj godini se kreće sa proširenjem na novih 2.500 domaćinstava. Takođe, početkom ove godine je uvedena i primarna selekcija otpada u kolektivnim stambenim objektima u Mesnoj zajednici Sjenjak i delu Slavinovića koja će se uskoro proširiti i na ostatak objekata u Slavinovićima i delu Irca. Pošto je primarna selekcija i recikliranje otpada prioritet za Grad Tuzlu ovaj proces će biti nastavljen.

Izvor: JKP “Komunalac” Tuzla 

London zabranio proteste “Pobune protiv izumiranja”

Photo-illustration: Unsplash (Joel de Vriend)

Protesti međunarodnog pokreta za zaštitu životne sredine “Pobuna protiv izumiranja” čiji se aktivisti zalažu za pooštravanje političke akcije u domenu porasta temperature pre nekoliko nedelja u Londonu su postali krvavi. Pobunjenici protiv izumiranja su širom svetu poznati po svom agresivnom istupanju u javnosti, a prolivena krv tom prilikom je, na sreću, bila lažna i služila je isključivo kao sredstvo skretanja pažnje na dubinu klimatske krize.

Foto-ilustracija: Unsplash (John Cameron)

Ipak, prestonica Ujedinjenog Kraljevstva je donela odluku da zabrani proteste ovog pokreta. Iako je u prošlosti zabeleženo surovo ponašanje policijskih snaga prema protestantima, London je prvi grad koji je uveo toliko radikalnu meru.

Londonska policija je u ponedeljak izdala nalog da sve organizacije koje se dovode u vezu sa “Pobunom protiv izumiranja” treba da obustave svoja okupljanja u gradu. Obrazloženje ovakve reakcije leži u nameri da se prekine ozbiljno ometanje funkcionisanja zajednice.

Nalog je naišao na nerazumevanje mnogih. Oni ga opisuju kao pokazatalj urušavanja demokratskih vrednosti.

Članovi pokreta su neslaganje izrazili daljim protestvovanjem. U sredu su se okupili ispred sedišta kompanije YouTube koja je pod okriljem Gugla. Razlog blokade tog objekta je bio u tome što se ispostavilo da američki internet gigant podržava skeptike prema klimatskim promenama.

Jelena Kozbašić

U proizvodnji hrane se koristi oko 22 hiljade različitih hemikalija!

Foto: Energetski portal
Foto: Energetski portal

Juče, 17. oktobra, u okviru Green Fest-a u Domu omladine, održan je panel pod nazivom “Hrana budućnosti”. Učesnici panela bili su dr Ljiljana Bibić Bajić, primarijus profesor, specijalista interne medicine i član Društva za ishranu Srbije, Bojana Bogojević, akreditovani edukator Ujedinjenih nacija za klimatske promene, Milena Milojević, doktor biotehnoloških nauka i Saša Đorđević, iz kompanije BEYOND iz Niša i moderatorka Jelena Malenović, autorka bloga “Spice Sunshine”

Sagovornici su razmatrali pitanja zdrave ishrane, problem bacanja hrane, plastične ambalaže i različitih svojstava hrane kakva nam je potrebna u budućnosti.

Bojana Bogojević je podsetila da je “U ishrani sve povezano, od onog momenta kad bacimo seme u zemlju dok taj proizvod stigne do naše trpeze. Ne sme da postoji slaba karika, a trenutno smo mi, kao potrošači, najslabija karika.”

Milena Milojević istakla je značaj kompostiranja otpada od hrane, posebno kad se uzme u obzir da tehnologija proizvodnje hrane doprinosi zagađenju životne sredine i crpljenju obnovljivih izvora energije. Objasnila je kakve sve mogućnosti kompostiranje pruža i podsetila da je nekad to bio uobičajen postupak, naročito u seoskim domaćinstvima.

Jelena Malenović iznela je zabrinjavajuć podatak da trećina ukupno proizvedene hrane na svetu nikad i ne stigne do trpeza.

Svi su se složili oko toga da je veliki problem u tome što se industrija hrane prilagođava željama i zahtevima konzumenata, odnosno pravi se estetski lepa hrana koja je industrijski prerađena i ima puno dodataka i štetnih materija. “Industrija se prilagođava navikama potrošača”, objasnio je Saša Đorđević koji smatra da smo upravo zbog težnje ka vizuelno lepoj hrani došli do nezdrave hrane, te sada kilogrami pesticida završavaju u ljudskom organizmu. Istakao je da “lepo ne znači zdravo” i da nam prihvatanje te činjenice može pomoći da se vratimo zdravijoj ishrani. Naveo je i podatak da je “Za proizvodnju jednog hamburgera potrebno 2400 kilograma vode, što znači da 1 vegan godišnje uštedi milion litara vode”.

Razmotrena je tema veganstva i vegeterijanstva kao načina ishrane koji su pogodniji za planetu. Takođe, uz pitanje da li je veganstvo tržišni trend ili zaista može pomoći smanjenju zagađenja životne sredine i smanjenju crpljenja energetskih izvora, dodato je i da su veganska i vegeterijanska hrana veoma industrijski obrađene. Sličan problem predstavlja i organska hrana, koja je zdrava za organizam, ali nije zdrava za životnu okolinu jer se pakuje u plastičnu ambalažu.

Šta se danas podrazumeva zdravom hranom?

Foto-ilustracija: Unsplash (Jony Ariadi)

Poljoprivredno zemljište se u periodu konverzije, koji traje od 2 do 3 godine od prestanka korišćenja pesticida, i dalje ne smatra zemljištem koje se može koristiti za proizvodnju organske hrane.

Kao jedan od problema koji se tiču trendova, navedena je popularizacija i glorifikacija određenog proizvoda, što može dovesti do poremećaja biodiverziteta, što doprinosi štetnim uticajima na životnu sredinu.

Sagovornici su se zadržali i na štetnom uticaju poljoprivrede, koja neposredno utiče na klimatske promene, pogotovo kroz proizvodnju goveđeg mesa, pri čemu se oslobađaju ugljen-dioksid i metan, opasni gasovi koji doprinose efektu staklene bašte. Takođe, otežavajuća okolnost vidi se i u uništavanju čitavih šuma kako bi se napravio dodatni prostor za pašnjake.

Doktorka Ljiljana Bibić Bajić je iznela podatak da danas postoji oko 22 hiljade različitih vrsta hemikalija koje se koriste u proizvodnji hrane. Dodala je i da su žitarice bez aditiva, a naročito bez šećera, siguran izbor, te da njima treba obogatiti sopstvenu ishranu, dok suplemente, aditive i svu industrijski obrađenu hranu treba koliko god je moguće izbegavati.

Svi su se složili da je umerenost jedna od najvažnijih odlika pravilne ishrane.

Zaključak razgovora sveo se na neophodnost razvijanja svesti pojedinaca koja će doprineti pozitivnim promenama na individualnom nivou, što može predstavljati prvi korak, kao i saveti upućeni prisutnima za promenu navika vezanih za svakodnevnu ishranu.

Jelena Cvetić

Završena prva faza rehabilitacije Ključkog puta

Foto: Opština Kladovo
Foto: Opština Kladovo

U okviru prve etape rehabilitacije državnog puta drugog A reda Kladovo-Milutinovac kroz Donji Ključ zaposleni u preduzeću za puteve “Štrabag” asfaltirali su prvih 9 kilometara saobraćajnice na kojoj je širina kolovoza 6,5 metara, a debljina asfaltnog zastora je 6 centimetara.

Nakon obilaska radova nadomak Velike Vrbice, predsednik opštine Kladovo Saša Nikolić najavio je nove investicije u infrastrukturu na deonici puta koja Kladovo povezuje sa osam naseljenih mesta. “Radovi se ne prekidaju, već se nastavljaju izgradnjom kanalizacione mreže u Velikoj Vrbici, Rtkovu, Korbovu i Milutinovcu, investitor je EPS, tako da ćemo sledeće godine nastaviti asfaltiranje preostalih 20 kilometara. Krajnje odredište je Milutinovac gde ćemo preći preko novog mosta koji će biti sagrađen do kraja ove godine”, izjavio je on.

Sa predsednikom opštine Kladovo završne radove prve faze su obišli njegov zamenik Milisav Ratopekić i pomoćnik Goran Matović.

“U okviru rekonstrukcije saobraćajne infrastrukture u ovoj građevinskoj sezoni biće završena i sanacija dodatnih 2,5 kilometara lokalne saobraćajnice koja Veliku Kamenicu spaja sa državnim putem prvog B reda Kladovo-Negotin na kojoj je novim asfaltnim zastorom ranije presvučeno 1.535 metara kolovoza”, dodao je Nikolić.

Izvor: Opština Kladovo

Podgorica dobila pametne parkove

Foto: Glavni grad Podgorica
Foto: Glavni grad Podgorica

Zelenilo Podgorica, Glavni grad i Crnogorski Telekom juče, 17. oktobra, u Njegoševom parku u Podgorici su predstavili zajednički projekat „Pametni parkovi“. Reč je o inicijativi podgoričkog Zelenila, a projekat je predstavljen kao deo kampanje „Svet novih mogućnosti“, kroz koju je Telekom građanima Podgorice poklonio pametne klupe crnogorskog proizvođača URB-A i internet hotspotove za sedam gradskih parkova.

U prvoj fazi projekta, pametne klupe su postavljene u Njegoševom, Karađorđevom, Dečjem parku i parku na Kruševcu, a ceo projekat će biti završen do kraja sledeće godine. Iz Telekoma podsećaju da su pametni parkovi, nakon pametnog parkinga i sistema za monitoring kvaliteta vazduha i nivoa buke, još jedno u nizu pametnih rešenja koja Glavni grad implementira sa Telekomom.

Zamenica gradončelnika dr Slađana Vujačić istakla je da je neophodno bolje čuvati zelene površine: „Danas zvanično pokrećemo projekat “Pametni parkovi”. Imali ste prilike da vidite da je Glavni grad u prethodnom periodu pokrenuo jedan zeleni paket kojem pripada niz zelenih projekata, a sa ciljem da menjamo svest građana kada je ova tema u pitanju. Nešto radimo samostalno, nešto u saradnji sa društveno odgovornim pojedincima i kompanijama. Na ovaj način revitalizujemo gradske parkove, odlučili smo da do kraja ove godine pokrijemo Wi-Fi signalom nekoliko gradskih parkova i to Njegošev, Karađorđev, Dečji park na Kruševcu i parkovsku površinu koja se nalazi u blizini dvorca na Kruševcu. Osim što je ovo način da menjamo svest građana o tome da je neophodno bolje čuvati parkovske površine, ovo je način i da vratimo dominantno mlade ljude u parkove, prateći savremene tehnologije”, saopštila je ona.

„Zajedno sa Zelenilom i Glavnim gradom promovišemo parkove kao zelene oaze u kojima građani Podgorice i sve brojniji turisti tokom najvećeg dela godine mogu da provode vreme, završavajući obaveze za koje im je neophodan internet, koji su do sada tražili u kafićima. Želja Telekoma je da Podgorica dobije titulu pametnog grada i tako se upiše na evropsku mapu gradova koji svojim stanovnicima omogućavaju da osete prednosti digitalnog društva i postanu deo sveta novih mogućnosti. Nastavićemo da radimo na tome sa Glavnim gradom jer kao deo Dojče Telekom grupe posedujemo napredna rešenja, standarde i ekspertizu za transformaciju Podgorice u evropski pametni grad“, kazala je Gordana Spahić, rukovodilac marketinga u Telekomu.

Foto: Glavni grad Podgorica

“S obzirom na vreme u kojem živimo i nove internet generacije, a sa ciljem da omladinu vratimo u parkove, došli smo na ideju da u parkovima Podgorice, izvršimo implementaciju internet mreže. Crnogorski Telekom prepoznao je ovu ideju kao pozitivan primer društvene odgovornosti i donirao pametne klupe i internet mrežu za svih sedam podgoričkih parkova. Prva faza realizacije ovog projekta obuhvatila je četiri parka (Njegošev, Karađorđev, Kruševac i Dječiji) dok će naredne godine isto biti izvršeno i u preostala tri gradksa parka. Svedoci smo da naša omladina sve više vremena provodi u kućama, zatvorenom prostoru, zagušljivim kafićima i sličnim objektima gde postoji besplatan Wi-Fi omogućen od strane vlasnika objekata. Naš cilj je da podignemo svest građana, naročito tinejdžerske populacije, i omogućimo im da svoje aktivnosti vezane za mobilne telefone ili računare mogu obavljati na otvorenom prostoru, na svežem vazduhu, okruženi zelenilom, čime bi spojili lepo i korisno”, istakla je izvršna direktorka “Zelenila” Daca Popović i dodala da se nada da će se u narednom periodu ostvariti nova saradnja i realizovati i drugi projekati sa Glavnim gradom i Crnogrorskim Telekomom, koji će biti od velikog značaja, kako za grad tako i za građane.

Osim klupa, svaki park dobio je po jedan hotspot za bežični internet koji je postavljen u centralnom delu parka, dok će u Dečjem parku biti aktiviran mobilni internet.

Do kraja sledeće godine pametne klupe i internet dobiće Kraljev park, park na Pobrežju i park Ivana Milutinovića.

Izvor: Glavni grad Podgorica

Poboljšanje kvaliteta života u Beogradu postiže se brigom o zaštiti životne sredine

Foto-ilustracija: Unsplash (Adam Nieścioruk)
Foto: Grad Beograd

Predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević prisustvovao je danas primopredaji ekoloških multifunkcionalnih vozila Javno-komunalnom preduzeću „Zelenilo – Beograd”. Vozila su nabavljena sredstvima Sekretarijata za zaštitu životne sredine za potrebe održavanja zaštićenih prirodnih dobara na teritoriji grada Beograda.

Događaju je prisustvovala sekretarka za zaštitu životne sredine Ivana Vilotijević i direktor JKP „Zelenilo – Beograd” Slobodan Stanojević.

Nikodijević je istakao da će nabavka novih vozila pomoći „Zelenilu” u redovnim aktivnostima, ali i biti značajna pomoć za druge projekte koji će biti realizovani u Beogradu.

“Želeo bih da iskoristim priliku da nekoliko dana ranije čestitam JKP „Zelenilo – Beograd” veliki jubilej – 90 godina postojanja preduzeća koji se obeležava 22. oktobra. „Zelenilo” je jedno od najstarijih i najuspešnijih gradskih preduzeća, ali i jedno od najznačajnijih. Tokom poslednjih nekoliko godina, zajedno sa „Zelenilom”, uspeli smo da, pored tekućih poslova i obaveza koji podrazumevaju održavanje zelenih površina, napravimo više od 180 novih parkova, dečijih igrališta i sportskih terena, što je zaista odličan rezultat. U velikim gradovima poput Beograda, preduzeća koja održavaju zelene površine imaju ključnu ulogu jer taj posao humanizuje grad i direktno utiče na kvalitet života. Uprkos svemu navedenom, želimo da rezultati budu još bolji i da „Zelenilo” preuzme održavanje još većeg broja zelenih površina, uz isti kvalitet obavljenog posla”, rekao je Nikodijević.

On je podsetio da Grad Beograd ima strategiju poboljšanja kvaliteta životne sredine, koja se bazira na nekoliko dokumenata koje je Skupština grada usvojila u proteklih šest-sedam godina.

Foto-ilustracija: Unsplash (Lucie Hošová)

“Nastavljamo da se bavimo poboljšanjem kvaliteta životne sredine u Beogradu, ne okrećemo glavu od problema sa kojima se susrećemo, a pre svega edukujemo i podstičemo sugrađane da bi u tom poslu trebalo da budemo partneri. Grad Beograd je jedan od prvih gradova koji je usvojio Strategiju o pošumljavanju 2011. godine, a od tada do danas pošumljeno je 850 hektara šumskih površina. Tokom poslednjih godina posađeno je 20.000 drvorednih sadnica, a uz Strategiju o pošumljavanju imamo i Strategiju o poboljšanju kvaliteta vazduha, što je izuzetno značajno za kvalitet života i zdravlje ljudi. Takođe, primenjujemo mere prilagođavanja Beograda klimatskim promenama koje neminovno dolaze i na koje ne smemo osati nemi. Ukoliko na vreme ne preduzmemo neophodne korake, suočićemo se sa velikim problemima”, dodao je Nikodijević.

Prema njegovim rečima, Skupština grada je ove godine donela Plan generalne regulacije zelenih površina.

“U Beogradu postoje 44 posebno zaštićena područja pod šumama i zelenim površinama, a Plan generalne regulacije zelenih površina kao strateški dokument daje nam pravni osnov da nastavimo sa pošumljavanjem i da štitimo postojeće zelene površine. Očekujemo da ćemo u narednom periodu pošumiti oko 8.000 hektara i da će procenat površine Beograda koju zauzimaju zelene „skočiti” sa sadašnjih 13 na više od 20 odsto. Takođe, nastojaćemo da povećamo broj kvadratnih metara zelenih površina po stanovniku, a kako podaci ukazuju da se u Beogradu u narednom periodu broj stanovnika neće smanjiti, jasno je da nas i tu očekuje veliki posao. Želim da zahvalim i sekretarki za zaštitu životne sredine Ivani Vilotijević na sjajnom poslu koji obavlja, kao i direktoru JKP „Zelenilo – Beograd” i svim zaposlenima. Sugrađane pozivam da nam budu partneri jer je poboljšanje kvaliteta životne sredine posao koji obavljamo za dobrobit svih stanovnika našeg grada”, zaključio je Nikodijević.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jay Jay)

Direktor JKP „Zelenilo – Beograd” Slobodan Stanojević zahvalio je Nikodijeviću na, kako je rekao, lepim rečima i čestitkama povodom 90. rođendana preduzeća.

“Vozila koja smo dobili predstavljaju još jedan dokaz o kvalitetu našeg rada koji je prepoznala Skupština grada. Ovo nije prvi put da nam grad pomaže, pa pored mehanizacije i opreme koju sami nabavljamo, dolazimo i do dodatnih sredstava koja nam pomažu da radimo još kvalitetnije i produktivinije”, rekao je Stanojević.

Izvor: Grad Beograd

Ko su najveći zagađivači među automobilima?

Foto-ilustracija: Unsplash (Tabea Damm)
Foto-ilustracija: Unsplash (Holly Mandarich)

Modeli automobila kategorije “SUV” (Sport and Utility Vehicle), veoma popularna kombinacija elemenata terenskih vozila i putničkih automobila, bili su drugi najveći izvor emisije ugljen-dioksida (CO2) u svetu od 2010. do 2018. godine, upozorio je direktor Međunarodne agencije za energetiku (IEA).

“Svakako, proizvođači automobila ulažu mnogo novca u električne automobile, ali na tržište iznose sve više i više modela SUV”, rekao je Fatih Birol u Parizu, na međunarodnoj konferenciji o “elektrifikaciji energije”.

“Da, električni automobili napreduju snažno. U svetu ih ima oko šest miliona (…) Ali da li je to sinonim za dekarbonizaciju? Apsolutno ne!”, rekao je on, primetivši da je polovina električnih vozila sveta “u samo jednoj zemlji Azije, u Kini” koja dve trećine električne energije proizvodi u elektranama na ugalj.

“Električni automobili nisu Panakeja. Preduslov mora biti dekarbonizacija energetskog sistema“, rekao je Birol.

Pored toga, “prava zvezda automobilske industrije nije električni automobil, već SUV vozila. U 2010. godini 18 odsto prodatih automobila u svetu bili su iz kategorije SUV, a 2018. godine bilo ih je više od 40 odsto!”.

“Rezultat toga je da su u poslednjih deset godina automobili SUV drugi najveći izvor rasta emisije CO2”, dodao je, “pa su oni na listi zagađivača iza sektora energetike, ali pre teške industrije, teretnih kamiona ili vazduhoplovstva.

Više od 200 miliona automobila SUV danas kruži svetom, dok ih je 2010. godine bilo 35 miliona. Taj trend postoji svuda, navodi IEA u dokumentu objavljenom u utorak.

Uglavnom znatno teža i manje aerodinamična, vozila SUV troše za četvrtinu više energije u odnosu na automobil srednje veličine, kaže se u tom izveštaju.

Foto-ilustracija: Unsplash (Jamie Street)

Zato su vozila SUV bila jedini izvor povećane potražnje automobilske industrije za naftom između 2010. i 2018. godine. Povećanje potrošnje zbog vozila SUV je u velikoj meri nadmašilo povećanje efikasnosti manjih automobila i uštedu goriva, kao i uštedu korišćenjem električnih automobila.

“Ako apetit potrošača za SUV i dalje bude rastao tempom kao u protekloj deceniji, ti automobili bi svetskoj potražnji za naftom do 2040. godine dodali skoro dva miliona barela nafte dnevno, poništavajući uštedu koju bi do tada donelo 150 miliona električnih automobila”, upozorava se u izveštaju.

Uz to je IEA ukazala da je “veće i teže automobile poput SUV-a teže i elektrifikovati”.

Izvor: Zelena Srbija

I Kruševac dobija LED rasvetu!

Foto-ilustracija: Unsplash (Kilarov Zaneit)

U Gradskoj upravi 16. oktobra je potpisan Ugovor o projektu javno–privatnog partnerstva između Grada Kruševca i partnera „KEEP LIGHT” i podizvođača „MEP INŽENjERING“ iz Beograda. Radi se o rekonstrukciji, racionalizaciji i održavanju preostalog dela sistema javnog osvetljenja na teritoriji grada.

Foto: Grad Kruševac

Predmet rekonstrukcije javnog osvetljenja u gradu, faza 2, obuhvata rekonstrukciju i implementaciju novih svetiljki tako da će ukupan broj iznositi 6.153 svetiljki, od ukupno 6.558, koje uključujući postojeće LED svetiljke i reflektore, čine sistem javnog osvetljenja.

Vrednost projekta je oko 4.780.000 evra, a projekat će trajati 15 godina.

Bez obzira na buduće cene električne energije, sistem rekonstruisanog osvetljenja predviđa uštede električne energije u iznosu od 75 odsto.

Najvažniji rezultati projekta su :

  • Rekonstrukcija i implementacija 6.153 svetiljki na teritoriji Grada čija zamena je višestruko opravdana;
  • Investiciju finansira privatni partner, Grad se kreditno ne zadužuje, već iz ostvarene uštede plaća naknadu za primenu mera energetske efikasnosti privatnom partneru u periodu od 15 godina;

    Foto: Grad Kruševac
  • Izdaci Grada se ne uvećavaju, već od prvog ispostavljenog računa, ostvaruje benefit. Ušteda se ogleda u tome da Grad uz izmirenje svojih obaveza ka privatnom partneru, pored novog iefikasnog javnog osvetljenja ostvaruje i finansijski benefit  koji se ogleda kroz uštedu na sistemu javnog osvetljenja;
  • Usluga koju privatni partner treba da ponudi obuhvatiće pripremu i izradu projektne dokumentacije, nabavku, transport i montažu opreme, upravljanje izvođenjem radova na zameni postojećih svetiljki za energetski efikasne LED svetiljke, odlaganje stare opreme na mesto koje odredi javni partner, finansiranje, osiguranje i održavanje projekta i ugrađenih elemenata javnog osvetljenja za vreme trajanja ugovora, sa ciljem smanjenja budžetskih troškova i podizanja nivoa efikasnosti u pružanju energetskih usluga.

Izvor: Kruševac

Modernizacija mreže za praćenje kvaliteta vazduha u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Na Okruglom stolu o kvalitetu vazduha u sklopu 11. nacionalnog naučno-stručnog skupa s međunarodnim učešćem „Zaštita vazduha 2019“ juče je u Bolu na ostrvu Brač predstavljen projekt “AIRQ” – Proširenje i modernizacija državne mreže za trajno praćenje kvalitete vazduha koju sprovodi Državni hidrometeorološki zavod u saradnji s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada.

Rukovoditeljka projekta AIRQ, dr sc. Kleo Kosanović je ovom prilikom istakla: „Projekt AIRQ od strateškog je značaja za Hrvatsku i njene građane. Zahvaljujući njegovoj implementaciji Republika Hrvatska imaće uspostavljen kompletan sistem merenja i kontrole vazduha u skladu s evropskim i nacionalnim kriterijumima o očuvanju životne sredine i zdravlja ljudi. Pored navedenog, projektom će se osigurati stopostotna informiranost naših građana o kvalitetu vazduha u urbanim područjima“.

Projektom AIRQ, koji je finansiran iz Evropskog fonda za regionalni razvoj i Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost, a čija ukupna vrednost iznosi 125.123.500 kuna (oko 16 miliona evra), napraviće se značajan pomak i osigurati unapređenje u kvalitetu vazduha za sve građane Hrvatske, pružiti potpora implementaciji zakonodavnog okvira u području kvaliteta vazduha i okoline i osigurati izgradnju pet novih i modernizaciju 19 postojećih mernih stanica.

„Gotovo 450 miliona kuna (oko 60 miliona evra) osigurano je za dva strateška projekta Ministarstva zaštite okoline i energetike Republike Hrvatske. Reč je o projektima METMONIC i AIRQ, koji su primeri primene naprednih tehnologija u rešavanju  izazova zaštite životne sredine, kako meteoroloških, tako i klimatskih. Nakon sprovođenja projekta očekujemo da ćemo imati ojačane kapacitete koji će doneti unapređenje u zaštiti okoline, kao i ekonomsku dobit za privredu na nacionalnom i evropskom nivou“, naglasio je pomoćnik ministra Igor Čižmek.

Na Okruglom stolu o kvalitetu vazduha uz rukovoditeljku projekta dr sc. Kosanović i pomoćnika ministra Čižmeka, učestvovali su i predstavnica Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost Nirvana Franković Mihelj, koordinatorka projekta za Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada Gordana Pehnec i direktor Odeljenja za zaštitu okoline i održivi razvoj Ekonerga dr sc. Vladimir Jelavić.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike RH

Schneider Electric predstavio najnovije trendove u oblasti upravljanja energijom

Za održivu budućnost potrebna je energetska efikasnost

 

Foto: Vizual media

Povećana potrošnja električne energije i razvoj novih tehnologija glavni su trendovi i izazovi koji se nalaze pred nama, zaključak je Konferencije o inovativnim rešenjima iz oblasti upravljanja električnom energijom i automatizacijom Innovation day, koja je po prvi put održana u Srbiji, u organizaciji kompanije Schneider Electric.

Konferenciji je prisustvovao i ministar energetike i rudarstva u Vladi Republike Srbije, Aleksandar Antić.

Platforma EcoStuxure donosi velike uštede

Na konferenciji su predstavljena rešenja koje je kompanija Schneider Electric razvila, koja počivaju na savremenoj tehnologiji poput IoT i omogućuju automatizaciju na svim nivoima poslovanja. Glavni proizvod kompanije je EcoStuxure platforma, koja služi kao osnova za upravljanje, vođenje, automatizaciju i optimizaciju sistema lokalno ili u cloudu.

Tako se na primer upotrebom EcoStruxure Building platforme uvode značajne uštede u zgradama koje su veliki raspinici energije. Pametne fabrike u kojima su svi procesi potpuno automatizovani ne predstavljaju daleku budućnost zahvaljujući EcoStruxure Plant platformi, koja se već uveliko primenjuje širom sveta, u kojima je produktivnost je povećana za sedam odsto, dok energetske inovacije dostižu uštede i do 30 odsto.

Schneider Electric Dejan Marković
Foto: Vizual media

„Potreba za digitalnom transformacijom upravljanja energijom i automatizacijom je višestruko značajna, a njena moć je velika. Pored toga, u uslovima kada se pred nas postavljaju novi izazovi po pitanju trošenja resursa, izuzetno je važno da pronađemo rešenja koja su pre svega održiva i ekonomski isplativa, a koja umnogome doprinose boljem i kvalitetnijem životu“ – naglasio je Dejan Marković, generalni direktor kompanije Schneider Electric za Srbiju i Crnu Goru.

Ministar Antić pozdravio je ulaganja kompanije Schneider Electric u Srbiji. „Posebno je važno pomenuti da Schneider Electric u Novom Sadu ima svoj razvojni centar koji proizvodi međunarodno priznati softver za distribuciju energije ADMS. To je u jedan od naših najboljih izvoznih proizvoda u oblasti softverske proizvodnje, koji zadovoljava čak i najzahtevnija tržišta, poput nemačkog“, rekao je Antić.

Ministar Antić
Foto: Vizual media

Schneider Electric je predstavio i Ecostruxure IT rešenje za upravljanje infrastrukturom data centara zasnovano na cloud tehnologiji, rešenja za punjenje električnih vozila, a reči je bilo i o ADMS softveru, koji nastaje u razvojnom centru kompanije u Novom Sadu (SEDMS NS) i slovi za najnaprednije rešenje na svetu koje omogućava upravljanje sistemima za distribuciju električne energije.

O kompaniji Schneider Electric

U kompaniji Schneider veruju da je pristup energiji i digitalnom svetu, osnovno ljudsko pravo.  Oni podstiču sve aktere da sa manje resursa ostvare više, u skladu sa njihovim sloganom Life Is On svuda, za svakoga, u svakom trenutku.
Obezbeđuju digitalna rešenja u oblasti energetike i automatizacije u cilju efikasnosti i održivosti. Kombinuju vodeće svetske tehnologije, automatizaciju u realnom vremenu, softvere i usluge na polju energetike i automatizacije u integrisana rešenja za domaćinstva, zgrade, data centre, infrastrukturu i industriju.
Spremni su da otvore nebrojene mogućnosti, koje pruža jedna otvorena, globalna i inovativna zajednica koja sa žarom deli našu svrhu i vrednosti koje su inkluzivne i osnažujuće.

Više na www.se.com/rs

Kopenhagen ima 5 godina da anulira emisije ugljen-dioksida – Kako će to postići?

Foto-ilustracija: Unsplash (Febiyan)

U doba borbe savremenih ljudi protiv klimatskih promena, koje izjedaju različite aspekte njihovih života, mnoge kompanije, gradovi i države postavili su sebi rokove do kada bi trebalo da svedu na nulu emisije ugljen-dioksida kao jednog od gasova koji značajno doprinosi porastu temperature na globalnom nivou. Danska prestonica planira da ostvari ovaj cilj do 2025. godine. Ukoliko u tome i uspe, postaće prvi ugljenično neutralni glavni grad na svetu.

Foto-ilustracija: Unsplash (Dan Magatti)

Pred Kopenhagenom stoji još pet godina da u potpunosti poništi sopstveni ugljenični otisak. Kao jedno od sredstava iskoristiće i saznanja projekata Nordhavn, u čije su sprovođenje od aprila 2015. do oktobra 2019, Danci uložili 19 miliona evra. Iza njega stoji ideja o osmišljavanju prve svetske pametne energetske laboratorije.

Udružujući pod istim krovom nauku, razvoj i praksu, tvorci projekta težili su tome da inovativnim rešenjima doprinesu stvaranju ekonomičnog energetskog sistema koji integriše elektroenergetiku, grejanje, saobraćaj i stanovanje. Sada je red na političarima da usvoje predložene mere kako bi se zelena tranzicija u Danskoj odvijala bržim tempom!

Iako Kopenhagen beleži konstantan priliv stanovništva i razvoj ekonomije, ipak je uspeo da od 2005. smanji emisije ugljen-dioksida za 42 odsto  – a sve zahvaljujući razvoju čiste energije i primeni sličnih praksi za očuvanje okruženja, koje su “osvojile” grad i pre Nordhavna.

Ulicama jezdi više bicikala nego ljudi. Čak dve trećine putovanja na kratke staze odvija se pomoću održivih vozila. Stanovnici Kopenhagena pešače, pedaliraju ili se voze javnim prevozom.

Intervencija koju su načinili u rashladnom sektoru se takođe značajno odražava na njihovu nameru. Ukoliko bi sistem hlađenja zgrada cirkulacijom morske vode primenili na sve kompanije zgrada u Kopenhagenu, Danci bi da se otarase oko 80 hiljada tona ugljen-dioksida godišnje.

Obnovljivi izvori energije, prema nalazima stručnjaka, mogu samo polovično da učestvuju u zauzdavanju klime – druga polovina posla se pripisuje energetskoj efikasnosti, što su primetili i “energetski laboranti” iz Nordhavna, te su i u skladu s tim preporučili određene mere. Smatraju i da se svi naftni derivati, pa i onaj najčistiji – prirodni gas, moraju odstraniti iz energetskog miksa širom planete.

Jelena Kozbašić