Home Blog Page 831

Naprava koja čisti i mikroplastiku u Pacifiku (VIDEO)

Foto-ilustracija: Unsplash (Wojtek Witkowski)
Foto: YouTube (screenshot)

Holandski naučnici osmislili su napravu koja će čistiti otpad u Pacifiku. Najveću novinu predstavlja mogućnost da se na ovaj način očisti čak i mikroplastika.

Pacifik je toliko zagađen, da se procenjuje da se u njemu nalazi čitavo ostrvo otpada veličine koja prelazi površinu 3 puta veću od teritorije Francuske.

To je, složićemo se, zastrašujuće.

Upravo zbog toga, plutajuća naprava duga 600 metara pod nazivom “Ocean cleanup” može da učini mnogo.

Rad na ovoj napravi trajao je punih 7 godina, a 25-godišnji autor projekta Bojan Slat objavio je da je prva akcija čišćenja uspešno završena. Ideja mu se javila još tokom školovanja i zahvalio se timu koji mu je pomogao da je pretvore u stvarnost.

Godišnje se broji oko 8 miliona tona otpada koji stiže sa plaža i do 800.000 metričkih tona otpada od ribarske opreme.

Veruju da će se ovaj sistem za čišćenje okeana pokazati uspešnim.

Jelena Cvetić

 

Povećano interesovanje građana za besplatne sadnice

Foto: JP Srbijašume
Foto: JP Srbijašume

JP “Srbijašume” je ove godine dobilo daleko više zahteva za besplatne sadnice zahvaljujući akciji “Zasadi drvo” i popularizaciji sadnje i značaja pošumljavanja kroz izdanja Adria Media Group, navodi ovo preduzeće.

Prema finalnim podacima koji su dostavljeni iz svih šumskih gazdinstava, ove jeseni biće podeljeno 118.254 sadnice, i to gotovo 80.500 lišćarskih sadnica i blizu 38.000 četinara. Ovim sadnicama biće pošumljeno ukupno 52 hektara zemljišta u privatnoj svojini.

U prilog tome koliko je važno promovisati ovakve akcije kroz medije govore i podaci da je u proleće ove godine podeljeno svega 50.000 sadnica, a prošle jeseni skromnih 11.000.

JP Srbijašume je izuzetno drago što je stanovništvo Srbije prepoznalo značaj šuma i pošumljavanja, što razumeju da baš sve, pa i šume, ima svoj vek trajanja i da se upravo zbog toga redovno, svake sezone, moramo svi zajedno baviti pošumljavanjem, kako bi se površine pod šumom u Srbiji konstantno uvećavale.

Izvor: JP “Srbijašume”

Ministar Trivan otvorio Green Fest

Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine
Foto: Ministarstvo zaštite životne sredine

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan u utorak je svečano otvorio deseti, jubilarni Međunarodni festival zelene kulture – Green Fest koji se održava od 15. do 18. oktobra u Domu omladine Beograda pod sloganom „Promeni igru. Budućnost je na zemlji.“

Kako je ministar Goran Trivan ukazao da bi svet postao bolje mesto za život i stanje planete zaista promenilo na bolje, potrebna je promena igre, kao što Festival poručuje, a manifestacije kao što je Green Fest daju značajan doprinos upravo takvim promenama koje bude optimizam. Goran Trivan je odao lično priznanje organizatorima, ukazujući na veliki lični doprinos direktora i programskog direktora Festivala Ivane Jovčić i Vladana Šćekića da se festival ekoloških filmova razvije u jedinstveni kulturni događaj koji menja percepciju sagledavanja ekoloških tema. On je rekao da ova manifestacija koja poručuje koliko je važno baviti se zaštitom životne sredine, istovremeno pokazuje da ne postoji država, vlada, građani, koji mogu da funkcionišu bez entuzijazma i upornosti mladih ljudi i organizacija civilnog društva.

Svet unazad 40 godina pokušava da se bavi planetom i održivim razvojem, ali nismo nigde stigli, zato što prosečna godišnja temperatura vazduha i dalje raste, što znači da nešto mora da se promeni, ukazao je Tivan. Ciljevi nisu dobro projektovani 40 godina, zbog čega bi danas trebalo da ciljamo na vlasnike tehnologija, a to su multinacionalne kompanije. To je meta, njih je potrebno ubediti, a napretka u zaštiti životne sredine neće biti ukoliko se to ne shvati, naglasio je. „Nikakva politika neće biti moguća ukoliko ne uradimo ovaj deo posla koji je zelen, u svim zemljama, i razvijenim i nerazvijenim, i to jeste ideja i rešenje“, istakao je, dodajući da blagu promenu koja pruža optimizam nagoveštavaju delimično i filmovi uvrsteni u program Festivala.

Ministarstvo zaštite životne sredine koji je jedan od pokrovitelja Green Fest-a nastaviće da podržava ovu i slične manifestacije, rekao je ministar Trivan i pozvao i druge nevladine organizacije da konkurišu za sredstva koje dodeljuje Ministarstvo putem javnog konkursa, i učine nove korake da se promeni svest ljudi i poboljša stanje životne sredine.

Izvor: Ministarstvo zaštite životne sredine

Grad Užice i Fondacija Divac izdvojili 3,75 miliona dinara za pčelarstvo

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Grad Užice

Grad Užice i Fondacija „Ana i Vlade Divac“ potpisali su danas ugovore sa 29 korisnika kojima je dodeljena bespovratna novčana pomoć za razvoj pčelarstva. Projekat je vredan tri miliona i 750 hiljada dinara, gde je učešće grada tri miliona, a fondacija 750 hiljada dinara.

Marko Stevanović, član Gradskog veća zadužen za poljoprivredu rekao je da će svako od korisnika dobiti do 130 hiljada dinara i da će se ta sredstva iskoristiti u razvoj ove oblasti.

„Naši pčelari će ova sredstva moći da iskoriste u nabavku košnica i rojeva ili za opremu, kao i da iskombinuju ove stvari kako njima odgovara. Dobro je to što je gotovo polovina potpisnika ugovora nova u ovom poslu i nadamo se da će uspešno otpočeti i razvijati svoj biznis. Inače, ova godina je bila nepogodna za pčelare zbog loše bagremove paše i kišne godine tako da će ova pomoć dobro doći pčelarima“, naglasio je on.

Foto: Grad Užice

Ovim projektom saradnja grada Užica i Fondacije „Ana i Vlade Divac“ nastavljena je četvrtu godinu zaredom, a sadašnja podrška pčelarstvu dolazi nakon pomoći pružene ovčarstvu i kozarstvu.

„Naš Fond je ušao u 13 godinu postojanja, a naši donatori su uglavnom individualci. Mi smo do sada radili u 12 opština i gradova i svako se opredeljuje za podršku različitim oblastima. Nadam se da će se saradnja sa Užicem nastaviti i u narednim godinama“, rekla je Nada Obradović, predstavnik Fondacije „Ana i Vlade Divac“.

Izvor: Grad Užice

“Solarni ćilim” krasi centar Pirota

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Dušan Rodić, umetnik koji radi u Berlinu, svoju umetničku instalaciju “Solarni ćilim” poklonio je srpskoj prestonici ćilima – Pirotu.

Umetnički izrađen solarni panel postavljen je krajem prošle nedelje u centru grada, na Cvetnom trgu, tačnije na mestu gde su nekad bili Radio Pirot i “Sloboda”.

“Solarni ćilim” stigao je u Pirot polovinom juna. Planirano je da umetničko delo bude postavljeno još krajem avgusta, tačnije do 28. avgusta, kada se obeležava gradska slava.

Autor dela Dušan Rodić bio je inspirisan protestima na Staroj planini protiv izgradnje malih hidroelektrana, a kao umetnik koji kroz svoj rad promoviše pitanja zaštite životne sredine i održive energije, želeo je da ovim putem podrži okretanje ka ovim problemima. Zato se i odlučio se za solarni panel, u ovom slučaju, kroj spoj umetnosti i primene energetske efikanosti.

Rekao je da mu je prijatelj Srđan Cvetković, istoričar iz Pirota, preporučio da ovaj rad pokloni Pirotu. Objasnio je da je sofra, kao simbol jakog domaćinstva, odabrana kao motiv koji je postavljen na njegovim solarnim panelima, jer oni predstavljaju ono što domaćinstva može samo da ojača.

Jelena Cvetić

Kad moje uši čuju formulu na struju!

Photo: Electric Arrow
Foto: Električna Strela

Šta povezuje 54 studenta sa devet različitih fakulteta Univerziteta u Beogradu – Mašinskog, Elektrotehničkog, Matematičkog, Tehnološko-metalurškog, Ekonomskog, Pravnog, Arhitektonskog, Fakulteta organizacionih nauka i Vojne akademije? Iako je vrlo teško pronaći zajedničko interesovanje ljudi koji imaju naizgled korenito različita profesionalna usmerenja, šarolika ekipa se okupila kako bi projektovala i izradila elektroformulu.

U oktobru 2018. godine, nekoliko nekadašnjih članova Tenfore Drumske Strele je osnovalo Električnu Strelu. Kapacitete svog tima su osnažili novim ljudima i idejama, zajednički učinivši pomak kom čovečanstvo u eri borbe protiv klimatskih promena i teži – od motora sa unutrašnjim sagorevanjem ka elektropogonu. Oni su odlučili da znanje stečeno u prethodnom timu iskoriste za realizaciju do sada najambicioznijeg projekta. Suočili su se sa izazovom da za manje od dve godine razviju i konstruišu prototip trkačkog automobila na električni pogon za potrebe učešća na najprestižnijem svetskom inženjerskom takmičenju Formula Student. Sa Električnom Strelom i njenim prošlim i budućim metama nas je upoznao njen vođa Nikola Novaković.

Foto: Električna Strela

Novaković je na samom početku razgovora napomenuo da Električna Strela usko sarađuje sa Drumskom. „U suštini funkcionišemo kao jedan veliki tim sa dobro podeljenim poslom po podtimovima“, kazao je on.

Radoznalost nas je navela da saznamo nešto više o takmičenju Formula Student. „Timovi projektuju i izrađuju vozilo oslanjajući se na pravilnik koji su doneli najpriznatiji inženjeri iz automobilske industrije. Za svaki deo formule, svaki sistem, svaku disciplinu i svaki dokument, postoje zahtevi koji se moraju ispuniti. U suprotnom se tim diskvalifikuje i nema pravo daljeg učešća. Inspekciju vozila vrše inženjeri zaposleni u najvećim auto-moto firmama, stoga ne postoji način da neka nepravilnost prođe neprimećeno“, objasnio je Novaković pruživši nam uvid u dešavanja van staza Formule Student.

Trend smanjenja upotrebe fosilnih goriva je 2008. godine doveo do pojave prvih formula na „električnu energiju“ u  sklopu takmičenja. Od 2012. godine one su dobile šansu da rame uz rame, ili možda bolje rečeno, bolid uz bolid, iskažu svoje mogućnosti sa formulama sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem.

Ko važi za „najžešću“ konkurenciju Električnoj Streli na takmičenju i čiji studenti su najinovativniji u oblasti elektromobilnosti? „Kako u samoj automobilskoj industriji, tako i na našem takmičenju, prednjače timovi iz Nemačke“, otkrio nam je Novaković, „ta industrijska grana je na neki način postala i deo njihove kulture zbog čega timovi imaju i pomoć velikih kompanija i države. Pored Nemaca, tu su Holanđani, Šveđani, Englezi i drugi.“ Prema njegovim rečima, tim iz Delfta je sa Masačusetskim tehnološkim institutom iz Sjedinjenih Američkih Država započeo rad na autonomnom vozilu, a veliki broj inovacija koje će se izroditi iz ove saradnje bi u budućnosti mogao pomoći i ostalim takmičarima. „Mi svakako ne možemo da očekujemo da ćemo sa prvom izrađenom električnom formulom moći da pariramo timovima iza kojih stoje godine iskustva i velike kompanije, ali smo u svakom slučaju krenuli u tom pravcu“, zaključio je Novaković.

Foto: Električna Strela

Početkom sledeće godine, tim će privesti kraju rad na formuli. Sa dolaskom proleća i lepšeg vremena, testiraće je na stazi do krajnjih granica. „Dizajn vozila iz 2016. predstavlja prilagođenu verziju vozila Drumske Strele iz iste godine. Vozilu je izmenjen pogon i ostali neophodni sistemi dok su šasija, oslanjanje i aerodinamika neizmenjeni ili blago izmenjeni kako bi zadovoljili pravila takmičenja. Ovogodišnji koncept vozila sadržaće veliki broj inovacija i gotovo da neće imati sličnosti sa dizajnom iz 2016. godine. Svaki sistem vozila je drastično unapređen kako bi studenti dobili mogućnost da uče o novim stvarima. Pogon na sva četiri točka koji omogućava vozilu da ima bolje dinamičke karakteristike i prvi monokok koji će zameniti cevastu šasiju i smanjiti masu vozila predstavljaju glavne novine. Povrh toga, detaljnije je ispitana baterija koja napaja motore i prilagođena kako bi zadovoljila kako zahteve takmičenja, tako i zahteve sigurnosti. Uz nju je neophodno isprojektovati i sistem upravljanja baterijom (BMS, Battery Management System). Prema proračunima, novo vozilo će imati ubrzanje od 0 do 100 km/h za 3 sekunde, a napajaće ga baterija od gotovo 600 V i kapaciteta 7,7 kWh. S obzirom na to da je tim sa prethodnim dizajnom u Italiji već osvojio treće mesto, sa novim unapređenim konceptom očekujemo plasman u prva tri mesta, iako je takmičenje u Velikoj Britaniji na koje idemo ove godine strože i ozbiljnije“, kazao je Novaković.

Tekst priredila: Jelena Kozbašić

Ceo tekst pročitajte u Magazinu Energetskog portala ENERGETSKA EFIKASNOST jun-avgust 2o19.

Semafor u Zagrebu opominje pešake koji koriste telefon

Foto-ilustracija: Unsplash (K. Mitch Hodge)
Foto-ilustracija: Unsplash (Banter Snaps)

Sigurno vam se dešava da se, čekajući zeleno svetlo na semaforu, zagledate u mobilni telefon. Ipak, zabrinjava to što dosta ljudi hodajući ulicom i listajući novosti na telefonu, nekad i ne primećuje da se u međuvremenu upalilo crveno svetlo, te se ni ne zaustave.

U Zagrebu su nedavno postavljeni novi semafori upravo za pešake koji ne skidaju pogled s telefona.

U okviru kampanje “Dan bez telefona u saobraćaju” postavljen je semafor koji svetlost baca prema tlu pešačkog prelaza, tačno tako da se crveno svetlo reflektuje na ekranima telefona te ga mogu primetiti ljudi koji u tom trenutku prate neki zanimljiv sadržaj na svom mobilnom uređaju, a projektuje se i na pešačkom prelazu pa je moguće spaziti ga perifernim vidom. Svakako će naterati pešake da se zaustave i sačekaju zeleno svetlo.

Prvi je semafor ovog tipa, a glavni cilj je ukazivanje na opasnosti nedovoljno odgovornog ponašanja pešaka i biciklisti u saobraćaju.

Prema podacima istraživanja, 50 odsto pešaka i 33 odsto biciklista koristi telefon pri prelasku ulica, čak i raskrsnica, pri čemu čak 20 odsto ne primeti promenu svetla na semaforu i ne registruje crveno svetlo, jer su rasejani zbog korišćenja telefona.

Rezultati istraživanja o ponašanju u saobraćaju pokazuju da 91 odsto vozača, 33 odsto biciklista i 50 odsto pešaka koristi mobilni telefon tokom učešća u saobraćaju. Dokazano je da su reakcije vozača koji koriste telefon tokom vožnje oko tri puta sporije od uobičajenih, a telefon se, kao uzrok distrakcije, smatra jednim od najčešćih uzroka nesreća na putu.

Jelena Cvetić

Toyota na solarni pogon

Foto-ilustracija: Unsplash (Chandler Cruttenden)
Foto-ilustracija: Unsplash (Alexander Londoño)

Japanski proizvođač automobila Toyota eksperimentiše sa hibridnim modelom Prius na solarni pogon koji bi anulirao potrebu za punjenjem električnih automobila na posebnim stanicama, a inspiraciju su našli u novim, tankim solarnim pločama za satelite.

U projektu koji je finansirala japanska Vlada, inženjeri ove kompanije postavili su solarne panele na haubu, krov, zadnje staklo i bočne elemente karoserije kako bi utvrdili koliko struje mogu da proizvedu iz energije sunca.

Struja iz solarnih panela ide direktno u pogonsku bateriju, što znači da se automobil može puniti i u vožnji i parkiran. Tokom sunčanih dana paneli mogu proizvesti dovoljno struje za prelazak razdaljine od 56 kilometara. Poređenja radi, prosečni Amerikanac dnevno pređe 47 kilometara, prema istraživanju američkog Udruženja za bezbednost saobraćaja.

Rezultat je znatno lošiji u slučaju oblačnog vremena, ali i prevelikih vrućina. U takvim uslovima, u stvarnoj vožnji, automobil bi se morao zaustaviti i puniti na električnim punjačima.

Same solarne ćelije su izuzetno tanke, svega 0,03 milimetra, što znači da su dovoljno savitljive da se prilagode karoseriji automobila. Inženjeri su morali da formiraju izolacionu zonu između stakla, odnosno karoserije, i panela, kako bi ih zaštitili, tako da je debljina modula solarnih panela u stvarnosti ipak oko 1 centimetar.

U gepeku testonog automobila nalaze se baterije za solarne panele, čime se težina vozila povećava za oko 80 kilograma. Najveći je izazov smanjiti težinu baterija, ali i izuzetno velike troškove, rekao je vodeći inženjer kompanije Toyota na projektu Satoši Šizuku, dodajući da će model postati komercijalan verovatno tek za nekoliko godina.

Izvor: Energetika.ba

BiH – prva zemlja u regionu sa standardom za transparentno i održivo šumarstvo

Foto-ilustracija: Unsplash (Yusuf Evli)

Bosna i Hercegovina prva je i trenutno jedina država u regionu koja ima svoj FSC standard, čime je preduzećima u Bosni i Hercegovini olakšan put do FSC sertifikata i međunarodnog tržišta. Taj sertifikat garantuje da se šumom u određenoj kompaniji upravlja transparentno, u skladu s ključnim međunarodnim propisima i domaćom legislativom, uključujući veći stepen zaštite prirode. Informacija je objavljeno juče na svečanosti u sarajevskom hotelu Holiday, u prisustvu predstavnika relevantnih ministarstava, te mnogih stručnjaka iz šumarskog sektora, kako Federacije Bosne i Hercegovine, tako i Republike Srpske.

Foto-ilustracija: Unsplash (Yusuf Evli)

„Radna grupa za razvoj FSC standarda započela je s radom početkom 2016. godine, a umesto uobičajenih desetak članova, zbog zahteva samog FSC-a da u članstvu postoje predstavnici ekonomskog, društvenog i naučnog sektora, kao i zbog administrativnog uređenja Bosne i Hercegovine, naša je radna grupa brojila 23 člana. Naravno, vodili smo računa o zastupljenosti žena, kao i svih nacionalnosti. Posao smo priveli kraju pre planiranog datuma i bez prepreka“, istakla je Petra Remeta, direktorka programa WWF Adrije, predstavivši projekt promocije odgovornog upravljanja šumama u Bosni i Hercegovini, koji se uz finansijsku podršku švedske fabrike nameštaja IKEA sprovodi još od 2012. godine.

Nakon uspešnog sertifikovanja 56.000 ha šuma Tuzlanskog kantona, te 121.000 ha šuma Srednjobosanskog kantona, od 2015. godine, u partnerstvu s Šumarskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, WWF sprovodi proces razvoja FSC standarda i podizanja svesti o važnosti Uredbe Evropske unije o drvetu, u koji su uključena oba entiteta u Bosni i Hercegovini, kao i distrikt Brčko. Ovaj standard stupiće na snagu u martu iduće godine, do kada bi sva šumarska preduzeća u Bosni i Hercegovini trebalo da se prebace na korišćenje novog standarda.

Samim time što Bosna i Hercegovina ima svoj standard, postupak sertifikovanja postaje brži i jeftiniji, a omogućava i poređenje i analize među kompanijama. Dosadašnja primena generičkog standarda bila je složeniji i dugotrajniji proces. Ostale države regiona, uključujući i članice Evropske unije, Sloveniju i Hrvatsku, još nisu izradile svoje FSC standarde.

„Sertifikovanje upravljanja šumskim resursima u Bosni i Hercegovini unaprijediće ekološke, socijalne i ekonomske performanse upravljanja šumama, ali i konkurentske prednosti domaćih preduzeća šumarstva i drvne industrije. To se posebno odnosi na izvozno orijentisane poslovne subjekte iz Bosne i Hercegovine, pred koje se na atraktivnim evropskim tržištima nameću sve stroži zahtevi u pogledu porekla drveta“, objasnio je doktor nauka Mersudin Avdibegović sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Uz već spomenutih ukupno 177.000 ha šuma sertifikovanih u okviru ovog projekta, WWF privodi kraju i sertifikovanje preostalih 65.000 ha šuma Srednjobosanskog kantona. Sertifikat se očekuje u rano proleće.

Izvor: WWF

Bioplastika se razgradi za godinu dana

Foto-ilustracija: Unsplash (Brian Yurasits)
Foto-ilustracija: Pixabay

U borbi sa plastikom može nam pomoći bioplastika, ali na koje sve načine?

Plastika predstavlja veliki problem kad je u pitanju zagađenje životne okoline. Jednoj plastičnoj kesi potrebno je i nekoliko stotina godina da se razgradi u prirodi. Veliki problem predstavlja ogromna količina nerazgradivog otpada koja naposletku završava u okeanima. Na taj način postaje pretnja za morski svet, jer se morske životinje neretko “hrane” plastikom, a često se u nju i upletu. Nažalost, ishodi ovih situacija su uglavnom tragični.

Bioplastika je veoma slična plastici, ali je biorazgradiva. Napravljena je od materijala iz obnovljivih izvorabiomase.

Brojne su kompanije koje pokušavaju da pronađu adekvatno tehnološko rešenje za saniranje i ublažavanje ovog problema.

Foto-ilustracija: Pixabay

Italijanska kompanija “Novamont” počela je da proizvodi bioplastiku koja je razgradiva u moru. Razvili su bioplastiku od sastojaka biljnog porekla i biorazgradivih polimera. Tokom ispitivanja potvrdilo se da je počela da se razgrađuje već u roku od jednog meseca, a nakon godinu dana se gotovo u celosti raspala, odnosno razgradila se skoro potpuno. Zaključeno je da njihova bioplastika ima karakteristike poput papira pri biorazgradnji u morskom okruženju. Nije se pokazalo da njihovi proizvodi imaju negativan uticaj na živi svet u moru.

Njihova bioplastika Mater-Bi koristi se za određene ambalaže za jednokratnu upotrebu, ali i u poljoprivredi, kao i za pakovanje farmaceutskih i kozmetičkih preparata. Neka njihova pakovanja razgrađuju se i u zemlji.

Jelena Cvetić

Resalta modernizovala rasvetu bugarske kompanije u Musačevu

Photo: Resalta
Foto: Resalta

Resalta je završila projekat obnove rasvete za bERS logistiku u njihovom objektu u Musačevu, Bugarskoj.

Klijent bERS logistika je industrijski lider na polju logističkih usluga, uključujući skladištenje, otpremu i podršku e-trgovini, sa logističkim centrima širom Bugarske. Ova kompanija je odlučila da renovira rasvetu u svom logističkom centru u Musačevu, u blizini Sofije, kako bi optimizirali efikasnost i smanjili troškove.

Kako bi ubrzali proces obnove i mogli da se fokusiraju na svoju osnovnu delatnost, rukovodstvo bERSa poverilo je projekat Resalti. Kroz ES

CO model, Resalta je sprovela ceo projekat od faze dizajna do implementacije, obezbedila je finansiranje i vršiće održavanje nove opreme tokom trajanja ugovora.

Ukupno je zamenjeno 337 svetiljki LED svetiljkama, što smanjuje instalisani kapacitet osvetljenja sa 86 na 42 kW i tako ostvaruje godišnju uštedu od 375 MWh. Pored uštede energije i odgovarajućih finansijskih ušteda, sprovedene mere će i smanjiti emisije ugljen-dioksida (CO2) za 307 tona svake godine.

Obnove rasvete su efikasan način da se smanji potrošnja energije i ostvare uštede: LED osvetljenje je energetski efikasno jer troši manje električne energije od fluorescentne alternative, sa dužim životnim rokom. Štaviše, značajno poboljšava kvalitet i intenzitet osvetljenja, pružajući povoljnije uslove za osoblje i klijente bERS-a.

Foto: Resalta

Resalta je vodeća nezavisna kompanija za energetske usluge u jugoistočnoj Evropi, koja je ostvarila preko 180 projekata za preko 120 klijenata. Dinamična, brzorastuća kompanija, Resalta sarađuje sa javnim i privatnim klijentima na finansiranju, projektovanju i realizaciji projekata koji smanjuju potrošnju energije kao i emisije CO2 dok smanjuju troškove energije i promovišu održivost. Osim što je prisutna u Bugarskoj, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Severnoj Makedoniji, Srbiji i Sloveniji, Resalta se proširila i na Češku, Italiju i Poljsku, nudeći isti besprekorni kvalitet usluga širom centralne i jugoistočne Evrope.

Izvor: Resalta

Prvi kružni auto-put u regionu spajaće Beograd i Sarajevo

Foto-ilustracija: Unsplash (Xan Griffin)
Foto-ilustracija: Unsplash (ADEV)

Počinje izgradnja prvog kružnog auto-puta u regionu koji će spajati Beograd i Sarajevo.

Predsednica Vlade Srbije Zorana Mihajlović istakla je značaj ovog projekta za povezivanje srpske i bosanske prestonice u oba pravca, koju su inicirali predsednik Srbije Aleksandar Vučić i turski predsednik Redžep Tajip Erdogan, kao i važnost sticanja novih znanja i tehnologija koje na ovaj način dolaze u Srbiju.

Realizacija projekta “prsten auto-put” doprineće i stvaranju zajedničkog graničnog prelaza između Srbije i Bosne i Hercegovine.

Investitor projekta je turska kompanija “Tasyapi”. Saopšteno je da će troškovi za izgradnju prve deonice auto-puta duge 18 kilometara iznositi oko 220 miliona evra.

Jelena Cvetić

100 godina od osnivanja Saveza energetičara

Foto: EP
Foto: EP

Danas je u Skupštini grada Beograda obeležena stogodišnjica od osnivanja Saveza energetičara. Svečanu akademiju otvorio je Aleksandar Antić, ministar energetike.

Za one koji ne pripadaju struci, važno je da pomenemo da se Savez energetičara ubraja u najstarije strukovne organizacije – prema dostupnim podacima u APR-u, osnovan je još davne 1919. godine.

Na Svečanoj akademiji govorili su prof. dr Nikola Rajaković, predsednik Saveza energetičara, Milun Babić, predsednik Skupštine Saveza energetičara, zatim i drugi uvaženi govornici a brojni gosti prisustvovali su proslavi ovog važnog jubileja.

Istaknuti domaći eksperti, među kojima su Ljuba Maćić, Miloš Mladenović, Miloš Kostić, Dejan Ivezić i drugi, predstavili su svoje viđenje razvoja u svim oblastima energetike: od neobnovljivih izvora (ugalj, nafta, gas),  obnovljivih izvora (voda, vetar sunce, biomasa, geotermalna…), preko aspekta mreža i tržišta u energetici, aspekta energetske efikasnosti i novih tehnologija, uz prikaz retrospektive oblasti, do analize postojećeg stanja, a svakako je najvažniji segment činila prognoza razvoja ovih oblasti.

Profesor Rajaković je u svom obraćanju dao kratak istorijski osvrt, a zatim je dao viđenje budućnosti energetike kroz rešenja kao što su pametna mreža, e-mobilnost, toplotne pumpe i drugo.

Na ovom skupu čuli smo da struka kroz integralnu energetiku traži optimalnu putanju ka nultim emisijama u sektoru, a da budućnost zahteva da se pronađe rešenje za optimalnu eksploataciju i da se planiraju pametni infrastrukturalni sistemi.

Energetska politika i energetska raskršća već decenijama predstavljaju jedno od ključnih pitanja savremene civilizacije. Čini se da izazovi koji su danas pred energetikom po svojoj složenosti zahtevaju još više promišljenog timskog rada jer je manevarski prostor za dobra rešenja omeđen i klimatskim promenama (odnosno zaštitom životne sredine) i energetskim resursima i ekonomskim ograničenjima i raspoloživim tehnologijama. Nalaženje optimalnih rešenja u multidisciplinarnom energetskom sektoru je prirodan zadatak udruženja svih energetičara.

Glavni zadatak Saveza energetičara jeste da stvara optimalne uslove za razvoj energetskog sektora kroz objektivizaciju suprostavljenih interesa u sektoru i da pozitivno utiče na njihovo višekriterijumsko sagledavanje. Savez formuliše i ostvaruje zajedničke interese svih članova sa ciljem stvaranja povoljne atmosfere u energetskom sektoru, koja uz respektovanje pozitivnih principa profesije vodi ka dugoročnom održivom razvoju energetskog sektora i prosperitetu društva.

Energetski portal

Nova Imlekova ambalaža od prirodnih materijala – boljeg kvaliteta i veće održivosti

Foto: Imlek

Čuveni srpski proizvođač mleka i mlečnih proizvoda Imlek je odlučio da svoje artikle pakuje u održiviju ambalažu, a kako bi ispunio tu svoju nameru udružio se sa kompanijom Tetra pak. Imajući u vidu globalne trendove na tržištu robe široke potrošnje, Imlek je izabrao ambalažni portfolio jedinstvenog i privlačnog izgleda koji u isti mah obezbeđuje svežinu i čuva kvalitet hrane i smanjuje negativan uticaj na životnu sredinu. Novo pakovanje je predstavljeno danas.

Foto: Imlek

“Stalnim osluškivanjem potreba naših potrošača smo, u saradnji sa kompanijom Tetra pak, došli na ideju da svoje proizvode plasiramo u pakovanju boljeg kvaliteta koje zadovoljava najviše standarde očuvanja namirnica. Ovim smo postigli da se određeni proizvodi brendova Moja kravica, Balans+, Zdravo! i Jogood sada mogu pronaći na tržištu u novoj ambalaži vrhunskog kvaliteta. Iako je ovo za nas bila izazovna godina, siguran sam da ćemo i u narednom periodu opravdati vodeće mesto na tržištu i dugogodišnje poverenje naših potrošača”, istakao je Jovan Bugarčić, Imlekov direktor marketinga.

Tetra top ambalaža pretežno je napravljena od prirodnih materijala iz obnovljivih izvora, moguće ju je u potpunosti reciklirati, a pogodna je i za transport i skladištenje, uz istovremeno obezbeđivanje funkcionalnosti i svežine proizvoda. Na razvijenim tržištima i u velikim kompanijama je njena upotreba sve više zastupljena.

Direktorka marketinga Tetra paka Katalina Siretanu je naglasila da se njihovo poslovanje oslanja na snažna partnerstva da im je iz tog razloga veliko zadovoljstvo što je Imlek, njihov dugogodišnji partner i lider na domaćem tržištu, uveo inovativnu Tetra top ambalažu za neke od svojih najpoznatijih brendova. “Posebno smo ponosni što će Imlek biti prva kompanija koja će u Srbiji lansirati najnovije u nizu Tetra top pakovanja Tetra top miniV nallo. Svojim atraktivnim i inovativnim dizajnom, najmanje pakovanje iz ove porodice idealno je za konzumaciju u pokretu, lako se otvara i zatvara, a brendovima omogućava da se dodatno istaknu. Za nas je saradnja sa Imlekom od izuzetne važnosti i nadamo se da ćemo i u budućnosti imati priliku da zajedno predstavljamo nove proizvode”, zaključila je ona.

Jelena Kozbašić

Projekat uvođenja biomase u četiri škole u Pirotu predstavljen u Berlinu

Foto-ilustracija: Pixabay (Wokandapix)
Foto-ilustracija: Pixabay

U Berlinu je od 7. do 11. oktobra održana konferencija ,,Nedelja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti”, u organizaciji nemačkog Ministarstva ekonomije i Nemačke organizacije za tehničku saradnju (GIZ). Konferenciji  su prisustvovali predstavnici više od 100 zemalja.

Kao jedan od primera pozitivne prakse prezentovan je i projekat Javnog-privatnog partnerstva – uvođenje biomase u 4 pirotske škole. U delegaciji Srbije pored predstavnika GIZ-a i Ministarstva energetike u radu konferencije učestvuju i članovi projektnog tima Grada Pirota: pomoćnik gradonačelnika Goran Popović, energetski menadžer Bojan Ivković i Irena Kostić, zamenica načelnika Gradske uprave.

Izvor: Grad Pirot

Otvaranje “Smart city” festivala i razvoj Beograda kao “pametnog grada”

Foto-ilustracija: Unsplash (Antony Xia)
Foto: Grad Beograd

Beograd, poput većine velikih svetskih gradova, u narednim decenijama očekuje povećanje broja stanovnika, što donosi mnoge izazove, pa će koncept „pametnog grada” u godinama koje dolaze biti ključni faktor poboljšanja kvaliteta života svih građana, poručio je gradonačelnik Beograda prof. dr Zoran Radojičić na otvaranju „Smart city” festivala, koji se treći put održava u Beogradu.

Radojičić je izrazio zadovoljstvo što se u Beogradu treći put održava ovaj festival jer, kako je istakao, izvesno je da će trend povećanja broja stanovnika u gradovima biti aktuelan najmanje još 10 do 20 godina.

Pročitajte još:

“Procene kažu da će već za desetak godina oko 75 odsto svetskog stanovništva živeti u gradovima. U istom periodu, Beograd bi trebalo da dobije oko 250.000 novih stanovnika i jasno je da će naš grad imati iste izazove, kao i drugi moderni gradovi u svetu. Na te izazove moramo da odgovorimo na vreme i mislim da je koncept „pametnog grada” ključ racionalizacije funkcionisanja velikih gradova, kao i poboljšanja kvaliteta života celokupnog stanovništva. Ključni faktor u postizanju pomenutog cilja je da se adekvatne informacije prikupljaju na pravi način i to je jedna od tema ovog skupa, da se obrađuju i na osnovu toga da se donese pametna odluka za funkcionisanje grada”, rekao je Radojičić.

Prema njegovim rečima, ništa manje važan deo tog procesa za Grad Beograd jeste stalna komunikacija sa građanima, jer oni najbolje znaju u kakvom i na koji način uređenom gradu žele da žive.

“Skupovi poput današnjeg nisu retkost i puno vremena i reči se troši na putu do pronalaska rešenja u domenu koncepta „pametnih gradova”. Grad Beograd uči od najboljih i ove godine bi iz niza aktivnosti trebalo izdvojiti sastanak koji smo imali u ambasadi Finske, sa predstavnicima tamošnjih kompanija na temu koncepta „pametnih gradova”, ali i Samit gradonačelnika u Tel Avivu, gde je početkom godine fokus bio na pronalaženju rešenja za bolje funkcionisanje velikih gradova uz pomoć inovativnih tehnologija, bezbednosti i startap kompanija. Takođe, pre mesec dana boravio sam u Helsinkiju, gde sam se uverio u kvalitet postignutih rezultata, kao i u činjenicu da određeni delovi finske prestonice izgledaju kao grad budućnosti”, dodao je Radojičić.

Gradonačelnik je istakao da se Beograd, kada je koncept „pametnih gradova” u pitanju, suočava sa velikim brojem izazova i u mnogim stvarima se nalazi na početku, ali i pravi značajne korake.

Foto-ilustracija: Pixabay

“Grad Beograd je, pre svega, u oblasti mobilnosti počeo da uvodi „pametne” koncepte. Potpisan je ugovor sa „Simensom” oko boljeg i ekonomičnijeg funkcionisanja saobraćaja u Beogradu. Reč je o trogodišnjem projektu, za koji verujemo da će ostvariti naša očekivanja, a to je da se doprinese uštedi vremena od 15 do 20 odsto u odnosu na stanje pre uvođenja ovog sistema”, rekao je gradonačelnik.

On je dodao da su najveći izazovi javni prevoz, saobraćaj, energetska efikasnost i tretman otpada.

“Zbog toga su za Grad Beograd ovakvi skupovi veoma važni i radujemo se da na traženju rešenja radimo sa stranim i domaćim partnerima, među kojima je i Organizacija Ujedinjenih nacija za razvoj, sa kojom imamo sjajnu saradnju. Sa gradonačelnikom Beča Mihaelom Ludvigom potpisaću krajem nedelje sporazum u kojem će se nekoliko tačaka odnositi na koncept „pametnih gradova”. Radujem se što posedujemo kapacitet za organizaciju ovakvih događaja i nadam se da će rezultati uskoro biti vidljivi za sve građane. Takođe, važno je da se ovde danas nalaze i učenici osnovnih škola, jer su to predstavnici generacija koje bi koncept „pametnih gradova” trebalo u potpunosti da usavrše i implementiraju”, zaključio je Radojičić.

Prisutnima se obratio i ambasador Finske Kimo Lahdevirta, koji je podsetio da Finska trenutno presedava Savetom Evrope.

“Naš slogan je „Održiva Evropa, održiva budućnost”, jer verujemo da je održivi razvoj nešto što bi moralo da bude zajedničko u svim važnim projektima koji se realizuju u Evropi. Želimo da Evropska unija bude posvećena inovacijama i digitalizaciji, ali i kreiranju novih radnih mesta i dobrobiti za celokupno stanovništvo”, rekao je Lahdevirta.

Foto-ilustracija: Pixabay

Zamenica ambasadora Nemačke u Srbiji Dorotea Gizelman rekla je da rad na poboljšanju kvaliteta života u gradovima mora da se odvija kontinuirano, kao i da koncept „pametnih gradova” pravi određenu vrstu reforme u načinu rešavanja ključnih pitanja u funkcionisanju gradova.

Prisutnima se obratio i Mihael Roik, projektni direktor fondacije Fridrih Nojman, koja je jedan od organizatora „Smart city” festivala. On je zahvalio svima koji su bili uključeni u posao oko organizacije festivala i napomenuo da je deo sredstava obezbedilo nemačko Ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj.

Izvor: Grad Beograd