Home Blog Page 829

Volonterska akcija “Let’s Do It – milion sadnica za jedan dan”

Foto: Facebook (screenshot)
Foto: Facebook (screenshot)

Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine (OK BiH) je, u sklopu projekta “Olimpijski stadioni i ekološki održivi razvoj 2019”, i ove godine bio specijalni partner volonterske akcije “Let’s Do It – milion sadnica za 1 dan”.

OK BiH je pomogao u sađenju 6.250 sadnica belog bora u blizini naselja Dejčići. Sadnice i stručno osoblje za objašnjenje procesa sadnje drveća obezbedilo je KJP “Sarajevo-šume”, saopšteno je iz OK BiH.

Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine je dao doprinos logistički, finansijski, ali i volonterskim radom zaposlenih OK BiH.

Ove godine na akciju se prijavio rekordan broj volontera, blizu 800 volontera svih generacija.

Iz OK BiH poručuju da je očuvanje životne sredine, a samim tim i olimpijskih stadiona, jedan od prioriteta, kako olimpijskog pokreta, Olimpijskog komiteta BiH, tako i svakog pojedinca.

Izvor: Energetika.ba

Održiva poljoprivreda i značaj brendiranja

Foto-ilustracija: Unsplash (Anaya Katlego)

U organizaciji Privredne komore Vojvodine (PKV) i Vojvođanskog klastera organske poljoprivrede (VOK) je održan tematski skup „Održiva poljoprivreda i značaj brendiranja“ u PKV.

Foto: PKV

Tom prilikom, Jelena Drobnjak, sekretar Udruženja poljoprivrede PKV, istakla je da kao što postoje brojne kulture koje poljoprivrednici gaje, tako postoje i različiti pristupi poljoprivredi.

„Neki proizvođači se udaljavaju od intenzivne proizvodnje i okreću tradiciji. Nije potrebno dodatno objašnjavati prednosti organske proizvodnje u odnosu na klasično uzgojenu hranu.  Biodinamička proizvodnja, spada u poljoprivrednu proizvodnju koja produkuje zdravu hranu. U želji da se postignu što veći prinosi sam kvalitet hrane rapidno opada, jer veliki prinos ne znači nužno i dobar kvalitet proizvoda“, rekla je Jelena Drobnjak.

Na otvaranju skupa, Drobnjak je dodala da održiva poljoprivreda pozitivno utiče na razvoj ruralne ekonomije u smislu, kako je istakla, kreiranja potencijala za razvoj drugih delatnosti koji se na nju oslanjaju (naročito održivi ruralni turizam) i boljeg kvaliteta života za ruralne zajednice.

„Ograničavanjem korišćenja pesticida i drugih hemijskih sredstava koji se koriste u klasičnoj poljoprivredi obezbeđuje se zdrava voda, čist vazduh i zdravo i plodno zemljište. Takođe, pažljivom upotrebom antibiotika i izbegavanja hormonskih preparata u stočarskoj proizvodnji, te podizanjem standarda dobrobiti farmskih životinja, unapređuje se bezbednost i kvalitet hrane životinjskog porekla. Pošto je zemljišni posed, kod najvećeg broja poljoprivrednih proizvođača veoma mali, bavljenje alternativnom poljoprivrednom proizvodnjom, kako biljnom tako i stočarskom, veoma je značajno i može da bude veoma profitabilno“, naglasila je Jelena Drobnjak.

„Postoji dosta ideja i pokreta koji streme održivom razvoju i svi podjednako zaslužuju pražnju i poštovanje, jer predstavljaju napor pojedinaca ili grupe ljudi da učine nešto dobro za planetu. Moje mišljenje je da nismo dovoljno svesni pozitivnog efekta koji ima na sve nas“, istakla je u uvodnoj reči Tanja Vujanov, menadžer VOK.

Foto: PKV

Ivana Popović, vlasnik i osnivač novog brenda „Džemara“, koji se bavi proizvodnjom domaćih planinskih delikatesa, u izjavi za medije pre početka skupa, istakla je da je danas od sirovine teško živeti i da je, kako je rekla, potrebno tu sirovinu pretočiti u finalni proizvod, u najboljem slučaju u brend koji će postatti prehrambeni delikates.

„Od sirovine do brenda, neophodno je da taj ceo koncept bude vaša ideja i nešto u šta vi kompletno verujete i samo ukoliko od početka do kraja taj proizvod predstavlja deo vas, vašeg iskustva, mašte i čitavog vašeg koncepta, u tom slučaju vi ste u mogućnosti da taj svoj brend lansirate dalje u zvezde“, istakla je Ivana Popović i dodala da je inovacija neophodna u brendingu.

O značaju alternativnih poljoprivrednih sistema za održivi razvoj poljoprivrede je govorila prof. dr Vesna Rodić sa Poljoprivrednog fakulteta, Univerziteta u Novom Sadu.

„Svi manje-više znamo koliko je konvencionalna poljoprivreda postala zapravo problem za životnu sredinu u kojoj se ona odvija i koliko je takav jedan sistem neodrživ na dug rok posmatrano. Stoga se već od osamdesetih godina prošlog veka uveliko razvijaju tzv. alternativni poljoprivredni sistemi, koji označavaju sve one poljoprivredne sisteme koji pored kvaliteta proizvoda, žele da ostvare i korist za životnu sredinu, dakle, društvo u celini i kao takvi, oni se suočavaju sa brojnim problemima neprepoznavanja od strane potrošača, pa se postavlja pitanje njihove ekonomske održivosti“, rekla je prof. dr Vesna Rodić, i dodala da je brendiranje sigurno nešto što može da pomogne ovim sistemima da budu ekonomski islativi.

Jedan od predavača bio je i Zoran Petrov sa biodinamičkog imanja „Baloj“ kod Vršca i vlasnik mlekare „Petrov“, koji je govorio o biodinamičkoj poljoprivredi, koja, kako je rekao, predstavlja prvu, pravu organsku poljoprivredu.

„Odnosno, svi sistemi organske poljoprivrede koji danas postoje nastali su iz biodinamičke poljoprivrede. Naša mlekara je bazirana na tim principima, radimo najnižu propisanu pasterizaciju mleka, ne radimo homogenizaciju mleka, pokušavamo u preradi mleka da ga najmanje oštetimo i da na takav način, dođe do naših kupaca. Koristimo staklenu ambalažu, kao i vozila na metan. U svakom segmentu pokušavamo da zaista budemo odgovorni prema prirodi, prema osobama koje koriste naše proizvode“, rekao je Petrov.

Na današnjem tematskom skupu, predavači su bili i Jelena Stevanović, predsednik Udruženja Permakultura Srbije i permakulturni dizajner i Jelena Đurić, naučni saradnik na temu „Permakultura – etika i principi“; prof. dr Branislav Vlahović, Poljoprivredni fakultet Novi Sad na temu „Zeleni marketing” i Andrea Stijević, koordinator projekta „Regionalni brend Bačke“, kao primera dobre prakse.

Izvor: PKV

Devojčice iz Srbije osmislile robota koji čisti plastiku iz okeana

Foto-ilustracija: Unsplash (Sean O.)
Foto-ilustracija: Pixabay

Devojčice, među kojima su tri gimnazijalke iz beogradske škole “Kreativno pero”, učenica iz Niša i učenica iz srpske gimnazije “Nikola Tesla” u Budimpešti, uz svog mentora, profesora Vuka Vujovića, predstavljaće Srbiju na Međunarodnoj olimpijadi u robotici, koja će se ove godine održati u Dubaiju od 24. do 27. oktobra, i to sa veoma interesantnim projektom – robotom koji čisti plastiku iz okeana.

Tema ovogodišnje Olimpijade bila je usmerena na ekološka pitanja, plastiku i zagađenost okeana. Svake godine teme su koncipirane tako da se odnose na određene postojeće probleme s kojima se učesnici suočavaju i o kojima razmišljaju.

Objasnile su da robot funkcioniše po principu simulacije čišćenja. Ručicama upravlja loptama koje skupljaju plastiku, a zatim je prenose na drugo mesto gde će biti reciklirana. Robot ima i katapult za izbacivanje lopti na drugi nivo, kao i ručke pomoću kojih može da se zakači i stoji u vazduhu.

Izrada robota trajala je nešto duže od mesec dana.

Na Olimpijadi učestvuje gotovo 200 zemalja godišnje, tako da je konkurecija izuzetna, ali se pre svega ceni saradnja između timova. Ukoliko takmičari ne sarađuju, gube poene.

Jedan od osnovnih ciljeva projekta je i insistiranje na inženjerskom pristupu problemu kod mladih ljudi kao i razvoj interkulturalnih razmena.

Jelena Cvetić

 

Više od 400.000 prevremenih smrtnih slučaja uzrokovano je zagađenjem vazduha

Foto-ilustracija: Unsplash (Carolina Pimenta)
Foto-ilustracija: Unsplash (Fred Rivett)

Evropska agencija za životnu okolinu (EEA) iznela je podatke merenja zagađenosti vazduha za 2019. godinu. Pokazano je da gotovo celokupno gradsko evropsko stanovništvo živi u zagađenim područjima, kako tvrdi Svetska zdravstvena organizacija.

Najnovije analize zasnivaju se na podacima više od 4000 stanica postavljenih po Evropi još 2017. godine.

Preko 400.000 prevremenih smrtnih slučaja u Evropi izazvano je upravo prevelikim zagađenjem, i to prema podacima iz 2016. godine. Od toga, više od 370.000 je zabeleženo upravo na teritoriji Evropske unije.

Visok nivo zagađenja vazduha predstavlja naročitu opasnost za osetljivije građane sa hroničnim tegobama. Pored zdravstvenih problema, dokazan je i negativan uticaj na ekonomiju, kroz veće troškove za zdravstvena osiguranja, kao i smanjen doprinos useva i poljoprivrenih dobara.

Koncentracije štetnih čestica su bile izuzetno povišene u nekoliko članice EU: Italiji, Hrvatskoj, Bugarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i Rumuniji.

Foto-ilustracija: Unsplash (Martin Adams)

Zbog ovako izražene zastupljenosti zagađenja Karmenu Vela, kao član Evropske komisije za pitanja životne sredine, naveo je da je: “Zaista neprihvatljivo da bilo ko od nas brine o tome da li je čin disanja bezbedan ili nije”, uz podsećanje da se ovo odnosi na veći deo evropskog stanovništva i da je neophodno raditi mnogo više na tome da se ti zabrinjavajući statistički podaci promene.

Na prošlonedeljnom Beogradskom bezbednosnom forumu generalna sekretarka Saveta za regionalnu saradnju Majlinda Bregu govorila je o nivou zagađenja na Zapadnom Balkanu, istakavši da se čak 6 balkanskih gradova nalazi na listi 20 svetskih gradova sa najvišom stopom zagađenosti vazduha. Dodala je da su neki od najozbiljnijih zdravstvenih problema stanovništva posledica zagađenja.

Prema podacima AirVisual-a, Beograd je prethodnog vikenda bio među najzagađenijim gradovima na svetu. U subotu je po broju partikularnih čestica PM2.5 bio na drugom, a u nedelju na trećem mestu na svetskoj listi kad je reč o zagađenosti vazduha, a prvi na evropskoj listi zagađenja, uz savete da se izbegava otvaranje prozora, vežbanje napolju, kao i da se savetuje nošenje maski i upotreba prečišćivača vazduha.

U trenutku pisanja ovog članka Beograd se nalazio na 12. mestu na listi najzagađenijih gradova u svetu.

 Jelena Cvetić

Green Fest u Domu omladine Beograda okupio 51 zemlju!

Foto: Green Fest

Dodelom nagrada pobednicima takmičarskog programa i projekcijom filma „More senki“, reditelja Ričarda Ladkanija, Šona Bogla i Metjua Podolskog, u Domu omladine Beograda, je zatvoren 10. Međunarodni festival zelene kulture „Green Fest“, koji je održan pod sloganom “Promeni igru. Budućnost je na Zemlji!”.

Foto: Green Fest

Dobro raspoloženje, veliki broj tema, više od 53 sata programa, gosti iz 8 država, 8 dugometražnih i 44 filma kratkog i srednjeg metra, 9 izložbi i prvi Bazar bez otpada, 8 predavanja i panel diskusija i veliki broj posetilaca obeležili su ovogodišnji Green Fest.

Za nagrade festivala takmičilo se 201 film iz 51 zemlje.

Nagrada za najbolji film kratki pripala je rediteljskom dvojcu iz Francuske – Matildi Fenetrije i Fransoa Revoju za film „The Glass Ceiling“.

Nagradu za najbolji film iz regiona jugoistočne Evope osvojio je Atom Šaškal iz Turske za film „We Want Our Future“.

Foto: Green Fest

U kategoriji filma o prirodi, žiri je odlučio da nagradi film „Supernature“, francuskog reditelja Frederika Planšoa.

Najbolji film u kategoriji animiranog filma došao je iz Italije. Rediteljka Kjara Kant je autor ovog izvrsnog filma pod nazivom „Welcome to Sixtintion“.

Nagrada za najbolji omladinski film otišla je u ruke Fernanda Martina Borlanda iz Španije za film „Iceberg Nations“.

Pored nagrada, žiri Festivala u sastavu Antonin Hadad, Eleonora Isunza Gutijerez i Marko Wolf, kao i, Anastasija Laukanen, Antoan Avinjon i Dragan Gmizić  je odlučio da dodeli i 3 specijalna priznanja.

Foto: Green Fest

Priznanje za kreativni pristup dobio je Satjakam Duta iz Indije za film „Finding Beauty in Garbage“. Drugo specijalno priznanje za izuzetan uvid u život crvenih kengura ide u Nemačku, rediteljima Jensu Vestfalenu i Toralfu Grošpicu za film „Wild Australia – Desert of the Red Cangaroo“. Treće i poslednje specijalno priznanje ide Seli Rajt iz Sjedinjenih Američkih Država za izuzetan naučni pristup, za film „Mosquito Metamorphosis“.

Nagradu publike za najbolji dugometražni film festivala ponelo je ostvarenje „Veliki zeleni zid“, reditelja Džereda Skota.

Ovogodišnji festival je održan uz pomoć Ministarstva zaštite životne sredine, Grada Beograda – Sekretarijata za zaštitu životne sredine, Francuske ambasade i Francuskog instituta, fondacija Hajnrih Bel, kao i uz podršku mnogobrojnih partnera i prijatelja.

Izvor: Green Fest

Do 2024. godine 50 odsto više energije iz OIE

Foto-ilustracija: Unsplash (Thomas Richter)
Foto-ilustracija: Unsplash (Andreas Gücklhorn)

Ukupni energetski kapaciteti koji se zasnivaju na obnovljivim izvorima povećaće se za 1,2 teravata (TW) do 2024. godine sa prošlogodišnjih 2,5 TW, što je jednako trenutnim ukupnim instalisanim kapacitetima električne energije Sjedinjenih Država, prenosi Rojters.

Solarni paneli će činiti skoro 60 odsto tog rasta, a vetroelektrane na kopnu 25 odsto, pokazuje godišnji izveštaj Međunarodna agencija za energetiku (IEA) o globalnim obnovljivim izvorima energije.

Predviđa se da će udeo obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije porasti sa današsnjih 26 procenata na 30 odsto u 2024. godini.

Pad cena ove tehnologije i efikasnije vladine politike doprineli su povećanju projekcija u pogledu razvoja kapaciteta obnovljivih izvora energije (OIE) u odnosu na prošlogodišnji izveštaj, navela je IEA.

“Obnovljivi izvori su već drugi najveći izvor elektricne energije na svetu, ali njihov razvoj još uvek treba ubrzati ako želimo da ostvarimo dugoročne klimatske ciljeve, i da poboljšamo kvalitet vazduha i pristup energiji”, izjavio je Fatih Birol, izvršni direktor IEA.

“Budući da troškovi i dalje padaju, imamo sve više razloga za većom primenom solarnih fotonaponskih panela”, dodao je on.

Troškovi proizvodnje električne energije iz PV solarnih sistema instaliranih na kućama, poslovnim zgradama i industrijskim objektima već su pali ispod maloprodajnih cena struje u većini zemalja.

Očekuje se da će se troškovi proizvodnje električne energije iz solarnih panela dodatno smanjiti za 15 do 35 procenata do 2024. godine, što primenu ove tehnologije čini još privlačnijom, ocenjuje IEA.

Međutim, potrebne su reforme politika i tarifa u ovoj oblasti kako bi se osigurao održiv rast PV solarne energje i izbegli poremećaji na tržištima i povećanje cena struje, navodi se u izveštaju.

Izvor: RTV Vojvodina

Koje novine je doneo projekat “Budućnost je u alternativi?”

Foto: Pokrajinski sekreterijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj AP Vojvodina
Foto: Pokrajinski sekreterijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj AP Vojvodina

Završna konferencija projekta pod nazivom ,,Budućnost je u alternativi“ organizovana je danas u Kongresnom centru ,,Master“ Novosadskog sajma u okviru Sajma saobraćaja.

Konferencija je realizovana u okviru projekta ,,Gasi svetlo da ti budućnost ne bude mračna“, koji sprovodi udruženje građana ,,Srbija, moj dom“ uz pomoć Pokrajinskog sekretarijata za energetiku, saobraćaj i građevinarstvo.

Osnovni ciljevi projekta jesu podizanje svesti i znanja učenika osnovnih i srednjih škola o uštedi energije i posledicama neefikasnog korišćenja energije, kao i povećanje korišćenja električnih vozila kao održivih vidova prevoza, čime bi se doprinelo smanjenju emisije štetnih gasova i efekta staklene bašte. Transportna politika koju bi naši gradovi trebalo da slede jeste veća upotreba zelenih vidova prevoza.

Predavanjima su prisustvovali učenici Saobraćajne škole ,,Pinki“ i Elektrotehničke škole ,,Mihajlo Pupin“ iz Novog Sada.

Konferenciju je otvorio Dejan Radivojev, master inženjer saobraćaja i doktorant na smeru Saobraćaj na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu. Dejan je kao koordinator projekta predstavio aktivnosti koje su realizovane tokom projekta.

Predavanje pod nazivom “Značaj i koristi vožnje bicikla u Novom Sadu” održala je Jasna Žugid iz udruženja Novosadska biciklistička inicijativa. Predstavila je sve prednosti vožnje bicikla. Takođe, predstavila je i aktivnosti koje ovo udruženje realizuje u oktobru i pozvala prisutne da učestvuju u ovim aktivnostima.

Milan Manojlović iz kompanije E prime održao je predavanje pod nazivom “Električni bicikli — rešenje za gradsku gužvu”. Na ovom predavanju predstavljene su prednosti korišćenja električnog bicikla, kao i proizvodi koje kompanija E prime proizvodi.

“Električni skuteri — 0 litara na 100 kilometara” bila je tema poslednjeg predavanja koje je održao Vladimir Anid iz kompanije “Motogrini gruppo”. On je skrenuo pažnju na sve pogodnosti koje pružaju elektični skuteri, a posebno je stavio akcenat na očuvanje životne sredine.

Gospodin Anid je koncizno i iskreno opomenuo sve prisutne da dobro razmisle o svom ponašanju i u saobraćaju i prema našoj planeti, ukazao na propuste i greške koje svakodnevno činimo i na moguća rešenja da se te greške isprave.

Izvor: Pokrajinski sekreterijat za energetiku, građevinarstvo i saobraćaj AP Vojvodina 

Na sednici Vlade CG donete važne odluke za očuvanje životne sredine u Pljevljima

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto: Wikipedia/Julian Nyča

Premijer Duško Marković saopštio je u četvrtak, 17. oktobra, u Pljevljima, nakon 139. sednice Vlade održane u tom gradu, da je lokacija održavanja sednice određena kako bi Vlada baš u Pljevljima donela važne odluke za razvoj i za građane Pljevalja.

„Danas smo u Pljevljima održali sednicu Vlade kako bismo baš ovde doneli važne razvojne odluke za ovu opštinu i građane Pljevalja i istovremeno započeli proces otklanjanja negativnih posledica po životnu sredinu. Te posledice nastale su eksploatacijom prirodnih resursa, a istovremeno su mogle uticati, ili su uticale, na zdravlje stanovništva. Danas Vlada šalje jasnu poruku da je njeno opredeljenje održiv razvoj koji pre svega podrazumeva odgovoran odnos prema životnoj sredini i valorizaciju resursa u skladu sa najvišim ekološkim standardima – u interesu današnje, ali i budućih generacija“, rekao je predsednik Marković na konferenciji za medije nakon sednice Vlade.

Premijer je rekao da su Pljevlja uvek bila okosnica crnogorske industrije i da se današnji ekonomski razvoj ne može zamisliti bez valorizacije brojnih potencijala ove opštine, ali i sanacije onoga što je devastirano.

„Nažalost, u periodu kada su u Pljevljima nastajali privredni i industrijski giganti, nisu postojali niti su bili obavezujući visoki standardi zaštite životne sredine. A to je u dugom periodu rada i eksploatacije dovelo do devastacije prostora i visokog nivoa zagađenja zemljišta, vode i vazduha. Zbog toga danas građani Pljevalja nemaju onaj kvalitet života koji bi bio srazmeran resursima koje Pljevlja imaju i kojima raspolažu. Ponoviću, sadašnja potreba da razvijamo Crnu Goru mora biti zasnovana na dinamičnoj ekonomskoj politici oslonjenoj na održivom razvoju i zaštiti životne sredine. Pored toga, novi sadržaj razvojnih politika treba da podrazumeva i sanaciju narušenog poretka u prirodi i prostoru. Eksplotacija prirodnih resursa u ovoj sredini rezultirala je stvaranjem nove ekonomske vrednosti. Ali sada je na nama obaveza da jedan deo te vrednosti planski uložimo u sanaciju posledica, a drugi deo u budućnost, u kreiranje novih kvalitetnih radnih mesta i zdravog životnog okruženja“, rekao je premijer.

U Pljevlja ulažemo gotovo 100 miliona eura

Predsednik Vlade Crne Gore je rekao na konferenciji za medije da su u Pljevljima u toku investicije vredne gotovo stotinu miliona eura:

„U toku je sanacija dve ekološke crne tačke: Deponije pepela i šljake Maljevac (TE Pljevlja) – radovi su već u toku i koštaće 3,2 miliona eura; Flotacionog jalovišta rudnika Šuplja Stijena – odabran je izvođač radova vrednih 7,8 miliona eura; otvorene su ponude za ekološku rekonstrukciju termoelektrane u koju će biti uloženo 54 miliona eura; usaglašen je koncept i način finansiranja toplifikacije grada iz termoelektrane kao osnovnog i najracionalnijeg izvora toplote; došli smo do odgovarajućeg modela ekološke naknade. Vlada je danas dala saglasnost na predlog odluke Opštine Pljevlja, kojom će se, na pravedan način, od najvećih zagađivača u opštinski budžet svake godine slivati između 2.5 i 3 miliona eura namenskih sredstava. U toku su radovi na rekonstrukciji regionalnog puta Pljevlja – Metaljka, u dužini od skoro 17 kilometara, za koji smo izdvojili 12 miliona eura. Otvorene su ponude za rekonstrukciju magistralnog puta Pljevlja – Mihajlovica vrednosti 8 miliona eura. Završili smo magistralni put Crkvice – Vrulja vrednosti 5 miliona eura, kao i projekte rekonstrukcije mosta na Tari i prilaznih saobraćajnica. Dakle, u Pljevlja se ulaže slovom i brojem – 100 miliona eura“, rekao je Premijer.

Predsednik Marković je rekao da je danas na sendici bilo reči i o dugu opštini Pljevlja po osnovi koncesija i da je Vlada zadužila Poresku upravu, nadležni sekretarijat Opštine Pljevlja i zaštitnika državnih interesa da pronađu adekvatno rešenje i da se nedostajuća sredstva budžetu opštine Pljevlja po osnovu nenaplaćenih koncesija obezbede.

Zeleno svetlo za bolnicu u Pljevljima, crveno za male HE

Predsednik Vlade je rekao da je na današnjoj sednici bilo reči i o otežanom funkcionisanju bolnice u Pljevljima zbog neadekvatnih prostornih kapaciteta.

„Mi moramo u Pljevljima, kao i u celoj Crnoj Gori, da obezbedimo veći nivo i veći kvalitet zdravstvene zaštite. Zbog toga je Vlada danas zadužila Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo finansija i Upravu javnih radova da u najkraćem roku pronađu način i model za početak gradnje nove bolnice u Pljevljima“, rekao je predsednik Vlade.

Foto-ilustracija: Unsplash (Nathan Anderson)

Premijer je rekao da je na današnoj sednici predmet pažnje Vlade bilo i pitanje malih hidroelektrana.

Podsećam da je ovaj program nesporno omogućio novi zamah ulaganja u proizvodnju električne energije. Ali je u tom razvojnom zamahu bilo i propusta koji bi naneli štetu prirodi. U pojedinim slučajevima ovaj koncept razvoja promašio bi svoj cilj – a to je unapređenje kvaliteta života i razvoj lokalnih zajednica, koji ne može teći odvojeno od očuvanja jedinstvene prirode i zdrave životne sredine na tim lokalitetima. Zato je danas Ministarstvo ekonomije dobilo zaduženje da, za početak, otpočne pregovore o sporazumnom raskidu ugovora o gradnji male elektrane na reci Bistrici u Bijelom Polju, zatim na Murinskoj reci, Komarinskoj i Đuričkoj reci u Plavu, Trepačkoj reci u Andrijevici i Bukovici u Šavniku“, kazao je predsednik Vlade Duško Marković.

Na pitanje novinara da li se, s obzirom na dobre ekonomske rezultate Vlade razmišlja o povećanju plata u zdravstvu i prosveti, premijer Duško Marković je rekao da će plate biti povećane u 2020. i 2021. godini i to ne simbolično već suštinski.

Izvor: Vlada Crne Gore

Subvencije za hibridna vozila – konačno i u Srbiji!

Foto-ilustracija: Pixabay

Na sednici Vlade Srbije, održanoj u petak 18. oktobra, utvrđen je Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o porezima na upotrebu, držanje i nošenje dobara kojim se predviđa da se od 1. januara 2020. godine vlasnici hibrida budu oslobođeni od poreza na upotrebu motornih vozila.

Foto-ilustracija: Pixabay

Porez na upotrebu motornih vozila plaća se kod izdavanja saobraćajne dozvole, odnosno registracije, i to: putničkih vozila, motocikala, motocikala sa bočnim sedištem i teških tricikala.

Hibridna vozila kreću se pomoću dva ili više izvora energije, a najčešća je kombinacija tradicionalnog motora sa unutrašnjim sagorevanjem (SUS) i elektromotora. S obzirom na to da, usled korišćenja električne energije tokom vožnje, emituju manje zagađujućih gasova u atmosferu u poređenju sa benzincima i dizelaša, u jeku borbe protiv klimatskih promena postali su izuzetno popularni.

Kako će se propis ispoljiti u praksi? Kupci hibridnih vozila čija radna zapremina motora ne prelazi 1.150 cm3 uštedeće 1.290 dinara. Troškovi onih čija vozila imaju zapreminu motora do 1.600 cm3 biće sniženi za 5.570 dinara. Vozila koja imaju kubikažu do 2.000, odnosno do 2.500 cm3, pojeftineće za 11.420, odnosno 56.430 dinara. Najviše uštede će ostvariti posednici najskupljih četvorotočkaša. Oni koji jezde u vozilima s motorima radne zapremine veće od 3.000 cm3 neće platiti porez u iznosu od čak 236.340 dinara!

Mnoge zemlje su odavno uvele podsticajne mere za vozače hibrida i elektromobila – od ukidanja putarina i neplaćanja parkinga preko izostanka carinskih dažbina do kretanja autobuskim saobraćajnim trakama i obeležavanja posebnim registrarskim oznakama. Kao predvodnica održivog transporta istakla se Norveška. Brojnim poreskim i drugim olakšicama, skandinavska zemlja je postigla da više od polovine novih automobilima na njenim putevima tokom 2018. godine bude delimično ili potpuno električno.

Naša zemlja je bila jedna od retkih koja je odolevala stimulisanju kupovine prevoznih sredstava nižih emisija i tek će se od naredne godine pridružiti trendu zaštite životne sredine kroz vožnju na struju. Ni odsustvo bilo kakvih popusta i podstreka vlasti nije sprečilo da naši stanovnici u toku prošle godine registruju 70 novih hibridnih putničkih automobila i 30 novih električnih vozila, što u ukupnom broju novoregistrovanih članova voznog parka Srbije, ipak, zauzima vrlo mali udeo. U našoj zemlji je registrovano 569 motornih vozila sa hibridnim pogonom i 350 vozila na električni pogon, kaže Ministarstvo unutrašnjih poslova.

“Svaki poboljšan zakon je potreban, ali ovaj predlog Vlade nije stimulativan, sem, donekle, kod vozila sa zapreminom motora preko 2.000, 2.500 ili 3.000 cm3“, istakao je predsednik Asocijacije uvoznika novih automobila i delova Miloš Petrović, zaključivši da je, bez jasnije i konkretnije motivacije pri kupovini hibridnih i električnih vozila u vidu neplaćanja poreza na dodatu vrednost (PDV), sve drugo – nedovoljno. U izjavama za medije, rešenje je ocenio kao “kozmetičko, a ne suštinsko”.

Ostaje da vidimo da li će, i koliko, izmene zakona izmeniti stanje na putevima!

Jelena Kozbašić

Počelo punjenje Turskog toka gasom

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Počelo je punjenje prirodnim gasom prvog kraka gasovoda Turski tok, saopštila je kompanija Južni tok transport, ogranak ruskog giganta Gazproma.

U saopštenju se ističe da je to završni korak ka puštanju gasovoda u rad što je inicirano nakon što su oba kraka Turskog toka dobila sertifikat.

“Punjenje gasovodnog sistema gasom je značajan korak ka faktičkom početku isporuka tog energenta Turskoj i jugoističnoj Evropi preko novog sistema morskih gasovoda. Komercijalna eksploatacija gasovoda trebalo bi prema planu da počne do kraja 2019. godine”, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da će punjenje drugog kraka Turskog toka gasom početi nakon što punjenje prvog bude završeno, prenosi “Tass”.

“Građevinski radovi na prijemnom terminalu u Turskoj trenutno su u poslednjoj fazi. Turski operater za prenos gasa BOTAS paralelno radi na izgradnji prvog kopnenog cevovoda kojim će se Turski tok povezati s turskom gasovodnom mrežom”, dodaje se u saopštenju.

Turski tok je gasovod koji vodi od Rusije južno od Crnog mora ka evropskom delu Turske i dalje do granice sa Grčkom, zaobilazeći Ukrajinu, podseća “Tass”.

Prvi krak je namijenjen Turskoj, dok će drugi gasom snabdevati zemlje jugoistočne Evrope, uključujući Srbiju. Kapacitet svakog kraka je 15,75 milijardi kubnih metara gasa godišnje. Predviđeno je i da se BiH, odnosno njen entitet Republika Srpska uključi u ovaj projekat.

Izvor: Energetika.ba

Osijek dobio nova reciklažna dvorišta

Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike
Foto: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Ministar zaštite okoline i energetike dr sc. Tomislav Ćorić prisustvovao je u petak, 18. oktobra, otvaranju dva nova reciklažna dvorišta na području Grada Osijeka. Izgradnja reciklažnih dvorišta Gornji grad i Retfala ostvarena je kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija (OPKK), a od ukupne vrednosti ta dva projekata u iznosu od 7.952.274,00 kuna (1.068.050 evra) EU sredstva učestvuju sa 85 odsto, dok preostali deo sufinansira Grad Osijek.

Odluke o finansiranju projekata i Ugovori o dodeli bespovratnih sredstava potpisani su 2018. godine, a završetak projekata se očekuje u aprilu 2020. godine.

Grad Osijek ulaže značajne napore u poboljšanje sistema upravljanja otpadom, a ministar je tokom svečanog otvaranja novih reciklažnih dvorišta istakao kako „ovaj infrastrukturni projekat predstavlja jednu malu pobedu u borbi s otpadom, kako Grada Osijeka, tako i Republike Hrvatske.“.

Osim postavljanja reciklažnih dvorišta, ovim projektima će se osigurati i nabavka potrebne opreme i organizacija informativno-obrazovne aktivnosti i aktivnosti promocije i vidljivosti vezane za korištenje reciklažnog dvorišta i pravilnog odvajanja otpada. „Drago mi je da Grad Osijek prepoznaje i ulaganja u obrazovno-edukativne aktivnosti. To je potvrda da su Osiječani sve informisaniji o važnosti odvajanja otpada i očuvanja okoline. Osijek je svetli primer i siguran sam da i ostali veliki gradovi mogu iskoračiti u ovom smeru“ kazao je Ćorić.

Osiječki zamenik gradonačelnika Boris Piližota istakao je kako je Grad Osijek prvi u Hrvatskoj doneo Plan upravljanja otpadom i za ove projekte uspešno povukao 85 odsto sredstava iz EU fondova. Ujedno je naglasio da su ispunjeni svi preduslovi za ispunjenje evropskih standarda, ali i da Osiječane čeka još posla.

U navedene dve osiječke gradske četvrti uslugom organizovanog sakupljanja, odvoza i odlaganja komunalnog otpada obuhvaćeno je ukupno 11.410 domaćinstava, odnosno 30.643 stanovnika. Nova reciklažna dvorišta savremeno su opremljena, pokrivena i bolje osvetljena, a podrazumevaju 48 vrsta otpada – uključujući i onaj opasan za okolinu, poput lekova, baterija i ulja. Novootvorena reciklažna dvorišta pokriće potrebe i drugih gradskih četvrti (susedne Gradska četvrt, Industrijska četvrt i Mesni odbor Višnjevac obuhvataju dodatnih 4.417 domaćinstava, odnosno 13.632 stanovnika), kao i potrebe pokrajinskih delova ostalih mesnih odbora i gradskih četvrti Grada Osijeka.

Izvor: Ministarstvo zaštite okoline i energetike

Trivan najavio izmenu zakona za izgradnju MHE na zaštićenim područjima

Foto-ilustracija: Unsplash (James Wheeler)
Foto-ilustracija: Pixabay

Ministar zaštite životne sredine Goran Trivan izjavio je da je njegov i stav ministarstva javnosti poznat i jasan i da je izgradnja malih hidroelektrana (MHE) u zaštićenim prirodnim područjima je nedopustiva.

“Sama reč kaže da su zaštićena. To su najvredniji delovi naše prirode u biološkom, hidrološkom, geomorfološkom smislu. Izmenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode biće predloženo rešenje”, rekao je Trivan za izdanje Politike od nedelje.

Prema njegovim rečima sve će biti definisano u zakonskim izmenama, a kako je ocenio veoma je važno da se ljudima koji imaju dozvolu ponudi nova lokacija.

“Više puta smo razgovarali s predstavnicima investitora i mislim da postoji dobra volja za tu vrstu rešenja”, rekao je Trivan.

On je rekao da će izmene i dopune zakona biti u nekom “razumnom roku” i da se nada da će to biti što pre.

Kako je rekao, u Srbiji je izgrađeno stotinak mini hidroelektrani.

“Kada su u pitanju zaštićena područja, 18 je izgrađeno, pet je u izgradnji, a još 51 je u planu. U trenutku kada smo mi povukli potpis za izgradnju MHE na Pakleštici tada je počelo klupko da se odmotava. To je bio okidač da stanemo tome na put”, rekao je Trivan.

On je naveo da je znao da neće bili lako jer su u pitanju interesi.

Prema njegovim rečima, s jedne strane su građani koji žele na svoj način da održe kvalitet svog života, a s druge strane su investitori.

“Najveći problem je što važeći zakon dozvoljava gradnju u zaštićenim zonama”, naglasio je Trivan.

Izvor: Zelena Srbija

Kako se pripremiti za maraton u najzagađenijem gradu na svetu?

Foto-ilustracija: Unsplash (Candra Winata)
Foto-ilustracija: Pixabay

Oko 40.000 ljudi planira da učestvuje u maratonu u najzagađenijem gradu na svetu – Nju Delhiju. U indijskoj prestonici zagađenost vazduha je došla do kritičnog nivoa i može imati veoma štetne posledice po zdravlje stanovništva.

Negde je smog toliko gust da se zgrade u daljini ne mogu videti. Ovonedeljni podaci merenja vazduha pokazali su da je indeks kvaliteta vazduha, na skali zagađenosti od 0 do 500, čak 227. Prošlogodišnji prosečan indeks zabeležen prilikom merenja kvaliteta i zagađenosti vazduha iznosio je 135,8, što je tri puta više od onog što se smatra bezopasnim.

Svakako da je u ovim uslovima veoma nezdravo planirati trčanje na maratonu. Ipak, nekoliko desetina hiljada ljudi je potvrdilo svoje učešće na polumaratonu “Airtel Delhi” koji će se održati u gradu. Maraton je zakazan u nedelju, a neposredno pre početka vazduh će biti “pročišćen” vodom i hemijskim sredstvima koja nisu štetna za životnu sredinu, kako bi se uklonila prašina i štetne materije iz vazduha u tom reonu.

U planu je, takođe, upotreba nove visokotehnološke naprave koja će, poput magneta, pomoću Wi-Fi signala pokušati da kretanje štetnih materija uputi u drugom pravcu od rute maratona.

Foto-ilustracija: Pixabay

Iz godine u godinu sve je veći broj učesnika koji nose maske

Prema procenama Grinpisa i kompanije “AirVisual” Nju Delhi je već godinama najzagađeniji svetski grad. Ministar Arvind Kejrival je organizovao i kampanju protiv zagađenja vazduha, a grad je nazvao “gasnom komorom” još 2107. godine.

Poslednjih nedelja zagađenje je izraženije zbog paljenja useva u okolnim krajevima, što farmeri tradicionalno sprovode kako bi pripremili zemlju za narednu sezonu.

Jelena Cvetić

Prva generacija škole urbanog pčelarstva “BeeConnected” dobila sertifikate

Foto: Kreativa Unlimited
Foto: Kreativa Unlimited

U prostorijama dizajn huba ”Nova iskra” dodeljeni su sertifikati polaznicima prve generacije ”BeeConnected” škole urbanog pčelarstva koja je jedinstvena po tome što je i teoretska i praktična nastava izvođena u centru grada. Škola je namenjena prvenstveno nezaposlenim osobama, ali i svima koji su zainteresovani da se bave pčelarstvom i da kroz praktičan rad doprinesu očuvanju oprašivača bez kojih ne bi bilo 70 odsto biljnih vrsta koje čovek koristi u ishrani.

Šesnaest polaznika škole je četiri meseca, od jula do oktobra, pohađalo kurs pod mentorstvom profesionalnog pčelara Slađana Simonovića, a interesantno je da se praktična obuka u najvećoj meri odvijala u urbanom pčelinjaku koji je smešten na krovu marketinške agencije ”Kreativa Unlimited” na Ušću, u blizini oaze gradskog biodiverziteta Velikog ratnog ostrva.

Osnivač ”Nove iskre” Miljan Peljević istakao je da je važno da što veći broj kompanija svoje CSR aktivnosti usmerava ka ekološkim temama i da se, ukoliko za to imaju uslove, poput “Kreative Unlimited”, priključe globalnom pokretu očuvanja pčelinje zajednice u urbanim sredinama.

”Naša ideja nije bila da se pčelarstvo posmatra isključivo kao komercijalna aktivnost koja se dešava daleko od grada, već da ljude motivišemo da dublje sagledaju problem izumiranja pčela kroz bolju informisanost i pristup praktičnom radu”, rekao je Peljević i dodao da štiteći pčele štitimo lokalni biodiverzitet, ali i zdravlje čoveka koje zavisi od pristupa raznovrsnoj ishrani za čije postojanje su neophodne upravo pčele.

Predsednica ekološkog udruženja ”Ekonaut”, koje je inicijator i nosilac projekta, Sabina Kerić podsetila je da je gradsko pčelarstvo prepoznato u mnogim razvijenim urbanim sredinama kao dobar način obogaćivanja lokalnog biodiverziteta, ali i kao društveno odgovorno ponašanje koje senzibiliše širu javnost i skreće pažnju na ekološke probleme koje prete čovečanstvu.

”Jedan od načina da sačuvamo pčele je da sadimo biljke koje privlače ove insekte. Ako znamo kako da zaštitimo i razvijemo cvetne površine vrstama atraktivnim za pčele, tako da imaju dovoljnu količinu nektara i polena, značajno poboljšavamo prirodno stanište za pčele, ali istovremeno štitimo životnu sredinu koja je sve više izložena različitim pesticidima i insekticidima”, upozorila je Kerić.

Foto: Kreativa Unlimited

U okviru ”BeeConnected” projekta izrađen je i priručnik koji sadrži spisak od 100 biljaka koje hrane i privlače pčele. Ovaj priručnik daje širok spisak jestivih, ukrasnih i lekovitih biljaka koje svako od nas može gajiti i na taj način obezbediti zdravo gradsko okruženje i za pčele i za čoveka.

Projekat ”BeeConnected” nastavlja sa radom i sledeće sezone kroz organizovanje škole pčelarstva, kroz zasnivanje novih gradskih pčelinjaka na teritoriji Beograda i okoline, ali i kroz raznovrsne javne kampanje za podizanje svesti o važnosti pčela, očuvanju biodiverziteta i životne sredine. Projekat je otvoren za društveno odgovorne kompanije koje su u mogućnosti da postave košnice na otvorenim površinama, čak i na krovovima svojih zgrada. Projekat ”BeeConnected” realizuju ekološko udruženje ”Ekonaut” i dizajn hub ”Nova iskra” uz podršku “Heinrich-Böll-Stiftung Belgrade” predstavništva u Beogradu.

Izvor: Kreativa Unlimited

U Novom Pazaru sadnja više od 8000 stabala smrče

Foto-ilustracija: Unsplash (Jon Grogan)
Foto: Wikipedia/Ivar Leidus

Sađenje 8.250 stabala smrče, koje je Novi Pazar dobio u okviru akcije “Zasadi drvo, zasadi svoj kiseonik”, počeče iduće nedelje.

To je danas izjavio Rastko Arsenijević iz mesnog Odeljenja za zaštitu životne sredine.

U emisiji “Pet zelenih minuta” Arsenijević je istakao da će tim drvećem biti ozelenjen prostor kod Atletskog stadiona i “regenerisano veštački stvoreno neplodno zemljište”.

“Drveće će se saditi na površini od oko četiri hektara na gradskim parcelama u blizini brda Tepe. Zadovoljni smo kvalitetom sadnica koje smo dobili i očekujemo da će se lako adaptirati na naše uslove”, kazao je on.

Sadnice su iz seničkog rasadnika “Čedovo”, a kupovinu je platila Uprava za šume Srbije.

Akcija se sprovodi u saradnji sa JKP “Čistoća”, a drveće će posaditi radnici “Gradskog zelenila”.

Akciju “Zasadi drvo, zasadi svoj kiseonik” pokrenulo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije s ciljem da se širom Srbije zasadi 50.000 stabala.

Izvor: Zelena Srbija

Zetu zagađuju sa 20 kubika otpada dnevno

Foto: Wikipedia/Lidija Šćekić

Izvor: “Politika”

Foto: Wikipedia/Lidija Šćekić

Zabrinjavajući podaci o zagađenju objavljeni su u Nacrtu studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina reke Zete, koji je uradila Agencija za zaštitu prirode i životne sredine Crne Gore.

Samo sa farme svinja u Spužu, u reku Zetu dnevno se izlije 20 kubika tečnog đubriva, odnosno oko 7.300 kubika fekalija godišnje. Osim fekalija sa farme svinja u Zetu se izlivaju i komunalne otpadne vode uglavnom opterećene organskim materijalom sa farme kokošaka, mlekare „Lazine”, klanice, gradskih naselja Danilovgrad i Spuž i Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija.

Ceo tekst pročitajte na linku.