Home Blog Page 826

Kućni test na HIV virus od reciklirane plastike mogao bi da spase milione života!

Foto: Facebook (screenshot)

HIV virus je jedan od vodećih razloga umiranja u više od 90 odsto zemalja u razvoju. Procenjuje se da je na globalnom nivou zaraženo oko 40 miliona ljudi.

Foto: Facebook (screenshot)

Usled mnogih spoljnih faktora, mnogi zaraženi pojedinci otkrivaju oboljenje tek kada je ono u poodmaklom stadijumu, tj. kada se razvije sida. Ukoliko se prisustvo virusa u nečijem organizumu otkrije blagovremeno, postoji značajna mogućnost da pacijent doživi i do 70 godina.

Prepreka za preventivno delovanje je i nedostatak bolnica i resursa, pogotovo u ruralnim oblastima. Situacija je svake godine sve više zabrinjavajuća, ali jedan inovativni izum unosi nadu za spas miliona života.

Catch je pristupačni uređaj za testiranje na HIV virus, visoke pouzdanosti i jednostavan za korišćenje. Proračunati troškovi proizvodnje iznose oko 4,5 evra po komadu, a sprava je delimično napravljena i od reciklirane plastike. Njen idejni tvorac je dizajner iz Londona Hans Ramzan.

S obzirom na to da je infrastruktura u siromašnim zemljama sveta vrlo nerazvijena, stanovnici su nekada desetinama kilometara udaljeni od zdravstvenih centara, a Catch im omogućava da proveru svog statusa obave kod kući.

Funkcioniše po principu jednostavnog vađenja krvi u pipetu čiji se sadržaj presipa na indikator. Na njemu se nalaze dve linije – prva pokazuje da li test radi, druga da li u krvi osobe postoje tragovi HIV virusa.

Jelena Kozbašić

Dubrovnik – prvi grad u Hrvatskoj sa električnim sistemom zajedničkog korišćenja vozila

Foto-ilustracija: Unsplash (Inera Isovic)
Foto-ilustracija: Unsplash (Spencer Davis)

Na sedam lokacija u Dubrovniku uskoro će biti raspoređeno prvih trideset vozila sistema Avant2Go. Sistem je inovativan, ali jednostavan za korištenje. Vozila se rezervišu, otključavaju i plaćaju aplikacijom sa pametnog telefona. Sistem Car sharing, koji je predstavljen danas u Lazaretima, na ekološki način će doprineti rasterećenju gradske saobraćajne infrastrukture, a građanima omogućiti korišćenje vozila bez brige kakvu nosi vlasništvo.

Car sharing je širom sveta prepoznat kao sistem korišćenja pojedinačnih vozila koji predstavlja kvalitetnu alternativu vlasništvu, a izvrsna je nadogradnja mreže javnog prevoza. Procenjuje se da jedan automobil u tom sistemu može zameniti više od deset privatnih vozila. Vrednost toga posebno dolazi do izražaja u gradovima poput Dubrovnika, u kojima je saobraćajna infrastruktura izuzetno opterećena.

„Grad Dubrovnik sistemski radi na rešavanju problema gužve u saobraćaju. U tom smislu smo pokrenuli brojne projekte, prvenstveno usmerene na naše sugrađane. Među njima je i prvi sveobuhvatni smart parking u Hrvatskoj, za šta smo ove godine nagrađeni prvom nagradom u kategoriji “Smart City”. Ovo je nastavak priče. Projekat Car sharing-a potpuno se uklopio u našu viziju razvoja grada, stoga smo i podržali njegovu implementaciju u Dubrovniku, koji ovim postaje pilot projekat i ponovo prednjači u uvođenju novih tehnologija i pametnih rešenja za podizanje nivoa standarda života svojih građana. Smatramo da će ova usluga pomoći rasterećenju saobraćajne infrastrukture i parkirališta, što nam je trenutno jedan od osnovnih fokusa, a podrazumeva i sve ostale pozitivne aspekte kojima grad teži, poput održivosti, energetske efikasnosti i očuvanja životne sredine“, poručio je Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika.

Usluga zajedničkog korišćenja vozila u Dubrovniku nosi naziv Avant2Go, a uvodi je kompanija “Avant car”, vodeći pružilac te usluge u regionu.

Elektromobilnost i zajedničko korišćenje vozila trenutno su najveći globalni trendovi u automobilskoj industriji. Verujemo da će 100 odsto električni car sharing Avant2Go odgovoriti na potrebe Dubrovčana i njihovog grada. Među glavnim prednostima sistema izdvajaju se: vožnja bez buke i emisije štetnih gasova, dostupnost usluge širokom krugu ljudi, jednostavno korišćenje usluge 24/7 putem pametnog telefona i osigurana parking mesta“, kazao je Matej Čer, osnivač kompanije Avant car.

Foto-ilustracija: Unsplash (Matias Pugliese)

Vozila će na početku biti raspoređena na sedam lokacija: na Aerodromu Dubrovnik, luci Gruž, uz žičaru koja vodi na Srđ, u Javnoj garaži, na Lapadu i na parkiralištima hotela “Rixos” i “One Suite”.

Građani, zainteresovani za korišćenje usluge, već se sada mogu registrovati i preuzeti aplikaciju, a vozila će moći da koriste od druge polovine novembra.

Za početak, na raspolaganju će im biti trideset vozila, a flota i broj lokacija na kojima se vozila preuzimaju i vraćaju, povećavaće se u skladu s potrebama korisnika i kapacitetom parkiranja za vozila Avant2Go. Flotu čine 100 odsto električna vozila renomiranih svetskih proizvođača, a najviše ih je modela Renault ZOE. Reč je o najprodavanijem električnom vozilu u Evropi.

Car sharing je usluga namenjena stanovnicima Dubrovnika, ali i njihovim gostima. Upravo turistički gradovi sistemski moraju da rade na razvoju raznolikosti i komplementarnosti usluga mobilnosti.

„Dubrovnik je istovremeno jedan od najzahtevnijih gradova po pitanju optimizacije saobraćaja, ali i dragulj kulturne baštine. Usluge poput car sharinga zato treba da budu u službi razvoja mobilnosti, ali i da doprinose održivosti grada Dubrovnika. Ovim se projektom strateški povezuju vitalni delovi grada s najvažnijim prometnim čvorištima. To Dubrovnik još jače, i to na ekološki način povezuje s ostatkom sveta“, kazao je Vladimir Markulin, direktor kompanije “Avant car” u Hrvatskoj.

Dodao je kako će cena usluge biti pristupačna i da će u obračun biti uključeni pređeni kilometri i dužina trajanja vožnje. Cena će zavisiti i od tipa vozila.

Sistem car sharinga korišćenje ličnog vozila čini jednostavnim i dostupnim. Ta usluga građane rasterećuje troškova kupovine, registracije, održavanja i osiguranja, gubitka vrednosti vremenom i dodatnih briga poput onih o punjenju goriva i traženju mjesta za parkiranje. Ključna prednost usluge Avant2Go je što se plaća samo stvarno korišćenje vozila.

Foto-ilustracija: Unsplash (Patricia Jekki)

Za to su građanima potrebni vozačka dozvola i pametni telefon.

Gradonačelnik Mato Franković među prvima je isprobao vožnju sistemom Avant2Go. S time su ga upoznali Matej Čer, osnivač kompanije “Avant car”, i Matija Krznar, vođa projekta Avant2Go Hrvatska. Bio je to simbolični čin uključenja car sharinga u dubrovački saobraćaj.

Izvor: Grad Dubrovnik

Pokrenut Informacioni sistem šuma Evrope

Foto-ilustracija: Unsplash (Jessica Snoek)
Foto-ilustracija: Unsplash (Samuel Ferrara)

Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) pokrenula je ambiciozan projekat uspostavljanja Informacionog sistema šuma Evrope (Forest Information System Europe – FISE). Na drugom sastanku nacionalnih referentnih centara za šume, predstavljen je prototip platforme novog informacionog sistema za šume, sa postojećim i potencijalnim novim indikatorima koje treba razviti.

Posebno je naglašena potreba da se koriste mape Kopernikus programa, pored “CORINE Land Cover” i nacionalnih ortofoto snimaka, kako bi se postigla harmonizacija na panevropskom nivou.

U radnom delu sastanka definisani su potencijalni novi indikatori sa izvorom informacija i preliminarnom metodologijom, kako bi se dobila potpuna slika stanja i promena šumskih ekosistema. Informacioni sistem šuma Evrope zajedno sa pripremom nekoliko setova izveštaja realizovaće se u naredne 4 godine.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine 

Pažnja! Datum velike sadnje je pomeren!

Foto-ilustracija: Unsplash (Sushobhan Badhai)
Foto-ilustracija: Unsplash (Lukasz Szmigiel)

Miholjsko leto i najtopliji oktobar u poslednjih 100 godina primorali su da se promeni datum otvaranja jesenje sezone pošumljavanja i sprovođenja akcije “Zasadi drvo, zasadi svoj kiseonik”, kako se zasađene sadnice ne bi osušile i sav divni posao propao.

Zato će se, umesto 3. novembra, velika sadnja obaviti 17. novembra!

Ukoliko vam novi datum ne odgovara, organizatori su zamolili da se odjavite i oslobodite mesto volonterima koji će moći da učestvuju u akciji 17. novembra.

Izvor: Zasadi drvo

Da li vode Arktika mogu da nas zaštite od ugljen-dioksida?

Foto-ilustracija: Unsplash (Gabriel Santiago)
Foto-ilustracija: Unsplash (Gabriel Santiago)

Nedavno otkriće prijatno je iznenadilo istraživače na Arktiku.

U hladnoj vodi koja izvire iz lednjaka kanadskih arktičkih vrhova zaključili su da se odvija nešto veoma značajno što može pomoći u borbi sa štetnim gasovima.

Naime, sve su prilike da su reke na severu decenijama “tajno” upijale ugljen-dioksid iz atmosfere, i to brže nego što je svojstveno Amazoniji.

U rekama u područjima umerene klime, usled razgradnje bogatog biljnog i životinjskog sveta, dolazi do velike emisije ugljen-dioksida, značajno više nego apsorpcije. Ipak, nasuprot njima, ledene reke u kojima nema toliko organskih materija, imaju i znatno manju emisiju ugljen-dioksida.

Pored toga, sediment koji sadrži silikate i karbonate, kad dospe do hladne vode započinje proces fizičko-hemijskog raspadanja, čime dolazi do spajanja čestica, među kojima je i ugljen-dioksid.

Prema proračunima, reka prilikom topljenja velike površine glečera, može da apsorbuje čak 40 puta više ugljen-dioksida nego amazonska prašuma.

Tradicionalno posmatranje odnosa između reka i ugljen-dioksida orijentisano je ka predstavljanju reka kao izvora emisija štetnih gasova, te mogućnost apsorpcije do sada nije bila predmet ozbiljnog razmatranja.

Glavni istraživač ovog projekta je dr Kajra Sent Pjer, biolog sa Univerziteta u Britanskoj Kolumbiji, koja je posebno istakla faktor iznenađenja prilikom ovog otkrića, kao i neophodnost daljeg proučavanja.

Foto-ilustracija: Unsplash (Bethany Legg)

Uzorci su sakupljeni iz otopljene vode od glečera na ostrvu Elsmer, na kanadskoj teritoriji, gde se nekoliko jezera uliva u jezero Hazen, kao i sa Stenovitih planina i Grenlanda. Istraživačima je već odavno poznato “ponašanje” glečera, međutim, do sad nisu bili u dovoljnoj meri upoznati sa tim šta se desi kad se glečeri otope i ulivaju u reke i jezera.

Ipak, ovo otkriće ne nudi konačno rešenje. Glečeri predstavljaju ograničen i konačan resurs. Nakon njihovog topljenja, mogućnosti za aposrcijom gasa takođe se gube. Istovremeno, topljenje glečera se odvija brže nego što se očekivalo.

Jelena Cvetić

 

LED rasveta i u Paraćinu

Foto-ilustracija: Unsplash (Mark Koellmann)
Foto-ilustracija: Unsplash (Anastasia Zhenina)

U planu je zamena javne rasvete u svim selima paraćinske opštine i u gradu Paraćinu. Sprovođenje programa održavanja javne rasvete počelo je zamenom postojećih i ugradnjom novih LED svetiljki u Donjem Vidovu na javnoj rasveti.

Očekuje se manje kvarova, veća ušteda uz poboljšanje energetske efikasnosti, kao i smanjenje troškova.

LED sijalice su dugotrajne, štede električnu energiju, a daju kvalitetno osvetljenje.

Njihovim korišćenjem se smanjuje u proseku do 90 odsto potrošnje električne energije.

U odnosu na druge svetiljke, kod kojih preko 70 odsto utrošene energije odlazi na toplotnu energiju koju emituju tokom rada, LED sijalice čak 80 odsto utrošene energije pretvaraju u osvetljenje, zbog čega su energetski efikasnije.

Jelena Cvetić

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Paraćin u slici i reči“ koji je sufinansiran iz budžeta Opštine Paraćin na Javnom pozivu za učešće na opštem konkursu za sufinansiranje projekata radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2019. godini.

 

Nemačka pruža podršku Crnoj Gori u oblasti zaštite životne sredine

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Unsplash (Oskar Hagberg)

Nemačka je spremna da pruži Crnoj Gori podršku i pomoć u naporima na daljem unapređenju zaštite životne sredine“, zaključeno je nakon niza sastanaka ministra održivog razvoja i turizma Pavla Radulovića sa predstavnicima Bundestaga i resornog ministarstva u Berlinu.

Ministar Radulović je na sastanku sa saveznom ministarkom za okolinu, zaštitu prirode i bezbednost nuklearnih reaktora Svenjom Šulce zatražio ekspertsku pomoć, pogotovo za projekte koji se tiču zaštite životne sredine i održivog razvoja.

Delegacija Ministarstva na čelu sa ministrom Radulovićem predstavila je rezultate zaštite Ulcinjske solane, a takođe je razgovarano o očuvanju zaštićenih lokaliteta kao što su kanjon Tare, Skadarsko jezero i nacionalni parkovi.

Postignut je visok stepen saglasnosti oko navedenih pitanja, uz dogovor da se dalja saradnja produbi operativnim sastancima između institucija dveju zemalja. Ministar Radulović i ministarka Šulce su sa zadovoljstvom konstatovali da su dosadašnji napori Vlade urodili plodom i da je od otvaranja Poglavlja 27, između ostalog, ostvaren vidan napredak činjenicom da je Solana sada zaštićena i na lokalnom i međunarodnom nivou.

Na sastanku sa predsednikom Odbora za turizam Buntestaga Sebastijanom Mincemajerom i članovima odbora, ministar Radulovic predstavio je rezultate turističke privrede koja iz godine u godinu ostvaruje sve bolje rezultate.

Nemačka strana izrazila je zadovoljstvo što sve veći broj njihovih turista posećuje Crnu Goru, ističući spremnost za saradnju u oblasti turizma kroz otvaranje novih direktnih avio-linija između dveju zemalja.

Ministar se sastao i sa članovima Radne grupe za okolinu, poslaničke frakcije Savez 90/Zeleni, kao i sa predsednicom Zilvijom Koting – Ul i članovima Odbora za okolinu, zaštitu prirode i bezbednost nuklearnih reaktora Bundestaga.

Izvor: Ministarstvo održivog razvoja i turizma Crne Gore

Najznačajnije industrijsko bilje u Vojvodini – šećerna repa, suncokret i soja

Foto-ilustracija: Unsplash (meric Tuna)

Knjiga Poslovne zajednice „Industrijsko bilje“ pod nazivom „Proizvodnja i prerada industrijskog bilja“ promovisana je u Privrednoj komori Vojvodine (PKV).

Foto: PKV

Tom prilikom, predsednik PKV Boško Vučurević istakao je knjiga „Proizvodnja i prerada industrijskog bilja“ pravi analitički dokument, koji predstavlja sektor industrijskog bilja u prethodnoj godini, sa svim njegovim obeležjima i trendovima, kao i analizama u odnosu na prethodni period.

„Ne treba posebno isticati koliko je proizvodnja industrijskog bilja značajna privredna delatnost u Vojvodini. U 2018. godini, proizvodnja se odvijala na 487.000 hektara. Najznačajnija je proizvodnja šećerne repe, suncokreta i soje, ali ništa manje nije značajna i proizvodnja uljane repice i duvana. Smatram da će i ovo, jubilarno dvadeseto, izdanje knjige dati relevantan input našoj prerađivačkoj industriji u donošenju poslovnih odluka, kao i adekvatnih mera u politici poljoprivredne proizvodnje“, istakao je Vučurević.

Dodao je da ostvarena vrednost izvoza agrarnih proizvoda, za prvih osam meseci ove godine, u ukupnom izvozu privrede AP Vojvodine, učestvuje sa 24,4 odsto, a vrednost uvoza agrarnih proizvoda u ukupnom uvozu učestvuje sa 8,4 odsto.

Foto: PKV

„U periodu januar-avgust 2019. godine, AP Vojvodina je realizovala spoljnotrgovinsku razmenu agrarnih proizvoda u vrednosti od oko 1,3 milijarde evra, što je za 25,6 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Izvoznici sa teritorije Regiona Vojvodine u ovom periodu realizovali su izvoz agrarnih proizvoda  u iznosu od 962 miliona evra, što je veće za 25,4 odsto u poređenju sa istim periodom u 2018. godini, dok je uvoz realizovan u vrednosti 363,2 miliona evra i veći je za 26,2 odsto u odnosu na isti period u prethodnoj godini“, rekao je Vučurević.

Direktorka Poslovne zajednice „Industrijsko bilje“ Olga Čurović istakla je da su u materijalu navedeni bitni događaji iz oblasti ekonomskog i društvenog života, koji su uticali na kretanja u proizvodnji, preradi i prometu industrijskih kultura. Podaci u najnovijoj knjizi, odnose se na period od 2000. do 2018. godine.

„U prvih sedam godina izlaženja bila je samo jedna knjiga, da bismo od 2007. godine odvojeno prikazali grupaciju ulja, grupaciju šećera i grupaciju duvana. Jubilarno 20. izdanje obuhvata grupaciju šećera i grupaciju ulja. Cilj je da se zabeleže i otrgnu od zaborava uslovi koji su doprineli ostvarenim rezultatima u ovoj oblasti“, rekla je Olga Čurović.

Poslovna zajednica „Industrijsko bilje“ jedino je poslovno udruženje u Srbiji za proizvodnju i preradu industrijskih kultura masovne proizvodnje, kao što su suncokret, soja, uljana repica, šećerna repa, duvan. Ove godine, Poslovna zajednica „Industrijsko bilje“ obeležava i 40 godina postojanja.

Izvor: PKV

U Novom Sadu posađeno 75 stabala povodom obeležavanja 75 godina od oslobođenja grada

Foto-ilustracija: Unsplash (Lazar Gugleta)
Foto: Grad Novi Sad

Članica Gradskog veća za urbanizam i zaštitu životne sredine Mira Radenović prisustvovala je sadnji 75 stabala na Sentandrejskom putu, koju je organizovalo JKP „Gradsko zelenilo“ u sredu, 23. oktobra, povodom obeležavanja 75 godina od oslobođenja Novog Sada u II Svetskom ratu, a u okviru projekta „Očuvanje i unapređenje zelenila Sentandrejskog puta u Novom Sadu“.

Sredstva za realizaciju ovog projekta obezbeđena su u budžetu Grada Novog Sada preko Gradske uprave za zaštitu životne sredine za realizaciju programa korišćenja sredstava Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine. U toku ove godine planirana je realizacija 15 projekata iz sredstava pomenutog fonda, kao i finansiranje zaštite i razvoja zaštićenih prirodnih dobara.

“Današnja simbolična akcija, povodom sedamdesetpetogodišnjice oslobođenja Novog Sada, organizovana je zajedno sa JKP „Gradsko zelenilo“, a u cilju unapređenja životne sredine i povećanja zelenih površina našeg grada. Ozelenjavanje Sentandrejskog puta je projekat u okviru velike akcije – 10 hiljada stabala za Grad Novi Sad. Za nekoliko dana počeće i ozelenjavanje Bulevara despota Stefana gde će biti zasađeno preko 300 drvenastih stabala i nekoliko hiljada šiblja i trave. Izuzetno je važno to da je Grad Novi Sad kao jedan od prioritetnih ciljeva izdvojio zaštitu životne sredine, a akcijom 10 hiljada stabala za Novi Sad to i dokazuje”, istakla je Mira Radenović.

Direktor JKP “Gradsko zelenilo” Miloš Egić je rekao da je posađeno 69 drvorednih sadnica koprivića i šest sadnica piramidalnog jasena, a da je projektom ”Očuvanje i unapređenje zelenila Sentandrejskog puta u Novom Sadu” predviđena sadnja ukupno 374 stabala, najviše okruglastog jasena, koprivića, kao i još sedam različitih vrsta lišćarskog drveća.

Tokom 2019. godine, planirana je sadnja 4085 komada različitih vrsta drveća i 46118 sadnica šiblja na javnim zelenim površinama, na širem području Grada Novog Sada.

Izvor: Grad Novi Sad

Poljoprivrednici iz Beograda na Sajmu poljoprivrede u Parmi

Foto: Grad Beograd
Foto-ilustracija: Unsplash (Ryan Graybill)

Predstavnici Sekretarijata za privredu i 40 beogradskih poljoprivrednika posetili su u sredu, 23. oktobra Međunarodni sajam prehrambene industrije „CIBUS TEC 2019” u Parmi.

Podsekretar za privredu Radenko Durković je u izjavi za Beoinfo rekao da je taj sekretarijat poljoprivrednicima sa teritorije grada Beograda, osim stručnih obuka i predstavljanja na domaćim sajmovima u Beogradu i Novom Sadu, ove godine omogućio posetu sajmu u Italiji.

“Nadamo se da će kroz primere dobre prakse poljoprivrednici od svojih kolega iz inostranstva steći nova znanja i iskustva, koja će moći da primene u svom radu. Na ovom putovanju su mladi poljoprivredni proizvođači iz Beograda koji su se opredelili za ovu delatnost, a u tome će i ubuduće imati našu punu podršku”, istakao je Durković.

On je podsetio da je Sekretarijat za privredu i u 2019. godini izdvojio znatna sredstva za podsticaje u poljoprivredi.

“Za tu namenu ove godine je opredeljeno 200 miliona dinara, i to za podsticaje u četiri kategorije – voćarstvu i povrtarstvu, pčelarstvu, stočarstvu, kao i za nabavku mehanizacije. Poslednjih godina se za ovu namenu sredstva konstantno uvećavaju, tako da su u poslednjih šest godina udesetostručena”, naglasio je Durković.

Bojana Jovanović, poljoprivrednica iz Rakovice, izjavila je da je za nju poseta ovom sajmu značajna za njen posao, naročito zbog toga što je početnik, te da će se potruditi da ono što je videla i saznala primeni na svom imanju.

Poljoprivrednici koji su u poseti ovom sajmu imaju registrovana poljoprivredna gazdinstva ili su njihovi članovi i imaju zapažene rezultate u poljoprivrednoj proizvodnji.

Izvor: Grad Beograd

Zelena energija postaje primarni izvor energije u Velikoj Britaniji

Foto-ilustracija: Pixabay (PIRO4D)
Foto-ilustracija: Pixabay

Prvi put u istoriji Velike Britanije zelena energija je postala najzastupljenija u odnosu na druge izvore energije.

Zelena energija je električna energija koja je proizvedena isključivo iz obnovljivih izvora.

Velika Britanija je u trećem kvartalu ove godine proizvela više struje iz obnovljivih izvora energije nego iz fosilnih goriva, navodi se u analizi portala “Carbon Brief”.

To je prvi kvartal u kojem je proizvodnja iz solarnih panela, hidroelektrana, vetrogeneratora ili biomase premašila proizvodnju energije iz uglja, nafte ili gasa od kada je u toj zemlji otvorena prva elektrana 1882. godine.

Velika Britanija je tokom jula, avgusta i septembra dobila oko 29,5 teravat-sati iz obnovljivih izvora energije, odnosno 40 odsto ukupne proizvodnje. U istom periodu, iz elektrana na fosilna goriva proizvedeno je 39 odsto, dok je iz nuklearnih elektrana proizvedeno oko 19 odsto struje.

Prije deset godina u toj zemlji se od uglja proizvodila oko trećina ukupne električne energije, dok se iz te vrste goriva sada proizvodi svega tri odsto struje.

Izvor: Energetika.ba

Kako je održiva moda dospela u žižu javnosti zahvaljujući jednoj plemkinji?

Foto: Facebook (screenshot)

Odrastanje nam je donelo nekoliko otrežnjujućih istina:

  • Deda Mraz ne postoji;
  • Ako progutamo semenku nekog voća, ono neće izrasti u našem stomaku;
  • Vin Dizel je vrlo verovatno jači od našeg tate za kog smo naivno verovali da je najjači na svetu;
  • Ma koliko puta poljubili žabu, ona se neće magično pretvoriti u princa.

I dok mnoge devojke i dalje lakoverno misle da su zeleni vodozemci bez repa zapravo transformersi koji će nakon njihovog poljupca poprimiti mnogo privlačnije obličje, neke su imale tu sreću da, od samog početka, ljube princa. Jedna od njih je i Megan Markl.

Foto: Facebook (screenshot)

Nekadašnja američka glumica je, u ime engleske kraljice Elizabete, sa svojim mužem princom Harijem, vojvodom od Saseksa, nedavno posetila Afriku. Gde god bili, mediji pomno prate svaki pokret ovog para s obzirom na to da su svesni da njihove čitaoce, uprkos tome što su odavno prerasli “Pepeljugu”, itekako zanimaju bajke, pogotovo ukoliko se one odigravaju u stvarnom životu.

U nedostatku prave krune, ženski svet pokušava da se drugim sredstvima poistoveti sa vojvotkinjom Megan. Njeno ponašanje je, u skladu sa pozicijom, uvek odmereno i skrušeno i ne izlazi iz “mode”, ali ono nije jedini “trend” u kome bi je valjalo slediti. Megan se bavi humanitarnim radom, njeni obroci su pretežno veganski, a i svojim izborom garderobe demonstrira brigu za Zemlju i buduće naraštaje. Tokom obilaska juga afričkog kontinenta je posebno došlo do izražaja da mnogi komadi u njenom ormanu potiču od kompanija izražene odgovornosti prema prirodi i društvu.

Foto: Facebook (screenshot)

Pored neumornih potrošača i proizvođača čija se pojava pripisuje kapitalizmu, danas je sve prisutnija i suprotna struja razmišljanja i načina života – onih za koje je manje više, onih koji značaj polažu tome da radnici u fabrikama nisu zlostavljani i da su pravično plaćeni, onih kojima nije bitno ukoliko je neko pre njih posedovao njihovu majicu, onih koji više vrednuju kvalitet od kvantiteta, onih za koje je naša planeta važnija od njihovih materijalističkih poriva – onih sličnih vojvotkinji od Saseksa.

Nasuprot brzoj modi, postoji i ona održiva. Odeća modnih marki koje poštuju prirodne resurse i ljudska prava košta nešto više u odnosu na odeću modnih marki koje “gaze” postulate održivosti života. Ipak, ona nije nedostižna.

Trebalo bi da uzmemo u obzir da bi neodgovorne modne odluke mogle da dođu na naplatu na druge načine – kroz zagađenje vazduha, vode i zemljišta ili pobune radnika – kao i to da imamo priliku da budemo savesni i za male pare, kupujući u second hand radnjama.

Jelena Kozbašić

Besplatni planovi za održive domove u Arizoni

Foto-ilustracija: Unsplash (Gayatri Malhotra)
Foto-ilustracija: Unsplash (Florian Schneider)

Grad Feniks u američkoj državi Arizona nudi besplatne planove za predloge kuća koje neće trošiti nimalo energije, odnosno koje će potrošenu energiju nadoknaditi sopstvenom proizvodnjom.

Cilj ovog projekta je ohrabrivanje javnosti da se gradi više domova koji se odgovorno odnose prema očuvanju životne sredine, naročito u pravcu obezbeđivanja veče količine energije od one potrošene do 2050. godine.

Zeleni domovi su veoma popularan i zdrav izbor, a predstavljaju priliku i za veliku uštedu energije. Pozivaju se arhitekte da naprave planove za kuće koje će biti pristupačne, komforne i čija če potrošnja energije biti nulta.

Konkurs pod nazivom “Održivi razvoj kuće” pružio je priliku arhitektama da se oprobaju u novim idejama koje podrazumevaju potrošnju čiste energije i ne doprinose zagađenju životne sredine.

Službeni sistem kućne energije, odnosno HERS, meri energetsku efikasnost kuće. Ukoliko je niži indeks rezultata merenja, kuća je efikasnija, te je za konkurs granična ocena bila 30, što predstavlja 70 odsto niži indeks u odnosu na standardne kuće.

Pobednica ovog konkursa bila je Marlin Imirzian i njen tim arhitekata, koji su uspeli da naprave plan za kuću koja ima nultu potrošnju energije, dakle, ocena HERS-a bila je nula.

Površina kuće iznosi 2100 m2, a cena izgradnje iznosila bi 344.000 dolara. Prilagodivši se klimi u Feniksu, odnosno izuetno toplom vremenu, dizajneri su se pozabavili ponašanjem krova, plafona i zidova, kao i stakla, koje treba da smanji prenos toplote spolja ka unutra. Umesto klima uređaja u planu su platneni ekrani. Biće ugrađen i solarni dimnjak, kao i izolovani zidni i krovni paneli.

Dizajniranje ove kuće trajalo je nekoliko meseci.

Firma Marlin Imirzian dobila je nagradu od 100.000 dolara. Sam plan izgradnje već je dostupan javnosti.

Jelena Cvetić

Za koga su obavezne eko takse u Crnoj Gori?

Foto: Wikipedia/Julian Nyča
Foto: Wikipedia/Solumija

Naknadu za zaštitu i unapređivanje životne sredine u Pljevljima plaćaće Rudnik uglja, Elektroprivreda (TE Pljevlja) i Gradir Montenegro, koji crpe najviše prirodnih resursa te opštine, saopštila je generalna direktorka Direktorata za životnu sredinu Ivana Vojinović.

Ona je agenciji Mina rekla da je donošenjem Odluke o naknadi za zaštitu i unapređivanje životne sredine Vlada odlučila da sa Opštinom i građanima Pljevalja odgovorno učestvuje u rešavanju dugoročnog ekološkog problema.

„Ova Odluka je zasnovana na vrhovnom principu za rešavanje ekoloških problema, a to je princip „zagađivač plaća“ koji prepoznaju evropski propisi, i koji je ugrađen i u krovni zakon u ovoj oblasti u Crnoj Gori, Zakon o životnoj sredini“, navela je Vojinović.

Shodno tom principu, kako je kazala, zagađivač je odgovoran za zagađivanje i štetu nanetu životnoj sredini i dužan je da nadoknadi štetu i snosi troškove njenog otklanjanja.

Vojinović je podsjetila da je Zakon o životnoj sredini dao mogućnost lokalnim samoupravama da, uz prethodnu saglasnost Vlade, mogu propisati naknade za zaštitu i unapređenje životne sredine, u zavisnosti od svojih potreba i specifičnih uslova.

„U protekle dve godine smo odgovorno razmatrali adekvatan modalitet ove naknade kako bi on bio prilagođen specifičnostima i prirodi zagađenja ove lokalne sredine, ali i primeren ekonomskoj snazi privrednih subjekata na koje se odnosi“, rekla je Vojinović.

Prema njenim rečima, specifičnost sredine u Pljevljima su otpadne materije koje su nastale kao posledica proizvodnje električne energije, eksploatacije uglja i rude cinka i olova, a koje izazivaju ili mogu izazivati povećanu zagađenost vazduha i površinskih i podzemnih voda, kao i degradaciju i zagađenost zemljišta, nagomilavanje industrijskog i opasnog otpada, pogoršavanje zdravlja stanovništva, uništavanje flore i faune.

„S tim u vezi, došlo se do optimalnog rešenja prema kojem će obveznici plaćanja naknade biti pravna lica koja obavljaju aktivnosti na teritoriji opštine Pljevlja u oblasti proizvodnje energije i ekstraktivne industrije, a to su: Rudnik uglja, Elektroprivreda (TE Pljevlja) i Gradir Montenegro“, saopštila je Vojinović.

Kako je kazala, pažljivim izborom obveznika plaćanja naknade, shodno principu “pravičnosti”, identifikovane su delatnosti koje crpe najviše prirodnih resursa Pljevalja.

„Posebno je važno da obveznici plaćanja naknade veliki sistemi, jer se vodilo računa da se zaštite mala i srednja preduzeća“, istakla je Vojinović.

Naknada za ta pravna lica utvrđena je u iznosu od 1,7 odsto ostvarenog prihoda na godišnjem nivou od prodaje sirovine, poluproizvoda i proizvoda.

„Prihodi budžeta opštine Pljevlja na osnovu ove naknade treba svake godine da iznose od 2,5 do 3 miliona eura, što je značajan izvor finansiranja koji će se koristiti namenski za sanaciju posledica eksploatacije prirodnih resursa i ostalih vidova devastacije, ali i za dalje unapređivanje i zaštitu životne sredine“, naglasila je Vojinović.

Prema njenim rečima, donošenjem ove Odluke Vlada je poslala nedvosmislenu i jasnu poruku da je njeno opredeljenje održiv razvoj koji znači odgovoran odnos prema životnoj sredini i valorizaciju prirodnih resursa u skladu sa najvišim ekološkim standardima.

Vojinović je dodala da se Vlada duži niz godina bavi stvaranjem uslova za rešavanje nagomilanih i složenih ekoloških problema u Pljevljima.

„Cilj tih napora je da se u pljevaljskoj opštini stvore bezbedni uslovi za javno zdravlje i životnu sredinu, jer su Pljevlja po prirodnim resursima najbogatija opština u Crnoj Gori, ali istovremeno i grad koji ima status ugrožene životne sredine“, rekla je Vojinović.

Prema njenim rečima, na godišnjem nivou prekomerno zagađenje vazduha se u Pljevljima beleži preko 100 dana, a godišnje koncentracije suspendovanih čestica gotovo su dvostruko veće nego u ostalim opštinama.

Foto: Wikipedia/Cornelius Bechtler

„Vezišnica i Ćehotina predstavljaju najzagađenije vodene tokove u Crnoj Gori. Zbog toga danas građani Pljevalja nemaju onaj kvalitet života koji bi trebalo da bude u srazmeri sa resursima kojima raspolažu“, navela je Vojinović.

Ona je rekla da je Vlada preduzela mere na sanaciji stanja životne sredine u Pljevljima i podsetila na to da su u toku i aktivnosti na remedijaciji dve crne ekološke tačke na teritoriji opštine Pljevlja – odlagalište pepela i šljake „Maljevac“ i flotaciono jalovište olova i cinka Gradac.

Vojinović je kazala da će do kraja juna 2020. godine u remedijaciju te die lokacije biti uloženo više od 11 miliona evra.

Izvor: RTCG

Ovo je najbitnija živa vrsta na planeti (VIDEO)

Foto-ilustracija: Unsplash (Patrick Brinksma)
Foto-ilustracija: Unsplash (Aaron Burden)

Pčela je proglašena najbitnijom živom vrstom na planeti na ovogodišnjem sastanku Kraljevskog geografskog društva u Londonu.

Ipak, veliki problem predstavlja to što se smatraju izuzetno ugroženom vrstom. Alarmantni su nedavni podaci koji govore da je samo poslednjih nekoliko godina nestalo više od 90 odsto ukupnog broja pčela.

Zanimljivo je da su pčele jedina živa bića koje ne prenosi nikakav tip patogena.

Od njih zavisi čak 70 odsto svetske poljoprivrede. Kada ne bi oprašivale biljke, ne bi bilo mogućnosti da se reprodukcija biljaka nastavi, samim tim bi bio doveden u pitanje opstanak životinja i ljudi.

Tek od skora su mnogi postali svesni opasnosti koju bi ugroženost pčela mogla da donese, te su se rodile ideje o  potpunoj zabrani pesticida i upotrebi zdravih alternativa, kao i o stalnom praćenju i kontroli pčela.

Beleže se brojni napori da se pčele zaštite, a jednu od lepših inicijativa sproveo je slavni glumac Morgan Frimen, pretvorivši preko 120 ari zemljišta u veliko utočište za pčele na Misisipiju.

Jelena Cvetić

 

 

EU i UNDP pozvali Srbiju da pruži doprinos borbi protiv klimatskih promena

Foto-ilustracija: Pixabay

Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji i Program Ujedinjenih nacija za razvoj u Srbiji pozvali su Republiku Srbiju da pruži doprinos smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte i podstiče prilagođavanje srpskog društva i privrede na preteće uticaje izmenjenih klimatskih uslova. Zajedničku poruku prenosimo u celosti.

“Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji i Program Ujedinjenih nacija za razvoj u Srbiji, objavljuju ovu:

Zajedničku poruku

o klimatskim promenama Vladi Srbije

Po završetku Samita UN o klimi 2019. godine, na kojem su vlade i privatni sektor iskazali spremnost da će do 2050. godine  postići nultu neto emisiju gasova sa efektom staklene bašte (GHG),  Delegacija Evropske unije u Srbiji i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) pozivaju Republiku Srbiju da pruži doprinos smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte i podstiče prilagođavanje srpskog društva i privrede na preteće uticaje izmenjenih klimatskih uslova.

1. Klimatske promene su najvažnije pitanje našeg vremena;

Na globalnom nivou, implementacija Sporazuma o klimi iz Pariza zaostaje u pogledu postizanja cilja od 2 °C. Sporazum o klimi iz Pariza, zaključen u decembru 2015. godine, ima za cilj ograničenje porasta prosečne globalne temperature na površini Zemlje na nivo „znatno ispod“ 2 °C, u odnosu na period pre industrijske revolucije, do kraja ovog veka, uz „ulaganje napora“ da se porast prosečne globalne temperature zadrži na nivou do najviše 1,5 °C u odnosu na period pre industrijske revolucije.

Međutim, prosečna globalna temperatura već́ je porasla za 1,0 °C u odnosu na period pre industrijske revolucije. Prethodne četiri godine su bile najtoplije u zabeleženoj istoriji – uključujući i jul 2019. godine, koji je bio najtopliji mesec od početka merenja temperature1. Posledice klimatskih promena vidljive su svuda, od umirućih koralnih grebena, do smanjivanja leda arktičkog mora i podizanja nivoa svetskog mora.

Foto: Siniša Ljubisavljević

Projekcije ukazuju da će čitav Zapadni Balkan postati pogođen posledicama klimatskih promena, a koje se u poslednje vreme već osećaju u Srbiji u vidu ekstremnih vremenskih pojava kao što su istorijske poplave i sve češće suše.

Očekuje se da do 2020. godine, svi potpisnici Sporazuma o klimi iz Pariza ažuriraju svoje Nacionalno utvrđene doprinose smanjenju emisija GHG (eng. Nationally Determined Contributions – NDCs). Postalo je očigledno da su smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte za 45 odsto do 2030. i neutralan bilans emisija CO2 do 2050. godine, neophodni da bi se postigao cilj od 2 °C (1,5 °C) kako je dogovoreno Sporazumom o klimi iz Pariza. Ukoliko granica od 2 °C bude prekoračena, naša Planeta i čovečanstvo neće biti u stanju da se prilagode na izmenjene klimatske uslove.

Sporazum o klimi iz Pariza stavlja snažan naglasak na činjenicu da su klimatske promene takođe pitanje ljudskih prava. To znači da bi, u rešavanju izazova klimatskih promena, zemlje trebalo da poštuju, promovišu i uzmu u obzir svoje obaveze u pogledu ljudskih prava, kao što su prava etničkih manjina, lokalnih zajednica, migranata, dece, osoba sa invaliditetom i ljudi u ranjivom položaju.

Posledice klimatskih promena na različite načine utiču na žene i muškarce. Žene treba da budu deo rešenja u suočavanju sa izazovima klimatskih promena, kao i da više budu uključene u izradu i sprovođenje nacionalnih politika u oblasti klimatskih promena kao akteri promena.

Čvrsto verujemo da rešavanje pitanja rodne neravnopravnosti i podržavanje osnaživanja žena pružaju odličnu priliku da se time doprinese ostvarivanju pozitivnih efekata po životnu sredinu.

2. EU i UNDP pozivaju Republiku Srbiju da podigne nivo svojih ambicija u pogledu ublažavanja klimatskih promena;

Napori u pravcu smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte treba da se planiraju i sprovode sa minimalnim uticajem i bez štetnih posledica po živote siromašnih i najugroženijih muškaraca i žena.

Srbija se obavezala da će do 2030. smanjiti emisiju gasova sa efektom staklene bašte za 9,8 odsto u odnosu na 1990. godinu, u skladu sa Nacionalno utvrđenim doprinosom u okviru Sporazuma o klimi iz Pariza. Uz priznanje značajnih napora koje je Vlada uložila da predstavi potencijale smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte u ključnim ekonomskim sektorima, još uvek postoje velike mogućnosti za podizanje nivoa ove ambicije.

Podstičemo Srbiju da izvrši hrabru i ambicioznu reviziju Nacionalno utvrđenog doprinosa (NDC) uoči predstojeće 25. konferencije država članica Okvirne konvencije UN o promeni klime.

3. EU i UNDP pozivaju Republiku Srbiju da uloži dodatne napore da podrži i olakša prelazak na čistu energiju i povećaje energetske efikasnosti;

Potcilj 7.3 Ciljeva održivog razvoja predviđa da se udvostruči globalna stopa unapređenja energetske efikasnosti. Postoji snažna podrška na nivou EU preuzimanju obaveze postizanja nulte neto emisije do 2050. godine, što u suštini podrazumeva ravnotežu između hvatanja i emitovanja ugljenika.

Foto: Aleksandar Borović

Potcilj 7.2 Ciljeva održivog razvoja predviđa da sve zemlje znatno povećaju udeo obnovljive energije u ukupnom energetskom miksu do 2030. godine. Republika Srbija se obavezala da će dostići 27 odsto udela obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije do 2020. godine. U postizanju tih ciljeva, mogu da se koriste izvori sa nultom emisijom, ali i izvori koji imaju druge korisne uticaje na životnu sredinu (npr. poljoprivredni otpad) i izvori sa neutralnom neto emisijom ugljenika.

U okviru Ugovora o Energetskoj zajednici, Srbija se obavezala da će utvrditi energetske i klimatske ciljeve do 2030. godine na nivou ambicija koje su jednake nivou u EU. To je ponovo potvrđeno Podgoričkom izjavom o prelasku na čistu energiju, koju su u februaru potpisala ministarstva energetike i životne sredine, a šefovi država i vlada podržali na Samitu o Zapadnom Balkanu 2019. u Poznanju, u julu iste godine. Preporučujemo Srbiji da ispuni očekivanja pridružujući se EU u ovom zajedničkom poduhvatu.

Zbog toga će Srbija morati da postepeno pređe sa energetskog miksa kojim dominiraju fosilna goriva na mnogo uravnoteženiji energetski miks, istovremeno se starajući da prelazak na čistu energiju bude pravičan i da nijedan region ne bude zaboravljen. Da bi to bilo moguće, Srbija treba da ubrza napore u pravcu ovog prelaska, jer svaki izgubljeni trenutak povećava troškove prelaska na obnovljive izvore energije i kašnjenje u postizanju nulte neto emisije.

Kao što znamo, integrisano i potpuno funkcionalno regionalno tržište električne energije preduslov je za uspešno integrisanje velikih udela varijabilne obnovljive energije u mrežu. Istovremeno, značajno povećava energetsku bezbednost sistema. S tim u vezi, preporučujemo Srbiji da sarađuje sa svojim susedima na postizanju ove integracije, što će omogućiti napredak zemlje na putu ka pridruživanju EU.

Preporučujemo Srbiji da izvrši hrabru reviziju postojećih ciljeva u pogledu energetske efikasnosti i na dalja ulaganja u čistije i obnovljive izvore energije, kao i na postepeno ukidanje svih oblika direktnih ili indirektnih subvencija fosilnim gorivima. Takođe pozivamo Vladu i resorna ministarstva da razmotre zajedničke pristupe planiranju u oblasti klime i energije u skladu sa Nacionalnim energetskim i klimatskim planovima (NECP) kako je utvrđeno Uredbom o upravljanju Energetskom unijom, za koju se očekuje da će uskoro biti usvojena kao regulativa Energetske zajednice.

4. EU i UNDP podstiču podršku inovacijama u Srbiji;

Inovativne tehnologije, upotreba automatizacije i digitalizacije ključni su pokretači prelaska na društvo sa nultim neto emisijama. Pozdravljamo posvećenost Ministarstva zaštite životne sredine  promovisanju i pilotiranju rodno osetljivih inovativnih pristupa lokalnom razvoju otpornom na klimatske promene. Takođe smatramo da pronalaženje inovativnih, ali i ekonomski isplativih tehnologija i poslovnih modela predstavlja razvojnu priliku koja donosi koristi ne samo u smislu smanjenih emisija gasova sa efektom staklene bašte, već́ i u smislu društvene i ekološke dobrobiti za zajednice i njihove građane.

EU i UNDP podstiču Srbiju na dalja ulaganja u inovativne tehnologije i poslovanja, kao i prenos inovativnih tehnologija u Srbiju, u cilju smanjenja emisije gasova sa efektom staklene bašte i daljeg jačanja otpornosti zajednice na uticaje klimatskih promena.

5. EU i UNDP podstiču transformaciju srpske privrede ka većoj cirkularnosti;

Foto: Aleksandar Mijalković

Obrazac linearne ekonomije „proizvedi – upotrebi – baci“ više nije održiv. Smanjenje otpada i ponovno pretvaranje otpada u sirovine mogu uštedeti novac i doprineti očuvanju životne sredine. Radi podsticanja veće cirkularnosti, Srbija treba da se okrene mogućnostima ponovne upotrebe i reciklaže, kao i da podstiče upotrebu materijala i obrazaca proizvodnje koji generišu i pospešuju rast bez toliko rasipanja.

EU i UNDP podstiču Srbiju da stvori pogodno političko, regulatorno i fiskalno okruženje za dalju promociju i primenu cirkularne ekonomije kao načina daljeg smanjenja emisija gasova sa efektom staklene bašte na nacionalnom i lokalnom nivou.

6. EU i UNDP podstiču Srbiju da poveća procenat svoje teritorije pod zaštitom;

Milion vrsta je širom sveta izloženo riziku od izumiranja zbog ljudskih aktivnosti. Stopa izumiranja eksponencijalno je porasla tokom poslednjih decenija, a mi na taj način gubimo sve usluge ekosistema. Srbija treba da proširi teritoriju pod zaštitom sa sadašnjih 7,4 odsto na 12 odsto do 2025. godine. Pored toga, teritorija koja je deo ekološke mreže Natura 2000 treba da se proširi sa sadašnjih 20 odsto na 25 odsto do 2025. godine. Srbija takođe treba da dostigne cilj od 41,4 odsto teritorije pod šumama do 2050. godine.

7. EU i UNDP podstiču Srbiju da dodatno poboljša otpornost lokalnih zajednica na klimatske promene i posledice katastrofa;

Foto: Siniša Ljubisavljević

Ukoliko se realizuje neki od najgorih scenarija, zemlje zapadnog Balkana mogu očekivati zagrevanje do 3 °C do sredine ovog veka. To će dovesti do učestalijih i dužih toplotnih talasa, suša i poplava. Poplave će postati češće, šumski požari će se događati češće i širiti brže, a protoci vode u rekama će se smanjivati. Ekstremni vremenski događaji će prouzrokovati gubitke useva i nestašice proizvoda, povećanje potrošnje energije tokom leta, smanjeno vodosnabdevanje leti i već́ zabeleženo širenje novih bolesti. Tokom poplava 2014. godine pogođene su uglavnom ruralne opštine, a šteta i gubici iznosili su 1,7 milijardi EUR. Gubici prouzrokovani sušom u poslednjih 20 godina iznose više milijardi EUR.

EU i UNDP podstiču rodno osetljivo planiranje u Srbiji koje će ublažiti uticaj klimatskih promena na ekonomiju i društvo, a posebno na najugroženije stanovništvo, integrisanim upravljanjem vodom, unapređenjem mera u poljoprivrednoj proizvodnji, mera vezanih za zdravlje ljudi i unapređenjem znanja i planiranja na lokalnom nivou. Znanje i iskustvo muškaraca i žena iz lokalnih zajednica predstavljaju važan resurs koji bi se mogao koristiti u ublažavanju klimatskih promena, prilagođavanju na izmenjene klimatske uslove i smanjenju rizika od katastrofa, čime bi oni postali delotvorni akteri i nosioci promena.

8. EU i UNDP podstiču Srbiju da podrži mlade u podizanju svesti ljudi o klimatskim promenama;

Nedostatak svesti o klimatskim promenama i nepouzdani podaci identifikovani su kao glavna uska grla u mobilizaciji muškaraca i žena u zemljama u razvoju da budu nosioci promena. Ukoliko se aktuelni trendovi nastave, neko ko je rođen danas rizikuje da starost provede u svetu koji je za 3 °C topliji u odnosu na period pre industrijske revolucije – što je dva puta više od gornje granice od 1,5 °C, kao cilja koji su vlade utvrdile 2015. godine u Parizu. Mladi u svetu, ali i u Srbiji, od svojih donosilaca odluka zahtevaju akciju u pogledu kako definisanja ambicioznijih planova tako i njihove realizacije.

EU i UNDP podstiču aktivnosti usmerene ka obrazovanju svih slojeva društva o pojedinačnom doprinosu koji svi mogu dati u borbi protiv klimatskih promena.

9. EU i UNDP podstiču rast i ulaganja koja u svom bilansu uključuju i troškove zaštite životne sredine, gubitaka biodiverziteta i klimatskih promena;

Privredni rast Srbije je stabilan i privlači sve više stranih direktnih investicija. Ekonomska perspektiva Srbije je dobra. Međutim, ekološki i socijalni principi moraju biti deo pametnog privrednog rasta Srbije. S obzirom na ambiciozna obećanja data na Samitu UN o klimi na kojem su učestvovali investitori iz privatnog sektora, koji upravljaju investicijama vrednim preko 2 biliona dolara, 87 velikih kompanija i 130 banaka, jasno je da budućnost donosi dodatne „zelene“ kriterijume za ulaganja, koja će Srbiji morati da ispuni kako bi privukla direktne strane investicije ili povoljne zajmova međunarodnih finansijskih institucija.

EU i UNDP podstiču Srbiju da obračunava ekološke i klimatske troškove svih investicija, kao i da sprovodi procene uticaja na društvo i životnu sredinu za svaku veliku investiciju.

Beograd, 24. oktobar 2019.”

Izvor: Delegacija EU u Srbiji