Home Blog Page 756

Oporavak života u okeanima je ipak moguć

Foto-ilustracija: Unsplash (Joe Tillman)

Studija objavljena u magazinu “Nature” tvrdi da su okeani otporniji nego što smo mislili. Naime, prema poslednjim naučnim analizama, ova otpornost mogla bi da dovede do oporavka okeana u naredne tri decenije.

Uprkos činjenici da se okeani već decenijama tretiraju kao nepregledne deponije sveta, izlivanjem nafte, prekomernim ribolovom i istrebljivanjem morskog sveta, zagađenjem plastičnim otpadom i, konačno, klimatskim promenama koje su situaciju odvele korak dalje, odnosno do izbeljivanja korala i povećanja kiselosti okeana, postoji šansa da se stanje popravi.

Foto-ilustracija: Unsplash (David Clode)

Istraživači su definisali 9 komponenti ključnih za obnovu okeana:

  • slane močvare
  • mangrove šume
  • morske trave
  • koralni grebeni
  • alge
  • grebeni ostriga
  • ribarstvo
  • megafauna
  • duboki delovi okeana

Bitno je zaštiti ove tipove vegetacije, odnosno elemente morskog sveta, ali i ograničiti ribarstvo, kao ljudsku delatnost koja ima neposredni uticaj, i dati prednost vitalnim morskim staništima, kao što su močvarna područja, slatine, grebeni ostriga i mangrove šume, jer upravo ona pružaju dovoljno hrane za čitave ekosisteme, a ujedno održavaju obale i vodene površine čistim.

Svakako, potrebno je ubrzati proces rada na ovom problemu i uložiti dodatne napore u zaštitu vrsta i obnavljanje staništa.

Najveći izazov i dalje predstavljaju klimatske promene i naučnici se pribojavaju da će zbog zagrevanja biti znatno otežana obnova koralnih grebena. Pored toga, važno je smanjiti pritisak potražnje na riblji zalihe i sprečiti zagađenje plastičnim otpadom.

Prema zaključcima ove studije, smatra se da će biti potrebno ulaganje od oko 10-20 milijardi dolara na godišnjem nivou u naredne tri decenije kako bi se uspešno sprovela obnova okeana.

Jelena Cvetić

Obnova Osnovne škole za decu s posebnim potrebama u Mostaru

Foto-ilustracija: Unsplash (Macau Photo Agency)
Foto: Facebook (screenshot)

Osnova škola za decu s posebnim potrebama Mostar dobija novi sprat, a škola će konačno dobiti i lift. Građevinski radovi na objektu već su u toku, a plan je nadogradnja sprata od 180 kvadratnih metara na postojeći objekat škole tako da se ugrađuje spoljni lift koji će omogućiti učenicima s većim motoričkim teškoćama neometano i lakše kretanje po svim školskim prostorijama.

Ugradnjom lifta rešiće se dugogodišnji problem škole čije je osoblje, kako je ranije rečeno, učenike s telesnim teškoćama u naručju prenosilo na sprat.

“Osnivač škole, Grad Mostar, prepoznao je realnu potrebu škole i krenuo u realizaciju svih potrebnih aktivnosti kako bi novu školsku godinu, nadamo se, započeli u novim prostorima i s novim, proširenim školskim aktivnostima za naše učenike i njihove roditelje”, kazala je za Bljesak.info direktorka škole Maja Mustapić.

Direktorka dodaje da škola ove godine obeležava 45 godina od svoga osnivanja, pa je ovaj poklon grada Mostara, dugogodišnjoj tradiciji škole, došao u pravi čas.

Grad Mostar je javnu nabavu za izborom izvođača objavio u novembru 2019. godine, gde je procenjena vrednost radova viša od 440.000 konvertibilnih maraka, ali odluka o dodeli ugovora izvođaču nije objavljena.

Izvor: Bljesak.info

UNDP pomaže Srbiji u toku epidemije pod sloganom “Zajedno razdvojeni”

Foto-ilustracija: Pixabay

U okviru svoje misije iskorenjivanja siromaštva, smanjenja nejednakosti i izgradnje otpornosti na krize i nepogode, Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) pomaže državama da hitno i efektivno odgovore na zdravstvenu i razvojnu krizu koju je izazvala pandemija novog koronavirusa.

Foto: UNDP

“UNDP pruža podršku zemljama širom sveta od najranijih faza ove krize. Drago nam je što možemo da pomognemo i Vladi Srbije da obezbedi preko potrebne sanitetske materijale koji mogu da spasu mnoge živote”, rekla je stalna predstavnica UNDP u Srbiji Fransin Pikap, istakavši da su brzi odziv partnera poput Evropske unije, kao i obezbeđivanje sredstava bili ključni za delovanje u krizi. “Paralelno sa reagovanjem u vanrednim situacijama, radimo i na društveno-ekonomskom oporavku Srbije nakon krize”, dodala je Pikap.

Od početka krize zbog epidemije koronavirusa u Srbiji, tim UNDP-a predano radi na ubrzanom razvoju novih rešenja i organizovanju pomoći tamo gde je najpotrebnija, kako bi doprineo da se sačuva zdravlje i dobrobit svih građana i građanki Srbije, sa posebnom pažnjom posvećenom najranjivijem grupama. Pružaju podršku i partnerski sarađuju sa Vladom Republike Srbije, međunarodnim partnerima poput EU, kao i sa civilnim i privatnim sektorom. Holistički pristup i integrisano delovanje sa više strana, koji je UNDP i do sada primenjivao u svom radu, posebno je važan u kriznim situacijama poput ove.

POMOĆ ZDRAVSTVENOM SISTEMU SRBIJE

UNDP je, u saradnji sa EU, organizovao dolazak dva teretna aviona sa ukupno 130 tona hitno potrebne medicinske opreme koje je kupila Vlada Republike Srbije ili dobila kao donaciju. U ovim pošiljkama stigli su respiratori, zaštitne maske i odela, medicinske rukavice i testovi za KOVID-19, namenjeni zdravstvenim institucijama širom zemlje i ostalima koji se bore sa epidemijom. Letovi su finansirani sredstvima iz ukupnog paketa od 93 miliona evra koliko je Evropska unija najavila kao pomoć Srbiji u borbi protiv epidemije koronavirusa. U toku je organizacija dopremanja dodatne količine medicinske opreme.

UNDP je podržao organizaciju Tačka povratka i Vladu Republike Srbije, da upute poziv zdravstvenim radnicima i radnicama iz Srbije, koji su inostranstvu, a slobodni su da se, ako ustreba, privremeno vrate i svojim znanjem, iskustvom i veštinama pomognu u borbi sa epidemijom korona virusa u Srbiji. Tokom prvih nedelju dana na ovaj poziv za registraciju se odazvalo više od 300 medicinara.

KREIRANJE NOVIH DIGITALNIH REŠENJA

Da bi se osigurala sigurna i bezbedna mreža volonterske podrške starijima od 65 godina, koji su u obaveznoj izolaciji, kao i drugim građanima i građankama kojima je potrebna ova vrsta pomoći, UNDP je podržao uspostavljanje onlajn platforme „Budi volonter“, kao i jedinstvenog kontakt centra na broju 19819, za sva pitanja o koronavirusu i za kontaktiranje nadležnih službi u Ministarstvu zdravlja i institutima za javno zdravlje širom zemlje. Putem broja 19819 mogu da se prijave i svi koji žele da pomognu kao volonteri. Sve podnete prijave zainteresovanih građana koji žele da pomognu i budu volonteri će se proveravati, sa ciljem da se spreči svaka zloupotreba. Volontere dalje kontaktiraju gradski i opštinski krizni štabovi sa detaljnim uputstvima i prvim zadacima.

UNDP je pružio podršku i Kancelariji za informacione tehnologije i elektronsku upravu (ITE) u pokretanju portala Digitalna solidarnost na kome se nalaze informacije o svim besplatnim platformama, alatima za učenje i rad od kuće, kao i besplatnim knjigama, kursevima, filmovima, muzici, televizijskom i kulturnom sadržaju za vreme trajanja pandemije KOVID-19.

UNDP je podržao Kancelariju za ITE da na Portalu otvorenih podataka učini dostupnim podatke o svim potvrđenim slučajevima infekcije KOVID-19 u Srbiji. Trenutno su dostupni podaci o broju registrovanih slučajeva, danu kada su potvrđeni i mestu iz kojeg dolaze. UNDP sada radi na dodavanju dodatnih funkcija kao što su pol, starosna grupa, broj oporavljenih, kao i na vizuelnim i grafičkim poboljšanjima.

PODRŠKA ZA NAJRANJIVIJE GRUPE

Program je pomogao Banci hrane da obezbedi pomoć za 32.000 starijih stanovnika opštine Voždovac, doniranjem sredstava za kupovinu rukavica i maski kako bi se zaštitili volonteri ove organizacije. Privatne kompanije iz mreže Banke hrane doniraju hranu, dok Opština Voždovac obezbeđuje gorivo za isporuke domaćinstvima.

Dostupni podaci sa terena jasno pokazuju da je u trenutnoj situaciji vanrednog stanja i izolacije rizik od pojačanog rodno zasnovanog nasilja nad ženama veći. U skladu sa konsultacijama između UNDP-a i Ministarstva pravde koje su se odnosile na moguću eskalaciju nasilja i poteškoće u pružanju institucionalnog odgovora na nasilje prema ženama, Visoki savet sudstva je slučajeve nasilja u porodici (uključujući zaštitne mere za žrtve nasilja) uvrstio među one u kojima će sudovi nastaviti da rade i pod vanrednim stanjem, precizirajući da će se ovi slučajevi i dalje procesuirati pred sudovima bez odlaganja.

UNHCR i UNDP, zajedno sa organizacijama civilnog društva koje predstavljaju ili rade sa interno raseljenim licima i romskim zajednicama, napravili su zajedničku procenu potreba i pripremili nabavku i isporuku higijenske i humanitarne pomoći najugroženijima, uključujući i one koji žive u neformalnim naseljima i nezvaničnim kolektivnim centrima.

Preveli su sadržaj postera Svetske zdravstvene organizacije koji su usmereni na romsko stanovništvo na lokalni romski dijalekt. Plakati koji će se distribuirati romskim organizacijama civilnog društva sadrže informacije o ličnim merama koje treba preduzeti za zaštitu zdravlja i sigurnosti, savete za pripremu hrane i smernice u vezi s putovanjima.

Uz posredovanje UNDP-a, kompanija IKEA donira krevete, dušeke, posteljinu i prehrambene proizvode nadležnim institucijama u Republici Srbiji kako bi pomoć stigla tamo gde je najpotrebnija. Donacija će pre svega biti iskorišćena u domovima za stara lica.

ŠIRENJE PORUKA O OČUVANJU ZDRAVLJA I SOLIDARNOSTI

UNDP putem društvenih mreža Fejsbuk, Tviter i Instagram prenosi sve relevante poruke i informacije Svetske zdravstvene organizacije u vezi sa pandemijom korona virusa, kao i savete za očuvanje i zaštitu zdravlja.

Kako bi pomogli građanima Srbije da u okolnostima obavezne samoizolacije i mera socijalnog distanciranja lakše dođu do pomoći koja im je potrebna, ali i da bi doprineli da se prošire svi dobri primeri solidarnosti, tim UNDP-a pokrenuo je kampanju #ZajednoRazdvojeni. Pozvali su sve koji su aktivni na društvenim mrežama da sa njima podele primere volontiranja, donacija i pružanja pomoći. Na ovaj način žele da pomognu i onima kojima je pomoć potrebna da se lakše informišu i do nje dođu.

Izvor: UNDP

Ispituje se uzrok zagađenja reke Peštan

Foto: Agencija za zaštitu životne sredine
Foto: Agencija za zaštitu životne sredine

Na teritoriji opštine Lazarevac 31. marta došlo je do zagađenja reke Peštan koja se uliva u Kolubaru. Uočena je plava boja u dužini od 2 – 3 km. Odmah po saznanju o zagađenju, Agencija za zaštitu životne sredine je izašla na teren, izvršila uzorkovanje vode i obavestila nadležnu vodoprivrednu inspekciju.

Nakon uzimanja uzoraka u Nacionalnoj laboratoriji Agencije radiće se analiza opštih parametara, ukupni i rastvoreni teški metali kao i prioritetne i prioritetno hazardne supstance. Nakon urađenih analiza Agencija će obavestiti javnost i nadležne organe o rezultatima. Takođe, u saradnji sa nadležnom inspekcijom utvrdiće se potencijalni zagađivači ove reke.

Agencija sprovodi monitoring kvaliteta voda u potpunosti usklađen sa standardima Evropske unije i godišnje izvrši analize preko 250.000 parametara.

Iako su prilagodili način rada u skladu sa vanrednom situacijom i preporukama Vlade Republike Srbije, redovno vrše uzorkovanja vode na ulaznim profilima u našu zemlju kao dnevnim izveštajnim stanicama i neće dozvoliti da bilo kakva zagađenja prođu nedetektovana.

Agencija oštro osuđuje ovakve postupke neodgovornih pojedinaca za koje je uverena da će u najskorijem roku biti kažnjeni na odgovarajući način.

Izvor: Agencija za zaštitu životne sredine

Besplatno gorivo za zdravstvo i policiju u Srbiji od Gasprom njefta

Foto-ilustracija: Unsplash (Camilo Jimenez)
Foto-ilustracija: Unsplash (Camilo Jimenez)

Kompanija “Gasprom njeft” najavila je da će u aprilu i maju dati besplatno dizel gorivo za policijske i medicinske službe u Srbiji.

Ruski “Gasprom njeft” obezbeđuje gorivo za zdravstvo i policiju Srbije, a kako je saopštila kompanija, naftni gigant će pružiti bezrezervnu podršku Srbiji u suzbijanju širenja virusa KOVID-19.

Ruska kompanija će u toku aprila i maja obezbeđivati dizel gorivom i benzinom transport policijskih i medicinskih službi Srbije, koje imaju veliku ulogu u borbi sa pandemijom, u uslovima karantina.

Gorivo proizvedeno u Rafineriji nafte u Pančevu, “Gasprom njeft” će donirati zdravstvu i policiji besplatno, u dogovoru sa rukovodstvom Srbije.

Izvor: RTS

Delfini uživaju u Boki kotorskoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Louan García)
Foto-ilustracija: Unsplash (Yannick Menard)

Od kada su države širom sveta u karantinu, saobraćaj obustavljen, a kretanje građana zbog pandemije ograničeno, ribe i labudovi vratili su se u venecijanske kanale, a u crnogorskoj Boki uživaju delfini.

Kad se čovek skloni, priroda ponovo živi, piše portal Radio-televizije Crne Gore.

Delfini nisu retkost u Boki kotorskoj, ima ih i desetak tokom leta i u jeku sezone posećuju zaliv.

Ovog puta uživaju u potpunosti, i to bez straha da bi neko plovilo moglo da im naudi. Kad se ljudi povuku u izolaciju, delfini i druge vrste divljeg života uživaju.

Meštanin Kotora Zoran Radić snimio je njihov ples, piše portal RTCG, koji možete videti ovde.

Izvor: RTS

Starijim pčelarima ipak zabranjen obilazak košnica

Foto-ilustracija: Unsplash (Damien Tupiner)

Kako se saznaje iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede do daljnjeg ipak nije moguće izaći u susret zahtevima Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS) i svih pčelara starijih od 65 (u naseljima sa preko 5.000 stanovnika), kao i od 70 (u naseljima sa manje od 5.000 stanovnika) da posećuju svoje pčelinjake.

Foto-ilustracija: Unsplash (BeeWell)

I pored razgovora i slanja dopisa nadležnima, konačan stav je da se u ovoj fazi epidemije apsolutno ne može dozvoliti osobama starijim od 65/70 godina da napuštaju svoje domove.

Iako su na početku epidemije dobili podršku i ministra poljoprivrede i predsednice Vlade da stariji mogu na pčelinjake pod strogim uslovima, tok epidemije je ubrzo postao takav da se to više ne može dozvoliti. U međuvremenu su poslata i dva dopisa predsedniku Republike, ali je stav struke ostao nepromenjen.

Usled ovakve odluke očekuju katastrofu nad mnogim pčelinjacima, ali traže i pomoć države pčelarima koji pretrpe velike štete nakon završetka epidemije, kao što će se pomoći mnogima koji su zbog epidemije bili sprečeni da ostvare svoje prihode u poljoprivredi. Ujedno pozivaju sve pčelare starije od 65/70 godina da probaju da nađu nekoga ko će im uraditi makar nužne poslove na pčelinjaku, a mlađe pčelare mole da pokažu solidarnost i da izađu u susret molbama starijih. Takođe, podsećaju da se komunikacija i dogovaranja obavljaju telefonskim putem, a ne u ličnom kontaktu, upravo da se bolest ne bi širila.

Starije kolege i pored bolnih trauma koje će svi nedvosmisleno imati, mole da uprkos svim dosadašnjim i budućim nedaćama pokažu strpljenje, a SPOS ostaje uporan da do rešenja za njih ipak dođe!

Svi ostali pčelari mlađi od 65/70 godina moći će normalno na pčelinjake, i van, kao i u toku policijskog časa, samo treba da pošalju zahtev. Podsećaju da se prate uputstva na sajtu, ali da treba imati u vidu da je tekst pisan ranije, dok je izlazak starijim pčelarima bio dozvoljen, te taj deo teksta treba zanemariti. Još uvek nije pouzdano da li će biti moguće vođenje pomoćnika na pčelinjak u vreme policijskog časa, jer je pre nekoliko dana i to zaustavljeno iz nepoznatih razloga.

Izvor: Savez pčelarskih organizacija Srbije (SPOS)

Šta se desi kada lidera u digitalizaciji industrije inspiriše – fitnes?

Foto-ilustracija: Pixabay
Foto-ilustracija: Pixabay

Fitnes brojači dolaze u različitim oblicima, a jedan od njih su i narukvice. Koristi ih više od 40 miliona ljudi širom naše planete kako bi vodili računa za svoje zdravlje i fizičke sposobnosti. Merenjem i čuvanjem podataka kao što su otkucaji srca i krvni pritisak, oni ne pružaju uvid samo u trenutnu kondiciju vežbača, već memorišu i prikazuju njihov napredak kroz vreme. Zahvaljujući kompaniji ABB, principi rada ovih uređaja mogu da se primene i na elektromotore bilo koje starosti i bilo kog proizvođača.

Pametni senzor ABB Ability na sličan način prati stanje motora. Na ram se pričvršćuje jednostavno, bez ikakvih žica i kablova. Beležeći ključne parametre za rad motora kao što su vibracije, temperatura, opterećenje i potrošnja električne energije na cloud platformi, pametni senzor korisnicima obezbeđuje informacije o stanju i performansama opreme, ali ih upozorava i o potencijalnim rizicima kako bi se oni blagovremeno uklonili da ne bi došlo do kvara.

Umesto da se održavanje elektromotora i drugih mašina planira na osnovu unapred utvrđenog rasporeda, pomoću ovih senzora, proces se obavlja onda kada je to neophodno.

Rani pokazatelji ukazali su na to da rešenja sa pametnim senzorima uzrokuju smanjenje zastoja motora do 70 odsto i produžavaju mu vek trajanja do 30 odsto. Upotreba tih podataka za optimizaciju rada smanjuje potrošnju električne energije za do 10 posto.

ABB je inovativni tehnološki lider u oblasti elektroenergetske opreme, robotike i elektromotornih pogona, industrijske automatizacije i elektroenergetskih mreža koji stoji na usluzi korisnicima iz energetskog sektora, industrije, oblasti infrastrukture i transporta širom sveta. Uz nasleđe od preko 125 godina inovacija, ABB danas ispisuje budućnost industrijske digitalizacije i predvodi energetsku i četvrtu industrijsku revoluciju. ABB posluje u više od 100 zemalja i zapošljava oko 132.000 ljudi.

Jelena Kozbašić

NIS poklonio Er Srbiji 270 tona avio-goriva za dopremanje pomoći u Srbiju

Foto: NIS
Foto: NIS

Naftna industrija Srbije odlučila je da pomogne, prema sopstvenom saopštenju, herojske napore našeg nacionalnog avio-prevoznika Er Srbije, čije letelice u zemlju svakodnevno dopremaju medicinsku opremu i vraćaju srpske državljane, podržavši je sa 270 tona avio-goriva.

Ovim poklonom kompanija i zaposleni NIS-a ujedno žele da izraze zahvalnost zaposlenima srpskog nacionalnog avio-prevoznika koji su se odmah stavili na raspolaganje državi i građanima Srbije i nesebično se angažovali na vitalnim zadacima za suzbijanje koronavirusa u našoj zemlji.

Zajedničkom akcijom, NIS i Er Srbija daju pun doprinos naporima Republike Srbije da se suzbije epidemija virusa KOVID-19 i da se omogući da pomoć što pre bude stavljena na raspolaganje našim zdravstvenim radnicima i građanima.

Svoj doprinos u podršci zajednici aktivno pruža i Klub volontera NIS-a. Članovi Kluba realizovali su brojne akcije podrške građanima, pre svega starijima, koji su u uslovima epidemije najugroženija kategorija stanovništva. Uz svakodnevnu pomoć starijim sugrađanima, kojima kupuju i nose namirnice, članovi Kluba volontera NIS-a takođe su angažovani i na izradi zaštitnih maski, dezinfikovanju javnih površina i drugim poslovima koji doprinose suzbijanju širenja virusa KOVID-19.

Izvor: NIS

Svet nema dovoljno kapaciteta za trenutne zalihe nafte

Foto-ilustracija: Unsplash (André Robillard)
Foto-ilustracija: Unsplash (Aranka Sinnema)

Kako su se sva kretanja širom sveta svela na minimum – avionski saobraćaj, javni gradski prevoz, ljudi na ulicama, poslovanje fabrike i kompanija, sve je manja i potražnja za naftom. Naftno tržište, uzburkano ekstremnim padom cena nafte, ali i konfliktnim odnosom između Saudijske Arabije, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, dodatno je opterećeno jednim novim pitanjem – gde odložiti tolike zalihe?

Naime, postoji mogućnost da se pojavi problem nedostatka prostora za odlaganje ove sirovine. Čini se da postojeće rafinerije, skladišta, terminali, brodovi i naftovodi nisu dovoljni i da će možda popuniti svoje kapacitete za čuvanje nafte, pri čemu se postavlja pitanje gde će ostatak biti odložen.

Ovako nešto nije zabeleženo od 1998. godine.

U međuvremenu cena nafte i dalje je u padu. Neke lokalne cene u Americi beleže pad i na jednocifreni broj, dok se na pojedinim mestima održava cena od 20 dolara po barelu.

Nafta je do sada izgubila više od dve trećine vrednosti od januarskog vrhunca.

U toku je pokušaj pronalaska rešenja za ove “viškove”, pri čemu neki predlažu utovar na brodove. Na taj način, čini se, oko 20 odsto svetske flote za prevoz sirovina pretvorio bi se u plutajuća skladišta. Postoji bojazan da će već tokom ovog meseca oko 6 miliona barela nafte dnevno biti “bez smeštaja”, a u maju će to možda biti slučaj i sa 7 miliona barela na dan.

Mnoge američke naftne kompanije ozbiljno razmatraju mogućnost obustavljanja proizvodnje, dok neke smanjuju potrošnju između 20 i 30 odsto. U planu je da se prvo ugase starije naftne bušotine, koje i nemaju više veliku produktivnost.

Jasno je da je ova kriza uslovljena pandemijom koronavirusa prolazna, ali isto tako veliku brigu stvara i mogućnost da kada se sve vrati na uobičajeno funkcionisanje, naftna industrija možda neće proizvoditi toliko nafte kao ranije jer će se bunari ugasiti. Tako bi se trenutni viškovi nafte mogli preobratiti u nedostatak ove sirovine, pri čemu se ne isključuje mogućnost da cene u budućnosti budu u ekstremnom porastu.

Jelena Cvetić

Novo rukovodstvo u kompaniji Schneider Electric Srbija i Crna Gora

Foto: Represent
Foto: Represent

Na čelo kompanije Schneider Electric Srbija i Crna Gora od danas dolazi Ksenija Karić, koja će u kompaniju uneti više od 15 godina iskustva i stručnosti stečenih u radu na različitim liderskim pozicijama iz oblasti energetike. Karić će na poziciji direktora zameniti Dejana Markovića, koji nakon četiri godine vođenja kompanije u Srbiji i Crnoj Gori prelazi na mesto direktora sektora energetike i servisa za oblast Jugoistočne Evrope. Dosadašnji direktor sektora energetike i servisa za oblast Jugoistočne Evrope Dragoljub Damljanović imenovan je za direktora prodaje za pametne mreže (Smart Grid) za područje celog sveta.

„Veliko mi je zadovoljstvo, ali i odgovornost da nastavim uspešan put kompanije Schneider Electric u razvoju partnerske mreže, pristup tržištu krajnjih korisnika i ceo tim kompanije koji radi na tržištu Srbije i Crne Gore. Naši prioriteti i ubuduće će biti pružanje inovativnih rešenja iz oblasti automatizacije i upravljanja energijom, vrhunska usluga usmerena ka krajnjim korisnicima i razvijanje lokalne privrede kroz širenje mreže lokalnih partnera. Takođe, nastavićemo da se fokusiramo na kreiranje rešenja koja će pomoći velikim industrijama i svim našim korisnicima da idu u korak sa najnovijim trendovima u oblasti digitalizacije, te da upotrebom softvera iz portfolija kompanije Schneider Electric ubrzaju rast i posluju održivo uz postizanje značajnih ušteda“, izjavila je Karić povodom imenovanja.

Schneider Electric posluje na tržištu Srbije više od dve decenije, obezbeđujući digitalna rešenja u oblasti energetike i automatizacije u cilju efikasnosti i održivosti. Zajedno sa lokalnim partnerima i renomiranim preduzećima, kompanija godinama doprinosi lokalnoj ekonomiji i preduzetništvu, budući da kroz potrebe sopstvenog i poslovanja partnera podržava više od 3000 radnih mesta. Pored toga, strategija poslovanja kompanije Schneider Electric zasniva se i na otvaranju novih licencnih partnerstava i transferu znanja i tehnologija. Ljudima širom sveta donosi tehnologiju koja preoblikuje industriju i transformiše gradove, a inovativna rešenja poput EcoStruxure platforme implementirale su i domaće firme, poput fabrike Immi u Nišu, Elektrovata iz Čačka, aerodroma Nikola Tesla, hotela „Hilton“ i „Šeraton“ i poslovne zgrada Green Heart GTC.

Izvor: Represent

Predstavljen zakon o obnovi Zagreba nakon zemljotresa

Foto-ilustracija: Unsplash (Viktor Jurić)

Hrvatska vlada je brzo reagovala na katastrofalne posledice zemljotresa u Zagrebu prošle nedelje (22. marta) koji je odneo jedan mladi život, ali i oštetio, po prvim procenama, gotovo 30.000 objekata, od kojih na pregledanih 20 odsto trebati rušiti bar 500.

Potpredsednik Vlade, ministar građevinarstva Predrag Štromar predstavio je juče, 31. marta, stručnjacima predlog posebnog zakona koji bi uređivao obnovu Zagreba, u koji su uključena iskustva posleratne obnove, obnove Gunje stradale u poplavi u maju 2014. godine i srodna iskustva. Zakon će ići po hitnoj proceduri – jedno čitanje.

Privatne kuće, javni objekti i višestambene zgrade

Tri su kategorije. Prvo – vlasnici porodičnih kuća.

“Prvenstveno je to da se onima čije porodične kuće treba srušiti osigura zamenska nekretnina, da se osigura krov nad glavom”, najavljuje Štromar.

Foto: Instagram (screenshot)

Dakle, vlasnicima porodičnih kuća bi se izgradio novi objekt, u zavisnosti od broja članova domaćinstva, ili bi im se isplatio određeni iznos novca.

Druga kategorija su javne zgrade – škole, vrtići, bolnice, muzeji i drugo – i to će država u celini pokriti.

Treća kategorija su višestambene zgrade, od kojih nijedna nije za sada proglašena kategorijom za rušenje, nego su u raznim stadijima oštećenosti. Tu će država učestvovati u troškovima obnove do nivoa rohbau (konstrukcija školjke, prim. prev.), dok će vlasnici sami popravljati manje pukotine, stavljati pločice i plaćati radove oko oslikavanja soba. Briga vlade je da se osigura statika i krovovi, najavljuje Štromar.

“Njima ojačanjem treba osigurati kvalitetnu statiku, da mogu da izdrže i jače zemljotrese od ovog. Svesni smo da se takve zgrade vrlo brzo mogu srušiti i ako ne bude sanirano krovište. I tu smo razgovarali kako pomoći građanima, i pomoći ćemo”, obećao je ministar.

Novac države i Grada Zagreb, a traži se i od EU

Obnova će se raditi sredstvima države i Grada Zagreba, tražiće i sredstva od Evropske komisije, već se javila Evropska banka za obnovu i razvoj, a organizovaće se i međunarodna donatorska konferencija, najavio je resorni ministar.

Kako bi se ubrzao postupak obnove Zagreba, ovaj zakon će suspendovati u tom delu Zakon o gradnji i Zakon o javnoj nabavci, već će biti javni pozivi.

Uz obnovu Gunje od poplava koje su se dogodile 2014. godine u medijima su objavljivane brojne priče o navodnim malverzacijama i skoku nekih troškova do neba. Kako to izbeći, zanimalo je novinare?

“Iako nećemo raditi po Zakonu o javnoj nabavci, imaćemo javnu nabavu, samo što će ona biti ubrzana i dobro pripremljena. U zakonu će biti definisan nadzor svih radova, ali i nadzor potrošnje novca. To nam je isto jako bitno”, kazao je ministar građevinarstva.

Šest do osam meseci samo za izradu projekata

Dekan Građevinskog fakulteta Univerziteta u Zagrebu Stjepan Lakušić prenio je novinarima da je akademska zajednica dala predlagačima zakona više preporuka i da je važno da popravak zgrada i statička ojačanja ne budu samo estetika, već ozbiljan posao. O rokovima je rekao:

“Tri meseca ili šest meseci – to je samo ako se govori o izradi projekata ili dovođenje nečega u stanje da se može koristiti. Ali sanacije i rešenje čitavog problema – to su sigurno godine, a ne meseci”, upozorio je dekan Lakušić.

Foto-ilustracija: Unsplash (Kristijan Arsov)

Do 31. marta je zaprimljeno 28.000 zahteva za procenom štete, a Hrvatska komora inženjera građevinarstva je angažovala svoje članove, više od 500 osoba, da idu na teren i besplatno rade statičke procene. Neki drugi inženjeri u tuđoj nevolji traže svoju priliku, požalio se novinarima profesor sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta Josip Atalić.

“Ima dosta inženjera koji sada pokušavaju loviti u mutnome i daju ponude za sanacije zgrada, dok drugi inženjeri volontiraju. To nije pošteno i po mom mišljenju bi trebalo na neko vreme stati sa svim aktivnostima, osim onim nužnim i hitnim”, kaže Atalić.

Prve procene su da bi trebalo srušiti bar 500 zgrada, kazala je medijima predsednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva Nina Dražin Lovrec.

U međuvremenu, 457 Zagrepčanki i Zagrepčana čiji stanovi i kuće zbog potresa nisu više sigurni za život smešteno je u Studentskom domu Cvetno naselje.

Autor: Enis Zebić

Izvor: Radio Slobodna Evropa

Životinje osvajaju Italiju

Foto: Instagram (screenshot)

Dok su Italijani u karantinu, životinje polako počinju da osvajaju gradove, obale i kanale.

Foto: Facebook (screenshot)

Kalendarski je stiglo proleće, ali priroda se budi mnogo intenzivnije nego prethodnih godina i zauzima mesto koje joj čovek već duže vreme bezobzirno oduzima. Delfini slobodno plivaju na obalama Ređo Kalabrije i kod Trsta, kod Kaljarija na Sardiniji su viđeni ispod čamaca u luci pošto ih već duže vreme niko ne koristi, a u Veneciji su kanali ponovo bistri.

Naime, godinama nije bilo moguće videti fotografije na kojima kanali nisu bili mutnozeleni. Bez čoveka koji zagaćuje prirodu kanali su ponovo puni riba, labudova, a u okolini se primećuje i veliki broj ptica.

U Trevizu se ulicom, koja je inače puna automobila, šetaju guske, sve je više zečeva i veverica u parkovima u Milanu u kome su viđene i divlje patke i labudovi na Naviljima, a u Padovi se mama patka prošetala centrom grada sa svojih osam pačića.

Patke su mirno i neometano ušetale i u jedan tržni centar u Firenci. Danas je u gradovima moguće videti razne životinje koje se slobodno kreću usred dana, pre svega u parkovima i na poljima i brdima oko gradova.

Životinje su tu bile i pre ali sada su slobodnije da izađu, ohrabrene skoro nerealnom tišinom i činjenicom da nema ljudi. Ljudi koji su masivno okupirali njihovu teritoriju smanjivši njihov habitat naturale. Neke životinje poput divljih svinja, lisica, vrana, galebova naučile su kako da se prilagode i žive na rubovima gradova, dok neke retke vrste koje su izuzetno važne, zbog ljudi nisu u stanju da prežive.

Foto: Facebook (screenshot)

“Ovo je divno, kao da smo deo jednog eskperimenta koji nismo očekivali i koji nam prikazuje da su životinje spremne da ponovo zauzmu teritoriju koju smo im oduzeli. Bez ljudi ali iznad svega bez svega onoga što smeta prirodi kao zvukovi, saobraćaj, zagađenost, lov… Priroda se ponovo rađa na čitavom poluostrvu. Kada bismo odlučili da budemo manje invazivni i destruktivni, da li bismo mogli da se približimo prirodi i uživamo u njenim darovima? Možda je ovo jedna od lekcija koju možemo naučiti zahvaljujući ovoj pandemiji”, rekao je Klaudio di Espozito, predsednik WWF, Terre del Tirreno.

Još jedna pozitivna vest tiče se vazduha koji ovih dana udišu građani Milana kad izađu na terase. Zagađenost je izuzetno smanjena u gradu u kome nema saobraćaja.

No, ovo nije prvi put da su životinje zauzele mesta koja su ljudi napustili. To se već dogodilo u Černobilju gde su se vratile 232 životinjske vrste: morski orlovi belorepani, kune, sivi vukovi, rečne vidre, vrane, miševi, rakuni, lasice. Bogata divlja fauna se navikla na novi ekosistem između Ukrajine i Belorusije.

Prema nekim naučnim istraživanjima, ove životinje imaju evidentne genetske mutacije, ali efekti radijacija očigledno nisu učinili nepopravljivu štetu na njima. Ono što se dešava u Italiji dešava se i u ostalim delovima sveta. U Indiji je 2.000 kornjača izašlo iz mora i položilo nesmetano jaja u pesku na plažama, a sličan događaj je zabeležen i u Brazilu.

Ostaje pitanje da li ćemo išta naučiti iz svega ovoga.

Izvor: RTS

Manjak poljoprivrednih radnika u Nemačkoj

Foto-ilustracija: Unsplash (Gregory Hayes)

Nemačka poljoprivreda suočava se, zbog mera uvedenih u borbi protiv pandemije, sa ozbiljnim manjkom sezonskih radnika. Poljoprivrednici u Nemačkoj godišnje angažuju oko 300.000 sezonaca, uglavnom u vreme setve i žetve različitih kultura. Više od 90 odsto tih radnika dolazi iz inostranstva, uglavnom iz zemalja istočne i jugoistočne Evrope.

Foto-ilustracija: Unsplash (Ming De Dong Huang)

Zatvaranje granica zbog korona virusa izazvalo je problem koji nemačka vlada pokušava da reši tako što bi u poljoprivredne radove bili uključeni tražioci azila i zaposleni iz drugih delatnosti koji su zbog epidemije trenutno bez posla.

Ministarka poljoprivrede Julija Klekner sa ministrom unutrašnjih poslova Horstom Zehoferom pokušava da izdejstvuje da se kratkoročno zaposlenje u poljoprivredi omogući i tražiocima azila, koji inače u vreme dok traje donošenje odluke o njihovom statusu nemaju pravo da rade.

“Mnogi od njih dolaze iz zemalja sigurnog porekla kao što su Albanija, Bosna i Hercegovina, Srbija ili Crna Gora, i oni žele da rade, da se uključe”, rekla je ministarka za izdanja nemačkog medijskog koncerna Funke.

Klekner je ukazala da su se već brojni zainteresovani javili portalu za posredovanje u nalaženju zaposlenja u poljoprivredi www.daslandhilft.de. “Navala je ogromna – više od 30.000 oglasa u prvih pet dana”, rekla je ministarka iz vladajuće konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

Portal je pokrenut 24. marta sa ciljem da se pronađe zamena za sezonske radnike u poljoprivredi, koji sada zbog pandemije ne mogu da dođu u Nemačku. Ubedljivo najviše sezonskih radnika u Nemačku svake godine dolazi iz Rumunije, gotovo 60 odsto, a jedna trećina ih dolazi iz Poljske.

Međutim, vlada u Berlinu je 25. marta zabranila dolazak sezonskih radnika iz zemalja izvan EU i zemalja koje nisu deo šengenskog prostora, što je pogodilo Rumune i Bugare, dok je dolazak inače brojnih sezonaca iz Poljske otežala odluka poljskih vlasti da svi povratnici u zemlju moraju u dvonedeljni karantin.

“Žetva i setva ne mogu da se odlože kao koncerti ili sportske manifestacije”, istakla je Klekner, dodajući da su mnogi poljoprivrednici već zabrinuti i da zato država celim paketom mera pokušava da im pomogne i da u Nemačkoj pronađe ispomoć za poljoprivredne radove.

Ministarka je istakla da nivo samodovoljnosti Nemačke u pogledu nekih osnovnih životnih namirnica iznosi više od 100 odsto, ali da kod povrća i voća iznosi samo 40 odsto. Pojasnila je da je nemačkoj poljoprivredi po pravilu u martu potrebno 30.000 sezonskih radnika, a u maju čak 85.000, što je u sadašnjim okolnostima nemoguće.

Ona je već ranije upozorila na vremenski tesnac i da će tržište u maju osetiti posledice ako već sada ne bude posađeno povrće. “Veliki manjak radne snage ima ogroman uticaj na našu osnovnu proizvodnju “, rekla je Klekner.

Ministarka je predložila i da se u poljoprivredi kratkoročno zaposle i radnici u gastronomiji, koji su zbog naređenja o socijalnoj distanci i zatvaranja ugostiteljskih objekata i kafića ostali bez posla.

Foto-ilustracija: Unsplash (Mert Guller)

Nemačka vlada usvojila je nedavno niz mera koje poljoprivrednim proizvođačima treba da olakšaju da pronađu nedostajuću radnu snagu.

Među tim merama je da će sezonski radnici moći da rade 115 dana bez obaveznih socijalnih davanja, umesto kao do sada 70 dana. Biće moguće i sklapanje ugovora o privremenim i povremenim poslovima van radnog odnosa bez posebne dozvole.

Vlada je znatno podigla i visinu dopuštene dodatne zarade za primaoce prevremenih penzija i visinu neoporezivog dela zarade za skraćeno radno vreme. Deo novih rešenja je i fleksibilnije radno vreme, kao i zaštita poljoprivrednika od jednostranog raskida ugovora o zakupu do kraja juna.

Nova regulativa, prema rečima ministarke, ne treba samo da ohrabri sezonce da ostanu u Nemačkoj, već i da ohrabri potencijalnu radnu snagu, odnosno da omogući zaposlenima koji trenutno ne mogu, ili samo ograničeno mogu da rade u svojoj branši, da kratkoročno promene delatnost.

Nova regulativa je važna “da bi se fleksibilno reagovalo na krizu i na moguće kadrovsko pomeranje između privrednih grana”, saopštilo je nemačko Ministarstvo poljoprivrede.

Izvor: Euraktiv.rs

Gorivo u BiH prvi put skuplje nego u Hrvatskoj

Foto-ilustracija: Pixabay

Gorivo u Hrvatskoj, čiji su vozači godinama unazad dolazili u susednu zemlju da natoče rezervoare, prvi put je jeftinije nego na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini. Stručnjaci to ocenjuju kao nezapamćeni paradoks, te još jednom podvlače da trgovci naftnih derivata u BiH treba drastično da snize cene, piše portal Bljesak.info.

Foto-ilustracija: Pixabay

Prema podacima Ministarstva privrede Hrvatske, prosečna cena litra benzina od juče ujutro je 8,23 kune (2,11 KM/1,08 evra), a dizela 8,35 kuna (2,14 KM/1,10 evra).

Službeni podaci iz Crne Gore, pokazuju da je i na njihovim pumpama došlo do pada cena, tako da će u sledeće dve nedelje litar benzin koštati već od 0,99 evra (1,93 KM), dok je litar dizela 0,96 evra (1,87 KM).

Poređenja radi, na benzinskoj stanici u Sarajevu  benzin košta 2,16 KM (1,11 evra), a dizel 2,21 KM (1,14 evra), koliko koštaju i u Tuzli. Banja Luka je nešto povoljnija, pa za litar goriva, u proseku, treba izdvojiti oko dve marke pa naviše. Postoje i pojedine pumpme na kojima je gorivo znatno jeftinije, ali i one gde su cene dosta više.

Stručnjaci ne kriju iznenađenje zbog ovakvog razvoja situacije te podsećaju da su u BiH cene goriva uvek bile niže u odnosu na sve države koje ih okružuju. Taj podatak, kako ističu, niko ne može da opovrgne. Dodaju da je najveća razlika u cenama godinama bila u odnosu na Hrvatsku, čije su benzinske pumpe uvek bile osetno skuplje u poređenju sa onima u BiH.

“Tvrdim da u Hrvatskoj postoje benzinske stanice na kojima je gorivo jeftinije nego u BiH. To se nikad ranije nije dogodilo. U Hrvatskoj su uvek cene goriva bile više od 30 do 50 feninga. Stoga su njihovi građani dolazili u BiH i kupovali ovde gorivo”, rekao je za “Nezavisne novine” Almir Bečarević, stručnjak za energente.

Analiza koju je dostavio “Nezavisnim” dovoljno govori sama za sebe – kada je cena barela nafte iznosila 147 američkih dolara (oko 134 evra), na pumpama u BiH gorivo je koštalo do 2,50 KM (1,29 evra). Sada kada na svetskom tržištu nafta košta oko 23 dolara (oko 21 evro), u BiH se cene goria kreću od 1,90 KM (0,98 evra) do 2,20 KM (1,13 evra). “Cene u rafinerijama od početka godine beleže drastičan pad i prate smanjenje cene nafte na svetskom tržištu”, poručuje Bečarević.

Aktivisti za zaštitu potrošača naglašavaju da su tamošnji distributeri odavno morali prilagoditi cene kretanjima na svetskom tržištu, što ni najmanje nisu učinili. Na vlasnicima pumpi je, poručuju, velika odgovornost, jer bi nižim cenama mogli da doprinesu da privreda stane na svoje noge.

“Na većini benzinskim stanica kod nas cena goriva ostala je iznad dve marke, a vidljivo je da svi mogu poslovati sa daleko nižim cenama”, istakla je Murisa Marić, izvršna direktorka Udruženja građana DON Prijedor. Ona dodaje da postoje pojedine pumpe koje su značajnije snizile cene i da tako treba da postupe i ostale.

Sa druge strane, iz Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori Republike Srpske naglašavaju da su cene goriva na benzinskim stanicama u Republici Srpskoj nedavno snižene ponovno, a u skladu sa, kako navode, sniženim cenama sirove nafte na svetskom tržištu i nešto nižim cenama u rafinerijama. “Činjenica je da trošarine i državni nameti na svaki litar goriva i dalje iznose više od jedne marke, te ako bude izmenjena visina nameta, sigurno je da će i distributeri reagovati u skladu s tim”, rekao je za “Nezavisne novine” Zoran Berak, sekretar grupacije.

U poslednje tri nedelje, kako javljaju agencije, cena nafte na svetskom tržištu se prepolovila.

Izvor: Bljesak.info

Kako teče život u Bečkom zoološkom vrtu tokom pandemije?

Foto-ilustracija: Unsplash (Dušan Smetana)
Foto-ilustracija: Unsplash (Dušan Smetana)

Bečki zoološki vrt zatvoren je od 12. marta ove godine do daljnjeg. Počev od 1. aprila 70 odsto zaposlenih biće prijavljeno na skraćeno radno vreme. Kratkotrajni rad omogućio je da niko ne izgubi posao.

Zoološki vrt Šenbrun je zatvorio vrata za javnost 12. marta ove godine. Tamo gde su hiljade posetilaca svakog vikenda dolazile da vide slonove, tigrove i druge životinje, sada vlada tišina. Trenutno se na licu mesta nalaze samo radnici odgovorni za brigu o životinjama i održavanje objekta: čuvari, veterinari, kustosi, tehničari i zanatlije. Svaka oblast je podeljena u timove koji imaju različite smene. Iako prodaje niti zarade od ulaznica više nema, troškovi hrane i poslovanja se i dalje nastavljaju.

Od 1. aprila 70 odsto od ukupno 230 zaposlenih biće prijavljeno na skraćeno radno vreme u trajanju od tri meseca, odlučeno je u dogovoru sa radničkim sindikatom. Predsednik Upravnog odbora Aleksandar Keler je izjavio da mu je drago što je ovaj model rada dogovoren zajedno sa upravom, jer su time spasena radna mesta.

Bečki zoološki vrt nije pod saveznom upravom još od 1991. godine i od tada deluje kao nezavisno društvo sa ograničenom odgovornošću. Trenutno je vrt primoran da koristi sve resurse koje je do sada uspeo da sačuva zahvaljujući svom ekonomskom uspehu. Njegova stopa samofinansiranja već nekoliko godina prelazi 100 odsto te sam finansira ne samo svoje stalne aktivnosti već i najnovije građevinske projekte, kao što je novi bazen za nilske konje. Zoološki vrt sam prikuplja sredstva i za svoj sledeći veliki projekat – akvarijum. Koliko će ovo preduzeće finansijski biti pogođeno zatvaranjem, postaće jasno tek kada se bude znalo koliko će dugo trajati kriza izazvana koronavirusom.

Izvor: Eurocomm-PR Beograd